Tadiocionalna manifestacija “Njeguška trpeza” odrđžana je u subotu na Njegušima, gdje su gosti iz raznih krajeva Crne Gore, zatim posjetioci iz Njemačke, Engleske, Ukrajine, Češke, Slovačke i Turske besplatno degustirali specijalitete ovog kraja – pršutu, sir i kobasicu.
Hrane i pića bilo je u izobilju, priređen je i bogat kulturno-zabavni program, a sudeći po anketi RTV Cetinje, gosti su bili izuzetno zadovoljni.
Osim posjetilaca, zadovoljni su bili i organizatori. Direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje, Nikola Jablan u izjavi za naš medij ističe da ga raduje veliki broj posjetilaca, te da je ove godine napravljena dodtna promocija ovog kraja, podsjetivši da je ambijent mnogo ljepši nakon rekonstrukcije trga na Njegušima.
U sklopu manifestacije “Njeguška trpeza”, nastupili su guslar i diplar Stevan Čavor, Kulturno-umjetničko društvo “Njegoš”, pjevač i kompozitor crnogorske muzike Igor Đurović, a u večernjim satima nastupio je Forte bend.
Organizatori manifestacije su Turistička organizacija Prijestonice Cetinje, Udruženje njeguških specijaliteta i Prijestonice Cetinje.
U Crnoj Gori se proizvode vrlo kvalitetna maslinova ulja, ali u prostornom i smislu kapaciteta nije dostignut vrhunac, ocijenio je vlasnik gazdinstva Moric Olive Farm, Ilija Moric i dodao da postoji veliki potencijal za organsku proizvodnju maslinovog ulja.
„Mi u Crnoj Gori imamo negdje oko pola miliona stabala, a ja vjerujem da postoje potencijali za milion ili dva. To dovoljno govori da nijesmo u tom nekom prostornom i u smislu kapaciteta dostigli naš vrhunac“, rekao je Moric, na čijoj se organski sertifikovanoj farmi u selu Tići na Luštici uzgajaju masline i proizvodi ekstra djevičansko maslinovo ulje.
On je kazao da u smislu kvaliteta u Crnoj Gori imamo vrlo kvalitetna ulja, međutim, za uspjeh je, pored kvaliteta i kvantiteta, potreban i kontinuitet u proizvodnji.
„Varijacije u berbama i rodu iz godine u godinu nas čine ranjivima, jer jedne godine možemo imati visok kvalitet, a ne toliki kvantitet, a naredne godine nema ulja odnosno dolazi do prekida. Tako da potrebno je imati sva tri elementa – kvalitet, kvantitet i kontinuitet“, objasnio je Moric novinarima domaćih medija tokom dvodnevnog programa koji je organizovala Nacionalna turistička organizacija (NTO).
Moric je precizirao da se to rješava sa jednim velikim brojem stabala na makronivou.
Promocija staza na Luštici
„To nije samo primorje, tu je i basen Skadarskog jezera i zbog klimatskih promjena taj pojas se širi i ide dalje u unutrašnjost, tako da bi mi sigurno mogli imati nekoliko miliona stabala, a sa tim visokim brojem sigurno da bi se moglo postići sve ono što se zahtjeva od savremene poljoprivrede, posebno u dijelu kvaliteta, kvantiteta i kontinuiteta ponude maslinovog ulja“, rekao je Moric, koji je prodekan za nastavu na Fakultetu za turizam i hotelijerstvo.
Farma Moric je 15 godina organski sertifikovana, a osim poljoprivredne proizvodnje i prerade maslina u maslinovo ulje, bavi se i turističkom djelatnošću, odnosno ruralnim turizmom odnosno agroturizmom.
„Mi imamo oko hiljadu stabala masline na šest hektara. Neka su viševjekovna, čak i preko 300 godina. Prvi smo organski proizvođači maslinovog ulja u Crnoj Gori. Danas ih imamo nešto više, tri ili četiri, ali je organska proizvodnja maslinovog ulja veliki potencijal“, rekao je Moric.
Predstavio savremenu liniju za mljevenje maslina i pravljenje ulja – foto M.D.P
On je naveo da su jako zadovoljni trenutnim rodom, iako brine malo ranija berba, što je uslovljeno i nekim klimatskim promjenama.
