Vijek pozorišne čarolije u Tivtu – od “Protekcije” do “Purgatorija” (2. dio)

Ljubav Tivćana ka pozorišnoj umjetnosti ne jenjeva. Voljeli su, umjeli i znali sami da režiraju i igraju „na daskama koje život znače“, a i kada su se odlučili na profesionalnu produkciju nisu omanuli. Svjedočanstva o vijeku pozorišnih dešavanja ispisuje Slavko Krstović.

KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „BRATSTVO“ (dramska sekcija)

Dramska sekcija KUD- a Bratstvo u predstavi Na straži, 1953.

Petar Pero Staničić kazivao je Tomislavu Grgureviću („Boka“, br. 44, str. 5, 01.05.1973.g.) da je odmah nakon oslobođenja Tivta od njemačke soldateske, 21. novembra 1944. godine, dobio zadatak da osnuje pozorišnu grupu. Njihova prva predstava, za koju su se pripremali samo desetak dana, bila je Nušićeva „Protekcija“, koju su odigrali u najvećoj hali „Arsenala“ pred preko hiljadu ljudi.

Кulturno-umjetničko društvo „Bratstvo“, po riječima Pera Staničića osnovano je 1944. godine, neki drugi izvori pominju godinu 1945., a u novinama se prvi put pominje 1947. Naredne godine na Cetinju je održana prva republička smotra kulturno- umjetničkih društava i grupa, a nakon svega viđenog Uprava Kulturno prosvjetnog saveza NR CG odlučila je „da dramska grupa radničke omladine iz Tivta dobije pismenu pohvalu i minijaturnu biblioteku“.

U odnosu na prethodne godine, „Bratstvo“ je 1951.  mnogo popustilo u svom radu, a dramska sekcija je tek zadnjih dana godine dala pozorišni komad „Zabluda matere“ od Tomića.

U istom članku pohvale zavređuje društvo iz Lepetana:

„Uloga pozorišta u prosvjećivanju masa“

… Društvo „Jedinstvo“ u Lepetanima zahvaljujući pomoći učiteljice Natalije Borovski, dobro je razvilo kulturni i prosvjetni rad u mjestu. Treba istaći i to da je ono dobro podmlađeno i da u njemu sada radi pretežno omladina. Dramska sekcija ovog društva pripremila je „Izbiračicu“ od Koste Trifkovića i sa njom posjetila okolna sela, dok će na smotri nastupiti sa komadom „Senkin izbor“. Učiteljica je organizovala da stariji omladinci svakih petnaest dana održe po jedno predavanje, poslije čega slijede recitacije i igranka. Prvo predavanje bilo je „Uloga pozorišta u prosvjećivanju masa“.

„Pobjeda“, br. 29. str. 4, 03.02.1952.g.

 Rad KUD-a „Bratstvo“ i Mjesnog amaterskog pozorišta prati se zahvaljujući publikaciji „Centar za kulturu Tivat – 30 godina“, koju je priredio i dizajnirao Neven Staničić. U tom zahtjevnom poslu, obavljenom 2000. godine, na prikupljanju dokumentacije su mu pomagali: Anđelko Stjepčević, Anto Krstović, Dragan Rajčević, Savo Milutinović, Goran Pean, Anuška Vlahović, Slobodanka Ercegović, Ivan Stipanić, Stanko Berberović i Zdenko Radošević.

1945 – 1950.g.

Diletantska sekcija JSRN Pomorskog arsenala- Tivat

„Svet“ (Branislav Nušić)

Glumci: Staničić Petar, Buser Ruža, Kristan Mirena, Poropat Divna, Pean Ivo, Fažo Nada, Bačanović Senka, Sindik Branko, Alić Neda, Sindik Tomislav, Gverović Ivka, Belan Smiljka i Perić Vesela.

1952.g.

KUD „Bratstvo“ (dramska sekcija)

 „Zabluda matere“ (Josip Eugen Tomić)

Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Stipanić Vjekoslav

Glumci: Petković Tripo, Alić Neđeljka, Toić Neđeljka, Medo Anto, Radošević Mato, Sindik Tomislav, Bogojević Stanislav, Gverović Ilka, Kubiček Edita, Palačković Ksenija, Rosanda Albino i Matković Vilma.

Dramska sekcija KUD- a Bratstvo u predstavi Na straži, 1953.

1953.g.

 KUD „Bratstvo“ (dramska sekcija)

„Na straži“ (Viktor Car Emin)

Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Stipanić Vjekoslav

Glumci: Radošević Mato, Gverović, Ilka, Toić Nedjeljka, Alić Nedjeljka, Tripović Anton, Medo Anton, Sindik Tomo, Staničić Anton, Petković Tripo, Vuksanović Milenko, Petković Slavica i Radošević Milenko.

1954.g.

KUD „Bratstvo“ (dramska sekcija)

 „Tako je moralo biti“ (Branislav Nušić)

Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Stipanić Vjekoslav

Glumci: Sindik Tomislav, Vuksanović Jasna, Alić Neda, Staničić Slavica, Petković Tripo, Staničić Anton, Tripović Anton, Radošević Milenko, Radošević Mato i Toić Nada.

MJESNO AMATERSKO POZORIŠTE TIVAT

Mjesno amatersko pozorište Tivat osnovano je odlukom NO Opštine Tivat, a prvi sastanak održali su 16. Januara 1955. godine u  Radničkom domu „Gracija Petković“. Uprava je na sastanak pozvala sva lica, koja imaju smisla i ljubavi za glumu da učestvuju u radu pozorišta u koje su prešli članovi dramske sekcije KUD- a „Bratstvo“..

