56. Izdanje manifestacije “Dan širuna” zabilježilo izuzetnu posjećenost (FOTO)

0

Dječijim i sportskim programima, nastupima solista, klapa i horova, uz besplatnu degustaciju ribe, vina i piva, u Budvi je juče održano 56. Izdanje manifestacije “Dan širuna”, gradskog događaja sa najdužom tradicijom, u organizaciji istoimenog kluba za sportski ribolov na moru, Opštine Budva i Turističke organizacije opštine Budva.

Organizatori su prezadovoljni dobrim odazivom rekordnog broja ljudi koji se tokom ove cjelodnevne manifestacije našao na trgu ispred Starog grada koji su uživali u bogatoj ponudi primorskih gastro specijaliteta i pića, ali i raznovrsnom muzičko-zabavnom programu u kojem je svako mogao da pronađe nešto za sebe.

“Odaziv je fantastičan. Plato je bio izvanredno pun, dijelila se riba širun. Podijelili smo oko 1.500 kilograma ribe, 1.000 litara vina, 700 litara piva, a tu su bili i budvanski specijaliteti ruštule i priganice. Manifestacija traje dugo u noć sve dok ima ribe i vina. Riblje specijalitete su pripremali naši članovi ribarskog kluba Širun. Riba je izvanrednog kvaliteta i dijelila se na pet punktova, dok se šesti nalazio u našem klubu,” objasnio je predsjednik KSR “Širun” i organizacionog odbora manifestacije, Tihomir Fabris.

Prema podacima TO Budva u gradu se trenutno nalazi 15.000 registrovanih turista, od kojih je veliki broj posjetio i ovu tradicionalnu budvansku manifestaciju. Predstavnica TO Budva, Tijana Kotarac ističe da je osim obilja i kvaliteta ribe koja se dijelila na trgu, više faktora koji su uticali da se veliki broj ljudi okupi na trgu i da se osjećaju lijepo, bilo da su mještani, turisti ili stranci koji su u Budvi pronašli svoj novi dom.

“Čini mi se da se nikada više ljudi nije skupilo na trgu nego ove godine, ali mnogo faktora je uticalo na to. Tu je dobar program, zanimljivi izvođači, lijepo vrijeme, oktobar koji nam stvarno ide na ruku. Lijepo je, veselo je, prava gradska fešta. Kada nešto radite srcem i ljubavlju i kada su učesnici prije svega iz grada, onda to privuče veliki broj naših sugrađana da nam se priključe. Ovo je jedan od uspjelijih Dana širuna, a mi iz Turističke organizacije opštine Budva smo baš zadovoljni kako je sve proteklo,” ispričala je Kotarac.

Dan Širuna

Raznovrsan kulturno-zabavni program činili su nastupi predškolskih i školskih ustanova i gimnastičkog kluba “Budva”, koračnice i marševi kojima su Gradska muzika Budve i veseli “Feštađune” pozdravili sve prisutne. Sve generacije su imale priliku da uživaju uz koncert Ženske vokalne grupe “Harmonija”, dječiju pozorišna predstava “The Enormous Turnip Strikes Back” (Ogromna repa uzvraća udarac) “Adriatic” koledža na engleskom jeziku, nastupu hora nastavnica Druge osnovne škole “Magdijas”, energični performans mladih Budvana – pobjednika takmičenja “Crna Gora u ritmu Evrope”, muzičke izvedbe talentovane djeca budvanske Škole za osnovno muzičko obrazovanje, kao i klapu “Jedinstvo” iz Bara.

Izuzetno atraktivne sportske igre tradicionalno su privukle veliku pažnju. Ovogodišnji pobjednik jedinstvene discipline skidanja pršuta sa grede je Budvanin, Nikola Stanišić kojemu je ovo treća godina da učestvuje u uzbudljivim nadmetanjima u sklopu Dana širuna.

“Imao sam neki osjećaj da ću da osvojim i rekao sam babi: “Baba, idem da skačem, pa šta mi Bog da” Nisam se posebno pripremao, vjerovao sam da ću da uhvatim pršutu i upravo sam to i uspio iz prvog pokušaja,” objasnio je Stanišić.

