Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima

0
Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima
Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima

Izložbu 20 restauriranih ikona iz fundusa Muzeja “Mirko Komenenović”, koje predstavljaju zaštićeno kulturno dobro Crne Gore, svečano je u Galeriji “Josip Bepo Benković” u Herceg Novom, otvorila ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke.

Ikone potiču iz 17, 18. i 19. vijeka i pripadaju ruskoj, grčkoj i čuvenoj bokokotorskoj školi Rafailović-Dimitrijević. Opsežne radove na zbirci sproveo je Centar za konzercvaciju i arheologiju Crne Gore, a novčana sredstva obezbijeđena su zahvaljujući projektu koji je podržala Ambasada SAD u Podgorici, kroz Ambasadorski Fond za očuvanje kulturne baštine.

Ambasadorka Rajnke je kazala da očuvanje kulturnog naslijeđa igra ključnu ulogu u njegovanju bilateralnih odnosa među narodima.

“Kada zemlje ulažu u zaštitu i promociju kulturnog naslijeđa jedne druge, to pokazuje duboko poštovanje jedne istorije prema drugoj, jedne tradicije prema drugoj i individualnog identiteta i njeguje pozitivne i mirne odnose, kazala je ambasadorka SAD i dodala da očuvanje kulturnog naslijeđa ima moć da njeguje osjećaj pripadnosti i jedinstva unutar zajednice, ne samo stvaranjem osjećaja zajedničkog identiteta, već uvažavanjem razlika u kulturama i tradicijama i pomaganjem pojedincima da se osjećaju viđenim i shvaćenim. Takvi napori njeguju raznolikost, jednakost i inkluziju, a takođe i ublažavaju rizike od kulturne asimilacije”, ocijenila je ambasadorka Rajnke.

Ambasadorski fond za očuvanje kulturne baštine, kako je rekla, posvećen je toj namjeni.
“To je posebna inicijativa jer nam pruža mogućnost da pokažemo drugim zemljama naše poštovanje i partnerstvo. Veoma sam ponosna što je tokom godina Ambasada finansirala nekoliko projekata očuvanja kulturne baštine u Crnoj Gori preko Ambasadorskog fonda za očuvanje kulture. Nedavno, ove godine, započeli smo restauraciju dijela zidina Starog grada Kotora koji je pod zaštitom UNESCO-a – artiljerijskog punkta Sveti Franjo iz 16. vijeka”, kazala je ambasadorka Rajnke.

Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima

Istakla je da taj fond nije samo odličan put kojim se podstiče socijalna kohezija – već ima i potencijal da podstakne crnogorsku ekonomiju obezbjeđivanjem održivosti kulture, tradicije ili predmeta – poput ovih ikona. Stoga vas ohrabrujem da razmislite o prijavi za buduće iteracije ovog programa i da se zalažete na lokalnom i nacionalnom nivou za povećanje podrške očuvanju neprocjenjive kulturne baštine Crne Gore, kazala je Rajnke i poručila da je “zajednička odgovornost da čuvamo ovo neprocenjivo blago za dobrobit generacija koje dolaze”.

Ministarka kulture i medija Maša Vlaović poručila je da je misija administracije koju vodi “stvaranje strateških uslova koji će obezbijediti opstojnost kulture kroz neprekidno ulaganje, intervencije i obnavljanje i njenu prezentaciju”. Uz zahvalnost koju je uputila američkoj ambasadorki istakla je da se partnerstvo dvije države najbolje vidi u ovakvim inicijativama koje podstiču održivost kulturne baštine Crne Gore.

“Finansijska i svaka druga pomoć različitim programima koji u sebi nose duh kulture, progresa i demokratije – prepoznatljiva su tradicija u djelovanju Američke ambasade u Podgorici, a taj pravac trasiran je još od Američkog kulturnog i edukativnog centra, osnovanog ranih osamdesetih godina prošlog vijeka. Zato danas možemo vidjeti brojne dokaze o tradiciji, identitetu i osobenostima naroda koji su živjeli na prostoru Crne Gore, upravo na ovom mjestu, u gradskom muzeju, na izložbi dvadeset vrijednih ikona izloženih u ovom divnom umjetničkom prostoru”, kazala je Vlaović.