Prva premijera održana je 2. maja 1955.g.

 „Čvor“ (Petar Petrović Pecija)

Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Stipanić Vjekoslav

Glumci: Tripo Petković, Edita Kubiček, Slavko Rajčević, Anto Nikolić, Marija Ratković i Neda Toić.

Vijek pozorišne čarolije u Tivtu – od “Protekcije” do “Purgatorija” (2. dio)
Mjesno amatersko pozorište, predstava Pučina, 1958.

„Iz mraka“ (Miroslav Feldman)

Režija Stjepčević Toni, tehničko vođstvo Stipanić Vjekoslav

Glumci: Božanka Đurović, Sonja Kubiček, Milenko Radošević, Niko Stjepčević i Toni Stjepčević.

„Izbiračica“ (Kosta Trifković)

Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Stipanić Vjekoslav

Glumci: Miroslav Slaby, Slavenka Pavlović, Božica Štingl, Zinka Turin, Anton Krstović, Julijana Petković, Zorka Vujković, Tomo Sindik, Mato Radošević, Ivo Mirković i Stjepan Bjelica.

„Buco je ipak lijep“ (Žan Dedetr)

Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Bjelica Stijepo

Glumci: Josip Bazeli, Marija Ratković, Neda Toić, Sonja Kubiček, Miroslav Slabi, Slavko Rajčević, Edita Kubiček, Božica Stingl i Ana Pervetić.

Kulturni život Tivta

Sve predstave odlično posjećene

Kulturno-zabavni život Tivta živ je i raznovrstan. Mjesno amatersko pozorište dalo je šest vrlo uspjelih premijera, a tokom čitave prošle godine 20 predstava (u samom mjestu i bližoj okolini). Sve predstave bile su odlično posjećene. Rad ovog mladog kolektiva zaslužuje naročitu pažnju, jer su njegovi članovi, radnici Remontnog zavoda, postigli dobre rezultate. Posljednja premijera „Buco je ipak lijep“ od francuskog komediografa Žana Dedetera spada u njhova najbolja ostvarenja. Komad je davan nekoliko puta pred punom kućom.

Na repertoaru za ovu sezonu još se nalaze „Jakov Ruda“ od Cankara i „Dva tuceta crvenih ruža“ od Goldonija.

U toku ove godine oformljena je pri pozorištu i folklorna sekcija, sastavljena od omladinaca, koja je priredila nekoliko vrlo uspjelih večeri narodnih igara i pjesama. Grupa je gostovala i po okolnim mjestima.

Mjesna muzika dala je nekoliko koncerata – ljeti na obali, a zimi u sali Radničkog doma.

M., „Pobjeda“, br. 13, str. 10, 25.03.1956.g.

Seksirama Mjesnog amaterskog pozorišta1972.

1956.g.

„Mladost pred sudom“ (Hans Tiemayer)

Redatelj Bazeli Josip, tehnički redatelj Staničić Petar

Glumci: Josip Bazeli, Tripo Petković, Franciska Goljevček, Božica Štingl, Anto Božinović, Slavko Glibota, Edita Vujičić, Slavko Rajčević, Marija Ratković i Stjepo Bjelica.

„Dr“ (Branislav Nušić)

 Režija Petar Staničić, tehničko vođstvo Stjepan Bjelica

 Glumci: Lina Brađolica, Slavko Glibota, Jasna Vuksanović, Tonka Hausmasters, Boško Vuksanović, Edita Vujačić, Anita Rajčević i Mladen Pean.

1957.g.

„Slučaj gospođe Herison“ (Margaret Mejo)

Redatelj Staničić Petar, tehnički redatelj Bjelica Stjepan

Glumci: Anton Medo, Nevenka Pavlović, Slavko Rajčević, Neda Toić, Senka Novaković, Anton Rajčević, Marija Novaković, Jasna Vuksanović i Tomislav Sindik.

„Inspektor dolazi“ (J. B. Priestley)

Redatelj Bazeli Josip, tehnički redatelj Bjelica Stjepan

Glumci: Josip Bazeli, Jasna Vuksanović, Slavica Staničić, Anto Božinović, Vladimir Matijević i Miroslav Slaby.

Kabare sezona 1977-78

Podijeljene nagrade učesnicima Trećeg festivala

Treći festival amaterske i dramske djelatnosti, koji je održan na Cetinju završen je dodjelom nagrada najboljim učesnicima. Specijalni žiri (u sastavu Miloš Jeknić, upravnik Narodnog pozorišta u Кotoru, Dimo Vujović, profesor Više pedagoške škole u Cetinju, Nikola Vavić, reditelj Narodnog pozorišta u Nikšiću, Božo Bulatović književnik iz Cetinja i Sreten Perović, književnik iz Titograda) predložio je da se nagradom od 50 hiljada dinara nagrade dramske grupe iz Tivta za pretstavu „Inspektor je došao“ od Pristlija, dramska grupa kulturno-umjetničkog društva „Dušan Bošković“ iz Ivangrada za pretstavu drame „I plovi bijeli oblak“ od Ivana Raosa i dramska grupa iz Кumbora za pretstavu „Skampolo“ od Nikodemija. Od kulturno-prosvjetnih društava sa sela nagrađena je dramska grupa iz Lješkopolja za uspješno izvođenje drame „Zulumćar“ od Svetozara Ćorovića.

 Pored toga, nagradama od po 40 hiljada dinara nagrađene su dramske grupe …

 „Pobjeda“, br. 30, str. 11, 21.07.1957.g.

