Potraga za podmornicom Titan nekoliko je dana u junu bila jedna od središnjih tema svjetskih medija. Turističko plovilo koje je prevozilo pet putnika do olupine Titanica izgubilo je kontakt s površinom, a spasioci su krenuli u unaprijed izgubljenu utrku s vremenom da spase posadu.
Sada su spasioci koji su pronašli ostatke OceanGateove podmornice Titan za Sky News ispričali kako se potraga odvijala i opisali trenutak u kojem su shvatili da je svaka nada izgubljena.
Brod je nestao 18. lipnja dok je obilazio olupinu Titanica 3800 metara ispod površine Atlantskog oceana. Cijena ekspedicije bila je 250.000 dolara po osobi, a mahnita potraga za znakovima života trajala je četiri dana.
Pronašli polje krhotina
Među putnicima je bio izvršni direktor OceanGatea, Stockton Rush. Uz Rusha bili su tamo i otac i sin Shahzada i Suleman Dawood iz Pakistana, koji žive u Britaniji, britanski milijarder Hamish Harding i francuski pilot podmornice Paul-Henri Nargeolet.
Postojala je nada da je nekim čudom trup podmornice netaknut i da su oni unutra još uvijek živi i čekaju pomoć. No, kada je tim koji je predvodio stručnjak za morske dubine Jesse Doren konačno došao do rezultata, nisu imali dobre vijesti. Polje krhotina s dijelovima Titana pronađeno je oko 500 metara od pramca Titanica.
“Naš je jedini fokus bio u tome da stignemo do njih što je prije moguće. Ništa nije bilo upitno, ako su tamo, skupit ćemo ih. Čitavo smo vrijeme mislili na njih i njihove obitelji. Znali smo da imamo samo jedan pokušaj”, rekao je.
“Utihnuli smo”
Nakon dana potrage i svjetskih napora spašavanja, spasilačka podmornica Odysseus je stigla do morskog dna. Spasilački tim je tada utihnuo jer su znali što su pronašli. “Po dolasku u polje krhotina došlo je do stanke”, prisjeća se Ed Cassano, direktor kompanije za istraživanje morskih dubina, Pelagic Research Services, koja je bila angažirana na spašavanju.
Podmornica je pretrpjela “katastrofalnu imploziju”, odnosno nasilno kolabiranje prema unutra, zaključile su američke vlasti. Svih petero ljudi u brodu bilo bi ubijeno u trenutku.
“To je utjecalo na nas”
“Svatko je profesionalac, ali to je utjecalo na nas. Trebao nam je trenutak da stvarno shvatimo i razmislimo o tome što to znači”, dodao je.
“Proveli smo četiri ili pet dana očekujući da ćemo otići tamo i izvesti čudo”, kaže Doren. “Očito je da je naš osjećaj razočaranja neznatan u usporedbi s ljudima koji su bliski obiteljima poginulih.”
Nekoliko dana kasnije Ed Cassano obratio se medijima kako bi opisao što se dogodilo. Gušeći se u suzama, ispričao se i rekao da se članovi njegova tima nose s “puno emocija”.
Istraga se nastavlja
Prošlo je već gotovo tri mjeseca od katastrofe, ali i dalje ostaju otvorena pitanja o tome što se dogodilo i zašto. Istraga Kanadskog odbora za sigurnost prometa se nastavlja. Obavljeni su preliminarni razgovori s osobama na brodu za podršku OceanGatea Polar Prince, a olupina podmornice je pregledana.
U istrazi se neće propitkivati krivnja ili odgovornost, kaznena ili građanska, ali se provodi u nadi da se ništa slično više nikada ne ponovi.
Obraća se javnosti “zbog budućnosti naše djece, zbog ljudi koji pošteno rade svoj posao i obrazuju njihovu djecu”
Reagujući na napise u domaćim elektronskim medijima, prof. Ratko Petrović, direktor Srednje pomorske škole u Kotoru, obratio se javnosti saopštenjem koje je naslovio: “Puč” u Srednjoj pomorskoj školi.
“Već par dana se po crnogorskim portalima (Analitika, Vijesti, Pobjeda) vodi besomučni i neprimjereni rat saopštenjima protiv mene i moje porodice.