Kako je rekla ovom izložbom se želi prikazati fragment kulturne istorije i narodne tradicije Crne Gore i njenih građana.

“Ova izložba ujedno i slikovito govori o bogatstvu različitosti koje karakteriše cio prostor Crne Gore, ali i o zajedničkoj težnji u nastavljanju harmoničnog života različitih kultura”, zaključila je Vlaović.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da lokalna uprava posebnu pažnju posvećuje zaštiti, stručnom vrednovanju i promociji kulturne baštine. Podsjetio je da je 2018. usvojena Strategija zaštite kulturnih dobara i da je od tada sprovedeno nekoliko projekata.

Rajnke: Očuvanje kulturnog nasljeđa njeguje odnose među narodima

“Projekat konzervacije i restauracije ikona otpočeo je 2021. godine i mi večeras svjedočimo njegovom uspješnom završetku, kazao je Katić i podsjetio da je značaj ikonografske zbirke prepoznala i država dodjeljivši joj status kulturnog dobra od nacionalnog značaja daleke 1962. godine.

Podsjećam Vas da su naši prethodnici sve ikone otkupili od građana želeći da ih zaštite od propadanja i zaborava”, rekao je predsjednik hercegnovske Opštine.

On se zahvalio svima koji su učestvovali u realizaciji projekta a posebno Američkoj ambasadi što je prepoznala njegov značaj i obezbijedila finansiranje kroz Fond za očuvanje kulturne baštine.

“Vjerujem i nadam se da je ovo samo početak uspješne saradnje na polju kulture”, rekao je Katić i poručio da će Opština Herceg Novi nastaviti da promoviše i podržava ovakve i slične projekte u cilju očuvanja i njegovanja kulturnog blaga i raznolikosti naroda u Crnoj Gori.
Direktorica Muzeja Gordana Krunić realizovani projekat je ocijenila kao izuzetno važan, ako ne i najznačajniji od osnivanja muzeja. Najveći broj ikona, koje su zaštićeno kulturno dobro, bio je u veoma lošem stanju i zahtjevao je hitnu interveciju. Od večeras, kazala je ona, ikone počinju da žive novi život.

“JU „Gradski muzej Mirko Komnenović i galerija Josip Bepo Benković“ je uz podršku Kancelarije za međunarodnu saradnju opstine Herceg Novi, aplicirala kod Američke amasade u Podgorici i uspješno prošla na grantu Ambasadorskog fonda za očuvanje kulturne baštine. Postupak čišćenja restauracije i konzervacije ikona je sproveden u referntnoj konzervatorskoj ustanovi, Centru za konzervaciju i arheologiju Crne Gore na Cetinju. Postupak je sproveden u skladu sa Konzervatorskim projektom kojim su predviđene mjere koje je potrebno provesti na svakoj pojedinačnoj ikoni”, kazala je Krunić.
Kako je objasnila, Sekretarijat za kulturu opštine Herceg Novi finansirao je izradu namjenskih drvenih kutija u kojima će se ikone čuvati, transportovati i izlagati.

Ikone restauracija

“Kutije su po svim zakonskim i konzervatorskim standardima uradili konzervatori Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore. Nakon završetka konzervacije bile su spremne i kutije tako da svaka ikona ima svoju odgovarajuću, od lipovog drveta urađenu kutiju”, rekla je Krunić.

Na otvaranju je prikazan i kratak film o procesu restauracije. Izložbi je prisustvovao veliki broj zvanica iz društvenog, političkog i kulturnog života grada, države ali i regiona.

Izložba raritetnih ikona u Galeriji “Josip Bepo Benković” biće otvorena do 15. oktobra, a potom će biti dio stalne postavke Gradskog muzeja “Mirko Komnenović”. Već naredne, 2024.godine, ovu vrijednu postavku imaće priliku da pogleda publika u drugim gradovima Crne Gore i regiona.