„Mrtvi ne plaćaju porez“ (Nicola Manzari)

Režija Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica

Glumci: Slavko Rajčević, Neda Toić, Marija Ratković, Anto Rajčević, Anto Božinović, Tomislav Sindik, Anto Medo, Jasna Vuksanović, Miroslav Slaby, Borivoje Gajić i Nevenka Pavlović.

Premijera pozorišnog komada „Mrtvi ne plaćaju porez“

Amatersko pozorište iz Tivta, koje je postiglo uspjeh na julskoj smotri na Cetinju, s uspjehom je izvelo premijeru pozorišnog komada „Mrtvi ne plaćaju porez“, koju je publika veoma dobro primila.     Djelo je režirao Pero Staničić.

 Š. R., „Pobjeda“, br. 2, str. 11, 05.01.1958.g.

1958.g.

 „Pučina“ (Branislav Nušić)

Režija Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica

Glumci: Slavko Rajčević, Neda Martinović, Slobodanka Glendža, Tomislav Sindik, Jasna Vuksanović, Anton Medo, Marija Ratković, Dragica Akrap, Petar Staničić, Tripo Petković, Nevenka Pavlović i Tonko Božinović.

Kulturno – prosvjetni savez Crne Gore nagradio je Amatersko pozotište- Tivat nagradom od 50.000 dinara za pokazani uspjeh* na IV festivalu amaterske dramske i muzičke djelatnosti kulturno – prosvjetnih društava Crne Gore, održanom u vremenu od 25 do 30 juna 1958 godine.

* prva nagrada

Festivalske zastave su spuštene

Završen Drugi festival amaterskih kazališta u Hvaru

Pošto su pred starim zdanjem hvarskog kazališta spuštene tradicionalne festivalske zastave, brojni Hvarani i strani turisti uputili su se večeras posljednji put ovoga ljeta na Venerandu, gdje je nastupom amatera iz Prijedora, koji su prikazali popularnu dramatizaciju Ćopićevih „Doživljaja Nikoletine Bursaća“, završen Drugi festival amaterskih kazališta. Trinaest dramskih kolektiva predstavljalo se od 18. srpnja do večeras solidno uvježbanim tekstovima, koji su često nadilazili zahtjeve što se postavljaju pred amatere.

Hrvatsku su na Drugom hvarskom festivalu predstavljali amateri iz Zagreba, Splita, Vinkovaca, Belog Manastira, Koprivnice, Čakoveca, Ivankovca i Varaždina. Iz Srbije su gostovala amaterska kazališta iz Smederevske Palanke, Uroševca i Apatina, Crnu Goru je predstavljao Tivat, a Bosnu i Hercegovinu Prijedor. Gostovanjima amaterskih kazališnih društava iz ostalih republika učinjen je prvi korak ka realizaciji ideje da ova zapažena smotra kazališne umjetnosti postane općejugoslavenska.

I ovoga puta, držeći se amaterskih principa, organizatori festivala nisu dodjeljivali učesnicima nikakve nagrade ni diplome, ali je opći utisak da su ovoga ljeta amateri ostavili snažniji utisak na publiku nego ranije. Također, broj posjetilaca znatno je nadmašio prošlogodišnji. …

„Slobodna Dalmacija“, br. 4.206, str. 5, 29.08.1958.g.

1959.g.

Omladinska grupa Mjesnog amaterskog pozorišts Tivat

„Zbogom mladosti“ (Sandro Camasi)

Redatelj Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica

Glumci: Anton Petković, Đorđe Bogdanović, Savo Radonjić, Krešo Mikulandra, Sonja Cankar, Ljerka Sindik, Ljubica Čučković, Gustica Petković, Marko Perović, Dragica Akrap i Tonka Hauzmajster.

„Koenovi“ (Zlatko Hribaček)

 Redatelj Petar Staničić, tehnički redatelj Stjepan Bjelica

Glumci: Slavko Rajčević, Slavica Staničić, Savo Radonjić, Neda Toić, Gojko Gazivoda, Tomislav Sindik, Nevenka Pavlović, Branislav Vukčević i Anton Medo.

1960.g.

 „3:1“ (Petar Petrović Pecije)

Redatelj Staničić Petar, scenograf Jovićević Đorđe, rasvjeta Bjelica Stjepan

Glumci: Slavko Rajčević, Branislav Vukčević, Slavica Staničić, Anton Medo, Neda Toić i Nevenka Pavlović.

„Hura, sinčić je došao“ (F. Arnold i E. Bach)

         Redatelj Petar Staničić, scenograf Đorđe Jovićević

         Glumci: Tomislav Sindik, Neda Martinović, Neda Toić, Anton Medo, Slavica Staničić, Savo Milutinović, Branislav Vukčević, Vjera Terzijeva i Boško Vuksanović.

Kabare

1966.g.

 „Čemu su se smijali naši stari“- Lakrdije iz Beogradskog života

         Režija i scenario S. Boda Simić k.g., asistent režije Marija Vojković, umjetničko rukovodstvo Petar Staničić, scenografija Stjepan Bjelica i Krsto Tomičić, rasvjeta Stjepan Bjelica, ispicijent Ilija Bakalbašić, sufler Vera Marić, tonski efekti Branko Radović i Boško Počanić.

