Komunalna policija Opštine Tivat pokušala da sankcioniše čovjeka koji je na tradicionalan način čistio ribu na obali

0
Komunalna policija Opštine Tivat pokušala da sankcioniše čovjeka koji je na tradicionalan način čistio ribu na obali
Riba – Galeb foto Boka News

Hranjenje galebova i mački ostacima ribe  je “zagađivanje prirode“?



Dok je prekjuče na obali na Belanima u Tivtu u društvu kćerke čistio svježu ribu onako kako se to u Boki tradicionalno radi – u moru, uglednog tivatskog ljekara dr Predraga Štileta jedna od žiteljki ovog dijela grada prijavila je Komunalnoj policiji, zbog navodnog zagađivanja životne sredine i prljanja javnih površina.

Nedugo potom, dok je Štilet još u plićaku nožem strugao krljušt sa ribe, a njenim škrgama i utrobama hranio okupljene mačke na obali i galebove na površini mora, stigao je komunalni policajac.

„Pitao me je što to radim i da li sam svejstan da je zabranjeno zagađivanje mora. Zapanjen onim što sam čuo iz usta komunalnog policajca, jer mi u Boki od kad je svijet i vijeka, ulovljenu ribu koju spremamo za ručak, nastojimo uvijek da očistimo u moru jer je to najčišći i ekološki najprihvatljiviji mogući način zato šo sve što se sa ribe skine u obliku škrga ili crijeva, odmah se daje mačkama kojih uvijek ima na obali, odnosno galebovima koji jedva čekaju da nešto takvo pojedu, upitao sam komunalnog policajca da li je svjestan što govori i ako jestem da mi kaže odakle je on. Odgovorio mi je da je iz Andrijevice, na što sam ga pitao d ali oni tamo gore, kada ulove ribu u nekoj planinskoj rijeci, nose je u šumu da je čiste ili to rade odmah tu u rijeci iz koje je riba i ulovljena. Shvatio sam da me taj čovjek ništa ne razumije, jer mi je rekao da to ne smijem da radim jer po njemu ja hranjenjem mačaka i galebova, prljam obalu i zagađujem more“- ispričao je juče „Vijestima“ ugledni tivatski dermatovenerolog, dr Predrag Štilet.

On je inače, osim što u svakodnevnom životu nastoji da poštuje stare bokeljske običaje i način života, poznat i kao veliki ljubitelj mora i skoro svakodnevno se kupa i pliva u moru, najčešće baš u blizini Belana. Stari Tivćani i Bokelji uopšte, a pogotovo ribari, uvijek su nastojali da ulovljenu ribu prije konzumacije očiste i isperu u morskoj vodi, pri čemu su uvijek onim što sa ribe uklanjaju, „čašćavali“, mačke i galebove kojima bi po pravilu, uvijek uz te otpatke,bacali i po neki manji kompletan primjerak ulovljene ribe.

Štilet kaže da mu je neshvatljivo i neprihvatljivo da ovu dimenziju tradicionalnog načina života primoraca-starosjedilaca, danas očito ne razumiju ljudi koji su ne u međuvremenu ovdje naselili poput gospođe kojoj je smetalo što on na obali hrani mačke pa je pozvala Komunalnu policiju ili samog komunalnog policajca koji je htio da ga kazni zbog hranjenja galebova.

„Odustao je od te namjera kada sam mu odlučno kazao da nećju prestati da to radim i zatražio da mi pokaže zakon po kome je hranjenje galebova zapravo zagađivanje morske sredine. Takođe, rekao sam da neću očistiti djelove ribe sa obale jer je to hrana za mačke koje su naravno, to odmah i pojele i na taj način uklonile „sporni materijal“- ljutito kaže Štilet.

Na pitanje po kojem konkretno zakonu, uredbi Vlade ili opštinskoj odluci je zabranjeno u moru čistiti ulovljenju ribu i njenim ostacima ili hljebom hraniti  mačke i galebove, te od kada se to u Boki smatra „zagađivanjem mora“, „Vijestima“ nisu konkretno odgovorili ni iz Opštine Tivat. Iz Sekretarijata za inspekcijksi i komunalni nadzor potvrdili su da je jedan od njihovih službenika intervenisao u ovoj spornoj situaciji sa dr Štiletom.