Povod nije bilo potrebno tražiti jer je ovo pripremano pune dvije goodine i odvijalo se periodično različitog intenziteta. Bivša uprava koja je dovela školu do ivice gašenja, puštajući da isteknu svi sertifikati i stvarajući dug od 44.000 eura, udarila je svim silama na mene. Ja, Ratko Petrović, sadašnji direktor, uspio sam uz sve opstrukcije dijela nastavnika, lojalnih bivšoj upravi, da postavim školu na noge, vratim 30.000 eura duga, obnovim sertifikate i u kasi škole u ovom trenutku obezbijedim 27.000 eura. Da li je to ili strah od otkrivanja prethodnog rada i poslovanja razlog za “puč” i napad iz svih “oružja”?
Lažima preko navedenih portala obasipaju javnost, besomučno opanjkavajući i članove moje porodice, a to neka je njima na čast.
Da li ti ljudi imaju savjest? Da li se zastide bar pred ogledalom ili su spremni zarad interesa pojedinaca da gaze sve pred sobom?
Srednja pomorska škola je nažalost prepoznata i kao leglo DPS, SDP i SD kadra, a ja ne pripadam tom miljeu.
Dragi moji sugrađani, zbog budućnosti naše djece, zbog ljudi koji pošteno rade svoj posao i obrazuju Vašu djecu, morao sam Vam se obratiti. Nažalost, takvih ljudi je sve manje, a sve više je marioneta koje se igraju uloge profesionalaca. Na kraju, zbog sebe i svoje porodice, sa vjerom da će istina pobijediti, završiću ovo obraćanje izrekom: Nije Bog u sili, nego u istini, poručio je prof. Petrović.
“Srednja pomorska škola iz Kotora, osnovana još davne 1849. godine, iznjedrila u svojoj prošlosti vrhunske stručne pomorske kadrove. Ovih dana se o toj školi može čuti i pročitati o nezadovoljstvu velike većine nastavnog kadra izazvanog načinom rukovođenja. Rad u takvom ambijentu, u kojem direktor škole, umjesto da stimuliše stručni nastavni kadar, upravo radi suprotno što neminovno utiče i na kvalitet obrazovanja ovih budućih pomoraca koji svoje buduće zaposlenje gotovo isključivo nalaze na konkurentnom i zahtjevnom međunarodnom tržištu”- kaže se u saopštenju UO Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Kao Udruženje pomorskih kapetana, kojem je jedna od misija očuvanja duge tradicije i unaprijeđenje pomorskog školstva i čiji članovi ali i veliko broj pomorca su emotivno vezani za tu školu, sa zabrinutošću gledamo na njenu daljnju sudbinu. Jer ako 32 od 38 prisutnih nastavnika negoduje i ukazuje na nepravilnosti u rukovođenju, onda se definitivno može zaključiti da direktor škole ne ispunjava svoje obaveze u skladu za zakonskim normama.
U bliskoj prošlosti, kada je trebalo naći dostojnu zamjenu za nastavnike iz uže stručnih predmeta, Udruženje kapetana je dalo svoj veliki doprinos u iznalažanju ljudi iz struke. Takvim ljudima trebalo je više godina da bi sebe obučili za obavljanje posla prosvetnog radnika. Veliki je gubitak kada se nakon više godina rada, samovoljom derektora, olako odričemo takvih kadrova.
Suvišno je naglašavati koliko je obrazovanje budućeg pomorskog kadra, od značaja za opstanak na međunarodnom tržištu, za naše pomorstvo i društvo u cjelini. U ambijentu, koji trenutno postoji unutar škole, teško da može doći do željenih rezultata.
Da li sudbina škole zavisi od čovjeka, čije je rukovođenje predmet kotorskih priča i natpisa na stranicama dnevne štampe i pojedinih portala, je tema kojom se pod hitno mora pozabaviti MINISTARSTVO PROSVETE ali u koje se mora uključiti i MINISTARSTVO KAPITALNIH INVESTICIJA koje je najodgovornije za sprovođenje međunarodnih standarda iz ove oblasti.
S toga je krajnje vrijeme da se preduzmu određene radnje, te da se SREDNJA POMORSKA ŠKOLA vrati na ono mjesto koje joj je decenijama pripadalo – kaže se u sopštenju Upravnog odbora Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Posljedice požara u Johannesburgu, Foto: Shiraaz Mohamed/Reuters
Tragedija u Južnoafričkoj Republici. Više od 70 ljudi poginulo je u noćašnjem požaru koji je zahvatio peterokatnicu u Johannesburgu. Među preminulima je sedmero djece, a deseci ljudi su ozlijeđeni. Požar je buknuo u siromašnoj četvrti, neki od stanara – u bijegu od vatre – skakali su sa zgrade.