         Učesnici: Eda Matković, Miroslav Slaby, Ljiljana Martinis, Krsto Tomičić, Anka Sindik, Slavenko Sindik, Zdenko Gverović, Božo Pean, Marija Vojković, Bruno Vuksanović i S. Boda Simić k.g.; konferansa Slavomir Rajčević

 „Dva buketa crvenih ruža“ (Aldo de Benedetti)

         Redatelj Petar Staničić, scenograf Stjepan Bjelica, tonski efekti Branko Radović

         Glumci: Miroslav Slaby, Anuška Stjepčević, Slavenko Sindik i Anka Sindik.

1970/71

 „Zbogom mladosti“ (Sandro Camasi)

         Režiser Petar Staničić, tehničko vođstvo Stjepan Bjelica

         Glumci: Krsto Tomičić, Gracija Abović, Andrija Rašica, Zdenko Radošević, Stanko Berberović, Marijeta Dapčević, Anuška Stjepčević, Violeta Odžić, Slobodanka Glendža i Dorotea Stjepčević.

1972.g.

Miro Slabi i Ana Stjepčević u komediji „Seksirama“

„Seksirama“ u izvođenju amatera iz Tivta

         Poslije dvije stotine predstava, tačno na 17-godišnjicu postojanja, Amatersko pozorište u Tivtu dalo je premijeru savremene američke komedije „Seksirama“, koju je napisao Robert Anderson, a režirao Vladimir Varga.

         „Seksirama“ nije komedija klasičnog tipa, već je to istrgnut smiješni dio čovjekovog svakodnevnog života. Komponovana iz tri priče („Šok prepoznavanja“, „Kao hod golubova“ i „Ja sam Herbert“) ona ismijava lažni moralizam i malograđansku etiku. Posebno privlači lik Herberta, koga je veoma dobro ostvario jedan od najboljih glumaca amatera Boke Kotorske, Miro Slabi. Ovom rolom on je istovremeno proslavio i sedamnaestu godišnjicu rada na tivatskoj amaterskoj sceni.

         Zdenko Radošević je uvjerljivo ostvario lik glumca Polinga. Ana Stjepčević, kao sekretarica, bila je solidna, dok je Marjeta Dapčević sa žarom i puno temperamenta tumačila lik Džili. Krsto Tomičić je sa rutinom dočarao nedaće supruga Džordža.

         Scenografija Krsta Tomičića dobra. Ostali učesnici: ton-majstor Toni Marković, kostimograf Ana Stjepčević, rekviziter Stanko Berberović, ispicijent Gracija Abović i šef pozornice Stjepan Bjelica.

         Premijera „Seksirame“ bila je prijatno veče koju će 500 gledalaca dugo pamtiti.

„Boka“, br. 21, str. 6, 15.05.1972.g.

1973.g.

 „Porodica Blo“

u izvođenu Amaterskog pozorišta u Tivtu

         Amatersko pozorište iz Tivta, koje je osnovano polovinom 1955. godine, dalo je u Domu kulture „Gracija Petković“ prvu ovogodišnju premijeru. Sama činjenica, da je izabrana rijetko igrana komedija, čiji je autor Ljubinka Bobić, obožavalac nušićevskog načina kazivanja, najbolje govori, da su se članovi ovog amaterskog ansambla i njihov reditelj Petar Staničić, našli pred prilično teškim i odgovornim zadatkom: kako da na scenu prenesu poznate „gegove“ i da reprodukuju izvorni srpski govor, naročito u drugom činu, koji se odvija u Belom Potoku.

         Smijeh, koji se često čuo u sali, za vrijeme izvođenja ove predstave, koja je data u čast Dana žena, najbolje govori, da je zadatak dobro obavljen i pored nekih sitnijih propusta, koji, uostalom, redovno prate sve amaterske nastupe.

         Svakako, najbolju ulogu u ovom komadu dala je Ana Stjepčević, koja je tumačila lik žene (Nate) aristokratskih manira. Ona je djelovala nenametljivo, prisno, vješto koristeći scenu, a tekst je izgovarala rutinerski. Zapažene su uloge Andrije Rašice, koji je tumačio lik rentijera Jablana, koji nikako ne može da se pomiri sa sudbinom da je postao gospodin, Marijete Dapčević, koja je igrla Jablanovu kćerku i Zdenka Radoševića, koji je interpretirao lik Svetozara Ilića inženjera. Ostali: Violeta Odžić, Zvonimir Rajčević, Doroteja Stjepčević, Gracija Abović, Dragan Rajčević i Slobodanka Glendža solidno su izvršili svoje zadatke. Solidna scenografija Krsta Tomičića zaslužuje posebnu pohvalu, pogotovo kada se uzme u obzir pod kakvim je uslovima radio i sa čime je raspolagao, da bi je realizovao.

Nagrada

Najstariji bokeljski glumac amater Petar Staničić, koji već četrdeset godina nastupa na amaterskoj sceni, svojom režijom „Porodice Blo“ dokazao je da još uvijek može da pruži dragocjenu pomoć mladima. On je dobro rasporedio uloge i uložio veliki trud da bi predstava uspjela.

  1. Grgurević, „Boka,“ br. 41, str. 4, 15.03.1973.g.

1973/74

Premijera „Čvora“ u Tivtu

Mjesno amatersko pozorište iz Tivta otvorilo je ovogodišnju sezonu komedijom „Čvor“ autora Petra Petrovića – Pecija, koja je data u čast Dana oslobođenja grada.

         U glavnim ulogama su nastupili Ana Stjepčević kao Ranka, Marijeta Dapčević kao Bojka, Dragan Rajčević kao Stevan Jelić, te Andrija Rašica, Božidarka Krivokapić i Krsto Tomičić-Kiko.