Veče ispunjeno kvalitetnom muzikom otvorila je crnogorska pop pjevačica Monika Knezović koja je rasplesala publiku hitovima nalik pjesmi “Nepogrešivo”, te tako dokazala zbog čega je sad već tradicionalno značajan dio manifestacije Dan širuna.

Dan Širuna

Oduševljenje večeri bile su članice gradskog hora “Nikola Đurković” iz Kotora koje su po prvi put nastupile na ovoj manifestaciji.

“Hor broji oko 30 članica. Uvijek gledamo da u repertoaru budu zastupljene i numere na stranom jeziku radi strane publike, a da jednim dijelom tu budu i autori sa ex-YU prostora. Ono što mi najradije izvodimo jesu kompozicije domaćih autora tradicionalne muzike, koje su upravo vezane za primorsku tematiku, tako da smo pripremile i nekoliko numera koje su u skladu sa ovom manifestacijom. Mi smo veoma česti gosti Turističke organizacije opštine Budva, ali je ovo prvi put da smo na manifestaciji Dan širuna. Budvanska publika je jako zahvalna i uvijek se rado odazovemo pozivu,” ispričale su predstavnice ovog izuzetnog hora, dirigentica Dušica Ćetković i pijanistkinja Ljiljana Dončić.

Dan Širuna / klapa Camb

Sjajan provod u mediteranskom duhu kulminirao je nastupom zvijezda večeri vokalnog sastava “Cambi” iz Splita. Talentovana muzička četvorka je mnogobrojnu publiku na trgu ispred Starog grada oduševila emotivnim izvedbama pjesama kao što su “Ruka u ruci”, “Moja duša”, hit saradnja sa Nenom Belanom “Ocean ljubavi”, ali i moćnom izvedbom pjesme “Zaljubljen” koja je grupu Cambi proslavila daleko van granica Hrvatske.

“Prezentovali smo neki presjek svog rada iz proteklih par godina, pa do pjesama koje su najfriškije, bilo je tu i popularnih dalmatinskih pjesama koje ljudi znaju, a uz koje možemo lijepo zajedno zapjevati. Reakcije stranaca su stvarno odlične, oni su se nekako zbližili i stopili sa ovim Mediteranom, sa hranom, muzikom i svim ukupno. Kroz mjesec dana izlazi naša nova autorska kompozicija, pa ako bude sve okej, možda se vidimo na otvaranju sezone u Budvi i iduće godine,”kazao je pjevač grupe Cambi, Jure Nikolić.

U Baru održana diplomatska jedriličarska regata “Ambasadori na brodu”

0
U Baru održana diplomatska jedriličarska regata “Ambasadori na brodu”
Regata Bar- Diplomatska regat

Diplomatska jedriličarska regata „Ambasadori na brodu“ održana je u subotu, 7. septembra u Baru, u organizaciji Ambasade Turske u Crnoj Gori, Opštine Bar, Turističke organizacije Bar, jedriličarskog kluba “Latinsko jedro” i Turske privredne komore u Crnoj Gori, u povodu obilježavanja 100 godina od osnivanja Republike Turske.

Na platou barske marine, održan je i bogat muzičko-zabavni program u okviru kojeg su nastupili folklorni ansambl KUD “Jedinstvo”, pop-rock bend “Grim”,  kao i turska interpretatorka Guldeniz San, dok su svi posjetioci od 19h uživali u solističkom koncertu crnogorske umjetnice Nine Strugar.

Učesnici regate su se takmičili vozeći tradicionalne drvene barke iz Kalafatske radionice „Bokovac“, od akvatorijuma u barskoj marini pa duž obale .

Jednoiposatno jedrenje u dvije grupe, realizovano je po međunarodnim regatnim pravilima (WS) , pravilima klasa i uputstvu za jedrenje, uz nadzor predsjednika Jedriličarskog saveza i sudija.

Organizaciju događaja su podržali: Ziraat banka, Turkish airlines, Net montenegro, Zeren motors, Portonovi Montenegr, Asmira Group, Pegasus i B2B.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, kazao je u svom izlaganju da su, upravo organizacijom pomenute regate potvrdili kosmpolitski karakter barske opštine.

