Žućenica fest 2024. - foto Roko Stjepčević - Boka News
1 od 13
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Žućenica fest 2024.
Tradicionalna manifestacija “Žućenica Fest” okupila je veliki broj posjetilaca, kako građana Tivta, tako i turista, koji su imali pirlike da uživaju u bogatoj gastro ponudi…
Jubilarno 20. izdanje Žućenica fest-a u Tivtu održano je u subotu na gradskoj rivi Pine, čiji osnivač i organizator Organizacija žena Tivat, uz potporu Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.
Program ovog gastro festivala pod nazivom “P(i)jat od žućenice” privukao je pažnju brojnih posjetilaca, koji su bili u prilici degustirati brojne delicije od žućenice. Žućenica fest 2024. Zadržala je internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće uzela grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova, kao i gosti iz Bjelorusije i Srbije.
U ime organizatora posjetioce je pozdravila predsjednica Organizacije žena Tivat, Blaženka Vučurović, feštu je otvorio predsjednik SO Tivat, Miljan Marković (video).
Gastro feštu uveličali su nastupom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i Pljevaljski tamburaši.
Žućenica samonikla trava, koja ima mnoge pozitivne efekte na zdravlje, a može se pripremati na razne načine…
Crnogorski građani godišnje prosječno konzumiraju šest kilograma ribe, što Crnu Goru stavlja na začelje mediteranskih zemalja po potrošnji ribe. U Španiji, Portugalu ili Italiji je ta brojka od 60 do 40 kilograma. Nema podataka koliko turisti biraju riblji meni, no da to nije često upućuje podatak da prosječan turista dnevno na hranu i piće potroši oko 30 eura.
Na pjacama se uglavnom prodaje riba iz uzgajališta. Lignje i kozice koštaju 12 eura, grdoba 15, list rumbač i gambori 25. Prodavac Banjo koji je na budvanskoj pijaci skoro četvrt vijeka, za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je riba kraljica primorske trpeze:
“Prije par decenija se znalo prodati 150 do 200 gajbi ribe i to do podne. Danas je to nemoguće, ima puno novih ribarnica i uvozne ribe”.
Kamenice čija je cijena 2,5 eura za komad, čuvaju se na ledu.
Mještani uglavnom kupuju ribu na rivi, gdje predveče pristaje ribarska koča sa dnevnim ulovom. Stranci uglavnom fotografišu ribe, usput nauče kako prepoznati frešku, a dobiju i savjet kako je pripremiti.
Iz ribarnice COGImar na Ljutoj
Dugogodišnji ribar Tiho Fabris kaže za RSE da je u moru manje ribe nego prije, a da najveći dio ulova unaprijed otkupe restorani. Na njihovim menijima su rižota i riblje salate oko 15 eura, lignje na žaru 18, a hobotnica oko 20 eura. Cijena ribe prve kategorije “ide” od 50 eura po kilogramu pa naviše, zavisno od vrste.
Među specijalitetima su i jastozi, koji se u mogu odabrati iz restoranskih akvarijuma. Kilogram se prodaje od 150 eura, i više.
Turisti koji biraju morske specijalitete obično su gurmani i razumiju se u ribu i morske plodove, ali ima i onih koji kažu da im je najvažnije da riba nema kosti, kaže s osmjehom jedan od ugostitelja iz budvanskog Starog grada. Dodaje da je mnogima putokaz ka dobrom zalogaju – informacija gdje jedu mještani.
Danijel iz Španije, koji živi u Dubaiju, kaže da tokom odmora svakog dana on i prijateljica jedu ribu. Dolaze u mali restoran sa samo tri stola, i obično naručuju specijalitet kuće za dvije osobe: kilogram ribe od filea, gambora, lignji, rižota, mariniranih i slanih inćuna i dalmatinskog variva. Smatra da pedesetak eura za takvo zadovoljstvo nije skupo: “Ne žalim da platim za kvalitetnu ribu i volim jednostavna, tradicionalna jela”.