“Dana 5.oktobra oko 15:30 sati Sekretarijat je primio telefonsku prijavu da su na plažu Belane (kod brijega Gverovića) sa kombijem došla dva lica i da su ova lica iznijela tri paketa ribe, te da na javnoj površini čiste ribu i bacaju otpad. Komunalni policajac Predrag Guberinić je izašao na lice mjesta i zatekao lice Predraga Štileta  i njegovu kćerku da čiste ribu i otpatke bacaju na plažu. Shodno članu 9 Zakona o komunalnoj policiji, komunalni policajac je dužan da izađe po svakoj inicijativi što je i ovom prilikom urađeno, a shodno članu 20 navedenog zakona  izdato je upozorenje da se sa javne površine ukloni otpad od očišćene ribe. Zatečena lica su tako i postupila i napustila lice mjesta. Drugih preduzimanja mjera i radnji iz nadležnosti Sekretarijata nije bilo”- objasnili su iz Opštine.

/Siniša Luković/

Abazović: Država prihodovala 1,902 milijardi eura što je za 455 miliona eura više nego…

0
Abazović: Država prihodovala 1,902 milijardi eura što je za 455 miliona eura više nego…
Perast – Boka Kotorska – foto NTO

Država je za period januar-septembar prihodovala 1,902 milijardi eura što je za 455 miliona eura više nego u istom periodu prošle godine, poručio je premijer Dritan Abazović.

Ako ovome dodamo činjenicu da se 43. Vlada Crne Gore  do sada zadužila svega 100 miliona eura (koje se netaknute čuvaju u državnom trezoru), što je istorijski minimum zaduženja jedne vlade, onda možemo konstatovati da se po prvi put u CG dešava da su prihodi ujednačeni sa rashodima.

Nastavljamo dalje, odgovorno i sa tendecijom konstatnog stvaranja nove vrijednosti kroz obaranje dosadašnjih ekonomskih rekorda države, poručio je Abazović preko mreže X.

U novembru ročište o putu Meljine – Petijeviće

0
Naplatna rampa Trebinje – H.Novi – arhiva

Ročište u Privrednom sudu povodom tužbe koju je firma Univerzal Monte pokrenula protiv države zbog puta Meljine-Petijevići, odgođeno je za novembar kako bi se obje strane upoznale sa nalazom građevinskog vještaka.

Ugovor sa kompanijom, iza koje stoji srbijanski biznismen Vuk Hamović, koja je 2008. izgradila put Meljine-Petijevići po aranžmanu na osnovu kog je trebalo da ga koristi 20 godina i preda Opštini Herceg Novi, sporazumno je 7. maja 2021. godine raskinula Vlada premijera Zdravka Krivokapića, nakon čega je putarina na toj dionici prestala da se naplaćuje, pišu Vijesti.

Vlada je tada zadužila Ministarstvo finansija da u budžetu za narednu godinu predvidi četiri miliona EUR za isplatu obeštećenja Univerzal Monteu. Umjesto toga, na posljednjoj sjednici Krivokapićeve Vlade 20. aprila prošle godine, donijet je zaključak da se taj novac isplati iz budžetske rezerve.

Tu obavezu Vlada Dritana Abazovića nije izvršila, već je dokumentaciju u vezi sa tim poslom proslijedila Specijalnom državnom tužilaštvu.

Novi Vinodolski: Hrvatska čigra na mirnom vezu u marini

0
Novi Vinodolski: Hrvatska čigra na mirnom vezu u marini
Hrvatska čigra – fotto Hina

Nakon miliona prijeđenih nautičkih milja najpoznatija hrvatska jedrilica, Hrvatska čigra, kojom je preminuli jedriličar Mladen Šutej oplovio svjetske oceane, nalazi se na tihom vezu u novljanskoj marini Mitan.

Najpoznatija hrvatska jedrilica, sada u vlasništvu jednog zadarskog poduzetnika, prvi je brod izgrađen u Brodogradilištu Kraljevica u neovisnoj Hrvatskoj 1993. godine.

