U mjestu Obudojevica na Zlatiboru započeta je izgradnja aerodroma. To je zapravo aerodrom koji je ranije bio privatna investicija, ali se stalo sa radovima. Sada je realizaciju tog infrastrukturnog projekta na sebe preuzela lokalna samouprava.
– Želimo ovde da napravimo aerodrom za male sportske avione, a sigurno u budućnosti za dronove koji će moći da nose i ljude. Pratimo moderne trendove u svetu, jasno je da će savremeni gost i turista tražiti i tu vrstu sadržaja. Ako je imate on će doći, ako nemate on će otići na drugu destinaciju – rekao je za RINU predsednik Opštine Čajetina Milan Stamatović.
On je istakao da je gradnja ovog aerodroma na Zlatiboru započeta ambiciozno i u to vreme možda prerano, ali da je došlo vreme kada to može da se realizuje.
– Možemo pistu da produžimo, namenske sadržaje da dodamo, jer smo promenili mesto na kojem smo hteli da pravimo auto-moto drom, što je projekat jednog našeg sugrađanina koji je građevinski inženjer, čiji je to bio studentski rad. Tako da, imamo ideju i projekat, a na nama je samo da to realizujemo – zaključio je Stamatović.
Izgradnju aerodroma prati i realizacija projekata u vezi sa turističkom infrastrukturom, a grade se golf i sportski tereni.
Dugometražni dokumentarni film “Na zlatnim skalama – Olimpijski Herceg Novi”, sinoć je premijerno prikazan u Dvorani Park u Herceg Novom. Film reditelja Ivice Vidanovića, urađen pod pokroviteljstvom Opštine Herceg Novi, govori o specifičnim vezama jednog podneblja koje je, iako poprilično malo, iznjedrilo veliki broj olimpijaca. Posvećen je sportistima, sportskim radnicima i kolektivima koji su uspjesima ispisivali istoriju olimpijskog sporta.
Kako je poručeno prije projekcije, film je otrgnuo od zaborava neke male i velike hercegnovske uspomene i kao takav predstavlja svojevrstan omaž istrajnosti, inspiraciji i zajedništvu. Nenadani odlazak trenera Petra Porobića sa životne scene, ostavio je reditelja i publiku bez onog dijela priče koju je decenijama ispisivao ovaj svjetski vaterpolo strateg koji je za sobom ostavio dubok trag i veliki doprinos novskom olimpizmu. O izuzetnoj sprezi kulture i sporta govore i nedavno preminula književnica Bosiljka Pušić i najbolji hroničar novskog sporta, Boro Mračević, dugogodišnji vaterpolista i sportski funkcioner.
Prema riječima predsjednika Opštine Herceg Novi Stevana Katića, Herceg Novi odiše onim istim ponosom kao kada su se njegovi veliki sportisti vraćali sa svjetskih i evropskih takmičenja donoseći medalje.
“Njima u čast, a u znak zahvalnosti što su naš grad proslavili i učinili ga prepoznatljivim u cijelom svijetu nastao je ovaj film. Želja Opštine Herceg Novi, kao inicijatora, bila je da ovjekovječi naše sportsko bogatstvo, ističući ponos zbog takvog naslijeđa, ali i da sagradimo svetionik sadašnjim i putokaz budućim generacijama sportista iz našeg grada”, poručio je on.
premijera filma
Katić je kazao da su upravo uspjesi novskih sportista učinili Herceg Novi jedinstvenim, te poručio da su priznanja i titule na čast, koje ovaj grad obavezuju na dalja ulaganja u sportsku infrastrukturu.
“Još niko nije postigao da ima toliko olimpijaca u odnosu na broj stanovnika. Sasvim sigurno je da je uz ostale rezultate, taj podatak doprinio da Herceg Novi postane nosilac titule Evropskog grada sporta za 2024.godinu. Olimpijci i sportski radnici su najbolji ambasadori našeg grada, simbol istrajnosti i predanosti, dok su njihova dostignuća dokaz godina truda i odricanja”, istakao je Katić.