„Čast je što ove godine imamo priliku da ovaj događaj, koji je tradicionalan u Baru, organizujemo i uz podršku ambasade Republike Turske koja proslavlja 100 godina od osnivanja Republike Turske, Turske privredne komore u Crnoj Gori i svih ostalih sponzora i prijatelja koji su pružili svesrdnu zalazaka u kojima smo svi bili u prilici da uživamo jedreći ovim parčetom našeg mora“, poručio je on.

Ambasador Turske u Crnoj Gori kazao je da u Baru uvijek pronađe nešto novo, i zanimljivo, te da da je jedan od ciljeva organizacije Regate bio upravo promocija Bara.

“Sve je počelo u moru, život je počeo u moru, civilizacije su se proširile oko mora, a sada nam jedna od najznačajnijih dužnosti da ljubav prema moru koju smo naslijedili od naših roditelja i drugih prenesemo na mlađe generacije. Stoga smo današnji dan posvetili tome. Drugo, želimo da promovišemo bilo koji sport u Crnoj Gori i imamo interkulturne relacije što smo takođe postigli i zbog čega sam jako srećan”kazao je on.

Pohvalivši klub “Bokovac”, ambasador je istakao značaj Turske privredne komore bez koje organizacija događaja ne bi bila moguća.

“Dok smo planirali ovaj događaj imali smo nekoliko ciljeva. Prvi je obilježavanje 100 godina od osnivanja Republike Turske, drugo, Bar je još jedan crnogorski grad u koji sam zaljubljen, ne znam koliko puta sam bio ovdje, ali svaki put kad dođem, pronađem nešto novo u čemu uživam. Naš drugi cilj je stoga bio da promovišemo Bar. Treće i vjerujem još važnije jeste da promovišemo klub “Bokovac”, poručio je ambasadro.

 Prema riječima ministra sporta i mladih Vasilija Laloševića, posebnost regate ogleda se u činjenici da se ona održava , prema njegovim riječima,u  najljepšem primorskom gradu.

„Koristim priliku i da pozdravim porodicu Bokovac i da im čestitam na predanom trudu i radu, te da poručim da je bilo posebno zadovoljstvo vidjeti njihove drvene barke kako plove barskim zalivom. Današnji događaj je nesumnjivo pravi pokazatelj ka čemu treba da usmjerimo pažnju u našem gradu, a to je formiranje jednog snažnog jedriličarskog kluba koji će služiti na ponos svima nama“, kazao je Lalošević.

Današnja regata istinski slavi diplomatiju, kazao je Burhan Genc predsjednik Turske privredne komore u Crnoj Gori i dodao da mu predstavlja izuzetnu čast što na istoj prisustvuje.

„Povodom obilježavanja 100 godina od osnivanja Republike Turske , ovaj događaj potvrđuje moć dijaloga, partnerstva i prijateljstva u svijetu diplomatije. Slaveći vijek postojanja, Republika Turska stoji kao sjajan primjer demokratije, snage i progresa. Riječ je o naciji koja je prevazišla brojne izazove kako bi isplivala kao luča nade i inspiraija narodima širom svijeta. Ponosni smo danas na činjenicu da turska dijaspora ima snažnu ulogu u jačanju saradnje i razumijevanja na internacionalnoj pozornici“, rekao je on.

Kalafatska radionica „Bokovac“ traje još od davne 1963. a  iza nje su uspjesi, rast flote, usavršavanje vještina izrade, te je vremenom postala nacionalni brend i kulturno nematerijalno države Crne Gore, riječi su Miroslava Bokovca.

„. Naši počeci su bili teški, ali su prijatelji uvijek bili uz nas, te nam je put uspjeha uz njih bio lakši. Ovim putem želim da se zahvalim našim prijateljima iz Hrvatske. Takođe, posebno se zahvljujemo Opštini Bar, bez čije podrške bi bilo nemoguće prirediti događaj ovih razmjera i ovako bogatog sadržaja.

Na nama je da gradimo nove barke koje same pričaju svoju priču novim generacijama i da ih pokazujemo na ovakvim i sličnim događanjima u Crnoj Gori i po svijetu, gdje smo odavno prepozati po kvalitetu izrade i umijeću jedrenja“, poručio je on.