Izgorjelo pročelje zapuštene peterokatnice i deseci pokrivenih tijela na ulici, strašan je ishod požara koji je zarobio i usmrtio desetke siromašnih ljudi u Johannesburgu. Među stradalima je najmanje sedmero djece, jedno od samo godinu dana.
Brojna tijela nađena su upravo kod izlaza za slučaj nužde. Ljudi nisu imali kamo pobjeći od stihije. Dio ih se spašavao skačući kroz prozor.
Neki stanari tvrde da su prije nego što je buknuo požar začuli eksploziju, vjerojatno u prizemlju.
U peterokatnici su živjeli beskućnici, raseljene osobe, uglavnom strani državljani. Zgrada je bila napuštena, bez nadzora.
– U ovom trenutku još se ne zna što je izazvalo požar. Ali s obzirom na to da je riječ o zgradi koju su nastanili beskućnici, bez upravitelja, mogu biti dvije mogućnosti. Ili ilegalno povezivanje na strujnu mrežu ili neki uređaj za grijanje koji je bio uključen. Kako nam je rečeno, u vrijeme izbijanja požara zgrada nije imala struju, što znači da je vjerojatno jedna od ove dvije opcije, rekao je Robert Molaudzi, glasnogovornik hitnih službi Johannesburga.
Vlasti navode da u samom Johannesburgu ima oko stotinu zgrada koje su ostale bez vlasnika i upravitelja, i uglavnom su napučene beskućnicima. Kažu da pokušavaju riješiti taj problem.
Procjenjuje se da u provinciji Gauteng, u kojoj je i Johannesburg, živi više od milijun i 200 tisuća ljudi bez sigurnog krova nad glavom.
Gradski stanovi korišteni u kriminalne svrhe
Vlasti Johannesburga isprva su navodile da su zgradu okupirali skvoteri. No gradonačelnik Kabelo Gwamanda rekao je da je u vlasništvu grada koji ju je ustupio humanitarnoj organizaciji za žene bez doma, no čini se da je “završila u druge svrhe”.
Lebogang Isaac Maile, dužnosnik odjela za Humano stanovanje iz pokrajine Gauteng u kojoj je Johannesburg, rekao je da su neke žrtve vjerojatno unajmljivale sobe od kriminalnih skupina koje su protuzakonito ubirale stanarinu.
– Postoje karteli koji vrebaju ranjive skupine. Neke od ovih zgrada, ako ne i većina njih, u rukama su tih kartela koji ubiru stanarinu od tih ljudi, rekao je novinarima.
Zgrada sjećanja na aparthejd
Ploča na ulazu u blok pokazuje da je riječ o zgradi koja čuva sjećanje na južnoafrički aparthejd jer su u nju crni stanovnici dolaziti podići “dompass” – propusnicu za ulazak u bjelačke četvrti grada gdje su radili.
Johannesburg je jedan od gradova s najvećim nejednakostima u svijetu sa siromaštvom golemih razmjera, nezaposlenošću i krizom stanovanja.
Oko 15.000 je beskućnika, navodi vlada pokrajine Gauteng.
Požari su svakodnevni u Johannesburgu, posebno na siromašnim područjima. Jedan od najsiromašnijih satelitskih gradova je Alexandra u kojem su vatre progutale stotine domova u posljednjih nekoliko godina.
Maile je rekao da požar upozorava na kroničan nedostatak stambenog prostora u pokrajini, u kojoj najmanje 1,2 miliona ljudi treba stan”.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 22. do 28. avgusta ove godine, pokazali su da je na 78% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 12,8% lokacija dobrog, dok je na 9,2% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 7, dok je na 1 lokaciji ona bila dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je u Kotoru na 9 lokacija voda bila odličnog, na 3 dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 15 ona bila odličnog, na 3 dobrog, a na 3 zadovoljavajućeg kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 13, na 3 lokaliteta dobrog, dok je na 2 lokacije ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 11 lokacija u opštini Bar, na 2 lokacije dobrog, a na 2 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 30 voda bila odličnog kvaliteta, a na 2 dobrog kvaliteta.
