Specijalno izdanje festivala “Novi Val” i ove godine promoviše kratke igrane filmove stvaralaca mlađe generacije iz Crne Gore, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine; pojedini su nagrađeni na prestižnim regionalnim i evropskim festivalima – u Ljubljani, Motovunu Beogradu, Zagrebu, San Sebastijanu, Beču…
Festival otvara “ARMADILA” autorke Gorane Jovanović, suptilno režirani film o djevojčici koja krije emocije duboko u sebi, a zatvara “FITNES DŽIM”, u režiji Ognjena Isailovića, čiji je protagonista opsjednut fizičkim izgledom, inače trener, nesvjestan velike promjene u porodici…
Gošća festivala biti će režiserka i producentkinja Anja Kečalović koja će predstaviti film “SVE ONO IZMEĐU NAS”, fokusiran sa slatki početak i gorak kraj veze dvoje mladih.
“Novi Val” se prvenstveno obraća mladima, a programski urednik Novak Govedarica ističe kako su svi selektovani filmovi, u većoj ili manjoj mjeri, filmovi o odrastanju i sazrijevanju.
Pored pomenutih naslova na programu su i emotivno snažne (ne samo) ljubavne priče koje su režirali Sara Grgurić iz Rijeke, Jovan Dimoski iz Beograda, Isidora Ratković iz Sarajeva i Ilija Zeković iz Bara.
Pokrovitelj festivala je Opština Budva, koji je finansijski podržan kao dio projekta pod (simboličnim) nazivom “URBANIZACIJA BD”, u organizaciji nevladinog udruženja “Agora”.
Prijatelj festivala je JU “Muzeji i galerije Budve”.
Projekcije će biti priređene u budvanskoj Modernoj galeriji u utorak 14. novembra, počev od 19 časova. Ulaz je slobodan, a svi filmovi su titlovani na engleski jezik.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je Izrael ponudio gorivo bolnici Al Shifi u Gazi kako bi mogla nastaviti s radom, ali su militanti odbili tu ponudu. NBC News je Netanyahua pitao opravdavaju li izraelske tvrdnje da je Hamas imao zapovjedno mjesto ispod glavne bolnice u Gazi ugrožavanje života bolesnih i ranjenih ljudi i beba.
“Naprotiv, mi smo im sinoć ponudili dovoljno goriva za rad bolnice, rad inkubatora i tako dalje, jer mi ne vodimo bitku s pacijentima ili civilima”, rekao je Netanyahu. Izraelska vojska objavila je da je spremna evakuirati bebe iz Al Shife u nedjelju, ali palestinski dužnosnici upozorili su da ima još zarobljenih ljudi.
Dosad su umrle tri bebe, a deseci su još u opasnosti zbog nestanka struje u bolnici. “Upravo smo bolnici Al Shifi ponudili gorivo, oni su ga odbili”, odgovorio je Netanyahu na pitanje ima li Izrael plan za dopremanje goriva u Gazu za napajanje bolnica.
“Hamas se skriva u bolnicama i ondje se pozicionira, ne želi gorivo za bolnicu…oni žele dobiti gorivo koje će odnijeti iz bolnica u svoje tunele, u svoj ratni stroj”, dodao je. Hamas poriče izraelske optužbe da ima zapovjedna mjesta ispod Al Shife i drugih bolnica u Gazi. Nije se odmah oglasio o Netanyahuovim izjavama.
Izraelski je premijer iznio i više sumnji u budućnost Pojasa Gaze, sugerirajući da Palestinska samouprava u sadašnjem obliku ne bi trebala preuzeti kontrolu nad obalnom enklavom. Netanyahu je na konferenciji za medije iznio svoje dugogodišnje nezadovoljstvo zbog školskog plana i programa Palestinske samouprave (PA), koji po njemu raspiruje mržnju prema Izraelu, kao i njegove politike davanja plaća obiteljima Palestinaca zatvorenih u Izraelu.
“Neće biti civilne vlasti koja uči svoju djecu da (…) eliminiraju Državu Izrael, ne može postojati vlast koja isplaćuje plaće obiteljima ubojica”, rekao je izraelski premijer. “Ne može postojati vlast na čelu s nekim tko, više od 30 dana nakon masakra (7. listopada), još uvijek nije (to) osudio”, dodao je.
Međutim, nije naveo tko bi trebao upravljati enklavom nakon završetka sukoba, rekavši samo da će Izrael održati opću sigurnost.