Radeći ovaj film osjećao se kao pobjednik, riječi su scenariste Aleksandra Miletića.
“Toliko smo filmova radili, u toliko zemalja upoznali hiljade sportista, ali ne pamtim da sam se ovako prijatno osjećao kao u ovom gradu. Lijepo je kad shvatiš da si okružen prijateljima, da živiš i radiš u sredini koja poštuje tvoj rad i koja je spremna da uradi nešto za svoj grad i za sebe. Ovdje smo upoznali jednu divnu grupu ljudi koja, ne samo da ima svijest o tome koliko je ovaj grad važan za njih, nego imaju svijest o tome da njihova priča mora biti ispričana, kako bi se mladi ljudi ugledali na njih i krenuli istim putem”, kazao je on.
Miletić se zahvalio sportistima, bez čijih uspjeha, kako je dodao, ne bi film ni postojao, kao i Opštini Herceg Novi koja je pokrovitelj ovog filmskog dostignuća.
“Nadam se da će Herceg Novi, sa svim ovim impulsima i podsticajima biti još uspješniji i bolji”, poručio je on na kraju svečanosti.
U filmu govori više od 20 olimpijaca iz Herceg Novog, a potpisuje ga producentska kuća „CinneSport”.
Premijernom prikazivanju prisustvovali su potpredsjednici olimpijskih komiteta Crne Gore i Srbije, Boro Mračević i Žarko Zečević, Generalni sekretari oba komiteta – Igor Vušurović i Đorđe Višacki, konzul Republike Srbije u Herceg Novom Mićo Rogović, zatim jedan od idejnih tvoraca filma i književnik Vladimir Roganović, kao i predsjednici i predstavnici vaterpolo, stonoteniskog, ribolovnog, odbojkaškog i jedriličarkog saveza Crne Gore, te brojni predstavnici brojnih novskih klubova.
Otkako je eskalirao sukob Izraela i Hamasa, svijet je u strahu od zatvaranja Sueskog kanala, kojim prolazi 12% svjetske trgovine i kroz koji na dan prođu brodovi s teretom vrijednim 10 milijardi dolara. Zatvaranje kanala sasvim bi sigurno za posljedicu imalo poskupljenje sve robe, pa tako i hrane.
Kada je prije dvije godine Sueski kanal bio zatvoren zbog nasukavanja golemog broda, posljedice su bile dalekosežne. Pola godine trebalo je da se normaliziraju dobavni lanci.
Već s prvim danima rata, reagirale su svjetske burze. Od početka sukoba cijena sirove nafte skočila je za 10%. Zatvaranje kanala posljedično bi se odrazilo ne samo na naftu nego i na cijenu druge robe.
– Sigurno će imati utjecaja na sve ostale robe, pa tako i na hranu, jer to je zakon spojenih posuda i rast cijena nafte ne može se ne odraziti na rast drugih proizvoda, rekao je za HRT Robert Jurišić, agroanalitičar.
Stručnjakinja Zvjezdana Blažić ipak ne očekuje da će u Europa biti gladna jer proizvodi dovoljno za svoje potrebe, ima i za izvoz, no broj gladnih u svijetu, zbog sukoba, sigurno će rasti. Hrvatska najviše hrane uvozi iz zemalja unutar europskih granica pa bi dijelila europsku sudbinu.
– Ono što je sigurno, ako bi se sukob proširio ili duže trajao, s obzirom na utjecaj na cijene energenata, da to dovodi do velikih gospodarskih poremećaja, svi napori koji su učinjeni od strane Vlade i centralnih banaka vezano uz suzbijanje inflacije bi tada pali u vodu i u tim situacijama vrlo vjerojatno bi došlo i do inflacija cijena hrane, istaknula je Zvjezdana Blažić, konzultantica za prehrambenu i poljoprivrednu politiku.
Za brojne osiromašene građane to bi bio novi udarac. Iako inflacija posustaje, mnogima su izdaci za hranu i dalje preveliko opterećenje
Stanari zgrada 24 i 26 u ulici Orjenski bataljon u Herceg Novom juče su pokrenuli onlajn peticiju protiv gradnje gradskog hotela na uskom zelenom pojasu između Jadranske magistrale i njihove ulice. Cilj ove peticije je, kako naglašavaju, sprečavanje činjenja još jednog koraka ka budvanizaciji grada.
