Čudesno spašavanje odvilo se u srijedu navečer kod obale Turske. Prvi oficir kontejnerskog broda MSC Nadriely pod zastavom Liberije, koji je plovio iz luke Poti u Gruziji za Istanbul, spašen je nakon što je u moru proveo oko 20 sati.
Incident se dogodio u srijedu navečer kod Türkelija. Prema javljanjima turskih medija, prvi oficir kontejnerskog broda MSC Nadriely (IMO: 9149328) pao je u more, a kada je posada primijetila da oficira, inače ukrajinskog državljanina, nema na brodu, pokrenuta je opsežna akcija traganja i spašavanja.
Avioni i brodovi turske Obalne straže, uz druge trgovačke brodove koji su se našli u blizini, sudjelovali su u akciji spašavanja. I kada su svi već polako počeli gubiti nadu, oficira (op.a. – na turskim izvorima navedeno ‘drugi kapetan’) je spasila posada teretnog broda Moonlight (IMO: 9536301) – i to 20 sati nakon nestanka.
Tursko Ministarstvo mora izvijestilo je o ovoj akciji spašavanja: “Nakon višesatnih napora i akcije traganja i spašavanja koja je pokrenuta nakon obavijesti da je prvi oficir nestao s broda MSC Nadriely, nestali član posade pronađen je živ u moru. Časnika je spasila posada trgovačkog broda Moonlight. Časnik je prebačen u bolnicu”, navodi se u saopštenju.
AAKK Merkezimize gelen, Türkeli açıklarında MSC NADRIELY gemisinde 2. Kaptanın bulunamadığı ihbarı üzerine başlatılan arama kurtarma çalışmaları sonucu kayıp personel MOONLIGHT isimli ticari gemi tarafından denizde sağ olarak bulunmuş ve SGK unsurlarınca hastaneye sevk edilmiştir pic.twitter.com/tQOMWFPzzS
— DENİZCİLİK GENEL MÜDÜRLÜĞÜ (@denizcilikgm) August 31, 2023
Shodno Odluci o participaciji troškova prevoza za učenike sa teritorije opštine Tivat, Opština Tivat je zajedno sa Ministarstvom prosvjete i ove godine obezbjedila besplatan prevoz za sve tivatske učenike koji putuju do osnovnih i srednjih škola u Tivtu, Kotoru, Budvi, Herceg Novom, i koriste linijski gradski, prigradski i međugradski prevoz na relaciji dužoj od 2 kilometra.
Pravo na participaciju troškova prevoza ostvaruju učenici koji imaju prebivalište/boravište na teritoriji opštine Tivat i koji putuju do škole na relaciji od 5 i više kilometara, a koriste prevoz u prigradskom i međugradskom saobraćaju na sljedeći način:
učenici osnovnih škola mogu da ostvare pravo na participaciju troškova u visini od 60% od cijene đačke karte, (ostalih 40% participacija Ministarstva prosvjete)
učenici srednjih škola mogu da ostvare pravo na participaciju troškova prevoza u visini od 80% od cijene đačke karte. (ostalih 20% participacija Ministarstva prosvjete)
Pravo na participaciju troškova prevoza ostvaruju i učenici koji imaju prebivalište/boravište na teritoriji opštine Tivat i koji putuju do škole na relaciji od 2 do 5 kilometara, a koriste prevoz u gradskom i prigradskom saobraćaju u visini od 100% cijene đačke karte.
Postupak za ostvarivanje prava na participaciju troškova prevoza učenici podnose javnoj obrazovnoj ustanovi, osnovnoj ili srednjoj školi koju pohađaju.
Opština Tivat na godišnjem nivou izdvaja značajna budžetska sredstva za popravku oštećenog mobilijara na dječjim igralištima i drugim javnim površinama, koji je sve češće na meti vandala.
Na novoizgrađenom igralištu na Seljanovu pričinjena je velika materijalna šteta početkom godine, kada su uništene cijevi tobogana, a njihova sanacija koštala je 1.911 eura. Na istom igralištu polomljena je i ljuljaška za djecu sa invaliditetom. Oštećenja su pretrpjeli i drugi elementi na dječjim igralištima u gradu. U Tivtu je tokom godine zabilježeno i nekoliko incidenata paljenja kontejnera, pa je nabavka novih 16 kontejnera i njihova zamjena na određenom broju lokacija na Seljanovu iznosila 6.368 eura. Pomenuti incidenti, osim štete po budžet, nose sa sobom i veliku opasnost da požar zahvati obližnja vozila, stabla i stambene objekte. Nedavno je zabilježen i slučaj podmetanja požara u naselju „Pendrek siti“, koji je brzom intervencijom Službe zaštite i spašavanja uspješno ugašen.
