Za samo godinu, Institut „Simo Milošević“ u Igalu prošao je put od stečajnog stanja do stabilizacije poslovanja i ostvarene dobiti od 926 hiljada eura u prvoj polovini 2025. Prema riječima vlasnika HTP Vile Oliva, Žarka Rakčevića, ovi rezultati pokazuju da je ova zdravstveno-turistička ustanova na dobrom putu da povrati lidersku poziciju u regionu.
Broj noćenja povećan je za 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine – sa 53.917 na 70.501, dok je prihod od prodaje dostigao 5,67 miliona eura. Prosječan prihod po jednom noćenju porastao je na 80,42 eura, što pokazuje da se primjenjuje poslovni model dobrog domaćina, naglašava Rakčević.
„Institut je prije samo godinu bio pred stečajem, sa blokiranim računom i neisplaćenim zaradama zaposlenima, a danas imamo pozitivno poslovanje i dobit od više od 926 hiljada eura. Uspjeli smo da obezbijedimo stabilnost i stvorimo uslove za oporavak. To je najbolji dokaz da se javno-privatnim partnerstvom i zajedničkim radom može postići uspjeh“, rekao je Rakčević za Bankar.
Ključnu prekretnicu, kako navodi, donijela je odluka Vlade da, zajedno sa HTP Vile Oliva i pozajmicom od po pet miliona eura, odblokira račun Instituta. Time je, kaže, otklonjena najveća prepreka za nastavak rada i otvoren prostor za investicije u modernizaciju.
Institut Igalo – foto Slavica Kosić
„Zaista je bilo neodrživo da boravak fondovskog pacijenta košta samo 37 ili 38 eura po danu. Danas imamo realnu ekonomsku cijenu, što je bila prekretnica u spašavanju Instituta. Vlada je u ovom slučaju postupila ispravno, čime je omogućeno da se više od pet hiljada građana Crne Gore rehabilituje u Institutu“, ističe Rakčević.
Plan restrukturiranja, usvojen uz saglasnost većinskog i manjinskog vlasnika, predviđa dokapitalizaciju od 21,5 miliona eura – od čega će država kao većinski vlasnik pokriti 14,5 miliona, a HTP Vile Oliva sedam miliona eura. Taj novac biće iskorišten za pokriće gubitaka.
„Ovih nedjelja, sa malim zakašnjenjem, sprovodi se postupak javne ponude za prodaju akcija zainteresovanih manjinskih akcionara. U prvom krugu je otkupljeno 3.042 akcije po cijeni od 58 eura. Ono što je činjenica jeste da postoji dogovor da se riješi pitanje vlasništva nad zemljištem, jer je to jedna neobična situacija iz našeg ugla – da je zemljište oko Instituta državno, a postoji bezbroj činjenica koje ukazuju na to da zemljište treba da bude vlasništvo samog Instituta. To bi obezbijedilo pristup kreditnim sredstvima, tako da bi Institut čak i bez državnih donacija mogao od bilo koje ozbiljne banke dobiti kredit. Racionalnim odlukama i ulogom dobrog domaćina, Institut bi ušao u novu razvojnu fazu sa četiri zvjezdice i snažnim povratkom na inostrana tržišta“, napominje Rakčević.
On je podsjetio i da se ne slaže sa Vladom u svim aspektima turističke politike, ali da je u ovom slučaju napravljen ispravan potez.
„U određenim situacijama imam neslaganje i rezerve oko Vladinih poteza u turizmu (recimo oko povećanja stope PDV-a). Međutim, kada je riječ o Institutu ‘Simo Milošević’, Vlada je donijela pravu odluku. Smatram da je to dobar primjer kako javno-privatno partnerstvo može funkcionisati“, naglašava Rakčević.
Iako je opasnost od stečaja otklonjena, pred Institutom stoje brojni izazovi: konsolidacija tržišne pozicije, modernizacija infrastrukture i jačanje konkurentnosti u zdravstvenom turizmu. Rakčević je, ipak, uvjeren da su postavljeni temelji za dugoročan uspjeh.
„Ono što je najvažnije jeste da je Institut spašen i vraćen na zdrave temelje. Sada imamo jasnu strategiju, partnerstvo države i privatnog kapitala i povjerenje zaposlenih. Uvjeren sam da je Institut pred novom razvojnom fazom i da će biti primjer uspješnog poslovanja u Crnoj Gori“, zaključio je Rakčević.
Slovenci žive duže od većine Evropljana, a najnoviji podaci pokazuju da je očekivani životni vijek u Sloveniji 82 godine, javlja Anadolu.
Ovi podaci govore da je očekivani životni vijek u Sloveniji nešto iznad prosjeka ostatka Evrope, gdje prema procjenama prosječni životni vijek varira između 79 i 81 godinu starosti.
Prema posljednjim podacima slovenske Vlade, očekivani životni vijek muškaraca je 79,1 godinu i 85 godina za žene. Godine zdravog života su 65 godina za muškarce i 68,5 godina za žene – što je znatno iznad prosjeka Evropske unije, navodi Vlada.
“Tome doprinose i dobro razvijeni preventivni i skrining programi, koji omogućavaju rano otkrivanje bolesti i efikasnije liječenje. Smrtnost od uzroka koji se mogu spriječiti niža je nego u EU-u, a prijevremena smrtnost brzo opada”, kažu iz slovenske Vlade.
Dodaje se i da više od polovine odraslih je redovno fizički aktivno, što dodatno doprinosi boljem zdravlju i kvaliteti života.