GPD Tivat na međunarodnoj smotri duvačkih orkestara u Skadru ostvarilo zapažen uspjeh

0
GPD Tivat na međunarodnoj smotri duvačkih orkestara u Skadru ostvarilo zapažen uspjeh
GPD Tivat u Skadru

Glazbeno prosvjetno društvo Tivat imalo je zapažen uspjeh na  međunarodnoj revijalno-takmičarskoj smotri duvačkih orkestara u Skadru (Albanija), gdje su osvojili prvo mjesto za defile, prvo mjesto za perfomans i treće mjesto za koncert, kazao nam je predsjednik GPD Tivat, Boris Lanceroti.

Prve večeri svaki od orkestara imao je neku svoju lokaciju, neki trg u starom ili novom dijelu grada, ispred objekata u javnoj funkciji gdje je revijalno nastupio.

GPD Tivat u Skadru sa nagradama

“Danas je uslijedio takmičarski dio smotre, gdje svaki od orkestara imao 15 minuta da samostalno odabere program i predstavi se u najboljem svjetlu. Večeras je uslijedio još jedan revijalni do programa, nastup svih orkestara ispred zgrade Opštine Skadar” – kazao nam je Lanceroti.

Ovogodišnje izdanje festivala okupilo je 12 orkestara iz balkanskih zemalja.

GPD Tivat na ovom festivalu nastupilo treći put.

Marmelada od mandarina, Sicilija

0
Marmelada od mandarina, Sicilija
Marmelada od mandarina – foto D. Skansi

Marmelada od mandarina pripremljena na stari sicilijanski način – mandarine, mljevene zajedno sa koricom, u gustom voćnom sirupu



Ovaj recept sam tvrdoglavo odbijala – iz nekog neobjašnjivog razloga što ne volim mljeveno voće u marmeladama.Onda sam dobila domaće mandarinke – majušne i trebalo je koristiti neki brži način od onog sjeckanja korica, pa pulpe. Kao većina svojeglavosti i ova predstavlja glupost, iznad svega.

Marmelada je fantastična! Jednostavna za pripremu i vrlo brzo gotova.

Vrijeme pripreme : cca 1h

Potrebni sastojci:

2 kg mandarina

800 g šećera

2 limuna

5 dl vode

0,3 cl limoncella (moj dodatak)

2 jabuke ili dunje (po želji)

PRIPREMA:

Operite mandarine. Stavite kuhati vodu u neki širi lonac gdje će vam stati 2 kg mandarina. Kada voda zakuha, ubacite mandarine u komadu i kuhajte ih, na laganoj vatri, 20- tak minuta.

Mandarine u vodi – foto D. Skansi

Izvadite ih na čistu kuhinjsku krpu i pustite da se ohlade.

Svaku mandarinu najprije prepolovite – zatim prerežite na četvrtine. Taj središnji rub izrežite nožem – često sadrži koštice, koje treba odstraniti. Ja sam ovom prilikom dobila mandarine bez koštica, tako da je sve išlo jako brzo. Limuni  -ako imaju tanku koru, samo ih prepolovite i očistite središnju kožicu. Ako imaju debelu koru onda ih najprije olupite sa nožićem za krumpir, odstranite bijeli, gorkasti dio, i sameljite zajedno sa mandarinama.

Pjenica-skupljanje-foto D.S.

Skidati pjenicu šupljom zaimačom, kada uzavre, koliko se može

Mandarine stavite u multipraktik i sameljite. Iskrenite u posudu za kuhanje i dodajte 800 g šećera i 5 dl vode.

Vrlo je prijatno kada se dodaju jabuke, posebno dunje. Očistite jabuke od kore, ako imate domaće dunje nije potrebno jer kora je puna pektina – i sameljite ih u multipraktiku sa limunima (ako nisu prskani ostavite i njima koru) te dodajte mandarinama.

Kuhajte na laganoj vatri cca 1h, odnosno dok se marmelada ne zgusne. Pred sam kraj, dodajte neki liker od naranča – ja sam imala odličan limoncello iz Amalfija, tako da sam sa njim dodatno namirisala marmeladu.

U međuvremenu, operite staklenke zajedno sa novim poklopcima. Stavite ih, zajedno sa poklopcima,. u zagrijanu pećnicu na 130 – 150 da se steriiziraju.

prevrnuto-na-poklopce – foto D.S.

Kipuću marmeladu ulijevajte u zagrijane staklenke – uz pomoć čiste kuhinjske krpe odmah ih zatvarajte i obrnite na poklopac. Neka tako ostanu 15 – tak minuta.