Polomljene betonske zardinjere
„Situacija sa vandalizmom ne smije se zanemarivati, jer pored toga što ruži grad, takođe ugrožava bezbjednost građana i puno košta. Umjesto za postavljanje novog sadržaja, značajna budžetska sredstva izdvajamo za popravke postojećeg mobilijara“ – istakla je menadžerka Opštine Tivat Patricia Pobrić.
„Ovaj problem Opština ne može da riješi sama, potrebna je pomoć i uključivanje cjelokupne zajednice. Problem je takođe i što se u većini slučajeva radi o maloljetnim licima, a tada su ingerencije institucija ograničene“ – navela je Pobrić i istakla da je potrebno raditi na prevenciji, te da Opština Tivat u saradnji sa osnovnim školama planira projekte edukacije djece, sa fokusom na građansko obrazovanje.
Iz Ekološkog društva Boka oštro su osudili namjeru hercegnovskih urbanista da na mjestu teniskih terena na Toploj predvide gradnju hotela. Predsjednica Društva Olivera Doklestić ističe da je riječ o drastičnom udaru na jedan od preostalih slobodnih prostora uz more.
Ona sa žaljenjem konstatuje da je “Nacrt izmjena i dopuna Prostorno -urbanističkog plana (PUP) Opštine Herceg Novi donio šokantno rješenje za ovaj prostor koji zauzima površinu od 4347 m2, po kojem je na cijelom prostoru teniskih terena predviđena izgradnja hotela”.
– Na teniskim terenima, koji u ovakvom obliku postoje skoro 30 godina, stalno se igra tenis, turniri, takmičenja, škole tenisa i jedno je od omiljenijih mjesta uz obalu, uz popularni Škver. Prije par dana tu je okončan 16.teniski turnir rekreativaca, koji je ove godine okupio veliki broj takmičara, preko 150, iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH, domaće takmičare iz Crne Gore i “domaće-goste” iz nekoliko evropskih zemalja – ističe Doklestić i podsjeća da je upravo na tom mjestu, prošle godine obilježeno 100 godina igranja tenisa u Herceg Novom. Danas je, kako naglašava, ova lokacija, koja je u katastru prepoznata pod brojem 1171 i dio 2574/1, kompleks četiri tenisa terena, koje je prije više od 20 godina uredio trojac sportskih entuzijasta: Stojić – Bekavac – Stojić načinivši vrhunski mali sportski centar, po prvi put sa zemljanom podlogom u Herceg Novom.
Hotel koji se planira na mjestu teniskih terena podrazumijeva čak pet spratova.
– Treba da znamo da su investitori hotela oslobođeni plaćanja građevinske dozvole. Da hotelu treba obezbijediti parkiralište za goste. Maksimalna spratnost hotela, po predlogu nacrta, je pet nadzemnih etaža, što je u fizičkom smislu do 20 metara iznad sadašnjih terena. Predviđena je još jedna podzemna etaža, za garažu i tehničke prostorije. Ali to treba uzeti uslovno, jer se uvijek nalazi način da se povećaju gabariti dati planskim dokumentom. Dakle, predviđena je turistička namjena – hotel, koji će zagraditi jedno od najljepših građevina u našem gradu, lijepi, lučni, kameni most Milašinovića, čiji projektant je bio inženjer Raičević 1949. godine – ističe Doklestić.
Ona ističe da ovaj, jedan od rijetkih preostalih prostornih neizgrađenih džepova uz more, naprosto ima i svoju pozitivnu vizuelnu ulogu i s mora i s mosta Milašinovića i omogućava prozračnost poteza ka zaleđu, odnosno vertikalni prodor ka visočijim zonama Tople.
– Svak ima pravo da nešto želi na svojoj zemlji, ali vlast i urbanisti moraju da izvagaju potrebe i mogućnosti prostora, u vizuelnom i finansijskom smislu, moraju da izvagaju potrebe za slobodnim prostorom, sportom, prema zahtjevima za betonizaciju i stvaranje finansijske dobiti – izričita je Doklestić.