Onima “plićeg džepa” jeftinija riblja jela nude ekspres restorani. Ribar Tiho Fabris kaže da je važno da riba bude dostupna svim turistima, jer je mediteranska hrana dio kulture i tradicije crnogorskog juga.
“Ne mora to biti skupi zubatac, dovoljan je fišek srdela da turista ponese ukus i miris juga”, kaže Fabris.
Prošle godine je u Crnoj Gori izlovljeno 670 tona ribe, a uzgojeno 120 tona (orade i brancina), i oko 260 tona školjki – mušlji i kamenica. Prema podacima iz 2022, godišnja domaća ribarska proizvodnja je između 10 i 12 miliona eura, no to je ispod potreba tokom turističke sezone.
Šetnja po Mjesečini, dobri ljudi i prijatna atmosfera u prirodi uz mirise žalfije, majčine dušice… šta ljepše poželjeti za ovako divnu noć i početak ljeta
Hodajući grebenom poluostrva Vrmac do najvišeg vrha- Svetog Ilije (785 mnv) u noći punog Mjeseca 21. na 22. jun, grupa od 30 planinara (većinom planinarki) iz cijele Boke Kotorske imala je jedinstvenu priliku da u tišini i u ozračju Sunčevog saputnika doživi Ravnodnevicu i početak ljetnjeg solsticija (suncostaja).
Od početka polaska na platou kod tvrđave dok Mjesec još nije „izašao, pješaci su hodali ćutke, bez svjetiljki, jer je noć bila „prozračna“. Navikavajući se na osjećaj gaženja po različitom tlu na stazi dugoj 5,5 kilometara (u jednom pravcu), raspoznavali su mekanu površinu posutu borovim iglicama, onu škripavu od šljunka i stazu kamenitu i grubu pri samom vrhu nadomak Sv. Ilije. A kada se Mjesec oko 21.30 sati pojavio iza Pestingradskog masiva, lampe im nisi ni bile potrebne. Čitavim putem do vrha i nazad njegovo „lice“ ih je pratilo i osvjetljavalo im stazu. Za momenat su zastali i u petominutnoj pauzi u tišini ispratili Mjesec na nebu, u svom biću, a i fotografijama, ovekovječili taj magični trenutak, a potom nastavili dalje. Mogli su da prepoznaju oglašavanje zrikavca i ćuka u šumi, tu i tamo poneki muk teleta iz divljeg krda goveda.
Ćutljivi hodači su ispred i iza sebe mogli da čuju korake ljudi, povezanih ciljem hodajući zajedno uživaju u noći obasjanoj Mjesečinom. Izdignuti iznad gradske vreve, uživali su u svjetlima grada, s pogledom odozgo s jedne i sa druge strane Vrmca.
Osim što su bili tihi, planinari/ke su izbjegavali korišćenje lampadina/svjetiljki/mobilnih telefona, kako ne bi narušili čari mistične noći prepune fantastične energije.
-Veoma je interesantno, baš je vidljivo, nisu potrebne lampe, niti dodatna oprema, jedinstveno iskustvo. Išao sam ovuda danju, ali sada je sasvim drugačiji doživljaj i pogled na Boku, na Kotor, Tivat, Lušticu, Bijelu. Sa vrha puca pogled ka Lovćenu, sve se vidi, kaže nam oduševljeni Nemanja Kovačević, član PK Vjeverica, koji je prvi put na ovoj turi u noći punog Mjeseca.
Noć punog mjeseca – Vrmac – Foto Vjeverica
Planinarka Aleksandra Dragutinović iz Stoliva kaže da je bila iznenađena objavom na FB stranici PK „Vjeverica“ da se na turu ide bez svjetiljki, samo pod sjajem Mjeseca.