Dotad se već iskusni Mladen Šutej, s jedrilicama Hirom 2 i Hirom 3, usidrenima u Žurkovu, trenirao u Kvarnersko zaljevu i više puta oplovio Jadran, te se 1982. iz lučice na Žurkovu otisnuo s desetmetarskim Hirom 3 i prešao opasan put preko Atlantika do Karipskih otoka i Floride.

Ukupno je tom prilikom na putu do Amerike i natrag proveo godinu dana. Istom jedrilicom u pratnji Ozrena Bakrača 1989. je oplovio Rt Horn, a kući su se vratili Tihim i Indijskim oceanom te kroz Crveno more.

Nakon povratka Šutej je 1993. godine osnovao Hrvatski oceanski jedriličarski klub, i to u pripremi za ostvarenje projekta pod nazivom Ekspedicija Arktik-Antarktika.

Za deset mjeseci i u suradnji sa 700 osoba u Brodogradilištu Kraljevica izgradio je jedrilicu Hrvatska čigra. Plovidbu je započeo 1994. a trajala je 37 mjeseci.

Mladen Šutej šest je puta prejedrio Atlantik, prvi put sam, a dvaput Pacifik – jednom također sam – jednom Indijski ocean, tri puta Labradorsko more, dvaput je oplovio Rt Horn i jednom Rt Dobre Nade.

O svojim plovidbama napisao je šest knjiga i snimio mnogobrojne reportaže te, u suradnji s televizijom, 35 dokumentarnih emisija.

Promjene na Mediteranu: MedFish4Ever za budućnost ribarstva i akvakulture

0
Promjene na Mediteranu: MedFish4Ever za budućnost ribarstva i akvakulture
Mediteran

MALTA, 4. oktobar 2023. (Hina) – Događaj na visokoj razini o ribarstvu i akvakulturi koji je zatvoren u srijedu, 4. oktobra, doveo nas je korak bliže budućnosti u kojoj će održivost – ekološka, ​​gospodarska i društvena – pokretati razvoj sektora u Sredozemlju.

Naime, konferencija MedFish4Ever okupila je dužnosnike na visokoj razini, ribare, uzgajivače ribe, znanstvenike, menadžere, organizacije civilnog društva i druge stručnjake kako bi ispitali stanje vitalnog sektora ribarstva i akvakulture i dogovorili nove transformativne akcije prema održivoj budućnosti. Sudjelovali su visoki državni dužnosnici iz 20 zemalja.

Događaj, čiji je domaćin bila vlada Malte, a organizirala Glavna komisija za ribarstvo u Mediteranu (GFCM) zajedno s Europskom unijom, bio je usredotočen na napredak koji je postignut i potrebu za novim rješenjima za rješavanje izazova koji su se pojavili od potpisivanje Ministarske deklaracije MedFish4Ever 2017.

Ovaj značajan regionalni sporazum između mediteranskih zemalja postavlja desetogodišnju viziju održivosti i dobrobiti sektora ribarstva i akvakulture, kao i očuvanje dragocjenih mediteranskih morskih ekosustava i usluga koje oni pružaju.

U svom obraćanju predstavnicima, predsjedavajući GFCM-a Roland Kristo naglasio je potrebu stalnog angažmana svih strana:

Deklaracija MedFish4Ever postavila je temelje za napredak, ali je imperativ da potpisnici i dionici nastave surađivati. Budući uspjeh ovog sektora ovisi o našoj zajedničkoj predanosti i viziji prosperitetne, pravedne i održive budućnosti”.

Kao što je predstavljeno na Konferenciji, u posljednjih šest godina postignut je znatan napredak u lovnom ribarstvu i akvakulturi, a potonja je posebno potaknuta uvođenjem nacionalnih strategija i pokretanjem demonstracijskih centara za akvakulturu.

U ribarstvu je poboljšana suradnja između zemalja dovela do regionalnog upravljanja pri čemu se učinkovito upravlja ključnim ribarstvom, između ostalog zahvaljujući sve većoj kulturi usklađenosti.

Sudionici konferencije razmišljali su o tome kako su znanstveno utemeljeni planovi upravljanja promijenili održivost nekih ključnih komercijalnih stokova, kako su prakse praćenja, nadzora i provedbe ojačane i kako su ti pomaci vratili prethodne negativne trendove u prelovu.