Američki državni tajnik Antony J. Blinken rekao je prošli tjedan da bi se uprava Gaze trebala ponovo ujediniti s obližnjom Zapadnom obalom, čijim dijelovima upravlja Palestinska samouprava (PA). Palestinski predsjednik Mahmud Abbas rekao je u petak da bi PA mogla u budućnosti odigrati ulogu u upravljanju Pojasom Gaze, ali Netanyahu je u subotu navečer sugerirao da ne želi da sadašnji čelnici PA dobiju razriješene ruke u Gazi.
Predstavnici Crnogorskog društva za borbu protiv raka (CDPR) učestvovali su na 33. Međunarodnom susretu vinara „Sabatina 2023”, koji je održan od 09 – 12. novembra u Dubrovniku, pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH Zorana Milanovića.
Navešćemo za sve one koji vole i piju vino, da ga koriste zaista umjereno, ali i redovno, još i staru poslovicu Sv Augustina: „Vino bez mjere – otrov je!”.
Tokom susreta u Dubrovniku priređen je veliki broj programa, između ostalog i uvijek interesantna radionica o vinu prof dr Bernarda Kozine, ali kao i svake godine atraktivna Radionica „Wine Gastro Show”. Predstavljene su i nove knjige o vinovoj lozi i vinu izašle od prošle Sabatine. Tokom manifestacije i završne večeri donatori vina bili su PZ Putnikovići,
PZ Pošip Čara, PZ Dingač, Matuško vina, Pelješki vinogradar, Dubrovački podrumi i Terra Madre Komarna.
Istovremeno za vrijeme Manifestacije u subotu 11. novembra organizovan je za učesnike interesantan studijski obilazak Tvrđave Kaštio s pogledom na Ston i obilazak Stonskih zidina, kao i praktična prezentacija poljoprivrednih dronova tvrtke Agrigentum d.o.o., sponzora Sabatine. Nakon obilaska prvog hrvatskog Muzeja vinogradarstva i vinarstva – Putniković uslijedio je prigodni ručak u PZ Putnikovići.
Prilikom boravka na „Sabatini 2023” predstavnici CDPR-a predstavili su crnogorskoj javnosti već dobro poznati edukativni materijal „Grožđe – hrana i lijek” i „Vino – hrana i lijek” i podijelili ga prisutnim sudionicima. U brošurama su objašnjena sva ljekovita svojstva grožđa i vina, sastav i koristi od istog, kao i njegovo preventivno dejstvo u borbi protiv raznih oboljenja, uključujući kancer i oboljenja srca i krvnih sudova.
Međunarodni susret vinara „Sabatina 2023” je kao i uvijek istovremeno bio prilika da CDPR, koje propagira pravilnu i zdravu ishranu, uz zdrave stilove života i konstantnu fizičku aktivnost (FA), predstavi svoje djelovanje. Ono što stalno naglašavamo je da je prevencija uz pravilnu i zdravu ishranu, kao i stalnu FA prvi i osnovni štit u borbi protiv ove opake bolesti.
Smotra dječjih folklornih ansambala Crne Gore okupila je u kotorskoj velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“ oko 250 mališana uzrasta do 12 godina, brojne roditelje, goste, prijatelje i ljubitelje izvođačke umjetnosti etnološkog nasleđa naroda ovoga podneblja.
Bila je ovo prilika da se mali folkloraši oprobaju na sceni u javnom nastupu, da osjete čari igranja u narodnoj nošnji, da prebrode tremu i nauče da greška u koracima nije ništa strašno, te da pogledaju kako to rade i njihovi drugari i drugarice iz sličnih društava i da nauče nešto novo. Nastupili su folkloraši iz FA „Crna Gora“ i KUD „Mladost“ iz Podgorice i KUD „Špiro Kaluđerović“ iz Zete, FA „Zahumlje“ Nikšić, KUD „Volođa“ iz Pljevalja, KUD „Njegoš“ sa Cetinja, KUC „Kadena“ Tivat, KUD „Ilija Kišić“ Zelenika, Herceg Novi, koji su se predstavili koreografijama sa igrama i plesovima iz Crne Gore, Srbije, dok su domaćini – FA „Nikola Đurković“ iz Kotora nastupili u tri postave, sa koreografijama plesova iz Boke Kotorske, igrama iz Ponišavlja i šopskim igrama. Specijalni gosti bili su mališani iz Mostara, folkloraši KUD „Rodoč“ iz Mostara, koji su izveli koreografiju „Imam janje maleno“. Poseban utisak ostavila je ženska vokalna grupa iz Kotora koja otpjevala uživo pjesmu iz Boke.