Savjet: Godinama pravim marmelade od svih vrsta agruma jer ih posebno volimo zbog njihovog mirisa i okusa, s tim da su ove od mandarina posebno dobre.  Katkada  miješam  naranče, limune, mandarine, grapefruite, zavisno od toga, koje neprskane agrume imam – jer ove marmelade moraju sadržavati koricu. Desi se da imam npr. samo neprskane mandarine ili naranče – kod mješavina agruma koristim tada pulpu ostalih voćaka, koristeći barem korice od onih neprskanih.

Ddatak vode čest je kod marmelada od agruma – može i bez nje, ali katkada u samljevenom voću nema dovoljno tekućine pa se marmelada prebrzo zgusne i skuha.

/Damira Skansi/

Pomorski muzej Crne Gore Kotor predstavljen na Krku izložbom “Hod kroz vrijeme i događanja“

0
Pomorski muzej Crne Gore Kotor predstavljen na Krku izložbom “Hod kroz vrijeme i događanja“
Krk – Izložba Hod kroz vrijeme i događanja

Kao rezultat međunarodne kulturne saradnje na relaciji Kotor – Krk, povodom obilježavanja 452-godišnjice Lepantske bitke, u okviru manifestacije Štorija o galiji, u galeriji Decumanus na Krku, 06.10.2023 otvorena je izložba “Hod kroz vrijeme i događanja“, autora Radojke Abramović, Danijele Nikčević, Dijane Đurašković Tomislava Bonića i Ilije Mlinarevića.

Na izložbi su govorili direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor, mr Maja Uskoković, direktorica Centra za kulturu grada Krka Maja Parentić, a nešto više o samoj izložbi rekla je Dijana Đurašković.

Krk – Izložba Hod kroz vrijeme i događanja

Riječ je o izložbi osmišljenoj i postavljenoj povodom proslave 70. godina postojanja i rada Pomorskog muzeja Crne Gore, kako bi se sumirali utisci i napravila rekapitulacija postignutog u proteklih sedam decenija njegovog rada i postojanja.

Sama postavka predstavlja izbor iz bogate i raznovrsne dokumentacije prikupljane tokom tog perioda, a koja prikazuje istoriju i hronologiju djelovanja Pomorskog muzeja Crne Gore kroz dokumentovanje njegovog programskog sadržaja i kontinuiteta rada.

Krk – Izložba Hod kroz vrijeme i događanja

Izložbom su tako obuhvaćene najvažnije etape u razvoju muzejskih aktivnosti od osnivanja Muzeja, pa sve do programa novijeg datuma, koji ukazuju na to kako zadatak ove relevantne ustanove nije samo očuvanje muzejskih predmeta, već i učestovanje u najrazličitijim aktivnostima vezanim uz pomorsku i kulturnu tematiku.

U pitanju su, dakle, četiri etape: period od osnivanja Muzeja do katastrofalnog potresa 1979., (2) period sanacije Muzeja i njegovo ponovno otvaranje 1984., period nakon zemljotresa, do ratnih zbivanja devedesetih godina prošlog vijeka, i period od 2000. godine do današnjih dana.

Svi zainteresovani izložbu će moći pogledati do. 26.10.2023.

Bronzane medalje na EP u bućanju za Stjepčevića, Rankovića i Zeca

0
Bronzane medalje na EP u bućanju za Stjepčevića, Rankovića i Zeca
Boćanje EP prvenstvo Grude-2023.

Reprezentacija Crne Gore završila je danas nastup na Evropskom prvenstvu u bućanju u Grudama-BiH (od 3. do 7. oktobra), bronzanu medalju osvojio je Gracija Stjepčević u krugu, takođe bronza za par Rade Zec i Tomislav Ranković.

Do četvrtfinala stigli su u disciplini štafeta Ilija Belan/Stefan Anđušić, Miroslav Petković pojedinačno i Gracija Stjepčević u brzinskom.

Reprezentacija se sutra vraća u Crnu Goru. Čestitke osvajačima medalja, kao i svima ostalim na zalaganju i predstavljanju naše zemlje i našeg bućanja!

Na Evropskom prvenstvu u Grudama učestvovalo je 17 država, ovo natjecanje predstavlja jedno od brojčano najmasovnijih okupljanje boćara.