Napominjemo da su poslednje analize sanitarnog kvaliteta morske vode pokazale da je voda, na lokalitetima “Žukotrlica 01” i “Žukotrlica 02”, u Baru, u granicama propisanim Pravilnikom, te da je bezbjedna za kupanje i rekreaciju. Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
Vlada je predložila da se dug Instituta „Simo Milošević“ iz Igala prema Jugobanci Beograd u stečaju umanji za iznos koji država Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje.
„Na taj način bi se umanjile ukupne obaveze Instituta i otklonila najveća prijetnja uvođenja stečaja“, navodi se u informaciji o dugovanju Instituta prema Jugobanci u stečaju sa Predlogom protokola o saradnji koji je Vlada danas usvojila na telefonskoj sjednici.
U informaciji se navodi da država Crna Gora ima obavezu izmirenja duga prema Jugobanci u stečaju na osnovu pravosnažne sudske presude, dok istovremeno postoji i neizmirena obaveza Srbije prema Crnoj Gori za staru deviznu štednju.
„Predlog je da se dugovanje Crne Gore prema Jugobanci umanji za iznos koji Srbija duguje po osnovu stare devizne štednje, kako bi se na taj način umanjile ukupne obaveze Instituta i otklonila najveća prijetnja uvođenja stečaja“, navodi se u saopštenju.
Takođe je razgovarano o mogućnosti dugoročne saradnje Instituta “Simo Milošević” sa Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje Srbije u smislu korišćenja usluga Instituta od zdravstvenih osiguranika iz te zemlje, imajući u vidu iskustva saradnje iz ranijeg perioda.
„S obzirom na to da se radi o višedecenijskom sporu potrebno je preduzeti aktivnosti u cilju njegovog rješavanja u najkraćem periodu, kao i pronaći trajno rješenje kako bi se očuvala ova važna institucija“, navodi se u Vladinom dokumentu.
Institut Igalo
S tim u vezi, Agencija za osiguranje depozita Srbije dostavila je i Predlog protokola o saradnji koji se odnosi na koordinaciju aktivnosti kojima se regulišu odnosi u vezi sa dugovanjem Instituta „Simo Milošević“ prema Jugobanci i pokretanju postupka izvršenja.
„Navedenim protokolom se utvrđuju okvirna načela i smjernice u cilju uređenja međusobnih prava i obaveza, konstatuje činjenično stanje, utvrđuju iznosi dugovanja Instituta i Crne Gore, kao i dugovanja Srbije po osnovu stare devizne štednje“, navodi se u dokumentu.
Takođe, protokolom je predviđeno da će se posebnim sporazumom precizno definisati svi elementi koji su predmet protokola, prava i obaveze strana potpisnica, kao i način i rokovi za izvršenje obaveza strana potpisnica.
„Nakon razmatranja kompletne, obimne dokumentacije precizno će se utvrditi iznos koji država Crna Gora potražuje od Srbije po osnovu stare devizne štednje, a od čega zavisi i konačni iznos dugovanja Instituta“, navodi se u dokumentu Vlade.
Počinje 17. izdanje jednog od najprestižnijih evropskih festivala devete umjetnosti – Hercegnovskog strip festivala
Devetoj umjetnosti u čast, sutra (1. septembar) u Herceg Novom počinje najveća crnogorska ali i regionalna svetkovina stripa – 17. Hercegnovski strip festival. Uz svjetsku premijeru stripa „Zimska kraljica“ Fernanda Dagnina na otvaranju, organizatori najavljuju bogat i veoma zanimljiv program koji će se do 6. septembra održati na više lokacija u Herceg Novom i Tivtu.
Festival je ove godine okupio 12 specijalnih gostiju, među kojima su Ian Čerčil, Gracia La Padula, Ester Kardela, Marina Ignazi, Dave MekKin, Zore Torogud, Dag Brajtvajt, Zoran Smiljanić, Fransis Portela, Ji Jang, Marko Mastraco i Dana Dimat.
Jedan od organizatora Jovan Subotić na konferenciji za novinare kazao je da je Festival kroz 17 godina uspio da ljudima približi fenomen stripa i naraste do jednog od prestižnih manifestacija devete umjetnosti u Evropi.
17. HSF
„Tako smo došli do spektakularnih gostiju kakve imamo danas. Na tom putu pratila nas je Opština Herceg Novi i Sekretarijat za kulturu i obrazovanje, JUK Herceg fest koji je koproducent ali i brojni sponzori koji nas godinama podržavaju. Ta porodica se širi, što nas obavezuje da ova manifestacija svake godine bude bolja, spektakularnija i da na najbolji način promoviše naš grad, Boku Kotorsku i Crnu Goru. Mislim da smo velikim i predanim radom ove godine odgovorili tom zadatku, napravili smo nešto što se do sada nije gledalo na ovim prostorima“, kazao je Subotić.