-Rekoh sebi: „Hajde da probam“ i eto, vidim da se može, mada je potrebno privikavanje. Ljudi treba da nauče da žive sa prirodom, da malo više koriste svoja čula, da osluškuju šta se dešava oko njih i u njima. Ova šetnja je baš služila tome, evo, većim dijelom puta smo svi ćutali, nismo pričali, slušali smo zvuke prirode, sa pažnjom na to šta se dešava i nije bilo potrebe ni za kakvim osvjetljenjem. Samo smo pratili put, gledali Mjesec i uživali. Šetnja, dobri ljudi i prijatna atmosfera uz mirise žalfije, majčine dušice… šta ljepše poželjeti za ovako divnu noć i početak ljeta, kazala je Dragutinović, koja je takođe prvi put na noćnoj turi.
Turu je predvodila Vesna Pavlović.
U astronomiji suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom kretanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj). U ljetnom suncostaju Sunce se nalazi oko 22. juna, kada je na sjevernoj Zemljinoj polulopti dan najduži i počinje ljeto, a na južnoj polulopti dan je najkraći i počinje zima.
Po posljednjim podacima Turističke organizacije Kotor u Kotoru trenutno boravi oko 6.000 gostiju koji imaju prijavljen boravak u gradu, a uglavnom je riječ o turistima iz Rusije, Srbije, Velike Britanije, Turske, Njemačke…
“Kada je u pitanju broj izletnika i gostiju koji imaju prijavljen boravak u našem gradu već sada možemo konstatovati da je ovo rekordna godina. Govorimo već o ozbiljnoj razlici u odnosu na referentnu 2019. godinu. U aprilu smo imali stoprocentnu razliku u odnosu na 2019. godinu kada su u pitanju gosti koji borave u našem gradu. U maju smo imali 40 posto više gostiju nego u 2019. Kada je riječ o izletnicima gotovo da nema tačke na zemaljskoj kugli odakle nemamo goste,” istakao je direktor TO Kotor, Jovan Ristić.
Jovan Ristić direktor TO Kotor
Upravo zbog takvih gužvi pred kotorskim službama je u narednim godinama zadatak da se na što bolji način organizuju i rade na drugačijoj organizaciji dolazaka kruzera i izletnika i razvijanju stacionarnog turizma.
“Turistička organizacija Kotor i Opština Kotor kontinuirano rade na poboljšanje saobraćajne signalizacije, uz različite aplikacije i različite vidove dodatnih usluga olakšavamo boravak našim gostima ovdje, dajemo različita upozorenja, obavještenja i predloge za kretanje po gradu. Rekao bih da se agencije posredstvom svojih vodiča pridržavaju onog što im preporučujemo. Na ovoliku gužvu pokušavamo da organizujemo sve na najbolji mogući način i definitivno je bolje nego što je bilo, a brojke su veće nego što su bile u prethodnim godinama. Pred nama je da se u narednom periodu potrudimo da sa svim intervencijama koje su moguće uljepšamo boravak našim gostima ovdje, olakšamo život našim sugrađanima i nađemo dobar balans i održiv način razvoja turizma,” kazao je Ristić.
TO Kotor će ljetne mjesece gostima i sugrađanima uljepšati i bogatim manifestacionim programom.
“Do početka jula imamo smotru folklore “Oj talasi talasajte” koju smo podržali sa Opštinom Kotor, imaćemo obilježavanje 400 godina od Velike pohare Perasta, imaćemo još nekoliko manjih manifestacija. Nakon toga ulazimo u jul kada će se održavati Festival pozorišta za djecu i KotorArt. Za 19. i 20. jul najavljujemo koncert tribute bendova na gradskom trgu. Prve večeri nastupaju ABBA i Frank Sinatra tribute izvođači, drugo veče tribute Bijelo dugme i Azra. 13. jula je otvaranje KotorArta uz Carminu Buranu. Zaista jedan bogat mjesec prepun prelijepih dešavanja za sve generacije i za sve ukuse,” najavio je direktor TO Kotor.