         Ovu predstavu je režirao Petar Staničić, dobitnik ovogodišnje Novembarske nagrade Tivta, koji upravo slavi rijedak jubilej – 50 godina bavljenja pozorišnim amaterizmom. Scenografiju su izveli Stijepo Bjelica i Krsto Tomičić.

„Boka“, br. 58, str. 5, 15.12.1973.g.

Nastavlja se…

I u 25-satnu nedjelju južina, sunčano i iznadprosječno toplo

0
I u 25-satnu nedjelju južina, sunčano i iznadprosječno toplo
Boka Kotorska – Prčanj foto Z. Nikolić

Kao i većina dosadašnjih – i posljednji oktobarski dani biće iznadprosječno topli, a hladno neće biti ni početkom novembra. Pritom će i dalje biti promjenjivo, uz prevladavajuću južinu, a kišovitije će u većini zemlje biti u utorak, te vjerojatno u drugom dijelu sedmice.

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano, sa najvišom dnevnom temperaturun do 24 stepena.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, ujutru se očekuje slaba do umjerena oblačnost, a u sjevernim predjelima i povećana.

Po kotlinama je moguća magla.

Vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.

Jutarnja temperatura od četiri do 17, najviša dnevna od 16 do 24 stepena.

Italija: Potonuo brod sa izbjeglicama, morska struja izbacila pet tijela na obalu

0
Italija: Potonuo brod sa izbjeglicama, morska struja izbacila pet tijela na obalu
Migranti ilustracija Foto: Jim Black / Pixabay

Italijanska Obalska straža saopštila je danas da su nakon prijavljenog brodoloma čamca sa izbjeglicama pronađena  tijela petoro ljudi u vodama Tirenskog mora nadomak grada Marinela di Selinunte na Siciliji.

U saopštenju je navedeno da su morske struje izbacile i čamac i tijela nastradalih na obalu, prenosi agencija ANSA.

Plovila italijanske obalske straže i finansijske policije danas nastavljaju da pretražuju vode u kojima se, kako se smatra, dogodila nesreća.

Vlasti su privele 18 migranata koji su uspjeli da se domognu obale, potvrđeno je iz zvaničnih izvora.

Palamida s gradela

0
Palamida s gradela
Palamida

Palamida je poželjna i tražena plava riba, cijenom prihvatljiva i lako dostupna. Česta je u ponudi na peškarijama tokom cijele godine. Zdravstveno je preporučljiva, bogata Omega-3 kiselinama, vitaminom A i D. Nadasve je ukusna.

Uobičajeno je teška od jednog do tri kilograma, zgodno ju je kupiti u komadu … a može i na fete. Kada se nabavlja u komadu predlažem napraviti dva fileta, a kada su u pitanju fete, režite ih na debljinu od 1,5 do 2 centimetra. Lako se čisti, još lakše priprema… Prava riba za svakog kuvara početnika.

Palamida s gradela

Palamidu očistite,operite i narežite na odreske debljine 2 cm.

Sastojci:

Recepti Palamida s gradela1 palamida (oko 1kg)

Recepti Palamida s gradela1 dl maslinovog ulja

Recepti Palamida s gradela3 režnja češnjaka

Recepti Palamida s gradela1 kašika nasjeckanog peršuna

Recepti Palamida s gradelasok od 1/2 limuna

Recepti Palamida s gradelasol

Priprema:

Recepti Palamida s gradelaPalamidu očistite,operite i narežite na odreske debljine 2 cm.

Recepti Palamida s gradelaOdreske palamide posolite, premažite limunovim sokom i pustite da odstoje 15 minuta pa ih premažite maslinovim uljem u koje ste umiješali jedan zdrobljeni češanj češnjaka.

Recepti Palamida s gradelaZatim ih pecite na ugrijanim gradelama (roštilju) povremeno ih premazujući maslinovim uljem.

Recepti Palamida s gradelaOdreske pecite 5 do 10 min sa svake strane. Kad je palamida pečena, složite je na tanjur i prelijte mješavinom maslinovog ulja, češnjaka i peršina.

Institut za bilogiju mora pokušava da spasi povrijeđenu morsku kornjaču

Institut za bilogiju mora pokušava da spasi povrijeđenu morsku kornjaču
Morska kornjača – foto IBM

Na plaži Plavi horizonti danas je pronađena mlada jedinka glavate morske kornjače, koja kako su saopštili iz Instituta za biologiju mora ima tešku povredu glave, zbog čega će biti smještena u karantinski dio njihovog akvarijuma.

Institut navodi da su ih dvije osobe danas obavijestile da su na plaži primjetile morsku kornjaču.

“Izlaskom na teren, ustanovljeno je da kornjača ima tešku povredu glave koja nije novijeg datuma, a moguće i frakturu lobanje uz oštećenje mozga. Iako Institut još uvijek nema centar za oporavak morskih kornjača, s obzirom na izuzetno loše stanje ove kornjače, a budući da je u pitanju mlada jedinka koja još nije dosegla punu veličinu, odlučeno je da se prenese u Institut i smjesti u karantinski dio akvarijuma kako bi joj pokušali pružiti pomoć i liječenje”, saopšteno je iz Instituta.

Podsjećaju da su morske kornjače zaštićene zakonom i mnogim međunarodnim konvencijama.

U crnogorskim vodama se nađu uglavnom u tranzitu. U većem broju borave u sjevernom Jadranu koji im predstavlja glavno mjesto ishrane dok na jugu i oko grčkih ostrva polažu jaja. Kao odrasle jedinke nemaju prirodnih predatora ali čovjek i njegove aktivnosti su im jedna od glavnih prijetnji.