Apel da se sačuva sportski kompleks
Iz Ekološkg društva Boka apeluje na svijest građana, vlasti u Herceg Novom i u državi Crnoj Gori, na urbaniste i njihovu profesionalnu odgovornost, da se ovaj prostor sačuva kao sportski kompleks teniskih terena.
– Najzad, čak i Budva, koja nije primjer dobre urbanizacije i gradnje, ostavila je kompleks teniskih terena između mora i magistrale. Ovo se ne može dozvoliti, a Opština neka nađe način za dogovor sa vlasnikom zemlje – poručuju ekolozi.
Inače, Ekološko društvo Boke je reagovalo primjedbom na nacrt PUP-a Ministarstvu uređenja prostora i zaštite životne sredine. Nadaju se da će nadležni uvažiti njihove primjedbe.
Dodjelom nagrada, sinoć je na Ljetnjoj sceni u Tivtu, svečano zatvoreno ovogodišnje izdanje festivala „Purgatorije 2023“.
„Veliki Nušić, jednom je rekao da je bolje pratititi život u pozorišnoj predstavi nego pozorišnu predstavu u životu. I mi smo imali svoja iskušenja uoči ovih Purgatorija i kulturnog ljeta u Tivtu. Srećom kultura ne poznaje klišeje i stereotipe i drago mi je da je ovogodišnje izdanje sudeći po posjećenosti i programu, jedno od najboljih izdanja festivala“ kazao je u svom pozdravnom govoru predsjednik Opštine Željko Komnenović.
Direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović istakao je da sa ponosom konstatuje da su uspjeli da realizuju ono što su obećali prije početka ovogodišnjeg izdanja Purgatorija a to je da u godini punoljetstva, vrate Purgatorije na stare staze slave.
„Mislim da smo uspješno to uradili kao i da smo potvrdili ogromnu i višeznačnu vrijednost Purgatorija i za Tivat i za Crnu Goru. Siguran sam da će odjeci ovogodišnjeeg izdanja Purgatorija da se čuju daleko i dugo“ istakao je Božović.
Purgatorije 2023.
On je naglasio da je ovogodišnje izdanje festivala obilježila premijera nove samostalne produkcije Centra za kulturu Tivat „Ćelava pjevačica“ u režiji Jagoša Markovića.
„Ja dugujem veliku zahvalnost kompletnom timu Centra za kulturu Tivat jer smo za rekordno kratko vrijeme sastavili spektakularan program i dali sve od sebe da ga iznesemo na najbolji način. Dugujemo zahvalnost i sponzorima i pokroviteljima festivala ali najveću zahvalnost dugujemo Vama, publici, jer bez vas ovo nebi imalo smisla“, kazao je Božović.
Odlukom žirija, Specijalna nagrada, za najuspješniju vizuelno tehničku inovaciju predstave jednoglasno je dodijeljena pozorišnoj predstavi „55 kvadrata“. Nagrada za najbolju predstavu dodijeljena je produkciji pozorišta Ateljea 212 iz Beograda.
„Nagrade uvijek prijaju, one su znak da smo na pravom putu i da to što radimo prepoznaju i publika i žiri“, kazala je Jelena Fatić koja je primila nagradu ispred Ateljea 212.
Purgatorije 2023.
Žiri je ove godine nagradu za najbolju žensku ulogu dodijelio glumici Arijanai Čulini za ulogu Fani u pozorišnoj predstavi „55 kvadrata“ u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta, dok je nagrada za najbolju mušku ulogu pošla u ruke Vojislava Brajovića za ulogu Andreja u pozorišnoj predstavi „Otac“ u produkciji pozorišta Atelje 212 Beograd.
“Uvek se kaže da je pozorište glumac i da je glumac pozorište. Ne postoji pozorište zbog glumca i glumaca niti glumci zbog pozorišta. Mi postojimo zbog vas. Ja sam jedan od onih koji će poći sa ovog sveta vjerujući da ipak pozorište menja svet. Da nije tako nebi nas zabranjivali, nebi nas se bojali. Ali mi postojimo zbog Vas jer smo vama dužni“ kazao je Brajović.