Kotor – foto Boka News
Zadovoljstvo načinom na koji protiče turistička sezona u Kotoru istakla je predstavnica Luke Kotor, Maja Danilović.
“Do sada protiče sve u najboljem redu. Kako smo imali najave za jaku sezonu, bilo je potrebno dosta priprema što smo mi ozbiljno shvatili i sve na vrijeme pripremili. Do sada smo imali 122 uplovljenja, maj je bio rekordan u svakom smislu. Mi imamo kompanije koje redovno posjećuju Luku Kotor, najveće tržište je svakako Zapad, SAD, Velika Britanija i Skandinavija. Do kraja godine se očekuje negdje preko 340 uplovljavanja kruzera. Mi već bukiramo i dvije godine unaprijed, tako da sezona nije neizvjesna, svakako radimo uspješno i nastavlja se trend uspješnog poslovanja Luke Kotor,” ispričala je Danilović.
Dosadašnjim rezultatima ostvarenim tokom predsezone i početka glavne turističke sezone zadovoljni su i hotelijeri.
“Najave koje imamo su izuzetno dobre, popunjenost koju smo imali kao jedan od sezonskih hotela u opštini Kotor je veoma zadovoljavajuća i nadamo se da će tako biti i u nastavku sezone. Sadašnja popunjest dostiže od 80 do 90 posto u ovom periodu van visoke sezone. Popunjenost tokom visoke sezone prema najavama će u prosjeku iznositi između 90 i 100 posto. Najveći broj gostiju dolazi iz Velike Britanije, SAD, Turske,” kazala je direktorica hotela Forza Terra, Stanislava Pandilovski.
Pandilovski dodaje da zahvaljujući novim avio-linijama očekuju i goste iz Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Sjeverne Evrope.
Autor fotomonografije „Ratna luka Kumbor – Istorija mornaričke baze u Boki Kotorskoj“, Siniša Luković, najbolji je živi poznavalac vojno-pomorske istorije Boke Kotorske. U rukama držimo više od hronologije Ratne luke Kumbor. To je priča s tri tačke na kraju, puna neobičnih aktera. U jednom trenutku vidimo i kako iz baze poleće jugoslovenski kralj Aleksandar I Karađorđević…
Od izgradnje turske tvrđave na rtu Vrbanj 1539. godine, preko mletačkog zauzimanja Herceg Novog 1687, Kumbor se pokazao kao važna strateška tačka u Zalivu. Naći će se ona tokom istorije pod raznim upravama, austrijskom, ruskom, francuskom, u državi Crne Gore i Boke Kotorske (1813), pod Austrijom drugi put – od 1814, da bi, do izbijanja Prvog svjetskog rata 1914, Boka bila pretvorena u jednu od svega tri tzv. pojasne tvrđave u carevini, u Primorsku tvrđavu Boka.
Početkom aprila 1941, kada će Drugi svjetski rat da zahvati i Kraljevinu Jugoslaviju, u Boki Kotorskoj kao glavnoj bazi Kraljevske mornarice, nalazilo se oko 80% ukupnih snaga tog vida vojske. Boka je bila važan cilj za vazdušni udar njemačkih i italijanskih aviona 6. aprila 1941, kada su nacistička Njemačka i fašistička Italija, bez objave rata, napale Jugoslaviju.
U periodu od 1945. do 1991. godine Kumbor je djelimično izgubio na svojoj važnosti. Otkako se SFRJ raspala u građanskom ratu, gotovo cijela JRM se iz svojih baza u Hrvatskoj preselila u Boku Kotorsku.
Konačni kraj došao je par godina nakon sticanja nezavisnosti Crne Gore 2006. kada je odlučeno da se mornarički zemljišni kompleksi prenamijene u turističke.
Prepoznatljivim stilom, dinamično i pitko, autor nas provodi kroz istorijski turbulentna vremena od kojih je svako ostavilo trag na licu Zaliva i objašnjava nam kakvu je ulogu Kumbor imao u prošlosti Boke.