Sudjelovali su Hrvatska, Slovenija, Italija, Francuska, Monako, Slovačka, Portugal, Srbija, Njemačka, Švicarska, Bosna i Hercegovina, Španjolska, Nizozemska, Mađarska, Crna Gora, Turska i Estonija.

“Škuribanda“ predstavila čari sviranja na mandolini najmlađim ljubiteljima muzike

0
“Škuribanda“ predstavila čari sviranja na mandolini najmlađim ljubiteljima muzike
Bukilica govorio o mandolini

Članovi VIS “Škuribanda” odgovarali su na brojna pitanja mališana, zainteresovanih za ovaj žičani instrument “treperećeg” zvuka



Izvedbom kompozicije „Kotorskim ulicama“ članovi vokalno-instrumentalnog sastava “Škuribanda“ predstavili su čari sviranja na mandolini najmlađim ljubiteljima muzike, koji su se u okviru „Dječije nedjelje“ okupili u čitaonici Gradske biblioteke u Starom gradu- Kotoru.

Na radost mališana, koji su pljeskom rukama podržali muzičare u ritmu melodije, gitaristi Nenad Meštrović i Aljoša Vukašinović i tri mandoline- Petar Bukilica, Nemanja Vukašinović i Uglješa Vukašinović  izveli su i pjesme „Zasjaće palaci“ Maje Perfiljeve i „Šjora Mare“ Tripa Tomasa/Nikole Gregovića, a potom odgovarali na brojna pitanja u vezi mandoline.

Škuribanda za najmlađe

 -Mi smo svi bili učenici u klasi gitare pok. profesora Nikole Gregovića koji je u nama vidio potencijal. Pokrenuo je inicijativu i mi smo uporedo počeli da sviramo i mandolinu, nakon što bi završio čas gitare, on bi nam po 20 minuta objašnjavao i mandolinu. Tako smo počeli da sviramo u mandolinskom orkestru „Nokturno“ koji je on formirao u sklopu Muzičke škole „Vida Matjan“. Zavoljeli smo taj instrument i sviramo ga  do sad, ističe Bukilica. Članovi sastava imaju svoje osnovne profesije i muzikom se bave iz ljubavi, te im je želja da svoje znanje prenesu mladima.

Mandolina je žičani instrument, koji je nacionalno muzičko naslijeđe juga Italije, a najviše se svira u Napulju, poznatija kao „napolitanska mandolina“, sa malim „trbuščićem“, koja se često koristi u koncertnim nastupima, kada se sjedi, dok se pljosnata mandolina, nazvana „portugalska“, koju koristi „Škuribanda“, najviše svira zbog toga što je mnogo lakša za držati kad se svira stojeći, objasnio je Petar Bukilica.

Oduševljeni mališani

-Mandolina se sastoji od korpusa (tijela) koji je ujedno i rezonantna kutija, ona ima zadnju ploču, koja služi da formira oblik rezonantne kutije, i prednju ploču, koja rezonira- ima u sebi otvor koji služi za odušak tona. Pomoću žica se stvara ton koji se plastično skuplja u ovoj kutiji i kroz ovu rupu izlazi…Na vratu mandoline su utisnuti metalni pragovi, koji služe za povećavanje osnovnog tona kad sviramo neku žicu. Vrat se završava „glavom“, koja ima čivije za namotavanje žica, zatezanjem čivija štimujemo žice, povisujemo ili snižavamo ton. Na donjoj strani je „kobilica“ koja služi da zategne žice između ova dva kraja. Svira se pomoću trzalice brzim potezima ruke – „tremolo“, čime se dobija osjećaj da ton treperi, vrlo prijatan, karakterističan zvuk, pojasnio je Bukilica i dodao da je mandolina „potomkinja“ starog instrumenta „santura“, porijeklom iz Egipta i Mesopotamije. Od tog instrumenta su nastali skoro svi žičani instrumenti- gitara, tambura, balalajka, dombra, mandolina, mandola… Kod nas se mandolina mnogo koristi u našoj lokalnoj muzici, ovdje dugo vladala Venecija i ona je sobom donijela ovaj instrument koji se ovdje lijepo primio.