Nagrada za glumačku bravuru jednoglasno je dodijeljena glumcu Branimiru Popoviću za ulogu Vatrogasca u pozorišnoj predstavi „Ćelava pjevačica“ u produkciji Centra za kulturu Tivat.
Popović se zahvalio žiriju na divnoj i inspirativnoj nagradi ističući da “nagrada za bravura” obavezuje.
Purgatorije 2023.
“Želim da zahvalim tivatskoj publici koja u ogromnom broju bez zadrške, uvijek i godinama, podržava naš posvećeni pozorišni trud i rad. Zahvaljujem tivatskom Centru za kulturu na nesebičnoj pomoći u realizaciji izuzetno kompleksnih pozorišnih produkcija koje služe na ponos i Vama, poštovana publiko i nama i njima”, poručio je Popović.
Specijalna nagrada za najuspješniju vizuelno tehničku inovaciju predstave, jednoglasno je dodijeljena pozorišnoj predstavi “55 kvadrata” u produkciji Hrvatskog narodnog kazališta Split, Hrvatska.
Centar za kulturu Tivat svake godine dodjeljuje u okviru Festivala Purgatorije i nagradu kuće. To je plaketa “Ivana Tomičić” u znak sjećanja na jedan prerano ugašeni mlad glumački život, koja je jednu od prvih uloga ostvarila upravo u produkciji Centra za kulturu Tivat.
Nagrada “Ivana Tomičić” za poseban doprinos Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije za 2023. godinu dodjeljena je reditelju Jagošu Markoviću.
„Nadam se da je sve do sada bilo, i da će biti onako kako zaista zaslužuje jedinstveni, za mene i mikro i makro kosmos zvani Boka Kotorska. Živjela Boka! Pripada joj samo najbolje. Iskreno se nadam, uz sve čestitke za ovaj fenomenalan festival, da se dogodine vidimo i na Bući“ rekao je Marković u svom obraćanju.
Purgatorije 2023.
Ovogodišnje izdanje Purgatorija i zvanično je zatvoreno igranjem pozorišne predstave „Velika drama“ u produkciji Narodnog pozorišta Beograd. Riječ je o jednom od najambicioznijih dramskih komada Siniše Kovačevića, potresnoj sagi koja se bavi preispitivanjem naše prošlosti i time kako se ovdašnji burni posleratni istorijski događaji (misli se na Drugi svetski rat) prelamaju kroz pojedince i na koji način određuju njihove sudbine. Pisac se fokusira na crnogorsku porodicu Vučić, koja aktivno, u ideološkom i svakom drugom smislu, učestvuje u kolonizaciji Vojvodine.
Siniša Kovačević nas u ovoj drami podseća da su stubovi života u stvari jednostavna htenja – provesti život sa ženom koju voliš, u mestu koje voliš i radeći posao koji voliš.
Iako školska godina počinje 4. septembra, još se ne zna broj stranih učenika koji su upisani u crnogorske škole. Iz Ministarstva prosvjete Radiju Slobodna Evropa (RSE) je rečeno da će taj podatak imati tek krajem septembra.
Prethodnu školsku godinu je pohađalo 4.500 učenika iz inostranstva, uglavnom iz Rusije, Bjelorusije i Ukrajine. Najviše, 3.200, ih je bilo u osnovnim školama, najčešće na crnogorskom primorju.
No, da će te cifre ove godine biti veće, pokazuje primjer osnovne škole “Mirko Srzentić” u Petrovcu, u kojoj je broj učenika za 50 odsto veći u odnosu na prošlu godinu.
Čak trećina njih je iz inostranstva, uglavnom iz Rusije.
Većina je upućena iz prebukiranih budvanskih škola, jer je Petrovac administrativno dio te opštine.
Sa problemom prebukiranosti škola suočio se i Robert Baredinov iz Rusije. Kćerku je uspio upisati iz drugog pokušaja, jer je prvo bio u školi gdje nije bilo mjesta.
“Imali smo sreće, deset minuta prije nego što smo došli, neko se ispisao iz osmog razreda, otvorilo se slobodno mjesto i mi smo ga ugrabili”, kaže Baredinov za RSE.
Dodaje da je procedura za strance jednostavna i da im treba “svega nekoliko papira”.