“Ratna luka Kumbor“ izašla je kao 26. knjiga u čuvenoj ediciji Bokeljologija, knjižarske i izdavačke kuće Knjižara So iz Herceg Novog. Urednik je Nikola Malović, a rezenzent istoričar Dražen Jovanović. Siniša Luković napisao je prije ove i fotomonografije „Pomorska lica Boke Kotorske“ i „Ljudi i brodovi“, takođe u izdanju Knjižare So.
Objavljivanje ove knjige potpomoglo je Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, Opština Tivat i Opština Herceg Novi.
Kulturni centar ,,Nikola Đurković’’ – Gradska galerija Kotor i ove godine u Kotoru organizuje značajnu međunarodnu likovnu manifestaciju, pod nazivom Festival svjetlosti “Zasjaće palaci’’.
Riječ je o sedmom izdanju festivala svjetlosti koji je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti.
Sinoć je na Trgu od oružja upriličeno prvo festivalsko veče koje je ispunilo cilj da se jedinstvenim audio-vizuelnim prezentacijama koje su se projektovale na fasadama zgrada Starog grada zainteresuje prolaznike da na ovakav autentičan način iskuse bogato stvaralaštvo 14 izuzetnih akademskih umjetnika, ali i da se upoznaju sa ljepotama turskog grada Gaziantep – sestrinskog grada Kotoru.
U dvije festivalske večeri u periodu od 22h do 24h posjetiocima se uz ove senzacionalne projekcije na zidinama predstavlja 29 umjetnika iz: Crne Gore, Srbije, Makedonije, Italije, Rusije, Turske, Bosne i Hercegovine, Švedske,Švajcarske i Njemačke. Prve večeri su tako prolaznike svojim prezentacijama u okviru festivala oduševili umjetnici Ana Cvejić, Boris Hodak, Reinhard Stammer, Dijana Lazović, Nikola Žigon, Ivana Bukovac, Ana Bulatović, Gordana Trebješanin, Dragana Mladenović, Dana Radojković, Milanka Mirković, Ružica Rebronja, Rosanda Jušković, Sergey Borisov i grad Gaziantep.
Festival svjetlosti – Zasjaće palaci 2024.
Veliko zadovoljstvo što na ovakav način mogu prezentovati svoje stvaralaštvo izrazili su i ovogodišnji učesnici.
“Za mene će ovo biti veliko i značajno iskustvo, jer prvi put na ovakav način imam priliku da predstavim svoj rad, do sada su to bili tradicionalni galerijski prostori. Ovdje se predstavljam triptihom pod nazivom “Autoportret sagledan kroz prizmu simbola”. Riječ je o vizuzelnom dnevniku koji govori moju priču o životu. U pitanju je kombinovana tehnika – fotografija- kolaž sa upotrebom stakla, drva i ogledala, Jedva čekam da vidim kako će radovi komunicirati sa publikom sa zidina Starog grada,” kazala je umjetnica Rosanda Jušković.
Festival svjetlosti – Zasjaće palaci 2024.
Nešto više iskustva sa Festivalom svjetlosti “Zasjaće palace” ima umjetnica Dijana Lazović, kojoj je ovo treća godina da se sa zadovoljstvom priključuje toj likovnoj manifestaciji.
“Kultura je jako bitna za jedan grad, državu, ali i za neke šire razmjere, tako da smatram da je ovaj događaj jako lijep i da je sastavni dio kulturnih dešavanja grada. Ovom prilikom se predstavljam ciklusom “Uvijek sa prirodom (dodiri slobode)“. Drago mi je da sam ponovo dio ovog festivala i vjerovatno će biti još prilika za neko novo druženje,” ispričala je Lazović.
Važnost Festivala svjetlosti istakla je i umjetnica Ana Bulatović Lili kojoj je ovo drugi put da svoje radove prezentuje u sklopu ovog posebnog audio-vizuelnog programa.