“Procjenjuje se da se u Jadranu slučajno godišnje ulovi oko 2500 jedinki. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u mreže 85% je ulovljeno kočarenjem”, poručuju iz Instituta za biologiju mora.

Zimsko računanje vremena od nedjelje 29. oktobra

0
Zimsko računanje vremena od nedjelje 29. oktobra
Sat računanje vremena – ljeto – zima

Ljetnje računanje vremena u 2023. godini prestaje u nedjelju 29. oktobra u tri sata ujutro. U noći između subote i nedjelje kazaljke na satovima treba pomjeriti za jedan sat unazad, sa tri na dva sata, u skladu sa Zakonom o računanju vremena.

Evropski parlament 2019. godine izglasao da se ukine pomjeranje sata nakon što je studija pokazala da bi 84 odsto ljudi u zemljama koje su učestvovale u ljetnjem računanju vremena željelo da se ono prekine.

Postoje i neki zdravstveni problemi povezani sa pomeranjem sata, jer su neke studije pokazale da to remeti prirodne cikluse sna u tijelu, što može uticati i na fizičko i na mentalno zdravlje.

Pomjeranje kazaljki često može da uzrokuje privremeni poremećaj našeg obrasca spavanja dok se naše tijelo ne navikne na promjenu.

Prema riječima stručnjaka, dovoljan je samo jedan poremećaj u rasporedu spavanja da bi se stvorio “domino efekt pospanosti”. Kada promijenimo rutinu, posljedice mogu da traju duže nego što očekujemo. Razlog su hormoni koje naše tijelo proizvodi.

Izraelske kopnene snage šire u Gazi operacije protiv Hamasa

0
Izraelske kopnene snage šire u Gazi operacije protiv Hamasa
Izrael – gaza – foto EPA

Izraelske kopnene snage proširuju operacije usmjerene na Hamas u pojasu Gaze. Žestoke eksplozije odjekivale su noćas na tom području kada su izraelski zrakoplovi izveli napade, a napadaju i danas.

Izrael neprekidno poziva civile da napuste sjever palestinske enklave i krenu prema jugu. U Gazi nema interneta i prekinute su telefonske komunikacije. IDF tvrdi da je u raketiranju ubijen vođa Hamasovih zračnih snaga.

Najteža noć za stanovnike Gaze otako je počeo rat

Bila je to najteža noć za stanovnike Gaze otako je počeo rat. Izraelske snage pojačale su napade i iz zraka i s kopna. Pogođeno je oko 150 podzemnih ciljeva palestinskih ekstremista. Među njima i područje uz glavnu bolnicu Al Shifa, ispod koje se, prema tvrdnji Izraela, nalaze podzemni tuneli i Hamasov operativni centar. Palestinska enklava u potpunom je mraku, sve su komunikacije prekinute.

Izraelska vojska tvrdi da je likvidirala Atsama Abu Raffa, zapovjednika Hamasovih zračnih snaga i jednog od glavnih planera napada na Izrael 7. listopada.

Prihvaćena je UN-ova rezolucija kojom se poziva na humanitarno primirje. Ona nije obvezujuća, no ima političku težinu. Izrael ju je kategorički odbacio. Među 14 država koje je nisu prihvatile rezoluciju – je i Hrvatska. SAD je potvrdio da čvrsto stoji uz Izrael.

Stotine prosvjednika blokirale su ulaz u Central Station, jedno od glavnih newyorških tranzitnih čvorišta, tražeći prekid vatre između Izraela i Hamasa.

Humanitarni sustav u Gazi pred kolapsom je, upozorava UN. Prema ispitivanju javnog mišljenja više od polovine Izraelaca ne podupire kopnenu ofenzivu na pojas Gaze.

Predsjednik Milatović na obilježavanju Dana opštine Herceg Novi – Zajedno gradimo evropski Herceg Novi i evropsku Crnu Goru

0
Predsjednik Milatović na obilježavanju Dana opštine Herceg Novi – Zajedno gradimo evropski Herceg Novi i evropsku Crnu Goru
Dan opštine Herceg Novi

Povodom 28. oktobra, Dana opštine Herceg Novi i 79 godina od oslobođenja grada danas je u Dvorani “Park” održana svečana sjednica Skupštine opštine. Kako tradicija nalaže, sjednici je prethodilo polaganje vijenaca kod Sat kule, manastira Savina, a potom i na spomenik Bezmetković. Čelnici Opštine Herceg Novi u pratnji odbornika, članovi UBNOR HN i Vojske Crne Gore, na taj način odali su počast svim borcima koji su 28. oktobra 1944. godine, učestvovali u borbi za grad.

Svečana sjednica Skupštine počela je minutom ćutanja kojom je odata počast stradalim rodoljubima, nevinim žrtvama, svim onima koji su dali živote za slobodu otadžbine i nedavno preminulim istaknutim Novljanima Bosiljki Pušić, Petru Porobiću i Vojislavu Voju Kilibardi.

“Naša je želja i obaveza da nikad ne zaboravimo one koji su dali život za našu slobodu i time omogućili nama i našim potomcima slobodan i dostojanstven život. Ono što je takođe naša obaveza jeste da naš grad unaprijedimo i učinimo ga lijepim mjestom za život kako naših sugrađana, tako i onih koji u njemu borave privremeno, što smatram da smo u prethodnom periodu i uradili,” saopštio je predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović na početku sjednice.

Među takvim projektima koji Herceg Novi čine boljim mjestom za život posebno je istakao unapređenje komunalne infrastrukture, izgradnju nove autobuske stanice i izgradnju vodovodne mreže na Luštici.

Predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić je svim građankama i građanima čestitao Dan oslobođenja grada i istakao da je Herceg Novi “uhvatio ritam obnavljanja, modernizacije, izgradnje i vraćanja na onu poziciju koju je nekada imao i koju zaslužuje”. Poručio je da je pred gradom izazovan period u kojem će biti posvećeni rješavanju gorućih problema.

“Jedan od najznačajnijih, kada govorimo o infrastrukturi, je izgradnja lokalne obilaznice, kojom stvaramo uslove da saobraćajna gužva, posebno izražena tokom ljetnih mjeseci, bude prošlost. U toku je izrada projektne dokumentacije nakon čega očekujem da vrlo brzo počne i gradnja trase od Sutorine do Zelenike, vrijedne oko 25 miliona. Time ne zaokružujemo cjelinu i zato planiramo da naredne godine bude nastavljeno projektovanje lokalne obilaznice oko hercegnovske rivijere koja će ići trasom od Poda do granice sa opštinom Kotor”, kazao je Katić.

Dan opštine Herceg Novi

Napomenuo je da je riječ o izuzetno značajnom i vrijednom projektu koji će omogućiti normalno funkcionisanje grada, dok se čeka trajno rješenje koje planira država, a to je izgradnja Jadransko – jonskog autoputa i brzih cesti.

“Pozitivni trendovi nastavljaju se i u našoj najznačajnijoj privrednoj grani – turizmu. Dobra posjeta zabilježena je tokom cijele godine, a posebno raduje činjenica da nam sezona traje sve duže. Povoljan investicioni i razvojni momenat u gradu prepoznali su investitori koji su zainteresovani za ulaganje u izgradnju hotelskih kapaciteta. Aranžmani sa stranim agencijama potvrđuju da je Herceg Novi postao interesantan i u pred i postsezoni, tako da je popunjenost sada dobra ne tri, nego devet mjeseci”, dodao je Katić.

Ipak, pored ovih mnogobrojnih pozitivnih trendova, proteklu godinu za Herceg Novi je obilježila velika borba za rješavanje problema koji su naslijeđeni iz prethodnog perioda, a koja se tiču bolnice Meljine, Instituta „Dr Simo Milošević“ i Vektra Boke.

“Sve su to pitanja od vitalnog značaja koja hitno treba rješavati, za što smo slali urgencije, inicirali sastanke i predlagali rješenja, ali do sada nismo zadovoljni dinamikom rješavanja ovih problema nijedne Vlade do danas. Zato, od nove Vlade očekujem da se što hitnije pozabavi pronalaskom konkretnih rješenja i zaista počne djelovati jer nećemo imati previše strpljenja zato što Herceg Novi više nema vremena da čeka”, poručio je predsjednik Opštine.

Zbog ovih izazova i apela je još značajnije što je nakon dužeg vremena Herceg Novi posjetio i predsjednik države, Jakov Milatović. Milatović je u svom obraćanju istakao da za Herceg Novi sloboda nije došla u jednom danu već je, kako je dodao, u ratnim godinama koje su prethodile, kovana junaštvom i pregalaštvom heroja ovih krajeva, u slavnoj antifašističkoj borbi.

Jakov Milatović

“Valja podsjetiti da je ovdje rođen čuveni Orjenski bataljon čiju ratnu slavu su širom nekadašnje Jugoslavije pronosili brojni Bokelji, poput Mirka Matkovića, Nikole Đurkovića, Daša Pavičića, Ilije Kišića i mnogih drugih, ostavljajući iza sebe neprolazno djelo za buduća pokoljenja i potvrđujući nepokornost kao dio slobodarskog koda našeg naroda. Neka im je vječna slava i hvala”, poručio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.

Prema riječima predsjednika Crne Gore, pred lokalnom i državnom vlašću je niz važnih zadataka koje je neophodno realizovati kako bi se kreirao i ostvario dinamičan investicioni ciklus, unaprijedila postojeća infrastruktura i otvorila nova radna mjesta.

Dodjela povelje

Oktobarske nagrade, najveća priznanja grada za izuzetne rezultate u radu i stvaralaštvu dodijeljeni su dr Vukašinu Mihajloviću i profesorici Bosiljki Boki Pušić, dok je Povelju grada i status počasnog građanina dobio najbolji svjetski teniser, Novak Đoković.

Oldtajmeri

U okviru bogatog progama proslave Dana oslobođenja na platou ispred zgrade Opštine upriličena je i izložba old tajmera, kao i nezaobilazni defile mažoretki i Gradske muzike.

Dan oslobođenja Herceg Novog: Položeni vijenci u pomen svih palih boraca

0
Dan oslobođenja Herceg Novog

Polaganjem vijenaca kod Sat kule, na spomenik Bezmetković i kod manastira Savina počela je proslava Dana Grada i Dana oslobođenja Herceg Novog.

U delegaciji su bili predstavnici Opštine Herceg Novi, predsjednik Stevan Katić, potpredsjednik Mirko Mustur, predsjednik SOHN Ivan Otović, odbornici lokalnog parlamenta, OBNOR-a 1941.-1945. i Vojske Crne Gore.

Dan oslobođenja Herceg Novog

Kod spomenika Bezmetković, Otović je kazao da su se okupili da obilježe značajan datum u istoriji Herceg Novog i Boke Kotorske.