Upisi uz sporna dokumenta
Upiti za upis svakodnevno stižu i jedinoj budvanskoj srednjoj školi “Danilo Kiš”, u kojoj je prošle školske godine od 870 učenika, bilo oko 10 odsto inostranih, dominantno iz Rusije.
Bilo ih je i iz Bjelorusije, Ukrajine, Turske, te nekoliko učenika iz Italije.
Osim njih, koji će tu nastaviti školovanje, zahtjeva ima i za djecu porodica koje tek planiraju da se dosele u Budvu.
“Svi upisujemo poslednjih nekoliko godina, što je preporuka Ministarstva prosvjete, posebno djecu iz Ukrajine, koja je zahvaćena ratom”, kaže direktor Krsto Vuković.
Međutim, kada je riječ o državljanima Rusije, škole nemaju garanciju da ta djeca dolaze iz ratnih područja.
“Razne su dokumentacije u opticaju, neke po mom mišljenju vrlo sporne, možda čak i na nivou manipulacije, ali nemamo ovlašćenja da se bavimo istraživanjima zašto i kako, već smo po preporuci Ministarstva dužni da ih upisujemo”, kaže Vuković za RSE.
Dodaje da mnogi stranci tek ovih dana, pred sam početak školske godine, dolaze sa zahtjevima za upis, ne pitajući ima li mjesta u razredima za koje su zainteresovani.
Škole, naime, po propisima imaju ograničenja broja upisanih učenika. Maksimalan broj u razredu je ograničen na 28 i može se uvećati na 30, ali samo uz dozvolu Ministarstva obrazovanja.
Vuković problematizuje i pravila upisa za strance u odnosu na domicilnu djecu.
“Za našu djecu koja su ostala ‘ispod crte’ (neupisana) u junu i avgustu, a razred je već popunjen sa 28 učenika, moramo da tražimo saglasnost Ministarstva. Za strane državljane nema tih prepreka.”
Škola
Učenje bez znanja jezika
Zaposleni u obrazovnim institucijama se suočavaju sa još jednim problemom – većina stranih učenika ne zna jezik.
To utiče ne samo na postignuće te djece, već i na tempo savladavanje gradiva u cijelom razredu, a indirektno i na različite kriterijume prilikom ocjenjivanja.
“Ima roditelja koji smatraju da se time diskriminišu naši učenici, a daje veća šansa strancima, jer su za njih zbog neznanja jezika sniženi kriterijumi za ocjenjivanje”, kaže Ivana Kurtović, direktorka osnovne škole iz Petrovca.
U većini evropskih država djeca moraju, do nekog stepena, prvo naučiti jezik zemlje u čiju školu se upisuju. U Crnoj Gori nema takvih pravila.
“Kod nas se masovno dešava da ne znaju jednu jedinu riječ, a mi smo dužni da ih uvrstimo u odjeljenje, da od prvog dana prate nastavu, a zapravo su samo fizički tu”, kaže Vuković.
Upravo je učenje jezika motivisalo i Roberta sa početka priče da upiše kćerku u državnu budvansku školu.
“Dosta mojih prijatelja i poznanika Rusa ni nakon više godina boravka u Crnoj Gori ne znaju jezik. I onda se ne prilagode, ne dođe do povezivanja sa lokalnim stanovništvom. I zato je po meni bolje da dijete ide u državnu školu, jer će brže naučiti jezik.”
Privatne škole
A privatne škole će i ove godine pohađati jedan dio djece stranaca koji žive u Crnoj Gori.
U Budvi postoji “Adriatik koledž”, sa nastavom na ruskom jeziku, koji je u junu imao 585 osmoškolaca.
Oni nisu odgovorili na pitanje RSE koliko ih je upisano u novoj školskoj godini.
Na njihovom sajtu piše da rade po “kombinovanom rusko-crnogorskom obrazovnom programu”. Na sajtu nema cijena školarine.
Osim na ruskom, djeca stranaca mogu se školovati i na engleskom jeziku u susjednom Tivtu, gdje već 13 godina radi internacionalni internat “Knightsbridge Schools International Montenegro”.
Učenici su uzrasta od tri do 18 godina. Godišnja školarina je od 10 do 12.000 eura, a imaju oko 200 učenika iz 34 zemlje.