-Ova smotra mnogo znači za crnogorski folklor, radost susreta djece koja vole da igraju, jer ovakvih festivala nema mnogo. Ovo je drugi takav, bio je jedan u Beranama, puno toga je bilo više za odrasle, a djece koja igraju folklor ima jako puno. Neki od njih nemaju priliku za javne nastupe van svoje sredine, ne mogu da putuju i ovo je idealna prilika da se upoznaju sa svojim vršnjacima iz okruženja. Ovo je za sve njih veliki događaj, jer smo ranije tokom dana obišli „Akvarijum Boka“, „Pomorski muzej, a poslije koncerta imaćemo malu zabavu i druženje, kaže za Boka news Arman Bećović, koreograf KUD „Volođa“ iz Pljevalja, odakle je došlo 20 djevojčica (nema dječaka). One su izvele splet igara iz Srbije i to u predivnim nošnjama, haljinama i jelecima sa ručno rađenim vezom i čipkom.
-Sve je ručni rad, naše bake imaju stare čaršave, stolnjake sa starinskom čipkom, pa se sve to iskoristi, krojač lijepo ukroji, objašnjava Bećović.
Radost nastupa i druženja osjetili su i mališani iz Grblja, koji su okupljeni pri FA „Nikola Đurković“.
Folklorna smotra u Kotoru
-Sad idemo na druženje, sokić, da gledaju nastupe drugih grupa, da osjete i vide drugačiju kulturu, kaže za Boka news mladi koreograf Dušan Šušić i dodaje da su nedavno djeca nastupila na folklornoj smotri u Užicu, gdje su imala priliku da vide vršnjake iz Kine i drugih krajeva svijeta. Šušić je pripremio grupu od 15 djevojčica i dva dječaka iz Grblja za „Igre iz Ponišavlja“. Oni vježbaju u sali Osnovne škole „Nikola Đurković“ u Radanovićima. Primjetan je nedostatak muških folkloraša, što je situacija u većini ansambala u cijeloj Crnoj Gori i to je trend već duži niz godina.
-Veliki je odaziv djece za folklor, tako mali kraj, a ima preko 70 polaznika od predškolskog uzrasta do šestog razreda. Djevojčice se mnogo više prijavljuju, dječaka fali, razlika je velika, a tako je već duže vremena, još kad sam ja igrao folklor kao dijete, uvijek je bilo više djevojčica. Trebalo bi da se malo motivišu i roditelji da dječake dovedu na folklor, ne znam odakle to potiče, da li iz kuće, iz društva, ali pozivamo mame i tate da animiraju dječake da se druže sa nama uz igru i pjesmu, poručuje Šušić.
Folklorna smotra u Kotoru – Djevojčice iz Volođe
Smotru su podržali Opština Kotor- Sekretarijat za kulturu i Turistička organizacija Kotora.
-Dobrodošli na ovu jedinstvenu manifestaciju na ovim prostorima, jer vidjećete preko 250 članova folklornih ansambala. Presrećan sam prije svega što je podrška od vas, rpditelja i prijatelja ovolika i naravno što smo okupili ovoliki broj djece u Kotoru. Nadamo se da će ovo ubuduće da preraste u tradicionalnu manifestaciju, jer imamo lijep „vjetar u leđa“ od lokalne zajednice. Hvala što ste došloi da ih podržite a siguran sam da će oni opravdati i vaše aplauze i ovo vrijeme koje ste izdvojili za njih, kazao je ispred organizatora Predrag Šušić, predsjednik Udruženja foklornih ansambala Crne Gore i direktor FA „Nikola Đurković“.
Turistička organizacija opštine Tivat obavještava javnost da je danas, 12.11.2023.godine, u Dnevnom listu ,,Dan” objavljen Javni poziv za učešće u postupku javnog nadmetanja za potrebe davanja u zakup montažnih kućica, kao i na oglasnoj tabli i interenet stranici Turističke organizacije Tivat www.tivat.travel.
Predmet Javnog poziva je davanje u zakup deset montažnih kućica za potrebe organizovanja Novogodišnjeg programa u Tivtu. Prijava na Javni poziv predaje se direktno na arhivi TOT-a, u Tivtu, ulica Palih boraca 19, najkasnije do 20.11.2023.godine do 13 sati. Postupak javnog nadmetanja (aukcije) sprovešće se u prostorijama Multimedijalne sale Opštine Tivat, dana 22.11.2023.godine sa početkom u 10 sati.
Informacije o svim pitanjima za učešće mogu se dobiti svakog radnog dana od 07 – 15 sati u kancelarijama Turističke organizacije Tivat ili na broj tel 032 671 324.