„Tako će berba krenuti već tu negdje početkom oktobra i očekujemo da sve završimo za šest sedmica, tako da ćemo sredinom novembra znati konačan rezultat. Naš standardni rod je do nekoliko hiljada litara, odnosno boca, što i ove godine očekujemo, tako da mislim da će biti uspješna godina“, kazao je Moric.
On je rekao da se bave uzgojem autohtone sorte žutice, koja je vrlo poznata, izdašna, otporna i svakako je treba i dalje promovisati, ali je treba i dodatno istražiti i na taj način je afirmisati u potpunosti. Ulje od žutice, kako smatra, tek treba da dobije mjesto na međunarodnoj karti maslinovih ulja i maslina.
Moric je, govoreći o strukturi gostiju koji ih posjećuju, kazao da se tu u obzir mogu uzeti različiti kriterijumi.
Luštica maslinjak
„Ako se gleda geografski, onda je to Zapadna Evropa, Sjedinjene Američke Države, Kanada i uopšte englesko govorno područje. Naravno, postoji i izvjestan procenat gostiju iz Skandinavije i centralne Evrope. U razvoju su tržišta Bliskog istoka. Tako da u tom smislu, vrlo je raznorodno“, naveo je Moric.
On je kazao da, ako bi gledali neke druge kriterijime kao što su ekonomski pokazatelji, radi se o srednje i visokoplatežnim gostima.
„Međutim, svima njima je zajedničko to interesovanje za maslinovo ulje i maslinarstvo. Maslina je univerzalan simbol i privlači različite nacije i grupe, tako da je to vrlo povoljan teren za privlačenje i sigurno da ne samo maslinarstvo, nego i druge grane poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori mogu isto tako biti atraktivne“, smatra Moric.
On je naveo da se ne radi o maslini kao biljnoj vrsti, nego o čitavom nasljeđu koje se generisalo stotinama, odnosno hiljadama godina, tako da je to vrlo bogata baština i daje nam za pravo da gradimo jedan vid turizma koji se u literaturi zove oleoturizam i on je posvećen kulturi gajenja masline i proizvodnji maslinovog ulja.
maslinovo ulje
„Na tom talasu specijalizovanog vida turizma smo razradili našu turu ili kako se to sada savremeno kaže experience ili doživljaj, koji pokušavamo da plasiramo na različita tržišta, u različitim pakovanjima, ali uvijek sa istom idejom, da se afirmiše crnogorsko maslinarstvo“, rekao je Moric.
On je naveo da su se povezali sa kruzing turizmom u Kotoru, što je bio prirodan izbor.
„Kotor godišnje posjeti preko pola miliona posjetilaca sa kruzera. To je jedno veliko tržište koje nam je tu na pragu od kuće, tako da je to bio jedan logičan izbor. Uspjeli smo da privučemo pažnju i operatera i agencija, tako da naša baština koja se nalazi u ruralnim područjima nije bezvrijedna. Daleko od toga, ona je vrlo vrijedna i interesantna, ima univerzalne karakteristike i kao takva lako se čita i prepoznaje na različitim tržištima“, zaključio je Moric.
Po treći put zaredom, posada “Maxi Jena MM” kormilara Miloša Radonjića iz JK Lahora iz Kotora, osvojila je Mrdujsku regatu – oborili rekord posada koja je tri puta za redom pobijedila
Danas se podno Sustipana u Splitu održala najmasovnija regata na hrvatskoj strani Jadrana – Mrduja. Ove godine sudjelovalo je dvjestotinjak brodova i rekordan broj sudionika.
U konačnici, pobjednici 92. Mrduje je Maxi Jena MM Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora. Crnogorci su na cilj stigli u 15 sati,15 minuta i 40 sekundi s ukupnim vremenom plovidbe od 4 sati,14 minuta i 40 sekundi, javlja Dalmacija danas.
“Jako teško regata, jako mali vjetar i nitko se nije nadao buri. Taktički je bilo jako zahtjevno i nikad teže nam nije bilo… Ipak, na kraju smo se izborili sa bonacom. Oborili smo rekord i mi smo posada koja je tri puta za redom pobijedila na mrdujskoj regati. To nikome nikada nije uspjelo. Nadalje, konkurencija je bila jako dobra, vrlo interesantno je bilo i ponosi smo i sretni zbog nove pobjede”, kazali su iz Jedriličarskog kluba Lahor iz Kotora Dalmacija Danas reporteru Siniši Vickovu.