Također su razgovarali o sve većim naporima za zaštitu ranjivih vrsta i ekosustava i onima koji su u tijeku kako bi se ispravile dobne i spolne neravnoteže koje koče trenutnu radnu snagu.

Doista, kao Charlina Vitcheva, glavna direktorica za pomorska pitanja i ribarstvo Europske komisije komentirala je:

Zajedno bismo trebali osigurati zaštitu mediteranskih ekosustava, osigurati njihove usluge i sredstva za život koje održavaju za obalne zajednice i buduće generacije, uključujući zahvaljujući sektoru ribarstva i akvakulture i baviti se svim nezakonitim aktivnostima u sektoru, jačajući kulturu usklađenosti”.

/Andrea Latinović/

Bronza za Crnu Goru na 58. Svjetskom prvenstvu u ribolovu iz broda

0
Bronza za Crnu Goru na 58. Svjetskom prvenstvu u ribolovu iz broda
Reprezentacija Crne Gore u ribolovu

Dodjelom priznanja najboljima u petak je završeno 58. Svjetsko prvenstvo u ribolovu iz broda koje je održano u Novigradu (Hrvatska), na kojem je reprezentacija Crne Gore, za koju su nastupali Marko Radosavljević, Dejan Sijerković, Zdravko Damjanović, Radovan Popović, Ivan Dejanović i Aleksandar Pejović, osvojila treće mjesto.

Prva je bila reprezentacija Hrvatske, a druga Italije.

U konkurenciji 64  takmičara iz 12 zemalja naši najuspješniji takmičari bili su Ivan Dejanović na 11. i Dejan Sijerković na 12. mjestu. Svjetski prvak za 2023. godinu postao je Ivan Gazina član reprezentacije Hrvatske.

Reprezentacija Crne Gore u ribolovu

“Već godinama se nalazimo  u svjetsklom vrhu u ovoj disciplini sportskog ribolova. Zbog toga sam, nakon tri dana treninga u zonama predviđenim za takmičenje, bio uvjeren da nam ovog puta medalja neće izmaći. Čestitam svim članovima ekipe na maksimalno zalaganju i borbenosti“ izjavio je selektor reprezentacije Ante Arapović.

EK preporučuje poticaje za vraćanje starih mobitela i prijenosnih računala

0
EK preporučuje poticaje za vraćanje starih mobitela i prijenosnih računala
mobilni – aplikacija

Evropska komisija je preporučila je državama članicama da potiču vraćanje starih i iskorištenih mobitela, tableta, prijenosnih računala i punjača što bi pridonijelo jačanju kružnog gospodarstva.

Mobiteli puni dragocjenih materijala

U Europskoj uniji prikuplja se vrlo malo starih elektroničkih uređaja. Procjenjuje se da u ladicama europskih kućanstava ima oko 700 milijuna starih mobitela.

Mobiteli su puni dragocjenih materijala, koji se smatraju kritičnim sirovinama, poput rijetki metala, kobalta, indija, tantala, galija i plemenitih metala.

Kompijuter

Više od 700 miliona starih mobitela nalazi se u našim ladicama, skoro dva po glavi stanovnika.

Odustati od pristupa uzmi-proizvedi-baci
– Građani ne znaju što bi s njima, rekao je povjerenik za okoliš Virginijus Sinkevičius.
Rekao je da treba poduzeti korake kako bi bilo lakše vratiti te uređaje, dati ih popraviti i reciklirati ih.

Komisija između ostaloga preporučuje da se vraćanje tih mobitela financijski potiče, da se omogući vraćanje poštom tako da se stave na raspolaganje omotnice s unaprijed plaćenom poštarinom, da se poveća vidljivost mjesta za prikpljanje starih elektroničkih uređaja i da se građanima objasni kako da sigurno obrišu svoje podatke s tih uređaja.

EU kroz svoj Zeleni plan traži da se odustane od pristupa uzmi-proizvedi-baci, da se prijeđe na ugljično neutralno, okolišno održivo, netoksično i potpuno kružno gospodarstvo do 2050.

Komisija ACES Europe impresionarana sportskom slikom Herceg Novog

0
Komisija ACES Europe impresionarana sportskom slikom Herceg Novog
Press Grad sporta

Predstavnici komisije ACES Europe već tri dana borave u Herceg Novom kako bi donijeli odluku o kandidaturi ovog primorskog grada za prestižnu titulu Evropskog grada sporta za 2024. godinu.