– Izgradnja gradskog hotela malih smještajnih kapaciteta planirana je na uskom zelenom pojasu (u katastru zavedenom kao šume I klase) i dijelu koji pripada magistralnom putu. Veličina i oblik parcele su u potpunosti neprimjereni za gradnju, pogotovo za gradnju hotelskog objekta, preliminarno kategorisanog kao hotel sa 4 zvjezdice. Jedina racionalna planirana namjena lokacije je zaštitno zelenilo uz magistralni put. Izgradnja ovog objekta predstavlja čist primjer tzv. “investitorskog urbanizma” nauštrb interesa zajednice i u korist pojedinca i uzurpira još jednu od rijetkih zelenih oaza na gradskom području, kao i dio putnog – magistralnog pojasa – obrazloženo je u onlajn peticiji, koju je u startu potpisalo preko 150 građana.
Investitor i izvođač ovog poduhvata je PIA inženjering d.o.o. iz Tivta, a stručni nadzor Marting project d.o.o. iz Podgorice. Saglasnost glavnog državnog, odnosno glavnog gradskog arhitekte na idejno rješenje data je još u avgustu 2021. godine. Predviđeno je da gradski hotel zahvati površinu od 1.259 kvadrata, da ima podrum, suteren, prizemlje, sprat i potkrovlje. Radovi su, prema tabli koja je postavljena na gradilištu, počeli 12. oktobra ove, a biće završeni 10. decembar 2027. godine. Za gradnju ovog objekta, kako je navedeno, investitor ima svu potrebnu dokumentaciju.
Stanari dijela Orjenske ulice pored napisanog u peticiji ističu da se plaše pokretanja klizišta na ovoj lokaciji. Takođe i dio stručne javnosti tvrdi da je ovaj hotel, kako je predstavljen u 3D projekciji na tabli, nemoguće izvesti na ovoj lokaciji, osim ako ne misle da ga grade do bijele crte na magistralnom putu.
Arhitekta Vuk Čvoro smatra ovu gradnju nedopustivom i poziva kolege i građane da joj se suprotstave.
– Do kada ćemo dozvoljavati investitorski urbanizam? Bez imalo zdravog razuma i naravno bez održivosti. Zamolio bih moralne kolege i sugrađane da pruže podršku peticiji. Toliko barem možemo da uradimo da bismo pokazali nivo zrelog odnosa prema prostoru – poručio je Čvoro.
On ističe da se po pitanju ovog objekta podaci sa terena i ne poklapaju sa projektovanim.
Kultni hotel “Boka” srušen nakon zemljotresa 1979.
Podsjećamo, poslije zemljotresa 1979. godine srušen je kultni hotel “Boka” i Herceg Novi je ostao bez gradskog hotela. Tu “titulu” je jedno vrijeme nosio hotel “Plaža” HTP-a “Boka”, kasnije zdanje Vektre “Boka”. Nažalost, poslednjih godina hotel “Plaža” je postao još jednan simbol neuspješne privatizacije, urušen i napušten.
Bilo je očekivano da će vijest o početku pripremnih radova za gradnju gradskog hotela, u blizini sadašnje autobuske stanice, naići na opšte odobravanje građana Herceg Novog, ali očigeledno nije tako.
Obavještavaju se članovi Hrvatskog građanskog društva i mediji da će se Izborna Skupština Hrvatskog građanskog društva održati u petak 27. oktobra 2023. godine u maloj Sali Centra za kulturu u Kotoru sa početkom u 18 sati. Radujemo se Vašem prisustvu.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore osnovano je 2001. godine, nevladina je i neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate, sa svrhom očuvanja i promoviranja kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori kao autohtonog naroda.
Bosiljka Pušić, crnogorska i jugoslovenska književnica, dugogodišnja profesorka srpsko-hrvatskog jezika i književnosti u hercegnovskoj srednjoj školi, preminula je danas u 88. godini.