Regata Mrduja – Foto Siniša Vickov – Dalmacija danas
Evropski dobrovoljci kulturnog naslijeđa - foto M.D.P. i Diljana Kostadinova
1 od 12
Stara kuća u Stolivu na kojoj rade
Grupa u maju pokrila pomoćni kameni objekat
Rad sa pogledom na Zaliv
Gredu od 700 kg nosili u maju
Diljana sa diplomom
Grede stigle do Donjeg Stoliva
Tradicionalne tehnike. Frančesko iz Portugala
Rad na terenu
Ručno nošenje grede sve do kuće u G. Stolivu
Dodjela diploma
Sa dodjele diploma
Volonteri i domaćini iz NVO Kamelija
Tokom dvije sedmice na ramenima iznosili grede i daske, te uredili prvu etažu obiteljske kuće koja je data pod koncesiju na 25 godina
Grupa mladića i djevojaka iz Evrope i svijeta, koji lično i profesionalno njeguju ljubav za svjetsko kulturno naslijeđe, imali su priliku da to i praktično pokažu boraveći u dvonedjeljnoj radionici međunarodne organizacije „European Heritage Volunteers“ (Evropski dobrovoljci kulturnog naslijeđa) na jednoj od starih kuća u zaštićenoj ambijentalnoj cjelini Gornji Stolivu, a uz svesrdnu podršku mještana, članova NVO „Kamelija“.
Oni ulažu svoje vrijeme i trud, ali i građevinski materijal i po principima tradicionalnih metoda restauracije i starinskih graditeljskih tehnika obnavljaju kuću, koja je namijenjena potrebama budućeg etno-muzeja. U znak zahvalnosti za ono što rade za zajednicu, u petak uveče u prostoru Doma kulture „Niko Bilafer“ u Donjem Stolivu, stolivske domaćice Zrinka i Seka su im priredile skromnu večeru, gdje su im Romeo Mihović i Vinko Vujović u ime domaćina uručili diplome (certificate).
Kao potvrdu za posvećeni, zahtjevni, ali plemeniti rad, diplome je osmislio dr Bert Ludvig, stolar, arhitekta-konzervator, voditelj projekta European Heritage Volunteers za ovaj dio Evrope (Kotor). Mještani prepoznaju važnost posla koji volonteri obavljaju za zajednicu i uzvraćaju im srdačnošću, nudeći im svoju pomoć. Njihovi domaćini – Ranka i Mato Vujović i Milena i Miloš Živaljević su im besplatno ustupili prostorije za boravak.
Volonterka iz Bugarske, Diljana Kostadinova, magistrand grafičkog dizajna iz mjesta Bjala pored grada Rusea, saznala je za radionicu u Kotoru sa Fejsbuk stranice „meštara“ iz Bugarske, koji su partneri Berta Ludviga, te odlučila da dođe, s obzirom da je htjela da se uvjeri u unikatni pejzaž Bokokotorskog zaliva, a trenutno je bez posla i ima slobodnog vremena.
Diljana za Boka News objašnjava da su odsjeli u Donjem Stolivu kod gostoljubivih Mata i njegove žene Ranke. Tokom dvije sedmice danju su odlazili pješice u Gornji Stoliv, u početku su nosili drvene grede i daske, da bi izgradili prvi sprat kuće koju restauriraju. Ima još posla, ali sada može da se hoda kroz kuću. Očistili su dosta stvari, koje su ostale iza prethodnih žitelja.
-Mladi volonteri dolaze na ovu radionicu treći put, uvijek u drugačijem sastavu, ali neki se ovdje vraćaju više puta. Počeli su u septembru 2022. godine, zatim u maju i opet sad u septembru. Tokom njihovog boravka toliko se zbližimo, kao jedna porodica, postali su im dragi i mili, da nam teško pada kada odlaze, kaže Mato Vujović, koji je fondaciji „European Heritage Volunteers“ ustupio urušenu porodičnu kuću u G. Stolivu za projekat restauratorske radionice.