Tradicionalna receptura za zdravlje djece i odraslih
Braća Lazar i Simeon Vidović iz Risna ovih dana ubiru plodove divljega nara na svom porodičnom gazdinstvu na Smokovcu i u svojoj radionici na presi kroz proces hladnog cijeđenja proizvode zdrav domaći sok i to po receptu svoje majke i bake, onako kako su naučili u djetinjstvu. Prije pet godina registrovali su poljoprivredno gazdinstvo i među prvima u Boki Kotorskoj dobili sertifikat za organsku proizvodnju divljeg nara na plantaži površine oko dva hektara, kao i za cijeđenje domaćeg soka. Sokove gazdinstva Vidović najviše vole djeca i ljudi sa zdravstvenim problemima, ali je jako okrepljujući za sve sportiste i ljude koji vole zdrave napitke, bez hemije, aditiva, konzervansa.
Na poziv Miline Kovačević iz NVO „Ruke“ redovno učestvuju na manifestaciji „Dani jesenjih plodova“ u Herceg Novom, a rado su viđeni i na sajmovima domaćih proizvoda
-Što uberemo- to preradimo, a što preradimo, nastojimo da prodamo. Počeli smo berbu 27. oktobra, od Sv. Petke i braćemo šipak sve dok ga ima, dok nam vrijeme to dozvoli. Ove sezone nam vremenske prilike nisu baš naklonjene. S obzirom da ne možemo da nađemo odgovarajuće radnike, beremo koliko možemo, koliko imamo snage. Radimo po narudžbi, po preporuci – ljudima se dopadne sok i onda nas nazovu za narudžbu. Berba zavisi od godine do godine – kad je slabiji rod, prođe brže, a kad je bolji, onda traje duže. Nekad bude da se jedva ispoštuju mušterije, nekad bude da nara imamo do januara-februara, objašnjavaju Lazar i Simo za Boka news. Potsjećaju da ranije kada nije bilo šećera, divlji nar se sušio, mogao je tako da se konzumira sve do marta, kao jabuka. Nar se komadao i cijedio ručno, a sada, sa modernom presom, to sve ide lakše i brže. U jednoj turi za cijeđenje stane oko 30 kilograma plodova, (jedna vreća), a dok se jedna puni, druga se cijedi na hidrauličnoj presi.
Radionica sa presom za hladno cijeđenje
– Sok se radi „na hladno“, uveče se cijedi matični sok, tokom noći se ostavi da se taloži u buretu i ujutru se pretoči kao vino. Proizvodnja soka od nara najsličnija je proizvodnji vina, samo što mi izbjegavamo fermentaciju, da se ne bi sok ukvario. Zato sok ili zamrzavamo, pa ostaje bez šećera, ili mu dodajemo šećer i pravimo sirup, objasnio je Simeon.
Ne bacaju ni koštice ni koru divljega nara- po receptu svoje bake Savete i mame Franciške braća Vidović proizvode specijalnu mješavinu čaja.
Pored divljeg i pitomog šipka, imaju i stabla smokava, drenjina i maslina – smokve suše, od drenjina prave sok, a masline prerađuju za konzumiranje. Imaju preko 30 stabala autohtonih sorti masline, za koje kažu da su zanimljive kao genetski resursi.
Ističu podršku lokalne zajednice – Opština Kotor podržala ih je u dva navrata prije tri-četiri godine, te su sredstvima namijenjenim za poljoprivredu ogradili imanje i probijli puteve kroz plantažu i šume, kako bi mogli da prolaze traktorom kroz nasade.
– Bilo bi neophodno da odradimo podzide i kanale, odradili smo jedan dio, ali pošto su enormne padavine u našem kraju (gore su Crkvice, te iste količine koje padnu tamo, padnu i ovdje) imamo problem sa bujičnim vodama, njih treba kanalisati. Kad se voda kanališe, ona ne pravi štetu- eroziju. To je dosta agresivan proces, odnosi veliki dio plodne zemlje. Ima i nadzemnih i pozemnih voda, koje dovode do slijeganja terena, dovode do odrona. Ako država Crna Gora bude imala sluha za nas, trebalo bi svakog poljoprivrednika pojedinačno da obiđe opštinska komisija i da vidi kome šta fali, poručuju Vidovići. Uz njihovu kuću rastu vjekovna stabla hrasta i košćele, takođe nasleđe predaka. Proizvode i sir za svoje potrebe, uzgajaju krave i ovce, a ne kupuju ni povrće, jer ga uberu u maloj bašti pored kuće.
Sjemenke i kora divljeg nara za zdravlje stomaka
-Čaj od sjemenki i kore divljeg nara je izuzetno zdrav -pola litre dnevno za pet dana obnovi kompletnu sluzokožu crijeva, za tri sata zaustavi salmonelu, a čir skine za sedam dana, dok akutni bo, kad pijete ovaj čaj, nestaje od 15 minuta do pola sata. Rusi su prije 15 godina ovaj čaj uvrstili u zvanični farmaceutski registar, gdje se navodi da on zaustavlja i bacil kolere. Stavi se u hladnu vodu, prokuva se i pije, objašnjava Simeon.