“Pacijenca” – izložba radova dobrotske čipke ispred katedrale Svetog Tripuna, tačno u podne

0
“Pacijenca” – izložba radova dobrotske čipke ispred katedrale Svetog Tripuna, tačno u podne
Dobrotska čipka

“Pacijenca”- naziv je izložbe radova dobrotske čipke koja će biti otvorena u srijedu, 27. septembra tačno u podne pred katedralom Svetog Tripuna.

“Program će imati elemente performansa, jer će pored postamenata biti pozicionirane učesnice naših radionica koje će na licu mjesta, dostupno pogledima, da vezu ovaj plemeniti vez čiju je vještinu izrade Crna Gora zaštitila kao nematerijalno kulturno dobro. Čipka i njen vez iskorak su ka građanima/kama na mjestu njihovih redovnih susreta, u ambijentu najvažnijeg gradskog trga”, poručuju organizatori.

Pacijenca je, podsjećaju, bokeljski italijanizam koji označava strpljenje.

“Strpljenje je sve, detalj veza na kome se dugotrajno radi, vezilja koja, čekajući dragog s mora, u vezu ne posustaje, učenje mlađih vještini izrade čipke, trajanje dobrotske čipke kroz vjekove do danas. Savremenog čovjeka, koji je satkan od digitalnih vještina i znanja u stalnoj trci sa vremenom, učimo kulturnoj nasljeđu Kotora, ali i pacijenci, miru ručnog rada i tom trenutku posvećenosti samom sebi”, navodi se u najavi ovog događaja.

Promotivni film za program “Pacijenca” uradio je reditelj Dušan Vuleković.

“Pacijencu” kotorskih „Muzeja” podržalo je Ministarstvo kulture i medija, a održava se u okviru „Dana evropske baštine”.

Predstavnici medija iz Švajcarske u studijskoj posjeti Crnoj Gori

0
Predstavnici medija iz Švajcarske u studijskoj posjeti Crnoj Gori
Foto NTO-švajcarska-mediji

Crna Gora je jedan od dragulja Evrope, ocijenili su predstavnici najčitanijih medija iz Švajcarske, čiji su predstavnici boravili u studijskoj posjeti Crnoj Gori, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije (NTO).

NTO je, u cilju intenzivnije promocije na švajcarskom tržištu, organizovala studijsku posjetu predstavnika medija iz Švajcarske u periodu od srijede do nedjelje.

NTO je ugostila tri novinara i predstavnika PR kuće koji će pisati za osam medija i koji su se uvjerili zašto je Crna Gora posljednjih godina postala nezaobilazna destinacija za sve vrste odmora i putovanja. Oni su tokom boravka obišli Kolašin, nacionalni park Biogradska gora, Podgoricu, Budvu, Herceg Novi, Tivat, Cetinje i Kotor.

„Poznati švajcarski mediji, čija ukupna čitanost iznosi preko milion na sedmičnom nivou, prenijeće priče o Crnoj Gori u magazinu o putovanjima Belvedere, Sonntag, Doppel Punkt, Freiburger Nachrichten, magazinu Schweizer Familie, lifestyle nedjeljniku Annabelle, travel magazinu Reisetrends, kao i u Ferientrends“, kazali su iz NTO.

Novinar i urednik magazina Annabelle, Marc Frederic Benedetti rekao je da je zadivljen mješavinom Mediterana i planina.

“Atmosfera je opuštena, zemlja je prelijepa gdje god se okrenemo, a hrana i vino su me prijatno iznenadili. Primijetio sam da su ljudi svugdje bili ljubazni i gostoljubivi”, naveo je Benedetti.

Urednik nedjeljnika Doppel Punkt, Anton Bernhard Ladner, kazao je da Crna Gora nudi brojne mogućnosti.

„Fasciniran sam koliko dobro govorite strane jezike, kako se lijepo slažu sve religije. Meni je to pokazatelj vaše velike intelektualne fleksibilnosti, što je sjajna karakteristika. Takoreći, imate sve. Divna priroda i raznovrsna ponuda, čine Crnu Goru jednim od dragulja Evrope. Naravno, morate da je čuvate“, poručio je Ladner.

Novinar dnevnog lista Freiburger Nachrichten, Yannic Neuhaus rekao je oduševljenje ponudom seoskog turizma.