Ljubitelji zvuka mandoline imaće prilku da VIS „Škuribanda“ čuju i kao predgrupu benda „Galija“, na koncertu koji je najvaljen povodom Dana opštine Kotor, 21. novembra na Trgu od oružja.

/M.D.P./

Čuvajmo šume Orjena i uopšte, čuvajmo šume-pluća Dinarida!

0
Čuvajmo šume Orjena i uopšte, čuvajmo šume-pluća Dinarida!
Orjenski đir – foto Orjen outdoor

Dana zaštite Dinarida – 7. oktobar – OČUVANJE ŠUMA



Danas (7. oktobar) se, peti put od ustanovljavanja, obilježava Dan zaštite Dinarida, čime se ukazuje na važnost prirodnog i kulturnog naslijeđa zemalja Dinarskog luka, kao i isprepletenost prirodnog bogatstva i kulturno – istorijskih vrijednosti ovog po mnogo čemu posebnog prostora u Evropi.Ovogodišnja tema je osjetljivost i ugroženost  šuma i šumskih kompleksa kako u zaštićenim područjima, tako i na čitavoj teritoriji Dinarida, kao i potrebu dodatnih napora na regionalnom i nacionalnim nivoima za unapređenje i očuvanje ovih važnih ekosistema. Šumski ekosistemi su najzastupljeniji i jedni od najvažnijih ekosistema na području Dinarida, koji predstavljaju jedan od šumama najbogatijih regiona u Evropi.

Značaj šuma je višestruk. Osim što obezbjeđuju hranu, čistu vodu i građevinski materijal, ublažavaju posljedice klimatskih promjena, štite zemlju od erozije, staništa su mnogih divljih vrsta biljaka i životinja, a poboljšavaju i kvalitet našeg života. Međutim, i pored takvog značaja, šume i šumski ekosistemi Dinarida su usljed postojećih društveno-ekonomskih prilika sve više ugroženi. Glavni razlog nestanka šuma je njihovo neodrživo korišćenje, zasnovano na prekomjernoj upotrebi. Takođe, učestalost i intenzitet šumskih požara su u porastu usljed sve izraženijih klimatskih promjena.

Zajednički interes i potreba zemalja Dinarskog luka su povećanju otpornosti zapadnobalkanskih šuma i pejzaža što se može postići samo zajedničkim naporima kroz poboljšanje regionalne saradnje kako bi bili što bolje pripremljeni za suočavanje sa rizicima i prijetnjama po šumske ekosisteme. Stoga Parkovi Dinarida kao regionalna organizacija pozivaju sve aktere, donosioce odluka, upravljače zaštićenih područja, šumare, privatne vlasnike šuma, da ulože dodatne napore na uspostavljanju dugoročne međuresorne saradnje, regionalnih i nacionalnih mreža i jačanju kapaciteta u cilju efikasnog odgovora na sve izraženije pritiske na šumske ekosisteme u području Dinarida.

Orjen – Munika

Šume Parka prirode Orjen

Za razliku od opšteg stanja širom Dinarida, gdje šume stradaju u pretjeranoj sječi, u Parku prirode Orjen ova pojava nije toliko značajna, koliko je to uticaj klimatskih promjena. Naime, nakon masovnog napuštanja katunskog stočarstva u drugoj polovini prošlog vijeka, došlo je do značajne obnove šumskog pokrivača, prvenstveno bukove šume. Zadnjih godina je upravo ova, još uvijek mlada šuma, na više lokacija izložena sušenju, podstaknutom klimatskim promjenama, visokim ljetnim temperaturama i manjkom padavina. Dok u lokalu teško možemo uticati na sušenje šuma, na gašenje šumskih požara-možemo.U nekoliko zajedničkih akcija sa hercegnovskim vatrogascima uspješno su ugašeni požari izazvani udarima gromova na samim planinskim vrhovima (čija učestalost se takođe pripisuje klimatskim promjenama), te su tako sačuvane munike-endemska vrsta bora, jedan od simbola Parka prirode Orjen. Valja istaći da Park prirode Orjen periodično organizuje u saradnji sa resornim sekretarijatom akcije pošumljavanja otvorenih prostora, što, osim ekološkog, ima i edukativni značaj, jer su volonteri dobrim dijelom učenici hercegnovskih škola.

Čuvajmo šume Orjena i uopšte, čuvajmo šume-pluća Dinarida!