Tim povodom je u Velikoj sali Skupštine organizovana press konferencija na kojoj su o kandidaturi govorili predstavnici Opštine Herceg Novi i članovi ACES Europe komisije.

Da je ovaj primorski grad zaista na sigurnom putu da osvoji prestižnu titulu ACES Europe za 2024. godinu dokazuju utisci članova komisije nakon posjete Herceg Novom.

“Očigledno je da ovaj grad ima jedan dobar sportski profil, ne samo što je tako navedeno u pristupnoj dokumentaciji već zato što smo se uvjerili na terenu i zbog toga što se vidi da imate dobre sportske objekte i da ulažete u razvoj sporta. Imate vrlo aktivno stanovništvo, jer podaci pokazuju da je preko 50% stanovništva aktivno tokom cijele godine, što je jako dobro. Domaći zadatak je odrađen veoma dobro, nadam se da ćemo vas vidjeti 7. decembra u Briselu na proglašenju, odluka će biti donesena za dvije sedmice, ali želim da znate da nosimo vrlo pozitivne utiske odavde i da smo impresionirani onim što smo vidjeli. Nadam se da će primjer Herceg Novog biti dobar uzor za ostatak države, ali i ostatak svijeta,” poručio je generalni sekretar ACES Europe Hugo Alonso.

Press Grad sporta

U komisiji koja je posjetila Herceg Novi osim Alonsoa, našli su se potpredsjednik ACES Europe, Vinćenco Lupateli, te članovi odbora Andrea Junger Palanska i Berislav Čižmek koji su takođe dali optimistična predviđanja će Herceg Novi krajem mjeseca biti proglašen Evropskim gradom sporta za 2024. godinu.

Prisutnima se obratio predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić koji je istakao bogatu sportsku istoriju, dobre resurse i veliki potencijal zbog kojih je Novi dobar kandidat za ovu prestižnu titulu.

“Kao Evropski grad sporta za 2024. godinu Herceg Novi bi privukao pažnju sportskih entuzijasta iz cijele Crne Gore sa potencijalom da osnaži turističku privredu i promoviše zdrav način života među svojim građanima. Ovo bi takođe bio izvanredan način da se poveća međunarodna vidljivost grada i podstakne razvoj sportske kulture u regionu. S obzirom na svoju strast prema sportu, resurse i spremnost da ugosti različite sportske manifestacije vjerujem da Herceg Novi ima sve preduslove da postane ponosni Evropski grad sporta za 2024. godinu,” kazao je Katić

Podsjetio je da je ulaganje u sportsku infrastrukturu jedan od glavnih zadataka, ne samo Opštine Herceg Novi, već i partnera kao što su Sportski centar, Agencija za izgradnju i razvoj, Agencija za zaštitu Orjena, te su u prethodne dvije godine uložena višemilionska sredstva u okviru kojih je, između ostaloga, natkriven bazen na Škveru, potpuno rekonstruisan pomoćni fudbalski teren u Igalu, sanirani su otvoreni tereni za košarku, odbojku i mali fudbal širom opštine, a uzeli su učešće i u sanaciji školskih dvorana.

Press Grad sporta

“Sve to omogućava raznovrsnost u sportskoj ponudi i prepoznatljivost kao domaćina koji iz godine u godinu unapređuje i poboljšava sopstvenu infrastrukturu sa ciljem podizanja kvaliteta ponude i razvoja sportskog turizma,” dodao je predsjednik Opštine.

Veliku posvećenost Herceg Novog sportu istakao je i sekretar za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.

“Naš grad obiluje sportskim sadržajima koji su posljedica duge i dobre tradicije, kao i dobrih navika i uspjeha prošlih generacija, ali i podrške lokalne zajednice sa zdravim i rekreativnim stilovima života. Tu je i činjenica da je 2020. godine na Olimpijske igre u Tokiju krenulo 20 reprezentativaca, tako da u ovom smislu mi stvarno jesmo fenomen. Tim povodom još jednom najavljujem da je u izradi dokumentarni film Herceg Novi – Grad Olimpijaca, koji će premijerno biti prikazan 23. oktobra u Dvorani Park”, saopštio je Kisjelica.