“Slovenija ostaje stabilna i orijentirana na razvoj. Bez obzira na izazovnu međunarodnu situaciju, bilježimo ekonomski rast i očekujemo da će se on nastaviti. Podaci o kretanju BDP-a u drugom kvartalu ove godine odražavaju prioritete vlade, u koje ulažemo s jasnim ciljem poboljšanja kvalitete života naših građana”, izjavio je u četvrtak slovenski premijer Robert Golob.
Dodao je da će Slovenija “nastaviti jačati svoju otpornost, konkurentnost i razborit ekonomski razvoj”.
Požar koji je sinoć izbio na jahti “Mavrovunija II” u Luci Budva uspješno je ugašen nakon što je plovilo izvučeno na bezbjednu distancu od veza u marini, a pravovremenom intervencijom nadležnih službi spriječeno je i zagađenje mora, iako je jahta kasnije potonula prilikom nasukavanja unutar luke.
Nakon prijema obavještenja u 18:45 časova, Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama (UPSUL) je odmah uputila svoja plovila SAR-5 i SAR-1 ka licu mjesta, zajedno sa predstavnicima Lučke kapetanije Bar i inspekcije sigurnosti plovidbe, radi pružanja pomoći jedinicama Zaštite i spašavanja iz Budve. Istovremeno je stavljeno u pripravnost specijalizovano plovilo sa opremom za sprječavanje zagađenja mora sa plovila.
U prvoj fazi požar je djelimično saniran, a jahta izvučena van marine na bezbjednu udaljenost od ostalih plovila. Međutim, usljed ponovnog rasplamsavanja vatre, u gašenju sa mora su učestvovala i plovila Uprave, specijalizovano plovilo marine Porto Montengro i stručne službe emergency tima marine Luštica Bay. Intervencija je trajala više sati, a požar je u potpunosti ugašen oko 23:00 časa. Tokom nasukavanja u unutrašnjem dijelu marine, jahta je u potpunosti potonula. Najvažnije je istaći da nije bilo ljudskih žrtava niti povrijeđenih, i da nije došlo do značajnijeg zagađenja morske sredine. U cliju prevencije razvučene su zaštitne brane oko potonulog plovila.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama izražava zahvalnost svim službama i posadama koje su učestvovale u intervenciji. Nadležni istražni i tužilački organi sprovešće postupak utvrđivanja uzroka požara i o tome obavijestiti javnost.
UPSUL će nastaviti da preduzima sve mjere zaštite života, imovine i morskog ekosistema, te apeluje na vlasnike i korisnike plovila da se striktno pridržavaju propisanih sigurnosnih i protivpožarnih procedura.
Donatorski žiro račun za pomoć građanima za sanaciju posljedica požara
Vlada Crne Gore je, u skladu sa Informacijom usvojenom na sjednici, otvorila transakcione račune za pomoć građanima za sanaciju posljedica štete nastale tokom požara na teritoriji Crne Gore.
Po nalogu Ministarstva finansija, Crnogorska komercijalna banka je otvorila transakcioni račun u nacionalnom platnom prometu i transakcioni račun u međunarodnom platnom prometu, za potrebu uplaćivanja sredstava „Pomoć za sanaciju posljedica požara“.
Broj računa za uplate iz zemlje:
510-214183-19
Broj računa za prilive iz inostranstva:
IBAN:
ME25510000000021418513
Swift: CKBCMEPG
Donatorski žiro račun za pomoć građanima za sanaciju posljedica požara
Računom će, shodno odluci, upravljati Ministarstvo finansija u skladu sa instrukcijama Generalnog sekretarijata Vlade, a koji će o stanju na računu petnaestodnevno izvještavati Vladu.
Otvaranje donatorskog računa za pomoć građanima u obnovi objekata i kuća, je samo jedan u nizu preduzetih koraka.
Podsjećamo, Vlada je usvojila Informaciju Ministarstva finansija o obezbjeđivanju finansijskih sredstava za potrebe avio-helikopterske jedinice MUP-a i helikopterske jedinice Vazduhopolovstva Vojske Crne Gore u iznosu od 350 hiljada eura dok je iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i Eko fond-a opredijeljeno 400 hiljada eura za sanaciju i obnovu domova koji su pogođeni požarima.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić najavio je da će nakon dobijanja zvanične procjene nastale materijalne štete Vlada opredijeliti i dodatna sredstva iz budžeta za naknadu štete i obnovu uništene imovine.
Međunarodni festival KotorArt, jedan od najznačajnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i regionu, održao je svoje 24. izdanje u periodu od 13. jula do 13. avgusta 2025. godine, uz nekoliko značajnih koncerata i u predfestivalskom dijelu programa. Kao manifestacija od državnog značaja, festival je i ove godine potvrdio svoj status multidisciplinarne platforme koja objedinjuje muzičku, književnu, pozorišnu, filozofsku i edukativnu dimenziju, kroz programske cjeline: Don Brankove dane muzike, Pjacu od filozofa, Pjacu od knjige, KotorArt akademiju i KotorArt teatar.
Većina festivalskih događaja realizovana je u ambijentu Starog grada Kotora, na lokacijama poput Crkve Sv. Duha, Katedrale Sv. Tripuna, Kreativnog haba, Pjace od kina, Pjace od muzeja i pjace ispred Katedrale, dok su pojedini programski segmenti upriličeni i kod dugogodišnjih partnera festivala u Porto Montenegru i Luštica Bay-u.