Roditelji nezadovoljni jer se mijenjaju smjene i odjeljenja
Veliki priliv stranaca uticao je i na reorganizaciju nastave, što izaziva negodovanje dijela roditelja.
Zbog nedovoljnih prostornih kapaciteta, neke škole su morale nastavni dan podijeliti u tri smjene. Inače se uglavnom organizuju dvije smjene, prijepodnevna i popodnevna.
Mnogim roditeljima koji rade je neprihvatljivo da im djeca idu u školu u međusmjeni, ili da najmlađi mijenjaju dosadašnje vrijeme početka nastave.
“Zamislite dijete od osam ili devet godina koje treba da bude samo sve do 13 sati. Nemaju svi ‘baba i djed servis’, mnogi su doselili ovdje iz drugih gradova”, kaže za RSE Ivanica Pavličić, majka osmogodišnje učenice iz Budve.
Nezadovoljni roditelji nižih razreda budvanske osnovne škole “Stefan M. Ljubiša” su pokrenuli peticiju.
“Ovo je diskriminacija naše djece, kojom se narušava njihova dnevna rutina – redovna ishrana, učenje, bavljenje dopunskim aktivnostima i provođenje kvalitetnog vremena sa porodicom”, navodi se u peticiji.
Zbog prebukiranosti su savjeti roditelja svih budvanskih osnovnih škola još u martu tražili od Ministarstva prosvjete da riješi problem.
“Ali, nije se uradilo ništa”, kaže Pavličić.
Ministarstvo: Treba graditi škole
Na pitanje kako riješiti problem nastave u prebukiranim školama, iz Ministarstva prosvjete su za RSE naveli da je njihova strategija gradnja novih obrazovnih objekata.
“Razmatrana je i mogućnost izgradnje novih škola na jugu Crne Gore”, navelo je Ministarstvo, ali bez ikakvih dodatnih informacija gdje i kada.
Direktor Vuković ocjenjuje da nadležni ne pružaju dovoljno pomoći školama u suočavanju sa velikim prilivom stranih učenika.
“Ako je potreba zajednice da nužno svima izađe u susret, da ih upiše bez obzira ispunjavaju li uslove, samo zato jer su strani državljani, mislim da smo dužni barem da razgovaramo kako dalje”, apeluje Vuković.
U Crnoj Gori trenutno sa nekom vrstom boravka živi preko 90.000 stranaca, najviše Rusa, što je 15 odsto u odnosu na broj domaćih stanovnika.
Međutim, procjenjuje se da ima na desetine hiljada, mahom Rusa, koji čekaju da im se reguliše status u Crnoj Gori.
U međuvremenu, borave kao turisti. Po ovom osnovu u Crnoj Gori mogu boraviti 30 dana, nakon čega na kratko – dan ili svega nekoliko sati – napuste zemlju. Kada se vrate, stiču pravo na novih 30 dana.
Ne postoji ograničenje koliko puta je moguće ponoviti ovaj postupak.
Pomorsko dobro uzurpacija – foto Dubrovački dnevnik
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver najavio je u četvrtak da će uzurpatori pomorskoga dobra dobiti rok od 18 mjeseci da uklone svoje objekte.
“Ovaj novi zakon (o pomorskom dobru i morskim lukama) daje mogućnost odnosno, propisuje da unutar 18 mjeseci od donošenja ovog zakona jedinice lokalne samouprave moraju jasno definirati, napraviti katalog, prijaviti Lučkoj kapetaniji i građevinskoj inspekciji, sve one koji su uzurpatori na pomorsko dobro. Tada ćemo znati tačno kakvi su prekršaji, koliko je takvih objekata, tko ih je radio i gdje, i unutar 18 mjeseci se oni moraju ukloniti s pomorskog dobra”, izjavio je Bilaver u središnjem Dnevniku HTV-a.
Na novinarsku tvrdnju da je taj rok vrlo ambiciozan, Bilaver je odgovorio da je ova Vlada pokazala da je ambiciozna i da svoje planove ispunjava, tako da, dodao je, sigurno nismo htjeli alibi zakon, nego zakon po kojem ćemo kvalitetno moći djelovati.