Volonteri su imali priliku da čamcem posjete Perast i otok Gospa od Škrpjela, a gratis vožnju priuštio im je Ivica Marinović iz Stoliva. Prošle godine ovdje su bili i studenti iz Egipta, Grčke, Turske, Malezije, Brazila, a ovoga puta bilo ih je iz Kine, Portugala, Španije, Italije, Njemačke, Austrije, Hrvatske, Bugarske, Sjedinjenih Američkih Država i Australije. Očekujemo ih ponovo u maju 2024. godine.
Gredu od 700 kg nosili u maju
Ostavili trag u vremenu
– Prezadovoljna sam boravkom, srela sam različite ljude iz ranih kultura, razmijenili smo informacije, iskustva, upoznali se međusobno i shvatili da nismo toliko različiti, da imamo dosta zajedničkih stvari. Najvažnija poveznica nam je opšta svrha – da sačuvamo starinu, kulturu. Neki od nas su restauratori, neki su arhitekte i u prilici su da okušaju praktično iskustvo kroz razradu tehnika sa univerziteta. Čar dobrovoljnog rada je unutrašnja satisfakcija od toga što si uradio nešto korisno i što ćeš ostaviti nekakav trag u vremenu, kaže Diljana. Dok je svakodnevno gledala panoramu sa Gornjeg Stoliva, kaže, nije mogla da vjeruje da se nalazi na ovom „nestvarno“ lijepom mjestu.
Autentično, od drveta i kamena
-Dali smo kuću pod koncesiju na 25 godina, kako bismo očuvali UNESCO-vu baštinu. Volonteri će dolaziti dva puta godišnje i nastaviti da rade na njoj, sa namjerom da kasnije i borave u njoj. Onako kako su sve zatekli na licu mjesta, tako popravljaju korak po korak- drvene škure, prozore, tavane, ogradu na stepeništu, bistijernu – sve se vraća autentično, od drveta i kamena, kao što je bilo. Nema novih tehnologija, materijala, pogotovo ne betona, PVC-bravarije. Svi su akademski građani, veoma obrazovani, omladina iz cijeloga svijeta. U maju su kamenim pločama pokrili manji pomoćni objekat, onako kako je nekada bio, jedan dio oblica od kostanja sam ja obezbijedio, drugi dio su oni kupili.
Počeli su i sa obnovom kamenog puta od Donjega ka Gornjem Stolivu, sve nose na ruke, na rame, kao u stara vremena, ništa nisu prenijeli kamionom. Prošle godine smo zajednički prenijeli gredu od 700 kilograma, objašnjava Vujović.
Grupa u maju pokrila pomoćni kameni objekat
Važnost opšteg kulturnog dobra
– Popravki je uvijek bilo, kao proces, kada ljudi ovdje stalno žive, izgradnja i popravka su u davnim vremenima bili jedno sa korišćenjem, a ovdje došlo do tog prekida i mi sada radimo onako kako su ljudi izvorno radili, onako kako je moguće raditi. Najvažnije je da mi dobro radimo svoj posao, i to na istorijskom objektu – kući koja će kao etno-muzej biti na upotrebu cijele zajednice, a planiramo i obnovu starog, istorijskog puta, koji je takođe rađen za opšte dobro, naglasio je Bert Ludvig.
Nakon početnog odlaganja zbog lošeg vremena, udruženi mještani Petrovca danas organizuju prvu Petrovačku lignjadu.
Idejni tvorac manifestacije je potpredsjednik MZ Petrovac, Dušan Gregović, a punu podršku organizaciji ovog atraktivnog događaja pružili su Turistička organizacija opštine Budva i Opština Budva.
„Dušan Gregović je svoju zamisao izložio Savjetu MZ, gdje su članovi sa velikim zadovoljstvom podržali ovaj predlog i predstavili ga Turističkoj organizaciji i Opštini Budva. Oni su podržali projekat i ukazali na to da ideje ovog tipa doprinose produžetku sezone, jačaju kulturno-rekreativnog sadržaja u Petrovcu i utiču da se tradicija ovog kraja na taj način održi“ kazala je predstavnica MZ Petrovac, Ksenija Baković Šoljaga.
Program prve Petrovačke lignjade počeće u subotu u 16:30 i biće podijeljen u tri segmenta: takmičarski, gastronomski i muzički dio.