Simbolično i tradicionalno, Festival je počeo 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, njegujući kulturnu baštinu Boke i Crne Gore kroz savremenu interpretaciju. Prožet idejom susreta tradicije i savremenosti, nastupima najstarijeg i najmlađeg orkestra u Crnoj Gori, Gradske muzike Kotor i Festivalskog orkestra Crne Gore, povezao je Crnu Goru i Austriju kroz susret klapske pjesme, gusala, elektronske muzike, marševa i valcera. Festival je obilježio 200 godina od rođenja kralja valcera, Johana Štrausa II, a u okviru otvaranja poručene su i dvije nove kompozicije savremenih crnogorskih autora Nine Perović i Milivoja Pićurića. Sa istom idejom sa kojom je otvoren, Festival je i zatvoren 13. avgusta, koncertnim izvođenjem savremene opere Gospa od Škrpjela, Jacinta žena koja čeka koja je kroz savremeni umjetnički izraz odala počast lokalnom kulturnom nasljeđu kroz univerzalnu temu čežnje, nade i ljubavi. Time je simbolično zaokružena ideja da sve počinje i završava kod kuće, u Boki, dok Kotor, kao njen kulturni centar, ostaje mjesto gdje staje cijeli svijet.
Foto KotorArt
Festival je okupio više od 500 umjetnika iz Crne Gore, zemalja regiona, Austrije, Slovačke, Italije, Portugala, Rusije, Velike Britanije, Venecuele i Kine. Među najzapaženijim koncertima izdvojili su se nastupi Janoška ansambla u Luštica Bay-u i Kotoru, koji su ostavili snažan utisak na publiku zahvaljujući izuzetnoj virtuoznosti, izraženoj muzikalnosti i zaraznoj energiji izvođača. Njihova savremena i originalna interpretacija Vivaldijevih “Četiri godišnja doba”, izvedena u prepoznatljivom Janoška stilu, ispraćena je stajaćim ovacijama.
Koncerti istaknutih solista, pijanistkinje Gabrijele Montero, kao i koncert pijaniste Andreja Gugnjina i violončeliste Dragana Đorđevića, dali su snažan pečat Don Brankovim danima muzike kao izuzetni koncerti istaknutih umjetnika regiona i svijeta. Na ekskluzivnom koncertu u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, zasvirao je i cjenjeni gitarista Miloš Karadaglić, čest i drag gost festivala koji je, ovoga puta, u goste doveo trubačicu iz Londona, Alison Balsom, kao i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije.
U okviru ovogodišnjeg festivala dodijeljena je i bijenalna nagrada “Darinka Matić Marović”, koja nosi ime po velikoj dirigentkinji i vizionarki muzičke scene regiona, našoj voljenoj Bokeljki Dari. Nagrada je uručena izuzetnoj kompozitorki Aleksandri Vrebalov, umjetnici visokog međunarodnog ugleda čiji opus i pristup stvaralaštvu odražavaju univerzalne vrijednosti koje festival njeguje. Ovim priznanjem se ne završava saradnja sa kompozitorkom. Festival planira dalji zajednički rad i projekte, u duhu kontinuirane podrške savremenom muzičkom stvaralaštvu.
Pjaca od džeza predstavila je “Duo Sonoma” iz Austrije, “Tri lepe”, trio Ane Ćurčin iz Srbije a kulminirala je nastupom italijanske dive Karime, koja je osvojila srca publike svojim harizmatičnim glasom i interpretacijama.
Foto KotorArt
China stage je i ove godine donio dašak dalekog istoka kroz dva koncerta koji su predstavili bogatu kinesku muzičku tradiciju. Publika je najprije uživala u autentičnom izvođenju ansambla Ci De Guqin studija, doživljavajući u potpunosti kinesku tradicionalnu muzičku kulturu budući da su umjetnici nastupili na tradicionalnim instrumentima poput gućina i pipe, kao i u kostimima inspirisanim nošnjama dinastije Tang. Vanže Žang, sopran, i Dejvid Vitan, klavir, donijeli su savremeni umjetnički izraz kineske muzičke scene i povezali je sa Evropom i svijetom.
Poseban dio programa posvećen je mladim umjetnicima, među kojima su bili najbolji studenti harmonike iz klase Predraga Jankovića sa Muzičke akademije sa Cetinja, kao i najbolji učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” iz Kotora. Posebnu pažnju izazvao je mladi gitarista Miloš Pavićević, stipendista Fondacije Miloš Karadaglić.
Publici se premijerno predstavio i Festivalski orkestar Crne Gore na svečanom otvaranju 13. jula, dok su 19. jula, ovi mladi crnogorski umjetnici, pod dirgentskom palicom hrvatskog maestra Mladena Tarbuka priredili koncert pod nazivom “Tri vijeka godišnjih doba” u Katedrali Sv. Tripuna. Publika je mogla da čuje Dvoržakovu Serenadu za gudački orkestar kao i Četiri godišnja doba, remek dijelo Vivaldija u kojem su solističke dionice svirali članovi orkestra, violinista Luka Perazić i violinistkinje Jelena Jovović i Neda Stojkanović.
KotorArt je po četvrti put ugostio Omladinski orkestar Zapadnog Balkana, pod vođstvom njegovog osnivača i šefa dirigenta Desara Sulejmanija. Više od šezdeset talentovanih mladih muzičara iz zemalja regiona, okupljenih u ovaj simbol zajedništva, prenijelo je snažne poruke mira, saradnje i tolerancije kroz univerzalni jezik umjetnosti.
U okviru programa za djecu, Festival je, u saradnji sa udruženjem Visoko C, organizovao dvije dječije opere: “Ribar i zlatna ribica” i “Lav i miš”, dok je po prvi put u Crnoj Gori predstavljen i muzički bioskop za djecu. Koncept “Dječjeg muzičkog bioskopa” podrazumijevao je projekciju animiranih filmova na velikom platnu, uz uživo izvođenu muziku i zvučne efekte koje je izvodio kamerni ansambl TEKIART. Ovaj segment programa ima posebnu vrijednost jer doprinosi stvaranju nove publike i izgradnji umjetničkog ukusa kod najmlađih generacija.