„Dobili smo mogućnost da naučimo mnogo na ovom putovanju. Oduševljen sam što smo mogli da vidimo različite aspekte Crne Gore, kako gradove, sela, ljude, tako i divnu prirodu koja se razlikuje od svih zemalja koje sam imao priliku da posjetim. Sve mi je bilo zanimljivo i radujem se otkrivanju svakog novog kutka“, saopštio je Neuhaus.

Novinari su ocijenili da nije ni čudo što je mala balkanska država jedna od najraznovrsnijih destinacija za odmor u Evropi, koju otkriva sve veći broj Švajcaraca. Tu činjenicu potvrđuju i podaci da je u toku prvih sedam mjeseci ove godine u Crnoj Gori je boravilo 15,16 hiljada turista koji su ostvarili 63,08 hiljada noćenja, što je u poređenju sa prošlom godinom deset odsto vše dolazaka i sedam odsto više noćenja.

Posjetu su podržali strateški partner NTO nacionalna avio-kompanija Air Montenegro, lokalne turističke organizacije Kotora, Herceg Novog, Tivta, Cetinja, Budve, hoteli Regent, Bianca i Hyatt Regency Kotor Bay Resort, Nacionalni parkovi Crne Gore, Plantaže, kao i seosko domaćinstvo Rađenović.

Izložba “Ilija Damjanović – pomorsko lice Boke Kotorske” 28. septembra u Tivtu

0
Izložba “Ilija Damjanović – pomorsko lice Boke Kotorske” 28. septembra u Tivtu
Poster

Povodom Svjetskog Dana pomorstva u JU Muzej i galerija Tivat biće upriličena izložba pod nazivom „Ilija Damjanović – pomorsko lice Boke Kotorske“.

Svečano otvaranje izložbe planirano je za 28. septembar 2023. godine sa početkom u 19 sati, i otvoriće je sekretarka sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.

O izložbi će govoriti novinar Siniša Luković, publicista Nebojša Rašo i direktorica JU Muzej i galerija Tivat, Danijela Đukić.

Ovom prilikom biće prikazana i epizoda serije Boka pomorska, koja govori o Iliji Damjanoviću, a koja je u produkciji NVO Matica Boke iz Tivta i Udruženja „Šta hoćeš“ iz Beograda.

Obradović: Radnici Instituta Igalo mogu biti optimistični

0
Obradović: Radnici Instituta Igalo mogu biti optimistični
Dijalog za spas Instituta-pres-konferencija-septembar 2023.

Obradović je kazala da im je avgustovska plata isplaćena danas, te da sada nema dugovanja ka radnicima sa te strane, naglasila je da su platu dobili zahvaljujući rehabilitaciji pacijenata tokom ljetnje sezone



Radnici Instituta “Simo Milošević” nakon duže vremena mogu biti optimistični, jer će se na problemima od sada raditi u kraćim rokovima, kazala je predsjednica Sindikata tog preduzeća, Marija Obradović.

Ona je na konferenciji za medije Dijalogom za spas Instituta, koja je održana nakon tematske sjednice za spas te ustanove, kazala da je preduzeće prošlo kroz 15 godina pokušaja privatizacije, te da u njemu trenutno radi 265 medicinskih radnika.

“Institut ukupno raspolaže sa 24 hektara zemljišta i oko 600 kreveta u prvoj fazi i 800 u drugoj”, precizirala je Obradović, prenosi portal Vijesti.

Sjednici za spas Instituta su između ostalih prisustvovali i ministar finansija Aleksandar Damjanović, predsjednik Skupstine Opštine Herceg Novi Ivan Otović, manjinski akcionar Žarko Rakčević i direktor Instituta Savo Marić.

Obradović je kazala da im je avgustovska plata isplaćena danas, te da sada nema dugovanja ka radnicima sa te strane. Naglasila je da su platu dobili zahvaljujući rehabilitaciji pacijenata tokom ljetnje sezone.

Prema riječima Obradović, zbog duga Instituta ka Elektroprivredi (EPCG), novčanu pomoć te energetske kompanije ne očekuju.