Tokom ove godine u Crnoj Gori je održano pet elitnih manifestacija posvećenih stripu – u Herceg Novom, Baru, Nikšiću i Podgorici, istakao je Subotić i dodao da je to dodatni dokaz da na pravi način promovišu strip, grad, regiju i državu.
Podršku Hercegnovskom strip festivalu godinama pruža Opština Herceg Novi – Sekretarijat za kulturu i obrazovanje iz više razloga, kazala je sekretarka Ana Zambelić Pištalo.
„Osnovni je profesionalni pristup organizaciji i realizaciji Festivala, drugi veoma važan razlog je podrška mladim stvaraocima i uključivanje djece i mladih u sve segmente manifestacije i treći, podjednako važan je obogaćivanje kulturne ponude Herceg Novog“, navela je ona.
17. HSF N. Mandić
Pištalo je pohvalila organizatore jer se, kako je kazala, nisu oslonili samo na sredstva lokalne uprave, već su se potrudili da cjelokupnu zajednicu, uz ministarstva kulture i medija, kao i ekonomog razvoja i turizma, Opštinu Tivat, kao i mnogobrojne sponzore uključe u kreiranje kvalitetne manifestacije.
Poznati regionalni strip autor Filip Andronik, iako je godinama gost na festivalu, nije krio oduševljenje lokacijama na kojima se program odvija, ali i respektabilnim spiskom specijalnih gostiju.
„Tu sam dugi niz godina i apsolutno mi je drago da opet budem. Planirane su radionice za djecu, koje ćemo voditi kolege i Srbije i Hrvatske i ja. Te radionice od ove godine imaju i nagrade, tako da je to razlog više da najmlađa publika i ove godine posjeti Hercegnovski strip festival“, poručio je on.
Specijalni gost iz Velike Britanije, novi crtač svjetski poznatog serijala „Konan“ Dag Brajtvaj (Doug Braithwaite) oduševljen je gradom i ljudima. Njegova ilustracija odabrana je za naslovnu stranu ovogodišnjeg kataloga festivala, a kako je kazao, odlučio se za one junake koji su najšareniji i najveseliji, kako bi bilo što privlačniji publici, a posebno djeci.
„U mladosti sam radio brojne festivale, ali sada više ne, ne posjećujem ih. HSF mi je preporučio jedan od mojih dobrih prijatelja, Jeff Chahal. Prvi put sam u ovom dijelu svijeta i srećan sam što ćemo supruga i ja biti na festivalu koji mi je zvučao jako interesantno, što ćemo obići grad koji mi je takođe zvučao veoma interesantno. Iskoristiću priliku da tokom šest dana festivala pričam sa što više ljudi o stripu i načinu života ovdje, kazao je Braithwaite i istakao da mu je čast što je njegova ilustracija na naslovnici.
Odmah po slijetanju ostala je impresionirana prirodom i ljepotama predjela, ali i srdačnošću ljudi koji su je dočekali, kazala je italijanska umjetnica Ester Cardella koja dolazi iz Palerma.
17. HSF
„Uspjela sam, kada je ovako lijep dan, da vidim grad u koji sam se odmah zaljubila. Zbog posla kojim se bavi većinu vremena provodim u kući i zato sam zahvalna za ovakve prilike i poziv da dođem na festival. I klima i ljepote Herceg Novog biće mi dodatni motiv i inspiracija da stvaram i crtam. Veoma mi je drago što sam pozvana na HSF i želim da sa svima provedem lijepe trenutke narednih šest dana“, kazala je Cardella.
Jedan od organizatora Festivala Nebojša Mandić predstavio je šestodnevni program 17. HSF-a koji je, zahvaljujući predanom radu domaćina, izuzetno bogat i besplatan, a sadrži izložbe, crtanje za fanove, radionice za sve uzraste, prezentacije, predavanja, koncerte….
Program 17. HSF-a:
Petak, 01. septembar
20:30 – 22:00 Trg Belavista
– Svečano otvaranje XVII HSF-a
– Galerija „Josip Bepo Benković“ – Izložba radova specijalnih gostiju i izložba „Diplomatija i strip“ u saradnji sa Francuskim institutom u CG
– Galerija „Sue Ryder“ – Izložba „Zimska kraljica“- Fernando Dagnino, svjetska premijera.