“Dakle, svi objekti koji su napravljeni nakon 2011. godine, uključujući nasipe, se moraju ukloniti. Do 2011. godine samo oni koji striktno ispunjavaju kriterije koje su propisane u članku 14. Zakona o pomorskom dobru, ako se takvi objekti stave unutar prostornog plana u roku od četiri godine će moći pod određenim uvjetima ostati u prostoru. Dakle, to su i primjerice objekti za koje bi bila puno veća ekološka šteta ako ih idemo sada uklanjati, nego da se oni zadrže u prostoru ili objekti koji niti na koji način ne ugrožavaju sigurnost plovidbe na moru”, rekao je.
Na pitanje što je s pomorskim redarima, savjetu o pomorskom dobru, novom pravilniku o dodjeljivanju koncesija i podzakonskim aktima koji još uvijek nisu doneseni, Bilaver je odgovorio da je Zakon donesen u Saboru sredinom srpnja, a da se radi na nizu pravilnika i uredbi, da su u kontaktu s jedinicama lokalne samouprave, regionalne samouprave i da će sve “biti na vrijeme”.
“Sljedeći tjedan imamo sastanke s predstavnicima županija, jedinice lokalne samouprave će znati jasno što, kada, u kojem roku trebaju napraviti. Nama je važna provedba ovog zakona koji je dobar, kvalitetan, ali važna je i kvalitetna provedba i stoga smo htjeli imati ljude na terenu, osim Lučke kapetanije i komunalne redare, koji su puno bliži problemima koji se događaju na području određene općine”, dodao je.
Govoreći o pomorskim redarima, Bilaver je rekao da su dali rok jedinicama lokalne samouprave od dva mjeseca da dostave imena, koje će to biti osobe, nakon čega će se za njih organizirati detaljna edukacija kako bi pomorski redari znali što, kako, na koji način raditi po pitanju novog zakona.
UkrajinskaI dronovi ponovno su letjeli prema glavnom gradu Rusije i iznad jugozapadne regije koja graniči s Ukrajinom, rekli su jutros ruski dužnosnici.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je protuzračna obrana tijekom noći oborila dron koji se približavao glavnom gradu. Nema izvještaja o žrtvama ili šteti, rekao je.
U međuvremenu, u regiji Kursk jedna ukrajinska bespilotna letjelica došla je u ranim jutarnjim satima do grada Kurska, objavio je guverner Roman Starovoit.
Rekao je da su u napadu dronom oštećene upravna zgrada i kuća. Starovoit navodi da je oštećena fasada zgrade koja se nalazi samo nekoliko kilometara od ogromne nuklearne elektrane Kursk, javio je Reuters.
Podsjetimo, napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica na Rusiju pojačali su se ovaj tjedan. Rano u srijedu Rusija je doživjela najveći napad bespilotnim letjelicama na svoj teritorij otkada je započela invaziju prošle godine. Bilo je napadnuto šest regija, uključujući Moskvu i Brjansk.
Potraga za podmornicom Titan nekoliko je dana u junu bila jedna od središnjih tema svjetskih medija. Turističko plovilo koje je prevozilo pet putnika do olupine Titanica izgubilo je kontakt s površinom, a spasioci su krenuli u unaprijed izgubljenu utrku s vremenom da spase posadu.
Sada su spasioci koji su pronašli ostatke OceanGateove podmornice Titan za Sky News ispričali kako se potraga odvijala i opisali trenutak u kojem su shvatili da je svaka nada izgubljena.
Brod je nestao 18. lipnja dok je obilazio olupinu Titanica 3800 metara ispod površine Atlantskog oceana. Cijena ekspedicije bila je 250.000 dolara po osobi, a mahnita potraga za znakovima života trajala je četiri dana.
Pronašli polje krhotina
Među putnicima je bio izvršni direktor OceanGatea, Stockton Rush. Uz Rusha bili su tamo i otac i sin Shahzada i Suleman Dawood iz Pakistana, koji žive u Britaniji, britanski milijarder Hamish Harding i francuski pilot podmornice Paul-Henri Nargeolet.
Postojala je nada da je nekim čudom trup podmornice netaknut i da su oni unutra još uvijek živi i čekaju pomoć. No, kada je tim koji je predvodio stručnjak za morske dubine Jesse Doren konačno došao do rezultata, nisu imali dobre vijesti. Polje krhotina s dijelovima Titana pronađeno je oko 500 metara od pramca Titanica.