„U takmičarskom dijelu imamo oko 30 prijavljenih ekipa, a danas se završavaju prijave. Takmičari će isploviti u 16:30h, a takmičenje će trajati do 19:15 kada će takmičari doći ispred bine i zajedno sa organizatorima mjeriti ulov, a najbolji će pobijediti. Pripremili smo vrijedne nagrade, vaučere za ribomaterijal. Prva nagrada je u iznosu od 300€, druga 150€, a treća nagrada 50€“ dodala je Baković Šoljaga.
Petrovac – Petrovac – foto NTO
Takmičenje u lovu na lignje će se održati u akvatorijumu oko ostrva Katič i Sveta nedjelja, dok će posjetioci na obali moći da uživaju u gastronomskoj ponudi i večernjem, muzičkom dijelu programa. Lignje će se pripremati na tri lokacije, ispred tri petrovačka restorana gdje će biti postavljeni štandovi sa vinom i pivom, a posluženje će biti besplatno. Svoje štandove će imati i lokalni proizvođači koji će posjetiocima predstaviti svoje domaće proizvode. Dobru atmosferu u Petrovcu upotpuniće KUD „Stara Budva“, učenici OŠ „Mirko Srzentić“, muzičke škole iz Budve – područno odjeljenje Petrovac, zatim bend „Boka All Stars“ i „Akademia bend“ iz Bara koji će nastupati od 21 sat.
„Sagledali smo sve ono dobro što donosi ova manifestacija, a to je produžetak sezone, veća posjećenost, bolje promovisanje mjesta Petrovac i opštine Budva. Upućujem jedan veliki poziv svim našim sugrađanima i gostima da nam se priključe sjutra da zajedno uživamo u lignjama i vinu, da svojim prisustvom podrže cijelu manifestaciju, da na pravi način provedu posljednju septembarsku noć upravo u Petrovcu, da se lijepo družimo i naravno vidimo i naredne godine istim povodom“, zaključila je predstavnica MZ Petrovac.
Policiji u Budvi je 26. septembra u večernjim satima prijavljeno od strane zaposlenih u Hitnoj medicinskoj pomoći Budva da je medicinsko osoblje fizički napadnuto od strane lica kojem ukazuju pomoć.
Kako se navodi u saopštenju Uprave policije, na lice mjesta izašli su pripadnici Odjeljenja bezbjednosti Budva gdje su zatekli P.R. koji je, kako se navodi u prijavi, prilikom ukazivanja ljekarske pomoći u jednom trenutku uzeo oštri predmet i krenuo fizički da nasrne na medicinsko osoblje, pokušavajući da ih povrijedi i tom prilikom lomi i inventar.
“Policijski službenici su uz upotrebu sredstava prinude uspjeli da savladjuju P.R., te su o svemu obavijestili tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru koji je ovlastio policijske službenike da izvrše uviđaj.
Tom prilikom je utvrđeno da je pomenuto lice oštetilo ulazna vrata u HMP Budva, polomilo više stakala i oštetilo službeno vozilo HMP Budva.
Postupajući tužilac se izjasnio da se u radnjama P.R. stiču elementi krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti u sticaju sa krivičnim djelom uništenje i oštećenje tuđe stvari, te je po njegovom nalogu P.R. lišen slobode i priveden na dalje postupanje 27. septembra”, saopšteno je iz Uprave policije.
JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor od ponedjeljka 2. oktobra do petka 6. oktobra organizuje program povodom obilježavanja Dječije nedjelje.
Izložbom likovnih radova autora Andrije Blagojevića, učenika četvrtog razreda Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić” u Dobroti, biće zvanično otvorena Dječija nedjelja u ponedjeljak, 2. oktobra u 12 sati, u staklenoj galeriji Kulturnog centra.
Zainteresovani/e izložbu mogu pogledati do 10. oktobra.
U utorak, 3. oktobra, od 17 sati u prostoru Omladinskog kluba biće održaće turnir u šahu za djecu i mlade do 18 godina. Kulturni centar ovaj događaj realizuje u saradnji sa Šah klubom Kotor.
U srijedu, 4. oktobra, Teatar mladih izvešće lutkarsku predstavu „Crvenkapa“ u pozorišnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 10 sati. U predstavi igraju Branka Femić i Jelena Simić. Predstava je poklon prvacima.