22:00 – 03:00 Tvrđava Forte Mare
– Opening party koncert „eDOLL”
– Koncert „Zoster”
Subota, 02. septembar
11:00 – 13:00 Coworking „Kolektiv Novi“
– Škola i radionice crtanja stripova
11:00 – 17:00 Trg Nikole Đurkovića
–17:30 – 20:00 HSF plato: Radio caffe – Pasta di Bocca
– 17:30 Prezentacija – Milko Peko i Nikola Ćurčin – roman „Brat“
– 18:30 Prezentacija – Luka Rakojević – „Strip i more“
Prof. dr Silva Radić predstavlja svoje stvaralaštvo budvanskoj publici
Izložbom i knjigom pod istim nazivom – Simbolika crteža, u petak, 1. septembra u 20 časova u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, ljubiteljima umjetnosti u Budvi predstaviće se prof. dr Silva Radić, docentkinja Sveučilišta u Mostaru. U ime domaćina, JU Muzeji i galerije Budve, izložbu će otvoriti mr Senka Subotić, kustoskinja izložbe.
Rođena u Makarskoj, gdje je završila osnovnu i srednju školu, Silva Radić je diplomirala na slikarskom odsjeku u klasi prof. Anta Kajinića na Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru sa sjedištem na Širokom Brijegu. Usavršavala se na Ecole Nationale Superieure d’Arts u Lorientu, u Francuskoj. Postdiplomske studije Ars sacra završila je na Akademiji likovnih umjetnosti na Širokome Brijegu kod mentora prof. Anta Kajinića i prof. Vasilija Josipa Jordana, čime je stekla zvanje magistra slikarstva Ars sacra. Od 2006. godine asistentica je na predmetima slikarske i grafičke tehnologije i zidne slikarske tehnike na Akademiji Široki Brijeg. Godine 2012. na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Mostaru odbranila je doktorsku disertaciju Simbolika crteža i njegova uloga u savremenom sakralnom slikarstvu, čime je ispunila uslov za sticanje titule doktorice umjetnosti (dr. art.). Od strane Senata Sveučilišta u Mostaru izabrana je u zvanje docentice 2013. godine na predmetima: slikarska tehnologija I, slikarska tehnologija II, teorija znaka, uvod u diplomski rad – slikarstvo I, II, III na diplomskim studijama, te zidne tehnike I, zidne tehnike II, slikarske tehnike I, slikarske tehnike II, ikonografija i ikonologija I, ikonografija i ikonologija II i uvod u doktorski rad (praktikum) na postdiplomskim doktorskim studijama Ars sacra. Na ovim je doktorskim studijama 2013. godine izabrana za supervizoricu studija. Izlagala je na više od stotinu samostalnih i grupnih izložbi. Autorica je vitraža Kraljica Katarina Kosača u Trebižatu pokraj Čapljine, šest vitraža u Crkvi Sv. Ilije u Masnoj Luci na Blidinju, tri stanice Krsnog puta u Crkvi Navještenja Gospodinova na Širokom Brijegu, mozaika Blažena Djevica u Ilićima, idejnoga rješenja vitraža za Crkvu Bl. Alojzija Stepinca u Orašju i koautorica muzičko-likovne mape Misa u izdanju širokobriješke Matice hrvatske. Objavila je nekoliko stručnih članaka u časopisima za umjetnost, kulturu i nauku, te bila urednicom Vodiča kroz univerzitetske postdiplomske doktorske studije. Članica je ULUBiH-a, ULU-a En Face i HULU-a Split.