“Nekoliko vrlo kvalitetnih programa za djecu je bilo ove godine. Pogledi djece koja su u nevjerici čemu su izložena dok su slušala opere za djecu i prisustvovala muzičkom bioskopu meni se čine kao zalog za budućnost. To je temeljno važno ne samo za KotorArt kao festival već i za bilo šta gdje promišljamo budućnost ovog prostora, ove države, ove nacije, jer bez obrazovanja i najmlađih populacija ne možemo se nadati ničemu dobrom,” istakao je Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor Festivala.
KotorArt Akademija je po drugi put uspješno realizovana, okupljajući polaznike iz regiona i renomirane evropske mentore i predavače iz oblasti kulturnog menadžmenta i produkcije, kao što su Dubravka Vrgoč, Edin Jašarović, Fani Martin, Tom Lek, Aleksandar Brkić, Endi Brajdon, Sylvain Pasqua i Tihomir Stanić. Program je obuhvatio predavanja, radionice, praktičan rad i diskusije, sa ciljem razmjene znanja, jačanja regionalne saradnje i kreiranja novih modela kulturne produkcije. Učesnici i mentori su radili i boravili u Kreativnom habu u Kotoru, prostoru koji je, prema njihovim ocjenama, idealan za stvaralaštvo, učenje i razmjenu ideja. Upravo takav zajednički boravak doprinio je atmosferi otvorenosti i saradnje i iznjedrio Inicijativu za veću regionalnu saradnju. KotorArt je kroz ovaj, ali i mnoge druge programe, pokazao koliko značajan potencijal nosi Kreativni hab i na koji način se on može koristiti u svrhe dugoročnog razvoja kulture.
Pjaca od filozofa i Pjaca od knjige nastavile su da oblikuju festivalski identitet kroz dijalog i književno stvaralaštvo. Pjaca od filozofa obuhvatila je dvodnevni debatni program pod nazivom “Grad – pamćenje, identitet, budućnost”, koji je povezao filozofiju sa savremenim temama društva, identiteta i kulture, istakavši značaj kritičkog promišljanja u vremenu brzih promjena. Ostaće u sjećanju inspirativni razgovori Dragana Markovine, Vladimira Arsenijevića, Barbare Obradović Pajić, Aleksandra Radunovića Popaja, Sonje Dragović i Ive Čukić uz moderatorke Milicu Nikolić, Aleksandru Kapetanović i Tatjanu Rajić. Ovogodišnja Pjaca od knjige donijela je dva tematski snažna okrugla stola. Prve večeri, pod nazivom “Prisjećanja su rasuta kao krhotine stakla…”, učestvovale su književnice Tanja Stupar Trifunović i Milena Đorđijević, uz moderaciju filološkinje i bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo. Drugog dana, okrugli sto “Moj rat je bolji od tvog rata” okupio je Natašu Nelević i Mirjanu Drljević, uz moderaciju Maje Mrđenović.
Program KotorArt teatra obilježen je i snažnom predstavom „Ženomrzačke priče“, master radom Anđele Marunović. Predstava se bavila temama mizoginije, seksualnosti i identiteta, kombinujući savremeni teatarski izraz sa jasnom porukom o društvenim normama. Festivalska publika imala je priliku da prisustvuje i premijernom izvođenju središnjeg dijela predstave “Čarobni brijeg”, pod nazivom Valpurgina noć, u režiji Mirka Radonjića. Igrali su Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević.
U nadahnutom govoru na svečanom otvaranju Festivala, koji je snažno odjeknuo među prisutnom publikom kao i u medijskom prostoru, direktor KotorArta, Ratimir Martinović, istakao je značaj festivala kao javnog prostora posvećenog umjetničkoj slobodi, dijalogu i promišljanju, udaljenog od političkih nadmetanja. Naglasio je da festivalska pozornica nikada nije bila prostor za samopromociju, već mjesto okupljanja ideja i posvećenosti javnom interesu. Iako KotorArt traje već 24 godine i u svakom novom izdanju donosi kvalitetne programe, Martinović ističe da postoji niz prepreka sa kojima se suočavaju prilikom organizacije festivala.
“Mi 24 godine trajemo u vrlo turbulentnim okolnosti. Preživljavamo razne pritiske i prijetnje, te nelogičnosti koje su sistemske prirode. Uspijevali smo tako što smo osim programske i organizacione autonomije izgradili i finansijsku autonomiju. Tu su finansijeri koji nas podržavaju sa svih strana Evrope i svijeta. Mislim da je to garancija našeg trajanja. Mi zaista imamo podršku Opštine Kotor kakvu bismo samo mogli poželjeti i ovom prilikom zahvaljujem kompletnoj administraciji na čelu sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem. Nadam se će ostatak sistema profunkcionisati, ne samo u odnosu na nas, već i puno kvalitetnih inicijativa i ideja ne samo od KotorArta, već i od lokalnih i državnih institucija, ali i nezavisnog kulturnog sektora koje nažalost ne ugledaju svjetlost dana zbog raznoraznih birokratskih zavrzlama koje često zvuče vrlo složeno i komplikovano, a zapravo iza toga često ne stoji gotovo ništa,” navodi direktor.
Martinović dodaje da status KotorArta kao manifestacije od nacionalnog značaja donosi i prednosti i mane.