Obradović se osvrnula i na najavu prema kojoj bi građani Norveške otkazali ugovor za liječenje u Institutu.

“To bi bilo katastrofalno. Jedino možemo da pretpostavimo da im je problem to što se dešava radnicima u Institutu, na sve ostale ocjene smo dobili pozitivan ishod”, kazala je Obradović.

Odbornik u Skupštini Opštine Herceg Novi, Marko Lučić, naveo je da je sastanak bio izuzetno koristan.

“Rezultat od 20 hiljada potpisa je izuzetan”, naglasio je Lučić.

On je dodao da su kao delegacija Herceg Novog na sjednici kazali da je Institut život tog grada. Zato su spremni da pregovaraju i riješe probleme te ustanove, jer je u vrlo lošoj situaciji.

Lučić je rekao da je Damjanović iznio konkretne korake za rješenje problema Instituta i da je napravljen napredak.

“Rakčević je takođe iznio par dobrih predloga”, kazao je Lučić.

On je saopštio da bi vrlo brzo moglo da dođe do rješenja za tu ustanovu, ali naglasio da se rokovi moraju poštovati.

“Ako se problem ne riješi, preduzećemo najradikalnije korake za spasenje Instituta”, poručio je Lučić.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, smatra da Institut mora biti brend koji će da afirmiše Crnu Goru.

On je naveo i da Rakčević kao manjinski akcionar, prihvata i želi rad na predlozima.

“Ministarstvo ekonomskog razvoja greškom nije bilo pozvano. Dogovorili smo se da uputimo obraćanje premijeru Dritanu Abazoviću da do kraja naredne sedmice zakaže sastanak za pomoć Institutu”, kazao je Keković.

On je dodao da će, ukoliko ne bude razumijevanja za taj poziv, organizovati novu konferenciju radi traženja novog modela. Naglasio je da će se Kabinetu premijera obratiti već sjutra, te da im je cilj da maksimalno uspore odliv kadra.

Keković je odgovarajući na pitanja novinara saopštio da je postojao niz predloga, ali da nijesu diskutovali o svakom pojedinačno, te da to ostavljaju nakon što porazgovaraju sa Abazovićem.

“Bilo je više modela i svaki je održiv. Jedini koji nije, jeste privatizacija”, zaključio je Keković.

Veče posvećeno reditelju Zdravku Velimiroviću

0
Veče posvećeno reditelju Zdravku Velimiroviću
Velimirović

JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u petak, 29. septembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati organizuju veče posvećeno reditelju Zdravku Velimiroviću.

Tokom večeri biće promovisana i knjiga „Odloženo za sjutra“ koja predstavlja zbirku tekstova, pisama i nekoliko scenarija pronađenih u bogatoj zaostavštini Zdravka Velimirovića. Materijal za knjigu pripremila je njegova supruga Ranka Velimirović, a knjiga je objavljena ove godine u Podgorici u izdanju Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća Crne Gore.

U programu učestvuju: Dušan Davidović, Goran Velimirović i Mladen Velimirović. Moderatorka programa je Marija Starčević.

Akademik Zdravko Velimirović rođen je na Cetinju 1930. godine. Gimnaziju završava u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju na Akademiji za pozorište, fim, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine i filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Parizu 1957. godine.

Bio je redovni profesor filmske režije i dekan na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu od 1985. do 1986. i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine.

Režirao je dokumentarne, televizijske i radio drame, kao i osam igranih filmova za šta je dobio više od dvadeset nagrada i priznanja.

Dvostruki je dobitnik Trinaestojulske nagrade 1958. godine za dokumentarni film „Zublja grahovačka“ i 1968. godine za film „Lelejska gora.“ Njegovi filmovi predstavljali su jugoslovensku kinematografiju na mnogim internacionalnim filmskim festivalima.

Samo o Kotoru uradio je šest dokumentarnih i kratkometražnih filmova promovišući svoj zavičaj u Jugoslaviji i u svijetu.

Preminuo je u Beogradu 2005. godine.