Osim velikih benefita koje bi Herceg Novi imao kada bi osvojio titulu Evropskog grada sporta za 2024. Godinu, Kisjelica ističe pozitivan efekat koji će imati sama pristupna dokumentacija koja će javnosti biti predstavljena u vidu sportskog vodiča.

Air Montenegro uvodi letove ka Rimu

0
Air Montenegro uvodi letove ka Rimu
Air Montenegro – foto

Crnogorska nacionalna aviokompanija Air Montenegro od 15. decembra otvara liniju ka Rimu.

Iz ove kompanije kazali su da će cijena karte u oba pravca biti od 89 eura.

“Od 15. decembra Air Montenegro pokreće liniju Podgorica-Rim na kojoj će saobraćati dva puta sedmično, ponedeljkom i petkom”, saopšteno je iz te kompanije.

Dodaju da zbog velike zainteresovanosti putnika šire svoju mrežu.

“Cilj je omogućiti našim građanima da po promotivnim cijenama putuju ka evropskim metropolama, a sa druge strane doprinijeti poboljšanju dostupnosti turističke ponude Crne Gore italijanskom tržištu”, piše u saopštenju.

Posebna oktobarska ponuda i alpine coaster avantura na žičari

0
Posebna oktobarska ponuda i alpine coaster avantura na žičari
Aalpine coaster avantura žičara

Žičara „Kotor – Lovćen“ je pripremila niz atraktivnih povoljnosti za građane Crne Gore, koje će biti aktuelne od danas pa do kraja oktobra.

U skladu sa društveno odgovornom orijentacijom kompanije, predviđene su besplatne vožnje za djecu uzrasta do 14 godina, kao i za osobe sa invaliditetom.

Oktobarska avantura donosi fantastične povoljnosti i za naše posjetioce starije od 14 godina, koji će cijenu povratne karte od danas plaćati 12 eura. Ovu, posebnu ponudu je moguće ostvariti uz priloženi identifikacioni dokument – izdat od strane crnogorskih nadležnih organa.

Aalpine coaster avantura žičara

„Crnogorski građani su od danas u prilici da iz gondola uživaju u pogledu na Boku po posebnim cijenama, dok su djeca – naši redovni i najdraži posjetioci, oslobođena od plaćanja. Takođe, plaćanja su oslobođene i osobe sa invaliditetom. Vjerujem da smo u javnosti već pozicionirani kao kompanija koja podržava zajednicu u kojoj posluje – što je i neizostavan princip modernog poslovanja koji želimo da ugradimo u Kotor Cable Car brend. Osim opisanih povoljnosti, sve naše posjetioce očekuje iznenađenje na gornjoj stanici na Kuku, a to je Alpine coaster Oro – jedina atrakcija ovog tipa u Crnoj Gori. Pred nama su vedri jesenji dani, zato pozivamo sve da ne propuste ovu priliku“, saopštio je Marco Cus – izvršni direktor Žičare „Kotor – Lovćen“.

Alpine coaster ORO je lociran na gornjoj stanici na Kuku i vodi na uzbudljivu vožnju trasom, koja se dijelom spušta niz lovćenske litice sa pogledom na veličanstveni Bokokotorski zaliv. Maksimalna brzina je 40km/h i posjeduje i sve neophodne sertifikate sigurnosti.

Aalpine coaster avantura žičara

DODATNE POVOLJNOSTI

Vlasnicima CKB Visa kartica, na navedene – oktobarske cijene, biće omogućene dodatne povoljnosti prilikom kupovine karata.

Naime, klijenti CKB-a koji u periodu do 31.10. plate vožnju žičarom “Kotor – Lovćen” CKB Visa karticama dobijaju dodatni popust od 5 eura na svaku kupljenu povratnu kartu. Tako će vlasnici CKB Visa kartica od danas kartu za vožnju u oba pravca plaćati 7 eura.

Osim toga, Crnogorska komercijalna banka je svojim klijentima obezbijedila i povoljnosti za Alpine coaster od 2 eura po karti.

Ne propustite oktobar na Žičari „Kotor – Lovćen“!