“Mnogi misle da je to olakšica i u jednom smislu zaista jeste. Možemo računati na podršku države, međutim, svjedočimo da to zapravo i nije olakšica jer pored svih ugovora i sporazuma mi doživljavamo da nekoliko dana pred festival ne znamo konačni budžet. To je za neke manifestacije možda i prihvatljivo, ali za nas sa ovakvim programima, sa ovakvim konceptima i ovakvim profilom umjetnika koje KotorArt od početka dovodi u Kotor, zaista nije prihvatljivo. Čast je biti festival od nacionalnog značaja, razumijem da je u izradi nova uredba koja će definisati manifestacije od nacionalnog značaja u Crnoj Gori. Mi ćemo aplicirati i za taj novi status s tim da se nadamo da će ta nova uredba značiti i funkcionisanje onoga što ona treba da predstavlja – predvidivost, mogućnost da vi za tako velike događaje kakav je KotorArt imate jasnu ideju na šta možete računati kada se radi o podršci države,” ispričao je on.
Festival KotorArt je i ove godine, kroz bogat i raznovrstan program, još jednom potvrdio svoj doprinos kulturnom, umjetničkom i turističkom identitetu ne samo Kotora, već i cijele Crne Gore. Kroz spoj lokalnog i međunarodnog, tradicionalnog i savremenog, Festival je ostao vjeran svojoj misiji da njeguje i stvara baštinu, inspiriše dijalog i bude platforma susreta za umjetnike, stručnu javnost i publiku.
U stabilne države dolaze platežniji gosti, dok u politički nestabilnim destinacijama, kakva je danas Crna Gora, preovladavaju turisti sa znatno manjom kupovnom moći, ocijenio je profesor Fakulteta za biznis i turizam, Rade Ratković.
On je za Pobjedu, govoreći o političkoj klimi, ocijenio da ona direktno utiče na turizam.
Stabilne zemlje privlače platežnije goste, dok nestabilnost i konflikti odbijaju turiste.
“Ako gostu od aerodroma do hotela treba duže nego što mu traje let, teško da će se vratiti”, naglasio je Ratković.
On je upozorio da hotelski kapaciteti stoje u mjestu, dok sekundarni stanovi, koji čine oko 80 odsto smještaja, nekontrolisano niču i potkopavaju održivost ponude.
Ratković je objasnio da sekundarni stanovi direktno konkurišu hotelima, ruše cijene i standarde i primoravaju hotele da se pretvaraju u apartmane, ukidaju restorane i smanjuju usluge.
Prema njegovim riječima, bez popisa i jasnog uvida u strukturu smještaja, svaka strategija razvoja turizma ostaje mrtvo slovo na papiru.
“Neophodan je sistemski zakon koji će turizam proglasiti djelatnošću od posebnog nacionalnog interesa, obavezati državu da mjeri nosive kapacitete i zaustavi gradnju kada su oni premašeni”, rekao je Ratković.
On je dodao da bi ovo morala biti ključna tema predstojećeg Kongresa turističkih radnika, koji bi se, prvi put nakon 40 godina, trebao održati u decembru.
“Kongres mora donijeti rezoluciju kojom se traži donošenje ovog zakona. Bez njega, ne možemo zaustaviti devastaciju ni na obali, ni u planinskim predjelima”, rekao je Ratković.
Prema njegovim riječima, dok druge zemlje regiona uvode zakone o upravljanju održivim turizmom, u Crnoj Gori se prioriteti gube u političkim agendama i populizmu.
“Nije normalno da tri sata idete od Lastve do Kotora ili Tivta. To je nedopustivo, a moglo se lako riješiti privremenim rješenjima. Ali kod nas se ne vodi računa ni o osnovnim potrebama građana”, poručio je Ratković.
Bulevar Tivat – Jaz – foto Boka News
On je saopštio da bi se mnoge saobraćajne blokade mogle izbjeći korišćenjem starog puta kroz Gornji Grbalj.
Uz malo radova, kako smatra, taj put bi mogao da omogući neometan prolaz putničkih vozila, pa i manjih autobusa, čime bi se rasteretila magistrala.
Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora kontroliše čistoću i način odlaganja otpada
Herceg Novi – Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora proteklih dana obišla je većinu objekata na Šetalištu pet Danica i Obale Nikole Kovačevića, uključujući ugostiteljske objekte, restorane, markete, prodavnice, butike i objekte za pripremu brze hrane.
Svi ovi objekti mješovite namjene koji se nalaze na šetalištu upoznati su sa Odlukom o čistoći i načinom odlaganja otpada.
Strogo je zabranjeno odlaganje otpada na način suprotan Odlukom o čistoći, odnosno zatrpavanje i odlaganje otpada pored kontejnera.
Služba komunalne policije i inspekcijskog nadzora kontroliše čistoću i način odlaganja otpada
U slučaju nepoštovanja odluke o čistoći počinioci prekršaja biće sankcionisani, poručuju iz Službe komunalne policije i inspekcijskog nadzora Herceg Novi.
Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije (15.avgust), tradicionalno je obilježen u Boki Kotorskoj na otocima Gospa od Škrpjela i Gospi od Milosti svetim misama, u prisustvu velikog broja mještana, hodočasnika i turista.
Zvona sa brojnih crkava u Boki Kotorskoj, još u jutarnjim satima, najavila su blagdan Velike Gospe.
Na otoku Gospe od Škrpela jutarnju misu predvodio je don Robert Tonsati, dok je centralnu misu, služio kotorski biskup monsinjor Mladen Vukšić.
Propovjed don Roberta Tonsatija možete pogledati u našem video prilogu.
U moru raznovrsnih manifestacija i događaja u Herceg Novom, zabavno-muzičku scenu će krajem avgusta „zatalasati“ 12. Međunarodni moto skup u organizaciji Moto kluba MC „Cruiser“.