Simeon Vidović
Rakija sa feferonima i korjenom kupine
Rakiju „za svoju dušu“ prave od vrhunske lozovače koju nabavljaju od svoga kuma, te je oplemenjuju korijenom kupine ili čilijem (feferonama).
-Ovi napici imaju blagotvorno dejstvo- rakija sa korijenom kupine podstiče izbacivanje nikotina i smanjivanje mokraćne kisjeline, garantujem, jer je to recept moje bake, a ova sa feferonom podiže imuni sistem, smanjuje upale i bol, poručuje Vidović.
Čaj od sjemenki i kore divljeg nara
Povezanost turizma i poljoprivredne proizvodnje
-Naši preci doselili su u Risan prije 600 godina, od rođenja smo vezani za rad na imanju i poljoprivreda je naš način života. Iako je to niskoproduktivna djelatnost, nije profitabilna i svak bježi od toga- da bi radio, moraš to da voliš, da si vezan za to, biti blizak zemlji da bi se njome moglo raditi, prije svega je potrebna velika ljubav. Turizam i poljoprivreda – to je budućnost, koja eto kuca i na naša vrata, nadamo da će se sve više cijeniti proizvodi pripremljeni na starinski način, bez hemije, bez aditiva. Treba to dočekati, evo, vidite, sva ova sela su čekajući opustjela, nema ljudi, ostala su staračka domaćinstva, poručuju braća Vidović.
Održiv razvoj turizma znači dugoročnost i poštovanje ekoloških, ekonomskih i socijalnih načela, s naglaskom na zadovoljstvu stanovnika, a bitno je da Hrvatska ne zaostaje, da sačuva zemlju, baštinu i mlade ljude, poručila je u četvrtak s Dana hrvatskog turizma (DHT) ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac.
DHT kao godišnji skup turističke struke počeo je u četvrtak u Rovinju, okupio je oko 1.200 sudionika, a oni će u dva dana (9. i 10. novembra) analizirati rezultate i trendove u turizmu, od kojih su najveći održivost, reforma turizma s novom strategijom i ulaganjima bespovratnih sredstava iz NPOO-a i drugih izvora te novi zakon o turizmu.
“Nadamo se da će zakon proći i skorašnje drugo čitanje u Saboru, a primjedbe i prijedloge još primamo i razmotrit ćemo sve. Takav zakon već smo trebali imati ranije, prije 10-15 godina, radili smo ga u suradnji i sa sektorom i znanosti. Uz sve drugo, cilj je doći do nužnog upravljanja turizmom, ali i cjelogodišnjeg turizma”, naglasila je ministrica.
Za turizam 2030. u Hrvatskoj rekla je da ga vidi s više kvalitetnijeg smještaja i konkurentnosti te da se “veseli svim održivim projektima i destinacijama koje će sačuvati stare gradske jezgre, razviti nove turističke proizvode i otvarati radna mjesta”.
Istaknula je i kako se radi na ‘jačanju’ Hrvatske turističke kartice važne za domaće turiste zbog popusta koje mogu uz to ostvariti.
ADAC: Hrvatski turizam s dobrom perspektivom u Njemačkoj, ali oprez s cijenama
Ministrica Brnjac sastala se na DHT-u s predsjednikom za turizam njemačkog autokluba ADAC Karlheinzom Jungbeckom. S njim je prije dvije godine potpisala memorandum o suradnji s ADAC-om, koji većinom provodi ispostava HTZ-a u Műnchenu na čelu s Nerom Miličić koja je istaknula važnost te suradnje zbog snage njemačkog tržišta, ali i ADAC-a.
“ADAC ima 21,5 milijuna članova u Njemačkoj, a više od 80 posto Nijemaca vjeruje njihovim preporukama te je ova suradnja jako važna”, kazala je Miličić. To je potvrdio i Jungbeck dodajući da je to “jedinstvena suradnja” i predviđajući dobru perspektivu hrvatskom turizmu s tog tržišta i za 2024.
Upozorio je pritom na to da su Nijemci sve osjetljiviji na cijene zbog porasta troškova života u samoj Njemačkoj te da bi Hrvatska trebala biti opreznija s cijenama, posebice u kampovima, odnosno da je povećanje opravdano samo ako to prati kvaliteta. A kvaliteta je njemačkim turistima, najbrojnijim turistima u Hrvatskoj, jako važna.
Unatoč poskupljenjima ove i prošle godine, hrvatski kampovi s pet zvjezdica, prema ocjenama ADAC-a, zadržali su visoko treće mjesto u Europi, iza Italije i Francuske/Monaka.