Bukova šuma, PP Orjen

7. oktobar Dan zaštite Dinarida, ustanovljen je 29. maja 2019 godini na Generalnoj Skupštini  Parkova Dinarida – mreže zaštićenih područja Dinarida u Parku prirode Blidinje (Bosna i Hercegovina).

Dinaridi (Dinarski luk) predstavljaju jedan od najvećih  planinskih lanaca u  Evropi, koji povezuje  osam država  jugoistočne Evrope: Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Hrvatsku, Kosovo, Makedoniju, Sloveniju i Srbiju.

Mrežu Parkova Dinarida trenutno čine 110 zašticenih područja iz 8 zemalja, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova*, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije. Park prirode Orjen je član ove asocijacije od 2018. godine.

U Neumu protiv kruzera u Malostonskom zalivu tvrde da šteti okolišu i turizmu

0
U Neumu protiv kruzera u Malostonskom zalivu tvrde da šteti okolišu i turizmu
Neum – kruzer

Vlasti u Neumu, jedinom bosanskohercegovačkom gradiću na obali Jadrana, u srijedu su se usprotivile što je u Malostonski zaliv uplovio veliki kruzer Bolette s više od hiljadu putnika navodeći da se time šteti turizmu, okolišu i uzgoju školjaka.

Kruzer Bolette koji je i prošle godine uplovio u taj dio zatvorenoga mora uspješno prošavši ispod Pelješkoga mosta od jutros se usidrio u zaljevu nedaleko od središta Neuma.

“Mi se kao lokalna zajednica protivimo uplovljavanju ovakvih brodova te ćemo od nadležnih tražiti rješenje da se ovakve situacije više ne ponavljaju”, rekao je načelnik Dragan Jurković za lokalne medije.

‘Neum od ovakvih uplovljavanja nema koristi, samo štetu za akvatorij koja nije zanemariva’, istaknuo je Jurković.

Vlasti upozoravaju na opasnosti od ispuštanja balastnih i otpadnih voda koje mogu ugroziti turizam, školjkarstvo i sam okoliš.

Jurković je kazao kako je nejasno zašto vlasti na razini države dopuštaju uplovljavanje takvim brodovima u ovaj zaljev koji nema ni pristanište, pa putnici čamcima s polovice akvatorija dolaze do obale.

“Mi smo na Opštinskom vijeću donijeli zaključak da dopuštamo uplovljavanje brodova do 15 metara”, dodao je Jurković.

Predstava “Hoću sestro Dolce Vitu” u Kotoru

0
Predstava “Hoću sestro Dolce Vitu” u Kotoru
Predstava

Pozorišna predstava “Hoću sestro Dolce Vitu” nastala u koprodukciji KOT Teatra (Beograd) i NVO Nezavisne teatarske scene “BUNT” (Podgorica) biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u utorak, 10. oktobra 2023.g. sa početkom u 20 sati.

Glume: Jovana Korbar, Željko Vojinović, Anastasija Tošić, Iva Stojičić, Tamara Milenković i Goran Rac.

Tekst, režija, scenografija, kostimografija i majstor tona: Slađana Todorović. Majstor svjetla: Igor Ivanović.

Tema komada je borba za ljudska prava i dostojanstven život u sistemu koji nije ni malo pravedan, u društvu koje nije blagonaklono prema onima koji se “nisu snašli u životu” i koji, za mnoge socijalne probleme nema adekvatno rešenje. Takav sistem poznaje samo jezik nasilja, podržava ga i fabrikuje. Takav sistem diskriminiše i eksploatiše, posebno one najranjivije članove društva.

Ovo je priča o buntu, pobuni, revoluciji i težnji ka slobodi, kao kategorijama koje je važno da osvijesti svaki pojedinac.

Nezavisna Teatarska Scena „Bunt“ (Bunt Scena) je umjetnička inicijativa nastala sa ciljem razvoja i promocije nezavisne prozorišne produkcije, eksperimentalnog, alternativnog teatra i mladih autora u Crnoj Gori.

Prodaja ulaznica, po cijeni od 7 eura /za đake, studente i penzionere 3,50 eura/ biće dva sata prije početka predstave.

Sponzor gostovanja predstave je Turistička organizacija opštine Kotor.