Dan oslobođenja Herceg Novog

„Danas ne proslavljamo samo slobodu od nacističke i fašističke okupacije. Danas odajemo pomen i svima onima koji su u proteklim vijekovima dali ono najsvetije – svoj život za slobodu otadžbine. Trebamo da njegujemo uspomenu na njih i izvučemo pouke prije svega iz Drugog svjetskog rata i da nikada ne dozvolimo da brat krene na brata. Još gore možda od te okupacije bio je taj bratoubilački rat.

Dan oslobođenja Herceg Novog: Položeni vijenci u pomen svih palih boraca
Dan oslobođenja Herceg Novog

Vjerujem da smo kao društvo dovoljno zreli i da sebi nikada nećemo dopustiti takve greške. O herojima, koji su položili svoje živote vrijedi pričati i naše buduće generacije moraju da znaju kako je teško u tom vremenu biti čovjek. Oni su dobro znali ko su i šta su i šta brane. Vjerujem da će i budući naraštaji nastaviti tim putem“, poručio je Otović.

Montenegro Olympic Sailing Development ostvario svoj prvi veliki cilj…

0

Crnogorski jedriličarski savez i jedriličari klase Optimist i ILCA proslavili su primopredaju novog kombija koji je kupljen iz donatorskih sredstava prikupljenih tokom kampanje Montenegro Olympic Sailing Development. Ključeve je Predragu Vukčeviću, predsjedniku Saveza, uručio Richard Gadbois, inicijator i zajedno sa Milivojem Dukićem osnivač Montenegro Olympic Sailing Development programa.

“Oduševljeni smo što smo ostvarili našu prvu misiju. Prikupili smo 38.000eura donatorskih sredstava potrebnih za kupovinu ovog kombija, koji našim mladim jedriličarima omogućava  bezbijedan prevoz na regate širom  Europe”, rekao je Gadbois.  „Omogućili smo bolje uslove da se takmiče na višem, međunarodnom nivou, što je ključno za njihov sportski razvoj.”

Strastveni jedriličar u rodnoj Kaliforniji, g. Gadbois živi u Crnoj Gori od 2021. godine i impresioniran talentom mladih jedriličara ovdje, započeo je saradnju sa Milivojem Dukićem, te osnovao Montenegro Olympic Sailing Development programa (MOSD) prošle godine i pokrenuo program  značajnom inicijalnom donacijom. Prvi cilj prikupljanja sredstava postignut je zahvaljujući donacijama velikog broja kompanija i pojedinaca sa primorja tokom prvog događaja MOSD-a, koji je održan prošlog mjeseca, čiji domaćin i pokrovitelj je bio restoran One iz Tivta, uz dodatnu podršku Wine Empire.

Crnogorski jedriličarski savez

Program ima za cilj ne samo prikupljanje sredstava, već i podršku razvoju jedrenja na organizacionom i operativnom nivou i unapredjenju statusa jedrenja u Crnoj Gori. Radi se o dugoročnom projektu koji će trajati i nakon Olimpijskih igara u Parizu sljedeće godine, kroz koji će se stvarati nove generacije mladih jedriličara. Buduće inicijative uključuju povećanje i obnovu jedriličarske flote, brodova za trenere te edukaciju sljedeće generacije trenera.

“Dok je cilj svake zemlje olimpijska medalja, prava nagrada za sve takmičare su timski rad, radost i zadovoljstvo u napornom radu. Naš pristup programu razvoja olimpijskog jedrenja u Crnoj Gori vrlo je nova i drugačija vrsta inicijative za Crnu Goru i, na osnovu iskustva u drugim zemljama, uvjereni smo da će imati značajano postignuće. Osim prikupljanja novca, cilj nam je da ojačamo predanu i vrijednu zajednicu oko izvrsnosti u olimpijskom jedrenju, i svi smo neizmjerno ponosni na ovu saradnju.” zaključio je Gadbois.

Program objedinjuje sve jedriličarske klubove Boke Kotorske i dalje uz obalu, za što veću dobrobit svih. To koincidira s nedavnom izjavom ministra sporta Vasilija Laloševića, da je jedrenje danas prepoznato kao prioritetan sport u Bokokotorskom zalivu.

Svečanoj primopredaji su prisustvovali predstavnici JK Delfin ( Tivat ), JK Lahor (Kotor) i JK Jugole Grakalić (Herceg Novi). Među njima su bili uspješni jedriličari Nikola Golubović, aktuelni vice prvak svijeta klase ILCA6, i Milivoj Dukić, koji je Crnu Goru predstavljao na Olimpijskim igrama tri puta.

Crnogorski jedriličarski savez

Dukić trenutno sprovodi pripreme za Svjetsko prvenstvo u Australiji u januaru i cilja na ostvarivanje norme za učešće na Olimpijskim igrama 2024. u Parizu. To će ga učiniti jednim od rijetkih sportista u Crnoj Gori koji će se četrvrti put uzastopno takmičiti na  Olimpijskim igrama.

“U jedrenje sam se zaljubio kada sam imao  8 godina i mogu iskreno reći da mi je to promijenilo život,” rekao je Dukić i nastavio “Predstavljati svoju zemlju na Olimpijskim igrama  je izuzetna čast i pružilo mi je mogućnosti koje inače ne bih imao u životu. Beskrajno sam zahvalan na podršci MOSD-a, kako za moj takmičarski put, tako i za ovo značajno logističko pojačanje koje će značiti  svim talentovanim jedriličarima koji su posvećeni jedrenju, a budućnost jedrenja je u razvoju njihovog potencijala.”

Građani i organizacije zainteresirane za podršku razvoju crnogorskog olimpijskog jedrenja mogu kontaktirati Sandru Janičić na pr@jkdelfin.me ili 069 606 617.