Jungbeck je najavio da će ADAC ministrici Brnjac u veljači 2024. na sajmu u Műnchenu dodijeliti priznanje ADAC-a – medalju za poslovnu suradnju Kristofor. Rekao je da je to priznanje, kojim se iskazuje povjerenje i čast partnerima, do sada dobilo tek nekoliko ministara, na čemu su zahvalili i ministrica i direktor HTZ-a Kristjan Staničić.
Brnjac je suradnju s ADAC-om ocijenila odličnom i važnom i za turizam i za promet (Jadrolinija, autoceste i dr.) te kazala kako će se ona nastaviti, uz obostrano uvažavanje održivih načela u zajedničkim projektima.
Tri gradonačelnika o zakonu o turizmu i ovlastima upravljanja destinacijom
“Nema turizma bez upravljanja destinacijom i tu moramo imati izvršnu ovlast da možemo raditi što treba, a nadamo se da će novi zakon o turizmu tome pridonijeti i brzim donošenjem pratećeg pravilnika, inače će i to ostati samo slovo na papiru”, poručio je s panela o održivosti rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga.
Slikovito je Paliaga pitao i “tko je ovdje lud? – ljudi nema, odlaze, a nama raste broj gradnji nekretnina”, pri čemu je iznio podatak da je od oko 3.000 objekata, koje je Rovinj legalizirao, oko 1.500 namijenjeno za iznajmljivanje turistima te će opet s time imati problema jer je i kod njih već previše privatnog smještaja.
Udjel tog smještaja u Rovinju je 28 posto, a hotela tek 19 posto, dok su oko 50 posto kampovi, što je neodrživo i stoga će pokušati zaustaviti daljnje ‘bujanje’ apartmana.
I njega, kao i drugu dvojicu gradonačelnika na panelu – dubrovačkog Matu Frankovića i pulskog Filipa Zoričića, zakon o turizmu raduje jer očekuju da će konačno omogućiti da lokalna samouprava određuje što, gdje i koliko treba od turističke ponude, posebice smještajne, a time će se boriti i protiv daljnje apartmanizacije.
“Ne bih ništa nazvao zabranom, jer mi u Dubrovniku ništa ne zabranjujemo, ali radimo na regulaciji turizma, pa i smještaja, i nećemo dopustiti nove apartmane, nego očekujemo jačanje kvalitete postojećih. Udjel hotela u Dubrovniku samo je 25 posto, što je premalo, i Grad već godinama radi na održivosti nastojeći smanjiti gužve u ljetnim špicama i s kruzera. Dobro je da nam novi zakon daje i alate za upravljanje”, istaknuo je Franković.
Uz smještaj, problemom je označio i uberizaciju tj. liberalizaciju taksi-prometa, posebice u Splitu i Dubrovniku, u kojemu se od 2017. godine, kad je taksija bilo 270, do danas njihov broj povećao na čak 8.000, što je previše i stvara kaos u prometu. No, nadaju se da će naći rješenje i za to.
Zoričić je najavio da se Pula više okreće kulturnom turizmu, ali i ‘borbi’ s apartmanima, otpadom i brigom za prostor.
Još se prilikom preuređivanja Rive lošinjskih kapetana, koje je dovršeno 2006. godine – ne uzmemo li u obzir dosad neostvareno preuređenje poteza od Vele rive do Škverića, najnižeg dijela, gdje se proteklih dana u nekoliko navrata “izlijevalo” more – a kasnije i obale Priko, na suprotnoj strani luke, pojavila ideja o postavljanju spomen-obilježjima zaslužnim osobama iz lošinjske pomorsko-brodograditeljske povijesti, a kao mjesto za to određene su ukoso postavljene kamene ploče na vrhovima ormarića za struju i vodu duž rive.
Prvi dio projekta
Ideju je u međuvremenu razradio Klub pomoraca Lošinja, čiji je član dr. Julijano Sokolić, istraživač lošinjske povijesti i plodni autor članaka i knjiga iz tog područja, iskristalizirao 26 imena, pretežno iz XVIII. i XIX. stoljeća, za 26 ormarića, piše Novi list.
U nekoliko navrata održavani su radni sastanci Kluba pomoraca s gradskom upravom, lučkim vlastima, povremeno i predstavnicima gospodarstva, razgovaralo se o financiranju ostvarenja zamisli i izgledu spomen-obilježja, a ovih je dana ostvaren prvi dio projekta, kojemu je u međuvremenu pridružena i skulptura nadahnuta pasarom, barkom karakterističnom za Lošinj. Tako je na Škveriću, u “trokutu” između raskrižja Rive lošinjskih kapetana i Ulice lošinjskih brodograditelja, postavljen rad riječkog akademskog kipara Gorana Štimca, gotovo četiri metra visoka stilizirana pasara koja, pramcem usmjerenim na gore, kao da “izranja” iz tla. Načinjena je od kortenskog čelika, od kojega je i rad istog autora nedavno postavljen na rivi u Iki.