DPS Herceg Novi: Kad se miris u Meljine vrati – po drugi put

0
DPS Herceg Novi: Kad se miris u Meljine vrati – po drugi put
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, Nemila, Herceg Novi

Sezonu smo ispratili jednom desetodnevnom restrikcijom vode i osigurali da nam se gosti ne zadrže nakon 3. septembra. Po sistemu – šta su se sjetili da ljetuju u septembru?! Po isteku restrikcija, mogli smo mirne duše svirati kraj i podvući račune, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.

Ipak, lokalna vlast je (poznata po svom svečarskom duhu), odlučila da priredi i mali, skromni doček ponovnog uspostavljanja vodnosnabdjevanja. Tako je umjesto predvidivog transparenta „Dobro došla vodo u Herceg Novi“, na Torionu na Podima okačen simboličan natpis „Kad se vojska na Kosovo vrati“. Kako od dana postavljanja transparenta do danas nijesmo uspjeli da uočimo da se bilo ko uputio ka Kosovu, možemo samo zaključiti da je natpis korišćen za neke ranije prilike, a sada iskorišten za potrebe dočeka vode, jer je bio „prvi s ruke“.

Ipak, ne možemo se oteti utisku da je lokacija za transparent nekako nespretno odabrana. Tik iznad Meljina i spornog kolektora zbog koga je ovu sezonu obilježio neizdrživ, ali upečatljiv „miris“ kanalizacije punom dužinom Meljina, ali i u naseljima prije i poslije.

Direktor Zarić je posvećeno „prijetio“ da je rješenje na pomolu. A kad će – ne znamo. Ako mu je cilj bio da Meljinama ostavi autentičan pečat, to je uradio uspješno i nepogrješivo. I mještani i turisti i prolaznici u tranzitu su sigurno zapamtili Meljine.

Herceg Novi – foto Media Biro

Izbjegavamo neprijatna pitanja, pa nećemo pitati kada je i koliko postavljača transparenta pošlo ka Kosovu. Nismo raspoloženi da se bavimo huškačkom ideologijom. Samo bismo cijenili da nam neko potvrdi da je transparent okačen za potrebe proslave povratka vode, nakon restrikcije kojom smo protjerali poslijednje turiste. Kao što u lokalima počnu da gase svijetlo da sugerišu da je vrijeme za odlazak.

Ukoliko je transparent okačen kao dio skromne proslave, u krugu porodice, onda samo koristimo priliku da preporučimo da ga izmjeste negdje gdje mu manje smrdi. Teško je nama koji prolazimo, a kako je tek kad je stalno vezan za jedno mjesto.

U krajnjem, nijesmo iznenađeni – potpuna pasivnost u rješavanju problema neizdrživog smrada, restrikcija vode, saobraćajni kolapsi, pa sve to „umireno“ jednom zastavom, zaista jeste stil rada i jedino što naša lokalna vlast zna da uradi – saopšteno je iz Opštinskiog odbora DPS Herceg Novi.

Abazović: Oprema sa dubrovačkog Aerodroma Ćilipi pronađena, obaviješteno tužilaštvo

0
Abazović: Oprema sa dubrovačkog Aerodroma Ćilipi pronađena, obaviješteno tužilaštvo
Oprema

Oprema za koju se sumnja da je ukradena sa dubrovačkog Aerodroma Ćilipi 1991-1992. godine, pronađena je prilikom popisa imovine Aerodroma Crne Gore (ACG), kazao je premijer Dritan Abazović, dodajući da je o tome obaviješteno nadležno tužilaštvo.

Abazović je na Fejsbuku /Facebook/ naveo da je oprema „završila u Tužilaštvu“.

„Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu ACG, prilikom popisa imovine te državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo“, rekao je Abazović.

Prema njegovim riječima, za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Abazović je poručio da vode transparetnu politiku, ispravljaju brojne nepravde i uče važne istorijske lekcije.

„O svemu ovome danas je obaviješteno nadležno tužilaštvo, a Ministarstvo vanjskih poslova će o istom zvaničnim putem upoznati i kolege iz Hrvatske“, naveo je Abazović.