Najstariji moto klub u Crnoj Gori će tradicionalnim moto skupom, koji će biti održan od 29. do 31. avgusta u Meljinama, obilježiti jubilej od dvije decenije. Sudeći po najavama, i ove godine očekuju dolazak velikog broja bajkera iz regiona, kao i mnogobrojnih posetilaca, za koje su pripremili bogat program.
-Riječ je o događaju koji je upisan u Evropski kalendar moto skupova, za koji vlada veliko interesovanje gostiju sa čitavog Balkana i šire, a posebno sa „Ex Yu“prostora. Ovogodišnji moto skup će biti u znaku jubileja – 20 godina postojanja MC „Cruiser“, zbog čega ćemo dati sve od sebe da što bolje dočekamo i ugostimo bajkere, motoriste i ljubitelje dvotočkaša sa svih strana, a pripreme su uveliko u toku, poručuju iz hercegnovskog moto kluba MC „Cruiser“.
MS – moto skup
I 12. Međunarodni moto skup će organizovati na lokaciji bivšeg auto-kampa u Meljinama, koja se prošle godine pokazala idealnom za događaj ovakvog formata, a trodnevno druženje obilježiće zvuk motora i vrhunskog rokenrola.
-Moto skup je prilika za okupljanje starih i novih prijatelja, širenje duha zajedništva, promociju motokulture i obogaćivanje turističke ponude. Program je baziran na druženju u jedinstvenoj atmosferi uz dobru muziku i sjajnu zabavu za koju će se pobrinuti grupe: “Rok apoteka” iz Novog Sada, “Infuzija” iz Bratunca, “Noćni putnici” iz Beograda i “Fjužna pruga” iz Banja Luke. U subotu je planiran i tradicionalni defile motorima kroz grad, a neće izostati ni bajkerske igre uz vrijedne nagrade, poručuju organizatori, i pozivaju sve bajkere, motoriste i ljubitelje dvotočkaša da 29,30. i 31. avgusta budu dio ovog jedinstvenog događaja.
Pokrovitelj 12. Međunarodnog moto skupa MC „Cruiser“ je Opština Herceg Novi, glavni spoznzor je Turistička organizacija Herceg Novi, a iz kluba zahvaljuju na podršci u pripremi i organizaciji opštinskim službama i preduzećima, kao i brojnim sponzorima i prijateljima.
Međunarodni festival KotorArt, jedan od najznačajnijih umjetničkih festivala u Crnoj Gori i regionu, održao je svoje 24. izdanje u periodu od 13. jula do 13. avgusta 2025. godine, uz nekoliko značajnih koncerata i u predfestivalskom dijelu programa. Kao manifestacija od državnog značaja, festival je i ove godine potvrdio svoj status multidisciplinarne platforme koja objedinjuje muzičku, književnu, pozorišnu, filozofsku i edukativnu dimenziju, kroz programske cjeline: Don Brankove dane muzike, Pjacu od filozofa, Pjacu od knjige, KotorArt akademiju i KotorArt teatar.
Većina festivalskih događaja realizovana je u ambijentu Starog grada Kotora, na lokacijama poput Crkve Sv. Duha, Katedrale Sv. Tripuna, Kreativnog haba, Pjace od kina, Pjace od muzeja i pjace ispred Katedrale, dok su pojedini programski segmenti upriličeni i kod dugogodišnjih partnera festivala u Porto Montenegru i Luštica Bay-u.
Simbolično i tradicionalno, Festival je počeo 13. jula, na Dan državnosti Crne Gore, njegujući kulturnu baštinu Boke i Crne Gore kroz savremenu interpretaciju. Prožet idejom susreta tradicije i savremenosti, nastupima najstarijeg i najmlađeg orkestra u Crnoj Gori, Gradske muzike Kotor i Festivalskog orkestra Crne Gore, povezao je Crnu Goru i Austriju kroz susret klapske pjesme, gusala, elektronske muzike, marševa i valcera. Festival je obilježio 200 godina od rođenja kralja valcera, Johana Štrausa II, a u okviru otvaranja poručene su i dvije nove kompozicije savremenih crnogorskih autora Nine Perović i Milivoja Pićurića. Sa istom idejom sa kojom je otvoren, Festival je i zatvoren 13. avgusta, koncertnim izvođenjem savremene opere Gospa od Škrpjela, Jacinta žena koja čeka koja je kroz savremeni umjetnički izraz odala počast lokalnom kulturnom nasljeđu kroz univerzalnu temu čežnje, nade i ljubavi. Time je simbolično zaokružena ideja da sve počinje i završava kod kuće, u Boki, dok Kotor, kao njen kulturni centar, ostaje mjesto gdje staje cijeli svijet.
Janoska Ensemble – KotorArt
Festival je okupio više od 500 umjetnika iz Crne Gore, zemalja regiona, Austrije, Slovačke, Italije, Portugala, Rusije, Velike Britanije, Venecuele i Kine. Među najzapaženijim koncertima izdvojili su se nastupi Janoška ansambla u Luštica Bay-u i Kotoru, koji su ostavili snažan utisak na publiku zahvaljujući izuzetnoj virtuoznosti, izraženoj muzikalnosti i zaraznoj energiji izvođača. Njihova savremena i originalna interpretacija Vivaldijevih “Četiri godišnja doba”, izvedena u prepoznatljivom Janoška stilu, ispraćena je stajaćim ovacijama.