Ovo je mjesto odabrano jer je ondje kroz XIX. stoljeće radilo brodogradilište Siksta Katarinića, gdje je 1824. godine porinut prvi lošinjski brod duge plovidbe, drveni jedrenjak Primo Lussignano, a nakon zatvaranja tog brodogradilišta otvoreno je novo, obitelji Tarabocchia.
Početak niza
Na pet ormarića duž Rive lošinjskih kapetana postavljeni su reljefi posvećeni istaknutim pomorcima i brodograditeljima, također Štimčevi radovi, s tim da su, umjesto likovima, zaslužnici iz lošinjske pomorske povijesti predstavljeni reljefima brodova, ispod kojih su imena i prezimena, godine rođenja i smrti te nazivi brodova. Imena i prezimena osoba zapisana su onako kako su svojevremeno vođena u dokumentima, što znači da nema hrvatskih dijakritičkih znakova. Planirano je da ovo bude početak niza od 26 osoba, a u ovom kontingentu predstavljeni su Pietro Budinich (1745. – 1782.) i brod Santo Domenico, Giovanni Antonio Tarabochia (1804. – 1881.) i brod Imperatrice Elisabetta, Antonio Celestino Ivancich (1813. – 1893.) i brod Eolo, Aldebrando Petrina (1842. – 1906.) i brod Contessa Hilda te Callisto Cosulich (1847. – 1918.) i brod Oceania.
Prema podacima koje je dala gradska uprava Malog Lošinja, ukupna je vrijednost projekta 87,5 tisuća eura, od čega je iz proračuna EU-a predviđeno 65 tisuća eura, preko Lokalne akcijske grupe u ribarstvu Vela vrata, koja pokriva gradove i općine na području cresko-lošinjskog otočja i Liburnije.
Novopostavljena spomen-obilježja već su na meti “kritičkih oštrica” građana, a svečano predstavljanje planirano je za 9. studenoga, kada će Grad proslaviti svoj dan svečanom sjednicom Gradskog vijeća (sam Dan grada se posljednjih godina slavi 11. studenoga, na blagdan sv. Martina, prema vjerovanjima zaštitnika Malog Lošinja), navodi Novi list. Mali Lošinj ovime se prisjeća djelatnosti koje su ga svojedobno izdigle i od sela pretvorile u grad(ić), prije no što je u XX. i XXI. stoljeću to mjesto preuzeo turizam kao prevladavajuća gospodarska grana na otoku.
Današnje izdanje Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News godinama uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, posvećeno je kako novim hitovima sa 66. Međunarodnog beogradskog sajma knjiga, tako i tradicionalnoj, 19. po redu Čajanci, koja je bila održana u petak, u Knjižari So, na glavnom gradskom trgu. Tom prilikom je i Nikola Malović sa Novljanima proslavio 25 godina književne karijere, 10 književnih nagrada i 18 napisanih knjiga.
Slijede nove preporuke.
Pogasite sve i zasijaće život je djelo Marka Levija, najčitanijeg francuskog pisca u posljednjih 20 godina. Čitalac se upoznaje sa pričama o ljudima koji su se sreli i pravo i u pogrešno vrijeme, o ljudima koji su se voljeli mirnom ljubavlju, kao i onima koji su mislili da su u početku sve zabrljali, da bi im život pružio drugu šansu. Spoznaće da je ljubav uvijek može da nas nauči nečemu novom. Ovim romanm Mark Levi pokazuje zašto je već više od dvadeset godina najčitaniji francuski pisac sa preko 50 miliona prodatih knjiga. Izdavač je Laguna.
KGBT+ roman je Viktora Peljevina, najpoznatijeg živog ruskog pisca nove generacije, poznatom po romanima Omon Ra, Život insekta, Čapajev i Praznina, Generacija P… Junak ovog romana specifična je vrsta muzičke zvijezde budućnosti, a zaljubljen je u djevojku koja je android. Kod mladih ruskih naraštaja Peljevin je brzo stekao harizmu lucidnog, ciničnog proroka postsovjetske epohe, a književni kritičari su istakli njegovu sklonost prema postmodernizmu i apsurdu, kao i uticaj ezoteričkih tradicija i satirične naučne fantastike na njegovo stvaralaštvo. Izdavač je Lom.
