Kuća maslina u Starom Baru okupila je, u organizaciji Klaster Centra za razvoj turizma, turističke poslenike, predstavnike diplomatskog kora i međunarodne zajednice, uspješne preduzetnike, predstavnike državne uprave i privatnog sektora na konferenciji „Unapređenje održivosti razvoja turizma Crne Gore“.

S pogledom na Stari Bar i Jadransko more, iz Kuće maslina, čule su se poruke o značaju projekata poput ovog u povezivanju zajednice, istinskih prilika u turizmu, značaju očuvanja životne sredine, ali i autentičnih lokalnih proizvoda i iskustava.

Predsjednica i lead menadžerka Klastera Centar za razvoj turizma Željka Krivokapić-Milićević zahvalila je učesnicima na dolasku i riječima podrške. Istakla je da je ideja projekta „Unapređenje održivosti razvoja turizma Crne Gore“ proistekla iz suštine Crne Gore koja nije samo, kako je navela, destinacija, već zemlja divlje i očuvane prirode, malog, ali posebnog naroda dobrih namjera i iskrenog gostoprimstva.

“Zemlja sa prosječno 270 sunčanih dana godišnje u kojoj se na maloj udaljenosti susreću more, gore, rijeke, jezera i planine i u kojoj svaki gost nije samo posjetilac, već je dočekan kaio dio porodice. Njena duga tradicija, bogata kulturna baština, izuzetna klima, organska proizvodnja, ali i njena multietnička i multikonfesionalna vrijednost čine osnovu autentičnog turističkog proizvoda“, ukazala je Krivokapić-Milićević.

Pitanje koje ih je vodilo tokom izrade projekta glasilo je kako da potencijal Crne Gore učine vidljivim, povezanim i održivim. Odgovor je bio – kroz sistem, ukazuje Krivokapić-Milićević. To je rezultiralo izradom jedinstvene baze podataka subjekata održivog turizma, ručne radinosti i organske proizvodnje.

„Ova baza danas predstavlja prvu strukturiranu sliku sektora — i temelj za sve dalje aktivnosti. Kroz dalji rad, izvršili smo segmentaciju prema djelatnosti i kvalitetu i definisali smjernice za rad sa subjektima. Sada sve kategorije: najam smještaja od seoskih katuna do hotela visoke kategorije sa upotrebom ekoloških standarda, transport i rentiranje green vozila i plovila, lokalna iskustva od komercijalnih tura u prirodi do uključivanja turista u aktivnosti lokalne zajednice,proizvođači rukotvorina, proizvođači organske hrane, pića, prerađevina i bio-kozmetike i ponuđači servisnih i drugih usluga poput bjebi-sitinga, rentiranja opreme, kao i organizatori manifestacija rangirani po preliminarnim rezultatima kvaliteta naše metodologije, svi se nalaze sada u bazi podataka koju svakodnevno ažuriramo i dopunjujemo.Baza je sada živa“, navela je Krivokapić-Milićević.

Posebnu zahvalnost uputila je kolegama iz Instituta za razvoj i međunarodne odnose iz Zagreba koji su bili spriječeni da dođu zbog nevremena u Hrvatskoj. O iskustvu te države u turizmu govorio je ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić. Poručio je da je poseban čast za njega biti ponovo u Kući masline u Starom Baru.

Govoreći o iskustvu svoje države, naglasio je da prave prilike u turizmu tek slijede po ulasku Crne Gore u Evropsku uniju. Od kada je članica EU Hrvartska je, istakao je Grubišić, duplirala svoj BDP prošle godine na više od stotinu miliona. Da bi turizam išao uzlaznim putem, kaže Grubišić, važna je diplomatska promocija i saradnja.

„Za Hrvarsku ne postoji važnija politika od dobrusjedstva. U ovim teškim vremenima treba da budemo blagi jedni prema drugima. Dijelimo sa Crnom Gorom istorijsko i kulturno nasljeđe. Obje zemlje čuvaju bogatu prirodnu baštinu – od obale do planinskih predjela. Tradicija maslinarstva, vinogradarstva, pomorstva… svjedoči o vezama i zajedničkim korijenima, razmjeni znanja kroz vrijeme“, naglasio je Grubišić, dodajući da i Hrvatska i Crna Gora dijele strateške ciljeve, izazove i prilike u turizmu.

O iskustvu Slovenije u razvoju održivog turizma govorila je ambasadorka te zemlje u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik. 

“Održivi turizam u Sloveniji zasniva se na zelenoj šemi slovenačkog turizma. Jedan od najboljih primjera je Vohinj gdje se umjesto haotičnog razvoja velikih turističkih objekata obnavljaju postojeće zgrade, upravlja prirodnim resursima na način koji minimizira otpad, koriste se obnovljivi izvori energije“, navela je Gradišnik.

Naglasila je da turizam sam po sebi nije održiv, već to postaje kada se planira i mjeri na osnovu jasnih standarda i podataka.

Ispred Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa NVO govorio je Šefko Kurpejović.

„Ovaj skup dolazi u važnom trenutku, u fazi kada se sumiraju rezultati, ali i otvara prostor za njegovu dalju primjenu u ovoj i idućoj godini. Posebno želim istaći da održivi turizam nije samo pitanje zaštite životne sredine i unapređenja ponude. To je snažan instrument rravnomjernog razvoja Crne Gore. Zato pozdravljamo inicijative koje jačaju lokalnu ekonomiju i čine autentičnu i održivu turističku ponudu“, poručio je Kurpejović.