Koncerti istaknutih solista, pijanistkinje Gabrijele Montero, kao i koncert pijaniste Andreja Gugnjina i violončeliste Dragana Đorđevića, dali su snažan pečat Don Brankovim danima muzike kao izuzetni koncerti istaknutih umjetnika regiona i svijeta. Na ekskluzivnom koncertu u Auditorijumu Doma Vojske Porto Montenegra, zasvirao je i cjenjeni gitarista Miloš Karadaglić, čest i drag gost festivala koji je, ovoga puta, u goste doveo trubačicu iz Londona, Alison Balsom, kao i gudački kvintet sačinjen od umjetnika iz Crne Gore i Srbije.
U okviru ovogodišnjeg festivala dodijeljena je i bijenalna nagrada “Darinka Matić Marović”, koja nosi ime po velikoj dirigentkinji i vizionarki muzičke scene regiona, našoj voljenoj Bokeljki Dari. Nagrada je uručena izuzetnoj kompozitorki Aleksandri Vrebalov, umjetnici visokog međunarodnog ugleda čiji opus i pristup stvaralaštvu odražavaju univerzalne vrijednosti koje festival njeguje. Ovim priznanjem se ne završava saradnja sa kompozitorkom. Festival planira dalji zajednički rad i projekte, u duhu kontinuirane podrške savremenom muzičkom stvaralaštvu.
Pjaca od džeza predstavila je “Duo Sonoma” iz Austrije, “Tri lepe”, trio Ane Ćurčin iz Srbije a kulminirala je nastupom italijanske dive Karime, koja je osvojila srca publike svojim harizmatičnim glasom i interpretacijama.
Foto KotorArt
China stage je i ove godine donio dašak dalekog istoka kroz dva koncerta koji su predstavili bogatu kinesku muzičku tradiciju. Publika je najprije uživala u autentičnom izvođenju ansambla Ci De Guqin studija, doživljavajući u potpunosti kinesku tradicionalnu muzičku kulturu budući da su umjetnici nastupili na tradicionalnim instrumentima poput gućina i pipe, kao i u kostimima inspirisanim nošnjama dinastije Tang. Vanže Žang, sopran, i Dejvid Vitan, klavir, donijeli su savremeni umjetnički izraz kineske muzičke scene i povezali je sa Evropom i svijetom.
Poseban dio programa posvećen je mladim umjetnicima, među kojima su bili najbolji studenti harmonike iz klase Predraga Jankovića sa Muzičke akademije sa Cetinja, kao i najbolji učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” iz Kotora. Posebnu pažnju izazvao je mladi gitarista Miloš Pavićević, stipendista Fondacije Miloš Karadaglić.
Publici se premijerno predstavio i Festivalski orkestar Crne Gore na svečanom otvaranju 13. jula, dok su 19. jula, ovi mladi crnogorski umjetnici, pod dirgentskom palicom hrvatskog maestra Mladena Tarbuka priredili koncert pod nazivom “Tri vijeka godišnjih doba” u Katedrali Sv. Tripuna. Publika je mogla da čuje Dvoržakovu Serenadu za gudački orkestar kao i Četiri godišnja doba, remek dijelo Vivaldija u kojem su solističke dionice svirali članovi orkestra, violinista Luka Perazić i violinistkinje Jelena Jovović i Neda Stojkanović.
Press Luštica Bay – foto Boka News
KotorArt je po četvrti put ugostio Omladinski orkestar Zapadnog Balkana, pod vođstvom njegovog osnivača i šefa dirigenta Desara Sulejmanija. Više od šezdeset talentovanih mladih muzičara iz zemalja regiona, okupljenih u ovaj simbol zajedništva, prenijelo je snažne poruke mira, saradnje i tolerancije kroz univerzalni jezik umjetnosti.
U okviru programa za djecu, Festival je, u saradnji sa udruženjem Visoko C, organizovao dvije dječije opere: “Ribar i zlatna ribica” i “Lav i miš”, dok je po prvi put u Crnoj Gori predstavljen i muzički bioskop za djecu. Koncept “Dječjeg muzičkog bioskopa” podrazumijevao je projekciju animiranih filmova na velikom platnu, uz uživo izvođenu muziku i zvučne efekte koje je izvodio kamerni ansambl TEKIART. Ovaj segment programa ima posebnu vrijednost jer doprinosi stvaranju nove publike i izgradnji umjetničkog ukusa kod najmlađih generacija.
“Nekoliko vrlo kvalitetnih programa za djecu je bilo ove godine. Pogledi djece koja su u nevjerici čemu su izložena dok su slušala opere za djecu i prisustvovala muzičkom bioskopu meni se čine kao zalog za budućnost. To je temeljno važno ne samo za KotorArt kao festival već i za bilo šta gdje promišljamo budućnost ovog prostora, ove države, ove nacije, jer bez obrazovanja i najmlađih populacija ne možemo se nadati ničemu dobrom,” istakao je Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor Festivala.
KotorArt – Svečano otvaranje
KotorArt Akademija je po drugi put uspješno realizovana, okupljajući polaznike iz regiona i renomirane evropske mentore i predavače iz oblasti kulturnog menadžmenta i produkcije, kao što su Dubravka Vrgoč, Edin Jašarović, Fani Martin, Tom Lek, Aleksandar Brkić, Endi Brajdon, Sylvain Pasqua i Tihomir Stanić. Program je obuhvatio predavanja, radionice, praktičan rad i diskusije, sa ciljem razmjene znanja, jačanja regionalne saradnje i kreiranja novih modela kulturne produkcije. Učesnici i mentori su radili i boravili u Kreativnom habu u Kotoru, prostoru koji je, prema njihovim ocjenama, idealan za stvaralaštvo, učenje i razmjenu ideja. Upravo takav zajednički boravak doprinio je atmosferi otvorenosti i saradnje i iznjedrio Inicijativu za veću regionalnu saradnju. KotorArt je kroz ovaj, ali i mnoge druge programe, pokazao koliko značajan potencijal nosi Kreativni hab i na koji način se on može koristiti u svrhe dugoročnog razvoja kulture.