Jovanka Orleanka Ketrin Čen je roman koji sveobuhvatno pripovjeda o životu Jovanke Orleanke, od djetinjstva ispunjenog radošću i nasiljem do njenog strelovitog uspona do slave vodeći bitku na dva fronta: na bojnom polju predvodeći francusku vojsku i na dvoru hvatajući se ukoštac sa izdajničkom politikom kraljeve svite. Jovanka izaziva gnijev i sumnju sa svih strana i postaje ranjiva zaslijepljena slavom i sopstvenom ambicijom, a njena legenda i mit, poput njenog imena, ulaze u vječnost. Izdavač je Laguna.
Afrika je djelo izuzetne slikarsko-poetske umjetničke vrijednosti, nastalo tokom putovanja Rastka Petrovića u Afriku, a koje sintetizuje različite aspekte stvaralaštva autora. Ovaj jedinstveni putopis pored originalnog teksta iz 1930. godine, nudi tumačenje istorijskog okvira, književnog i likovnog stvaralaštva Petrovića. Knjiga koju otvarate pokušava da sačuva viziju autora i čitaocu prenese umjetnički doživljaj Afrike u svojoj ljepoti, snazi i istraživačko-avanturističkoj originalnosti jednog od naših najznačajnijih avangardnih stvaralaca. Izdavač je Lom.
Grci – Celokupna istorija je sjajno djelo višedecenijskog istraživanja istoričara R. Bitona. Nastankom Atine i Sparte položen je temelj onoga što danas zovemo naukom, umjetnošću, politikom i pravom. Istorija duža od tri milenijuma prati Mikenjane bronzanog doba, koji su gradili moćne tvrđave kod kuće i razgranate trgovinske puteve u inostranstvu, zatim osnivanja grčkih polisa, dramatična evroazijska osvajanja Aleksandra Velikog i pobožne Vizantince, sve do današnje grčke dijaspore koja cvjeta na pet kontinenata. Izdavač je Laguna.
Srpska narodna jela i pića Jovana Erdeljanovića knjiga je koja nam prestavlja narodni način života, način ishrane, kako sam naslov kaže, vrste narodnih jela i vještinu u njihovom pripravljanju, do kojeje narod došao nešto svojim iskustvom u nebrojenim stoljećima u prošlosti, a nešto primajući tuđe i prilagođavajući ga sopstvenim prilikama i potrebama. Zato su nam ovi opisi, kao i svi radovi ove vrste, dobro došli. Oni će pored naučne imati i praktičnu vrijednost jer mogu čitaocima poslužiti i kao pouka. Od pasulja, preko krompira, zelja, tjestenine, mesa, salata, očekiju nas i poglavlja o pićima. Izdavač je Talija.
Magični svet dečjeg šaha Branislava Francuskog, Milutina Matijaševića i Irene Dubak knjiga je čiji sam naslov govori o dvije najveće ljubavi autora, ljubavi prema djeci i prema šahu. Ulazeći u najsitnije metodološke detalje i bazirajući je na ličnom iskustvu sa predškolcima, autori stalno podsjećaju na razumijevanje, strpljenje i sistematičnost. Pred nama je dragocjen priručnik koja nudi pedagoško znanje, praktično iskustvo i vještinu obučavanja. Izdavač je Čigoja.
*Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.
Izraelski tenkovi uočeni su na središnjim ulicama grada Gaze, rekli su očevici danas navečer, a palestinski Crveni polumjesec kaže da se nalaze dvadesetak metara od bolnice al-Quds.
Crveni polumjesec rekao je da su hiljade izbjeglica koji su u bolnici potražili sklonište, u velikom strahu. Od 18 vozila Crvenog polumjeseca na sjeveru Pojasa Gaze, još samo sedam ih je u voznom stanju, a i ona bi mogla stati unutar nekoliko sati zbog manjka goriva, upozorila je organizacija.
Početkom sedmice, izraelska vojska objavila je da je kopnena vojska dospjela “duboko” u grad Gazu. Otad, Izrael neprestano poziva civile na sjeveru da krenu prema južnom dijelu Pojasa Gaze.
Hamas je izgubio kontrolu nad sjevernim dijelom Pojasa Gaze, rekao je večeras izraelski premijer Benjamin Netanyahu. “Borci Hamasa više nemaju sigurno mjesto na koje se mogu sakriti”, rekao je. Izrael optužuje palestinsku organizaciju Hamas, koja kontrolira Pojas Gaze, za korištenje civila kao ljudskih štitova.
Najveća bolnica u Pojasu Gaze obustavila je svoje operacije zbog intenzivnih borbi na sjeveru palestinskog teritorija, rekli su liječnik i Hamasovo ministarstvo zdravstva u subotu.
Ghassan Abu-Sitta, liječnik koji radi u bolnici al-Shifa u Gazi rekao je da nema struje i da bolnica više ne funkcionira.