Uživala je ogroman ugled među svojim đacima. Objavila je preko 20 romana, knjiga poezije i knjiga za djecu.
Bosiljka Pušić rođena je u 1936. godine u Ćupriji. U Jagodini završava osnovnu školu i gimnaziju, a u Beogradu, na Filozofskom fakultetu, odsjek za jugoslovensku i svjetsku književnost.
Zbirku ‘Krila iste ptice’ objavila je 1970. godine, a zatim i brojne knjige poezije i zbirke pripovjedaka – od kojih je već prva, ‘Kavez’ (1981) nagrađena.
Svojim prvim romanom ‘Otvaranje lutke’ izazvala je veliku pažnju kritike i čitalačke publike.
Roman ‘Kumborski vijađ’, štampan u okviru Pobjedine edicije Savremeni crnogorski roman kao jedno od četiri najuspjelija ostvarenja na konkursu za najbolje neobjavljeno romaneskno djelo, ZUNS je uvrstio u lektiru za deveti razred.
Napisala je i desetak knjiga za djecu – Hercegnovske čarolije, Koga boli uvo kako ja rastem, Ružičasti delfin i druge.
Dobitnica je Zmajeve počasne nagrade i nagrade Živojin Pavlović, a svaki njen roman nominovan je za neku od prestižnih nagrada na jugoslovenskom prostoru.
Po odlasku u penziju počinje da slika te da samostalno i kolektivno izlaže.
Najznačajnije hercegnovsko priznanje, Oktobarska nagrada, dodijeljeno joj je prije svega nekoliko dana.
Muzičar Antonije Pušić, poznatiji kao Rambo Amadeus, njen je sin.
Motorna jahta na kojoj su se nalazila troje hrvatskih državljana, od kojih nitko nije ozlijeđen, nasukala se u ponedjeljak rano ujutro na hridi otočića Pijavica, nedaleko od ulaza u Trogirski zaliv, saopštili su iz Ministarstva prometa, mora i infrastrukture.
Nesreću je u 6.35 sati prijavio voditelj motorne jahte CODE, Nacionalnoj središnjici za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka), koja je dojavu potom proslijedila Lučkoj kapetaniji Split i Lučkoj ispostavi Trogir.
U trenutku nesreće na motornoj jahti pod panamskom zastavom su, uz voditelja, boravila i dva člana posade, svi troje hrvatski državljani, od kojih nitko nije ozlijeđen.
Službenici LK Split provode očevid o uzrocima nasukavanja, a preliminarnim očevidom ustanovljeno je da je motorna jahta nasukana pramcem gotovo cijelom dužinom na otočne hridi.
S obzirom na to da je u brodskim spremnicima preostalo oko tri tone pogonskoga goriva tipa diesel, na poziciju su stigli i pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva (DVD) Kaštela, koji su dopremili plutajuće brane radi ograničavanja površinskog onečišćenja mora, ukoliko se dogodi istjecanje goriva.
Voditelj motorne jahte u međuvremenu je zatražio komercijalne usluge odsukavanja i pripreme za tegalj, nakon čega će plovilo biti otegljeno na sigurnu poziciju radi nastavka očevidnih radnji.
Više od 550 osnovaca iz četiri novske škole, uzrasta od prvog do petog razreda, učestvovalo je u Trci radosti koja je održana u okviru svečanosti povodom obilježavanja Dana oslobođenja Herceg Novog.
Sa startnom pozicijom kod Vojničkih banja i ciljem u Gradskoj luci Škver, trku je pored lijepog vremena obilježilo sjajno raspoloženje novske omladine koju je po završetku trke zabavljao DJ Čupko, a nije izostala ni užina za mlade trkače.
Dječiju Trku radosti organizovao je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje u saradnji sa Turističkom organizacijom i Triatlon klubom Herceg Novi.
Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Tivat, zajedno sa pripadnicima Sektora za finansijsko – obavještajne poslove, državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru podnijeli su krivičnu prijavu protiv pravnog lica „Solaris MNE“ i odgovornih lica u tom pravnom licu, i to protiv L.I, državljanina Ukrajine i N.M. državljanina Crne Gore, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo utaja poreza i doprinosa.