Pjaca od filozofa i Pjaca od knjige nastavile su da oblikuju festivalski identitet kroz dijalog i književno stvaralaštvo. Pjaca od filozofa obuhvatila je dvodnevni debatni program pod nazivom “Grad – pamćenje, identitet, budućnost”, koji je povezao filozofiju sa savremenim temama društva, identiteta i kulture, istakavši značaj kritičkog promišljanja u vremenu brzih promjena. Ostaće u sjećanju inspirativni razgovori Dragana Markovine, Vladimira Arsenijevića, Barbare Obradović Pajić, Aleksandra Radunovića Popaja, Sonje Dragović i Ive Čukić uz moderatorke Milicu Nikolić, Aleksandru Kapetanović i Tatjanu Rajić. Ovogodišnja Pjaca od knjige donijela je dva tematski snažna okrugla stola. Prve večeri, pod nazivom “Prisjećanja su rasuta kao krhotine stakla…”, učestvovale su književnice Tanja Stupar Trifunović i Milena Đorđijević, uz moderaciju filološkinje i bibliotekarske savjetnice Jasmine Bajo. Drugog dana, okrugli sto “Moj rat je bolji od tvog rata” okupio je Natašu Nelević i Mirjanu Drljević, uz moderaciju Maje Mrđenović.
KotorArt – Zi De Guqin Studio
Program KotorArt teatra obilježen je i snažnom predstavom „Ženomrzačke priče“, master radom Anđele Marunović. Predstava se bavila temama mizoginije, seksualnosti i identiteta, kombinujući savremeni teatarski izraz sa jasnom porukom o društvenim normama. Festivalska publika imala je priliku da prisustvuje i premijernom izvođenju središnjeg dijela predstave “Čarobni brijeg”, pod nazivom Valpurgina noć, u režiji Mirka Radonjića. Igrali su Ilija Gajević, Aleksandar Gavranić, Slaviša Grubiša, Kristijan Blečić, Jelena Laban, Bogdana Kostić i Ivan Bezmarević.
U nadahnutom govoru na svečanom otvaranju Festivala, koji je snažno odjeknuo među prisutnom publikom kao i u medijskom prostoru, direktor KotorArta, Ratimir Martinović, istakao je značaj festivala kao javnog prostora posvećenog umjetničkoj slobodi, dijalogu i promišljanju, udaljenog od političkih nadmetanja. Naglasio je da festivalska pozornica nikada nije bila prostor za samopromociju, već mjesto okupljanja ideja i posvećenosti javnom interesu. Iako KotorArt traje već 24 godine i u svakom novom izdanju donosi kvalitetne programe, Martinović ističe da postoji niz prepreka sa kojima se suočavaju prilikom organizacije festivala.
“Mi 24 godine trajemo u vrlo turbulentnim okolnosti. Preživljavamo razne pritiske i prijetnje, te nelogičnosti koje su sistemske prirode. Uspijevali smo tako što smo osim programske i organizacione autonomije izgradili i finansijsku autonomiju. Tu su finansijeri koji nas podržavaju sa svih strana Evrope i svijeta. Mislim da je to garancija našeg trajanja. Mi zaista imamo podršku Opštine Kotor kakvu bismo samo mogli poželjeti i ovom prilikom zahvaljujem kompletnoj administraciji na čelu sa predsjednikom Opštine Vladimirom Jokićem. Nadam se će ostatak sistema profunkcionisati, ne samo u odnosu na nas, već i puno kvalitetnih inicijativa i ideja ne samo od KotorArta, već i od lokalnih i državnih institucija, ali i nezavisnog kulturnog sektora koje nažalost ne ugledaju svjetlost dana zbog raznoraznih birokratskih zavrzlama koje često zvuče vrlo složeno i komplikovano, a zapravo iza toga često ne stoji gotovo ništa,” navodi direktor.
Martinović dodaje da status KotorArta kao manifestacije od nacionalnog značaja donosi i prednosti i mane.
“Mnogi misle da je to olakšica i u jednom smislu zaista jeste. Možemo računati na podršku države, međutim, svjedočimo da to zapravo i nije olakšica jer pored svih ugovora i sporazuma mi doživljavamo da nekoliko dana pred festival ne znamo konačni budžet. To je za neke manifestacije možda i prihvatljivo, ali za nas sa ovakvim programima, sa ovakvim konceptima i ovakvim profilom umjetnika koje KotorArt od početka dovodi u Kotor, zaista nije prihvatljivo. Čast je biti festival od nacionalnog značaja, razumijem da je u izradi nova uredba koja će definisati manifestacije od nacionalnog značaja u Crnoj Gori. Mi ćemo aplicirati i za taj novi status s tim da se nadamo da će ta nova uredba značiti i funkcionisanje onoga što ona treba da predstavlja – predvidivost, mogućnost da vi za tako velike događaje kakav je KotorArt imate jasnu ideju na šta možete računati kada se radi o podršci države,” ispričao je on.
Festival KotorArt je i ove godine, kroz bogat i raznovrstan program, još jednom potvrdio svoj doprinos kulturnom, umjetničkom i turističkom identitetu ne samo Kotora, već i cijele Crne Gore. Kroz spoj lokalnog i međunarodnog, tradicionalnog i savremenog, Festival je ostao vjeran svojoj misiji da njeguje i stvara baštinu, inspiriše dijalog i bude platforma susreta za umjetnike, stručnu javnost i publiku.