On je zahvalio rukovodstvu ACG, na čelu sa predsjednikom Odbora direktora Eldinom Dobardžićem, izvršnim direktorom Vladanom Draškovićem i njegovim zamjenikom Petrom Radulovićem, na posvećenom i odgovornom radu.

„Za razliku od prethodnika, ova Vlada Crnu Goru vodi pravim putem“, kazao je Abazović.

Morska voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje

0
Morska voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna i bezbjedna za kupanje
Boka kotorska – foto Boka News

Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 19. do 22. septembra ove godine, pokazali su da je na 84,4% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 6,4% lokacija dobrog, dok je na 9,2% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.

Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.

U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 8, dok je na 1 lokaciji ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 8 lokacija voda bila odličnog, na 2 dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 16 ona bila odličnog, na 1 dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta.

Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 30 voda bila odličnog kvaliteta, a na 2 dobrog kvaliteta.

U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17, dok je na 1 lokaciji ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 13 lokacija u opštini Bar, na 1 dobrog, te na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.

Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.

Ukrštanjem bakropisa i digitalnog kolaža istraživali na temu čovjeka, duše, stvarnosti…

0
Detalj sa otvaranja izložbe

~Sinergijom nadahnuća, likovnih izraza, stilova i žanrova, u Kotoru predstavili stvaralački opus  „Singulariteti“



Umjetnički tandem: Hana Belobrk, studentkinja završne godine diplomskih studija na smjeru Slikarstvo na Akademiji primijenjenih umjentosti u Rijeci i Ensar Hadžić Buxhoeveden, magistrand na odsjeku Grafika  Akadamije likovnih umjetnosti u Sarajevu, ukrštajući bakropis i digitalnu sliku, spojili su svoje estetske posebnosti različitih stilskih i žanrovskih izraza i tehnika u jedinstvena likovna djela, te cijeli opus nazvali “Singulariteti”.

Pod tim nazivom otvorena izložba u Gradskoj galeriji Kotor, gdje se ovi mladi slikari prvi put predstavljaju publici u Crnoj Gori. Dvije posebnosti i jedinstvenosti spojili su u jedno.

-Ovo je jedna potvrda zajedničkog rada, jedne sinergije dva različita osjećaja prema umjetnosti, koji su našli jedinstvo, upravo kroz ove radove. Svaka izložba je jedno dodatno upoznavanje, kako likovnog, tako i ličnog karaktera nas dvoje, pošto se mi ne znamo mnogo dugo. Ali, u ovo kratko vrijeme, koliko se poznajemo, zapravo smo „izrodili“ nešto što je unikatno i za Hanino i za moje izražavanje, kaže za Boka news Ensar Hadžić Buxhoeveden.

On i Hana upoznali su se prošle godine na Eko-koloniji u Parku prirode Blidinje u Bosni i Heregovini, gdje su, kažu, uzajamno prepoznali radove i senzibilitete onog drugog, te odlučili: „To je to“.

 Koliko je lijepo i zanimljivo raditi zajedno, toliko je i naporno i zahtjevno prilagođavati se nekom sasvim drugačijem senzibilitetu ličnosti. Iako po vokaciji slikarka, Hana se uspješno bavi ilustracijom- digitalnom grafikom. Autorka je kratkometražnih filmova RIbirht i Škampfrotacija i dokumentarnog filma o umjetniku Vlatku Vinceku. Kao strip-crtačica učesnica je StreetArt Festivala kao i Bijenala scenskih dizajnera u Novom Sadu. Klasično orijentisan na tradicionalnu grafiku, kojoj je posvećen, Ensar je takođe aktivni volonter međunarodnih organizacija “Nova Akropola” i “La Benevolencija”, te član “Jevrejskog omladinskog kluba” u Sarajevu.

-Trebalo nam je neskromnih pola godine i više, bar devet mjeseci da se sve ovo dovede do ovog nivoa. Iima jedan rad koji je nastajao u nekoliko faza, dok nakon nekoliko mjeseci nije počeo da dobija dimenzuju gdje je to-to. Bilo je tu puno više varijacija, više od ovih što vidite, ali napravili smo selekciju najboljih, objasnili su umjetnici, koji su u stvaralačkoj sinergiji spojili tradicionalnu i virtuelnu umjetnost.