Festival svjetlosti – Zasjaće palaci 2024.
“Nalazimo se u jednom vrlo turističkom gradu, našem divnom Kotoru, gdje osim turista iz Srbije, Bosne, Makedonije i regiona u posjetu dolaze i turisti iz drugih dijelova svijeta i onda se možemo predstaviti na ovaj divan način te nas može vidjeti više ljudi. Predstavljam se apstraktnim slikarstvom iz različitih ciklusa. Inspiracija uglavnom dolazi iz unutrašnjosti, jer se trudim da radim na sebi i odnosima sa drugima. Apstrakcija mi je interesantna jer kroz jedan nekonvencionalan način ima sposobnost da nam govori o nama, samo ukoliko smo sposobni da čujemo šta ima da kaže,” kazala je Bulatović.
Bogat program VII izdanja Festivala svjetlosti “Zasjaće palaci” biće nastavljen večeras na Trgu od oružja, kada će se u periodu od 22 do 24h svima koji se zateknu na gradskom trgu predstaviti druga grupa od 14 izuzetnih umjetnika. Publika će se tako večeras upoznati sa stvaralaštvom Rame Dardania, Johana Wahlstroma, Daliborke Kordić, Igora Modrića, Kovalchuka Arkadya Leonidovicha, Đorđija Vujičića, Ljiljane Kolundžić, Marije Radusinović, Nikole Smilkova, Emira Osmića, Elenore Apollonio, Vladana Rađenovića, Jovana Vujovića, Nikole M. Markovića.
Vlada je na telefonskoj sjednici dala saglasnost Nacionalnoj turističkoj organizaciji (NTO) da 510 hiljada EUR sa podračuna namijeni za podsticajne mjere koje imaju za cilj rast turističkog prometa sa emitivnih tržišta organizovanim avio-prevozom.
U Vladi očekuju da se tih pola miliona EUR upotrijebi za uvođenje novih avio-linija kojima se Crna Gora povezuje sa destinacijama sa emitivnog tržišta i/ili povećanjem broja rotacija na postojećim avio-linijama i/ili produžavanjem perioda letjenja, kroz realizaciju zajedničke marketing kampanje sa turoperatorima tokom ove i narednih godina, do ukupnog utroška sredstava, piše Pobjeda.
NTO od 2013. godine ima otvoren podračun za podršku avio-dostupnosti Crne Gore na koji su, shodno zaključcima Vlade i zaključenim ugovorima, u ranijem periodu uplaćivana sredstva ministarstva nadležnog za turizam, Aerodroma Crne Gore i drugih partnera, u cilju obezbjeđivanja sredstava za izmirenje obaveza po ugovorima sa avio-kompanijama.
“Zaključno sa 2021. godinom istekli su svi zaključeni ugovori sa avio-kompanijama. NTO je izmirila sve ugovorene obaveze prema avio-kompanijama i nema dugova po ovom osnovu”– kaže se u Vladinom dokumentu.
Na ovom podračunu je, nakon svih realizovanih ugovora, preostao iznos od 510,29 hiljada EUR.
“Imajući u vidu okolnost da se NTO ne opredjeljuju sredstva u skladu sa zakonima, te da je njen budžet nedovoljan za realizaciju aktivnosti iz djelokruga njenih nadležnosti, ukazujemo na potrebu da se razmotri mogućnost da se sredstva koja su preostala na podračunu za podršku avio-dostupnosti Crne Gore iskoriste za finansiranje aktivnosti u okviru programa podsticajnih mjera koje imaju za cilj rast turističkog prometa sa emitivnih tržišta organizovanim avio-prevozom”, kazali su iz Vlade.
Realizacija podsticajne mjere podrazumijevala bi da turoperator uvodi nove avio-linije kojima Crnu Goru povezuje sa destinacijama sa emitivnog tržišta i/ ili povećava broj rotacija na postojećim avio-linijama i/ili produžava period letjenja što je doprinos unapređenju avio-dostupnosti destinacije.