U saradnji sa kotorskim Domom zdravlja planiran je razgovor sa pedijatrom, doktorom Vladimirom Dedovićem u Osnovnoj školi „Veljko Drobnjaković“ u Risnu, u četvrtak, 5. oktobra i dan kasnije u Osnovnoj školi “Nikola Đurković” Radanovići.
U četvrtak, 5. oktobra sa početkom u 19 sati planirana je dodjela nagrada najboljim učenicima na šahovskom turniru, nakon čega će uslijediti promocija knjige „Kad figure ožive”, Dragana Popadića, publiciste i šahovskog FIDE majstora.
U petak, 6. oktobra u Gradskoj biblioteci i čitaonici sa početkom od 17 sati planiran je razgovor o mandolini sa članovima vokalno-instrumentalnog sastava (VIS) “Škuribanda” iz Kotora.
Pored Trebinja podržan je razvoj i poboljšanje infrastrukture lokalnih pijaca u još 11 opština i gradova u BiH
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić i šef kooperacije u Delegaciji Evropske Unije u BiH Stefano Elero u petak su ozvaničili početak rada pijace u naselju Tini, vrijednosti 134.000 eura, koje su, u okviru projekta, EU4AGRI, finansirali Evropska unija i Grad Trebinje.
Šef kooperacije u Delegaciji Evropske Unije u BiH Stefano Elero je istakao da je u okviru projekta postavljeno 20 mobilnih prodajnih kućica, česma, kao i dva kontejnera i pristupne staze.
On je zahvalio gradonačelniku Trebinja Mirku Ćuriću i gradskoj administraciji za kontinuiranu podršku ovom projektu.
– Trebinje je prvi grad u kome je otvorena pijaca, od ukupno 12 lokalnih zajednica u BiH koji učestvuju u ovom projektu, a ukupna vrijednost cijelog projekta je 840.000 evra. Ovo je jedan od primarnih projekata EU u razvoju lokalnog tržišta poljoprivrednih proizvoda, zahvaljujući kolegama iz Razvojnog programa UN i Češke razvojne agencije, u okviru projekta EU4AGRI – naveo je Elero.
Gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić je rekao je da je učešće grada Trebinja u ovom projektu oko 30%, te izrazio nadu da će i građani dati podršku ovom projektu.
– Korisnici prodajnih kućica će koristiti objekte godinu dana besplatno i ukoliko registrovani poljoprivredni proizvođači budu saglasni da i nakon godinu dana bude besplatno, grad će to podržati, ako ne dogovorićemo subvencionisanu cijenu od grada – istakao je Ćurić.
Dragana Prtilo, vlasnik i proizvođač poljoprivrednog gazdinsta i korisnik kućice zahvalila je Gradskoj upravi i EU za podršku, te istakla da je ispunila sve uslove javnog poziva za dodjelu prodajne kućice.
– Sada sve izgleda mnogo ljepše i urednije – rekla je Prtilo.
EU4AGRI je četvorogodišnji projekat, vrijedan 20,25 mil EUR, koji traje do 2024. godine, u cilju modernizacije poljoprivredno-prehrambenog sektora i otvaranjea novih radnih mjesta, te održavanja postojećih, a sve u okviru oporavka od pandemije kovid 19.
U okviru ovog javnog poziva pored Trebinja podržan je razvoj i poboljšanje infrastrukture lokalnih pijaca u još 11 opština i gradova u BiH.
Šljokice u kozmetici i razna sjajila trebali bi otići u povijest nakon odluke Europske komisije (EK) kojom se ograničava primjena mikroplastike koja se namjerno dodaje i ispušta iz proizvoda, zbog čega trgovci kozmetikom pripremaju akcijske prodaje takvih proizvoda.
EK je 25. septembra donijela mjeru kojom se u skladu sa zakonodavstvom EU-a o kemikalijama (Uredba REACH) ograničava mikroplastika koja se namjerno dodaje proizvodima. Ta se mjera ne odnosi samo na kozmetičku industriju, nego ima i šire implikacije.
Ipak, u idućih 20-tak dana novo će pravilo biti najuočljivije upravo u trgovini kozmetikom. Kako je rekla Veronika Terzić iz koprivničke trgovine Pegot, specijalizirane za art, hobby i frizerski asortiman, oni su već počeli pripreme za akcijsku prodaju pojedinih kozmetičkih proizvoda koji sadrže mikroplastiku.