-Sumnja se da su navedena lica utajila poreze i doprinose za 2020. i 2021. tako što su izbjegli plaćanje poreza i nisu prijavljivali zakonito stečene prihode u ukupnom iznosu od 16.727,57 eura.
Od ovog iznosa osumnjičeni nisu isplatili poreske obaveze za PDV za 2020. i 2021. u visini od 7.562,57 eura, kao ni poreske obaveze na ime poreza na ostala lična primanja u visini od 9.164 eura-objavio je Tim za odnose s javnošću Uprave policije.
Nacionalna turistička organizacija (NTO), u okviru promotivnih aktivnosti na tržištu Austrije, bila je domaćin predstavnicima poznatih austrijskih medija, koji su od četvrtka do nedjelje boravili u našoj zemlji.
Predstavnici dva poznata austrijska medija će putem članaka i atraktivnih fotografija, koji će biti objavljeni u novembru, svojoj publici predstaviti Crnu Goru kao turističku destinaciju.
Pored obilaska turističkih lokaliteta, poseban akcenat će biti stavljen i na kulturu, tradiciju, istoriju i gastronomiju naše zemlje.
Urednik austrijske medijske kuće Regional Medien Austria, Adrian Langer, kazao je da ga je Crna Gora ostavila bez daha.
“Ona je poput prazne knjige na čijim stranicama će se ispisati priča mnogih putovanja. Pejzaži koje sam tu otkrio, impresivne planine i obala su veoma inspirativni. Sada, nakon ovog iskustva, srdačno bih preporučio ovu zemlju svima koje poznajem: svojoj porodici, prijateljima, kolegama i svima koji traže raznovrsne aktivnosti i doživljaje”, rekao je Langer.
Tokom boravka u destinaciji, imali su priliku da obiđu turističke lokalitete na području Cetinja, Budve, Kotora i Tivta, da uživaju u lokalnim tradicionalnim specijalitetima, kao i da krstare Bokokotorskim zalivom i Skadarskim jezerom.
Novinarka medija TIP/Profi Reisen Verlag, Martha Steszl, kazala je da je njenu prvu posjetu obilježilo istraživanje primorskih gradova, a posebno je oduševio Kotor – grad koji joj je već bio poznat zbog svog mjesta na UNESCO-voj listi svjetske baštine.
“Jedan od najljepših trenutaka bio je kad smo se popeli na vidikovac iznad Kotora. Panoramski pogled koji mi se pružio bio je savršen, sa stijenama koje se spuštaju u more”, navela je Steszl.
Prema njenim riječima, putovanje se ne sastoji samo od lijepih krajolika, već ima i raznovrsnu gastronomsku ponudu.
„Probala sam fantastičnu pršutu i vino, a nisam mogla odoljeti ni morskim plodovima, ribljim specijalitetima i mirisnim začinima koji su obogatili moj gastronomski doživljaj u Crnoj Gori. Svaki obrok bio je prilika za otkrivanje nove dimenzije ukusa i kulture ove predivne zemlje”, rekla je Steszl.
Regional Medien Austria je medij koji je dobro pozicioniran u digitalnom i štampanom sektoru na tržištu Austrije, te putem 128 lokalnih novina dostiže čitanost oko 2,8 miliona čitalaca. Profi Reise Verlag TIP je vodeći austrijski medij za trgovinu i turizam, koji u svom štampanom izdanju ima 55 hiljada kopija i 250 hiljada čitalaca, dok u svom online izdanju dostiže preko 350 hiljada čitalaca na godišnjem nivou.
Imajući u vidu čitanost navedenih medija, očekuje se da će objavljeni članci doprinijeti promociji Crne Gore kao turističke destinacije na tržištu Austrije.
Studijsku posjetu su podržali Nacionalni parkovi Crne Gore, Muzeji Crne Gore, Plantaže 13 jul i lokalne turističke organizacije Cetinja, Budve, Bara, Tivta i Kotora.