U tekstu pratećeg kataloga, autorka mr Senka Subotić zapisala je o ovoj umjetnici sljedeće:
„Silva Radić. Umjetnica, likovna teoretičarka i kritičarka, sve to sazažeto je u nesvakidašnjoj ambicioznosti ove relativno mlade i nadasve nadarene ličnosti u svijetu umjetnosti. Pred slikama Silve Radić suočeni smo sa zagonetkom života… Šta je poslije ili pak, odakle smo došli!? Osjećanja koja se pred posmatračem roje, ne ostavljaju ravnodušnim, pobuđuju na razmišljanje, a ujedno vizuelno gode oku… Posmatrajući ih ulazimo u zagonetan svijet umjetnosti koji Radićeva istražuje projektovanjem oblika, ona gradi lavirint kroz koji posmatrač treba da prođe da bi saznao smisao. Za nju se početak i kraj svega na svijetu nalazi u svakoj prirodnoj pojavi, čovjekovom djelu i uopšte svemu što nas okružuje. Sveprisutna je, treba je samo otkriti i na sebi svojstven način prenijeti na podlogu, papir ili platno, a smisao će posmatrač otkriti sam. Nekad odmah, nekad će mu biti potrebno više vremena da pronikne u srž, a upravo je to ono što crteži Radićeve daju volji na maštu. Senzibilni, razumno s puno preciznosti uklapanih detalja njeni radovi nose misaonu poruku pa i kad je to samo jedna crta ili tačka na podlozi, u sebi nose poruku. Crno i bijelo, kontrasti na koje je uglavnom koncentrisana pažnja Radićeve govore i o „strogoći” i kritičkom stavu na polju umjetnosti. Bilo da je u pitanju olovka, kist ili pero, jednako se izražava svojim preciznim lakim potezom, opredmećujući misao u segmentima podijeljene cijeline. Bijele površine odišu senzibilnošću i čulnošću, nekim unutrašnjim zvukom koji se može čuti ako se posmatrač bolje udubi; zvukom koji nas vraća u davnu prošlost, na sami prapočetak ljudske jedinke i svega oko nas. Jednostavno rečeno, odišu svemirskom atmosferom I beskonačnošću svega što postoji… Kombinujući elemente prirodnih oblika s geometrijskim, želi pokazati usku povezanost, prevashodno onu koja proizlazi iz neprestanog ponavljanja životnog ciklusa, koji na kraju krajeva i tvori sve oko nas. Da li je u pitanju samo linija, više slojeva iste boje ili pak konkretan crtež određenog oblika, smisaono je oplemenjen i upućuje na umjetnički nadahnutu misao. Svijet neistraženih mogućnosti tehnike kojom Radićeva osvaja oko posmatrača. Ona pomoću samo bijele i crne postiže nedostižno, postiže da im da nijanse i da pomoću tih nijansi kaže nedorečeno, a stvarno pretoči u imaginarno. U tome leži poenta njene umjetničke filozofije kao njenog likovnog izraza. Ljudske figure ili lik kao motiv Radićeve javljaju se i u njenoj novijoj seriji crteža. Specifični su jer u sebi ne sadrže čisto likovne elemente nego se dopunjuju simbolima, jezičkim elementima, slovnim porukama i natpisima, a iscrtani su jednostavno samo linjom i ubačenim simbolima ljudskih figura, brojevima i slovima, a upućuju na određen životni ciklus i imaju određeno simboličko značenje kao i njihovo ritmičko ponavljanje koje aludira na neprekidno postojanje života. U njenim crtežima nesumnjivo ima simbolike, ali svi detalji kojima djela Radićeve obiluju, nisu prevashodno tu da bi ih posmatrač tumačio i tražio njihov smisao nego su jednostavno elementi koji dopunjavaju cjelokupan utisak i doživljaj. Specifičnost crteža ili bolje rečeno simbola kod Radićeve je dvodimenzionalnost, pa u njima možemo naći tragove egipatskog zidnog slikarstva. Na nekim se nazire čovječiji lik, jednog ili više njih povezanih i isprepletenih u jedan kao što su i ljudske sudbine isprepletene u jednom univerzumu. U centru je dakle čovjek! Ljudi kao mašine isprogramirane za obavljanje poslova, u rukama nauke, globalnih promjena i civilizacijskog iskoraka za „dobrobit” čovječanstva. Čovjek postaje mašina, „perpetum mobile”, prolazeći kroz civilizacijski uspon i pad u svojstvu nauke, njenih dostignuća, ali i negativnih uticaja koje ona sa sobom donosi.”
U Crnoj Gori u julu u kolektivnom smještaju ostvareno je 227,77 hiljada dolazaka i 1,01 milion noćenja turista, pokazuju preliminarni podaci Monstata.
“Od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 90,7 odsto ostvarili su strani, a 9,3 odsto noćenja domaći turisti”, navodi se u saopštenju.
U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u julu najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 91,8 odsto, glavnom gradu 4,6 odsto, planinskim mjestima dva odsto i ostalim mjestima 1,6 odsto.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele i kampove i ne uključuje individualni, takozvani privatni smještaj – smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima.