“Upravo smo primili mail od poznatog proizvođača asortimana za nokte da se s tržišta do 16. listopada povlače svi proizvodi koji u sebi sadrže mikroplastiku. Popis proizvoda je zaista dugačak jer nisu u pitanju samo lakovi za nokte koji sadrže šljokice, nego i razni drugi dijelovi asortimana, npr. pigmenti i folije koji daju poseban sjajni izgled manikuri, a trenutno su vrlo popularni na tržištu”, kaže Terzić.
Novim mjerama spriječit će se ispuštanje oko pola milijuna tona mikroplastike u okoliš. Zabranit će se prodaja same mikroplastike te proizvoda kojima je namjerno dodana te se iz njih ispušta pri uporabi. Za opravdane slučajeve primjenjuju se odstupanja i prijelazna razdoblja, kako bi se subjekti na koje se nova pravila odnose mogli prilagoditi.
Primjenjuje se široka definicija mikroplastike – obuhvaća sve čestice sintetičkih polimera koje su manje od pet milimetara, a organske su, netopljive i otporne na razgradnju. Svrha je smanjiti emisije namjerno dodane mikroplastike iz što većeg broja proizvoda.
Neki od brojnih uobičajenih proizvoda obuhvaćenih ograničenjem su granulirani materijali za ispunu koji se upotrebljavaju na umjetnim sportskim površinama, kozmetički proizvodi u kojima se mikroplastika upotrebljava u razne svrhe, deterdženti, omekšivači tkanine, šljokice, gnojiva, sredstva za zaštitu bilja, igračke, lijekovi i medicinski proizvodi.
Prve mjere, primjerice zabrana za šljokice i mikrokuglice počet će se primjenjivati kad ograničenje stupi na snagu, za 20 dana. U drugim slučajevima zabrana prodaje primjenjivat će se nakon duljeg razdoblja, kako bi pogođeni dionici imali dovoljno vremena da razviju alternative.
Odstupanja od zabrane prodaje vrijede za proizvode koji se upotrebljavaju na industrijskim lokacijama ili koji ne ispuštaju mikroplastiku, ali će njihovi proizvođači morati dati upute o pravilnoj uporabi i zbrinjavanju tih proizvoda kako bi se spriječilo ispuštanje mikroplastike.
U Budvi je u petak održana sjednica Skupštine Federacije karnevalskih gradova Crne Gore na kojoj je jednoglasno izabrano novo rukovodstvo.
Za predsjednicu udruženja izabrana je Marija Pjerotić, organizatorka Međunarodnog karnevala u Budvi i predsjednica NVO Feštađuni Budva.
Za potpredsjednike udruženja izabrani su Ivan Peulić, organizator Međunarodnog karnevala u Herceg-Novom i predsejdnik NVO Maškare Herceg Novi, i Vasilija Bajrović, organizator Međunarodnog karnevala u Kotoru i predsjednik NVO Fešta Kotor.
Za sekretara udruženja izabran je Goran Božović, direktor Centra za kulturu Tivat, menadžer Međunarodnog karnevala u Tivtu i predstavnik NVU Maškarada Tivat.
Za predsjednika skupštine udruženja izabran je Arton Đokaj, organizator Međunarodnog karnevala u Tuzima i predsjednik NVO Koret Tuzi, a za potpredsjednika skupštine Boško Grgurević iz karnevalske grupe Ćakulonija iz Kotora.
Sve funkcije su oročene na mandat od četiri godine.
Novo rukovodstvo se obavezalo da će zajedničkim snagama sinhronizovano raditi na jačanju institucionalne podrške i konstantnom unaprjeđenju kvaliteta svih karnevala u Crnoj Gori u sklopu udruženja, kao i da će raditi na aktivnostima u pravcu jačanja nacionalne sekcije u međunarodnim okvirima Federacije evropskih karnevalskih gradova.
Skupština je jednoglasno donijela odluku o predlaganju Gorana Božovića za člana Internacionalnog borda Federacije evropskih karnevalskih gradova, koji se bira na izbornoj konvenciji 2024. godine u Bugarskoj.