Arkansas Foto: South Arkansas Reckoning/Suzy Parker / Reuters
Napadač je u petak otvorio vatru u supermarketu u Arkansasu u Sjedinjenim Državama i ubio tri osobe, a ranio 10 drugih ljudi, uključujući dva policajca, saopštila je policija Arkansasa.
Osumnjičenik je također ranjen razmjenii vatre s policijom, rekao je novinarima ravnatelj policije države Arkansas Mike Hagar.
Pucnjava se dogodila u trgovini mješovitom robom Mad Butcher u Fordyceu, gradu od 3200 stanovnika oko 112 km južno od Little Rocka.
– Nažalost, možemo potvrditi da je ranjeno 11 nedužnih civila, a troje od njih je preminulo. Dvojica policajaca su ranjena u razmjeni vatre. Osumnjičenik je također upucan i priveden, rekao je Hagar.
Nije objašnjavao okolnosti pucnjave niti odgovarao na pitanja.
Očekuje se da će ranjeni policajci i osumnjičenik preživjeti, rekao je. Ozljede civila varirale su od onih koje nisu opasne po život do iznimno kritičnih, rekao je.
Guvernerka Sarah Huckabee Sanders rekla je na platformi društvenih medija X da je obaviještena o incidentu.
– Zahvalna sam policijskim snagama i onima koji s u prvi reagirali na njihovoj brzoj i herojskoj akciji spašavanja života, poručila je.
Druga uvertira manifestacije Tivat Music Festival predstavila je čelistu Željka Ivovića upravo u ambijentu iz koga vodi porijeklo. Ivović je nastupio u Gornjoj Lastvi, slaveći zajedno sa publikom Svjetski dan muzike i rađanje novog godišnjeg doba. Pozdrav ljetu postao je tradicionalan događaj, koji u okviru Dana pejzaža priređuje lokalno Kulturno-zavičajno udruženje “Napredak”, sada partner TMF-a.
Posjetioce je pozdravila Marija Nikolić iz Napretka, otvarajući Dane pejzaža i podsjećajući na poseban ambijent koji Gornja Lastva pruža, naročito kad je u pitanju organizovanje koncerata.
“Ovaj put slavimo početak ljeta zajedno sa novim fetivalom u našem gradu, TMF, čiji su organizatori prepoznali ambijent Gornje Lastve kao pravo mjesto za uvertiru”, kazala je Nikolić.
“Slaveći Dan muzike na otvorenom, pridružili smo se koncertima širom svijeta. Svoj “Pogled na Baha” sa publikom je podijelio čelista Željko Ivović, rodom iz Gornje Lastve, koji je ovdje prvi put. Bilo je to pravo mjesto i pravi trenutak za kvalitetan i autentičan doživljaj u čast umjetnosti nad umjetnostima”, poručili su iz PR tima TMF-a.
Koncert Gornja Lastva
“Osjećaj je divan bio, atmosfera fenomenalna, puno ljudi. Magično veče i jedno nesvakidašnje iskustvo, drugačijeod bilo kog drugog, pogotovo jer sam porijeklom odavde, a prvi put sam tu. Sve se pomiješalo, sve se spojilo i stopilo u jedno i kroz Baha je to pokušalo da se manifestuje i da se ostvari. Drago mi je što sam večeras imao i prvi solistički koncert u Crnoj Gori i to baš na TMF-u, gdje ću nastupiti ponovo petog avgusta, isto u Gornjoj Lastvi, sa ansamblom “Boka” i pozivam publiku i na taj koncert, koji će imati odličan program“ kazao je Željko Ivović.
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacija u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, pod pokroviteljstvom Centra za kulturu Tivat, uz podršku zlatnog sponzora Coca-Cola HBC Crna Gora, te kompanija Luštica Bay, Porto Montenegro, Regent Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty, Henley & Partners i drugih značajnih sponzora, sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.