“Naš je jedini fokus bio u tome da stignemo do njih što je prije moguće. Ništa nije bilo upitno, ako su tamo, skupit ćemo ih. Čitavo smo vrijeme mislili na njih i njihove obitelji. Znali smo da imamo samo jedan pokušaj”, rekao je.
“Utihnuli smo”
Nakon dana potrage i svjetskih napora spašavanja, spasilačka podmornica Odysseus je stigla do morskog dna. Spasilački tim je tada utihnuo jer su znali što su pronašli. “Po dolasku u polje krhotina došlo je do stanke”, prisjeća se Ed Cassano, direktor kompanije za istraživanje morskih dubina, Pelagic Research Services, koja je bila angažirana na spašavanju.
Podmornica je pretrpjela “katastrofalnu imploziju”, odnosno nasilno kolabiranje prema unutra, zaključile su američke vlasti. Svih petero ljudi u brodu bilo bi ubijeno u trenutku.
“To je utjecalo na nas”
“Svatko je profesionalac, ali to je utjecalo na nas. Trebao nam je trenutak da stvarno shvatimo i razmislimo o tome što to znači”, dodao je.
“Proveli smo četiri ili pet dana očekujući da ćemo otići tamo i izvesti čudo”, kaže Doren. “Očito je da je naš osjećaj razočaranja neznatan u usporedbi s ljudima koji su bliski obiteljima poginulih.”
Nekoliko dana kasnije Ed Cassano obratio se medijima kako bi opisao što se dogodilo. Gušeći se u suzama, ispričao se i rekao da se članovi njegova tima nose s “puno emocija”.
Istraga se nastavlja
Prošlo je već gotovo tri mjeseca od katastrofe, ali i dalje ostaju otvorena pitanja o tome što se dogodilo i zašto. Istraga Kanadskog odbora za sigurnost prometa se nastavlja. Obavljeni su preliminarni razgovori s osobama na brodu za podršku OceanGatea Polar Prince, a olupina podmornice je pregledana.
U istrazi se neće propitkivati krivnja ili odgovornost, kaznena ili građanska, ali se provodi u nadi da se ništa slično više nikada ne ponovi.
Obraća se javnosti “zbog budućnosti naše djece, zbog ljudi koji pošteno rade svoj posao i obrazuju njihovu djecu”
Reagujući na napise u domaćim elektronskim medijima, prof. Ratko Petrović, direktor Srednje pomorske škole u Kotoru, obratio se javnosti saopštenjem koje je naslovio: “Puč” u Srednjoj pomorskoj školi.
“Već par dana se po crnogorskim portalima (Analitika, Vijesti, Pobjeda) vodi besomučni i neprimjereni rat saopštenjima protiv mene i moje porodice.
Povod nije bilo potrebno tražiti jer je ovo pripremano pune dvije goodine i odvijalo se periodično različitog intenziteta. Bivša uprava koja je dovela školu do ivice gašenja, puštajući da isteknu svi sertifikati i stvarajući dug od 44.000 eura, udarila je svim silama na mene. Ja, Ratko Petrović, sadašnji direktor, uspio sam uz sve opstrukcije dijela nastavnika, lojalnih bivšoj upravi, da postavim školu na noge, vratim 30.000 eura duga, obnovim sertifikate i u kasi škole u ovom trenutku obezbijedim 27.000 eura. Da li je to ili strah od otkrivanja prethodnog rada i poslovanja razlog za “puč” i napad iz svih “oružja”?
Lažima preko navedenih portala obasipaju javnost, besomučno opanjkavajući i članove moje porodice, a to neka je njima na čast.
Da li ti ljudi imaju savjest? Da li se zastide bar pred ogledalom ili su spremni zarad interesa pojedinaca da gaze sve pred sobom?
Srednja pomorska škola je nažalost prepoznata i kao leglo DPS, SDP i SD kadra, a ja ne pripadam tom miljeu.
Dragi moji sugrađani, zbog budućnosti naše djece, zbog ljudi koji pošteno rade svoj posao i obrazuju Vašu djecu, morao sam Vam se obratiti. Nažalost, takvih ljudi je sve manje, a sve više je marioneta koje se igraju uloge profesionalaca. Na kraju, zbog sebe i svoje porodice, sa vjerom da će istina pobijediti, završiću ovo obraćanje izrekom: Nije Bog u sili, nego u istini, poručio je prof. Petrović.