Na značaj povezanosti mladih i sporta sa turizmom ukazao je generalni direktor Direktorata za mlade i saradnju sa NVO u resornom ministarstvu Darko Stojanović.

„Govoriti o turizmu iz ugla sporta je možda malo drugačije, ali mogu da podijelim zadovoljstvo što Crna Gora ima trend organizovanja sportskih takmičenja. Tada dolaze ljudi iz inostranstva. To daje poseban doprinos razvoju turističke privrede u Crnoj Gori. Gdje ćete ljepšu promociju nego preko sporta i mladih“, rekao je Stojanović.

Da je kultura važan promoter turizma, kaže direktor Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvo kulture i medija Marko Gošović.

„Odgovor je u kulturnom nasljeđu, tradciji, jeziku prostora. Bez kulture nema održivog turizma. Kulturno nasljeđe nije smo predmet zaštite, već aktivni resurs razvoja. Nalazimo se u trentku koji od nas zahtijeva da turizam posmatramo ne kao granu koja je prolazna, već kao konitinitiet. Ovakvi projekti su potvrda da je moguće strateški i planirati i postizati rezultate“, ukazao je Gošović.

Generalna direktorica Direktorata za razvoj turističke destinacije i strateško planiranje u Ministarstvu turizma Olivera Blagojević istakla je da o uspješnosti Crne Gore kao turističke destinacije govore i pozitivne brojke Svjetskog savjeta za putovanja i turizam. Da bi se sa tim trendom nastavilo, kako je objasnila, u svjetlu aktuelne krize na Bliskom istoku, bitno je raditi na održivosti turističke destinacije.

„Naš cilj je kvalitetan cjelogodišnji održivi turizam koji donosi korist lokalnim zajednicama i pozicionira nas kao odgovornu destinaciju. Smatramo da je ovaj projekat jedan od alata koji nas vodi ka tom cilju. Neposredni kontakti, razvoji mišljenja, ideja, od posebnog su značaja. Diplomatija može mnogo da uradi kada je riječ o turizmu, ali smo i mi ambasadori naše države i najbolje je predstavljamo na taj način“, poručila je Blagojević.

Skup u Kući masline upriličili su i učesnici iz Privredne komore u čije ime je govorila, ispred Udruženja turizma i ugostiteljstva Anđa Vukčević-Zorić.

„Turizam je jedna od naših najvažnijih privrednih grana, čija budućnost zavisi od naše sposobnosti da turizam razvijamo na održiv način. Zato su ovi projekti važni. Održivi turizam nije samo očuvanje resursa, već i jačanje autentičnosti ponude i destinacija“, ukazala je Vukčević-Zorić.

A, održivi turizam je i u očuvanju tradicije koja je u rukama zanatlija, ističe izvršna direktorica Zanatske komore Republike Sjeverne Makedonije Jelena Spasova.

„Turizam danas nije samo industirja već most između tradicija, kultura i ljudi. Autentičnost se ne može zamisliti bez zanatstva. Oni su priče koje se prenose generacijama i ogledalo istorije i kreativnosti. Budćnost turizma nije samo u velikim investicijama, već i u njihovim ljudima, pričama, u njihovim rukama i znanjima. Upravo zanatlije, osobe sa invaliditetom, žene iz ruralnih krajeva imaju šta da ponude. Potrebno je da im samo pružimo ruku“, naglasila je Spasova.

Važna karika u održivom turizmu je i zadovoljan izdavalac smještaja, pa je o izazovima u njihovom poslovanju govorila direktorica Centra za razvoj privatnog smještaja Branka Džoganović. 

„Održivi turizam počinje u razmišljanju domaćina. On je pravi kreator iskustva, a ne izdavalac kreveta. Mora da ima podršku sistema, da ima institucionalni okvir koji mora da slijedi kako bi bio na visini zadatka. Održivi turizma je ekonomski i društveni i kulturni balans. Nije problem imamo li goste, već imamo li jasno definisanu ponudu. Na održivi turizam se ne čeka. On se gradi“, kazala je Džoganović.

Jedan od primjera kako se gradi održivi turizam je i projekat Gea Retreart o kojem je govorila osnivačica Anđela Đokić. 

„Riječ je o projektu koji se bavi održivim razvojem u zavisnosti samo od prirode. Počelo je sa zamišlju da je važno i aktivno obnavljati prirodu. Riječ je o utočištu baziranom na prirodnim principima regenerativnog turizma. Dati prirodi više nego što uzimamo“, objasnila je Đokić, dodajući da se na retreatima radi digitalni detoks, prisutnost u sadašnjem trenutu i konekcija sa sobom i prirodom kroz, na primjer, bosonogo hodanje i na taj način povezivanje sa zemljom i prirodom.

Svečana konferencija ispraćena je kulturno-umjetničkim programom KUD-a Rumija i JU ŠOMO “Petar II Petrović Njegoš”. Skup je pratila i izložba slika, prezentacija kulturne baštine i mini-sajam organskih proizvoda. Učesnici su uživali i u domaćim ukusima i osvježenju lokalne gastronomije što je zasluga vrijednih ruku iz Udruženja „Šestani“ kojima iz Klastera Centra za razvoj turizma posebno zahvaljuju.