Ukrštanjem bakropisa i digitalnog kolaža istraživali na temu čovjeka, duše, stvarnosti…
Detalj sa otvaranja izložbe

-Nova tehnologija koja ulazi u svijet zapravo oblikuje umjetnost, drugačije je sagledava, tako smo na ovaj način – spojem bakropisa i ove digitalne tehnologije htjeli probuditi ovu staru tehniku, a i predstaviti je kroz tu novu suvremenu dimenziju. Praktično, naše slike nastaju iz grafike. Ensar mi je poslao svoje bakropise, a zatim sam ih ja digitalno obradila, kolažirala, nadodala sa svojim nekim radovima koje sam stvarala digitalno ili sam baš dodala direktno vektorima, kaže Hana. Ensar objašnjava da bakropis, kao i sve tradicionalne tehnike grafike, imaju svoj tiraž. Broj umnožavanja originala zavisi od toga koliko ploča to dopušta da se izvede. S druge strane, oni se mogu printati neograničeno, ali je jako važan izbor papira u svemu tome. Oni koriste teški tristogramski grafički papir koji se upotrebljava za grafičke tehnike, a danas i vrlo često i za art-printove isto tako, zbog njihovog kvaliteta.

-Zajednička tema izložbe „Singulariteti“, termin koji je uveden 60-ih godina, mada je postojao i ranije, ali u biti, on ima više raličitih terminoloških objašnjavanja i primjena u zavisnosti od teme. U ovom slučaju ona se odnosi na doba kada mašine dolaze na nivo čovjeka, gdje sveobuhvatnost takvog jednog civilizacijskog napretka, s jedne strane destilira dušu, a s druge otvara put kosmosu. Mi smo to dočarali i kroz tehnološki aspekt stvaranja, jer grafika je jedan tradicionalni medij, koji se koristi od XV vijeka sve do danas, tek posljednjih 100 i nešto godina taj medij postaje nešto otvoreniji i više se umjetnički izražava kroz unikatne otiske, kroz različite materijale, objasnio je Hadžić Buxhoeveden.

Imali su manju izložbu u Kulturnom centru u Koprivnici, Haninom rodnom gradu, gdje su se predstavili sa radovima manjeg formata, s obzirom da je i prostor u kome su izlagali takođe bio manji. To je odličan aspekt izložbe, kaže Ensar, jer u odnosu na prostor, umjetnik može prilagoditi postavku.

Da gledalac sam pronađe svoje vizije

-Živimo u svijetu gdje smo sve više inverzivni prema platformama, ali, koliko je svijet tehnologije napredovao samo u zadnjih 20 godina, možemo samo zamisliti šta će tek doći za 200 godina. Tako da je ovo naš neki pokušaj pronalaska odgovora na pitanja o čovjeku, duši, stvarnosti, o svemu što nas okružuje, gdje će to otići, kako će završiti. Najbolje je da svaki posjetilac za sebe, pojedinačno izvuče iz radova tu viziju budućnosti. Bila nam je namjera da se to iskaže i kroz radove, pošto jedan takav koncept može meni ili Hani biti blizak, ali za svakoga ponaosob je drugačiji. Kolikio god mi htjeli objasniti, jednako je kao prepričavanje istoga, nikad se ne može objasniti do kraja, poručuje Ensar.

Nova dimenzija likovnog djela

-Ensar koristi tehniku bakropisa i ta je tehnika stavljena u odnos sa digitalnom tehnikom vektorske grafike koju je Hana primijenila na njegovim bakropisima. Njihovim miješanjem dobijaju se rezultati uznemirujućeg, magičnog i surealnog karaktera. Sukob između tradicionalnih i savremenih načina izražavanja prikazuje se kroz spajanje dva različita stila. Digitalnim kolažiranjem, koje je Hana odradila, te multimedijskim ukrštanjem i preplitanjem različitih stilskih i žanrovskih karakteristika iznašli su jednu novu dimenziju likovnog djela koje, ako gledamo tematski i pojedinačno, ima potpuno drugačija značenja i narative, kazala je Radmila Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.

 /M.D.P./