JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ Kotor, Gradska biblioteka i čitaonica u petak, 29. septembra u Multimedijalnoj sali Kulturnog centra sa početkom u 19 sati organizuju veče posvećeno reditelju Zdravku Velimiroviću.
Tokom večeri biće promovisana i knjiga „Odloženo za sjutra“ koja predstavlja zbirku tekstova, pisama i nekoliko scenarija pronađenih u bogatoj zaostavštini Zdravka Velimirovića. Materijal za knjigu pripremila je njegova supruga Ranka Velimirović, a knjiga je objavljena ove godine u Podgorici u izdanju Književne zadruge Srpskog narodnog vijeća Crne Gore.
U programu učestvuju: Dušan Davidović, Goran Velimirović i Mladen Velimirović. Moderatorka programa je Marija Starčević.
Akademik Zdravko Velimirović rođen je na Cetinju 1930. godine. Gimnaziju završava u Kotoru, a filmsku i pozorišnu režiju na Akademiji za pozorište, fim, radio i televiziju u Beogradu 1954. godine i filmsku režiju na Visokoj filmskoj školi u Parizu 1957. godine.
Bio je redovni profesor filmske režije i dekan na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu od 1985. do 1986. i vanredni profesor na Univerzitetu u Montrealu 1990. godine.
Režirao je dokumentarne, televizijske i radio drame, kao i osam igranih filmova za šta je dobio više od dvadeset nagrada i priznanja.
Dvostruki je dobitnik Trinaestojulske nagrade 1958. godine za dokumentarni film „Zublja grahovačka“ i 1968. godine za film „Lelejska gora.“ Njegovi filmovi predstavljali su jugoslovensku kinematografiju na mnogim internacionalnim filmskim festivalima.
Samo o Kotoru uradio je šest dokumentarnih i kratkometražnih filmova promovišući svoj zavičaj u Jugoslaviji i u svijetu.
Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, Nemila, Herceg Novi
Sezonu smo ispratili jednom desetodnevnom restrikcijom vode i osigurali da nam se gosti ne zadrže nakon 3. septembra. Po sistemu – šta su se sjetili da ljetuju u septembru?! Po isteku restrikcija, mogli smo mirne duše svirati kraj i podvući račune, kaže se u saopštenju Opštinskog odbora DPS Herceg Novi.
Ipak, lokalna vlast je (poznata po svom svečarskom duhu), odlučila da priredi i mali, skromni doček ponovnog uspostavljanja vodnosnabdjevanja. Tako je umjesto predvidivog transparenta „Dobro došla vodo u Herceg Novi“, na Torionu na Podima okačen simboličan natpis „Kad se vojska na Kosovo vrati“. Kako od dana postavljanja transparenta do danas nijesmo uspjeli da uočimo da se bilo ko uputio ka Kosovu, možemo samo zaključiti da je natpis korišćen za neke ranije prilike, a sada iskorišten za potrebe dočeka vode, jer je bio „prvi s ruke“.
Ipak, ne možemo se oteti utisku da je lokacija za transparent nekako nespretno odabrana. Tik iznad Meljina i spornog kolektora zbog koga je ovu sezonu obilježio neizdrživ, ali upečatljiv „miris“ kanalizacije punom dužinom Meljina, ali i u naseljima prije i poslije.
Direktor Zarić je posvećeno „prijetio“ da je rješenje na pomolu. A kad će – ne znamo. Ako mu je cilj bio da Meljinama ostavi autentičan pečat, to je uradio uspješno i nepogrješivo. I mještani i turisti i prolaznici u tranzitu su sigurno zapamtili Meljine.
Herceg Novi – foto Media Biro
Izbjegavamo neprijatna pitanja, pa nećemo pitati kada je i koliko postavljača transparenta pošlo ka Kosovu. Nismo raspoloženi da se bavimo huškačkom ideologijom. Samo bismo cijenili da nam neko potvrdi da je transparent okačen za potrebe proslave povratka vode, nakon restrikcije kojom smo protjerali poslijednje turiste. Kao što u lokalima počnu da gase svijetlo da sugerišu da je vrijeme za odlazak.
Ukoliko je transparent okačen kao dio skromne proslave, u krugu porodice, onda samo koristimo priliku da preporučimo da ga izmjeste negdje gdje mu manje smrdi. Teško je nama koji prolazimo, a kako je tek kad je stalno vezan za jedno mjesto.
U krajnjem, nijesmo iznenađeni – potpuna pasivnost u rješavanju problema neizdrživog smrada, restrikcija vode, saobraćajni kolapsi, pa sve to „umireno“ jednom zastavom, zaista jeste stil rada i jedino što naša lokalna vlast zna da uradi – saopšteno je iz Opštinskiog odbora DPS Herceg Novi.
Oprema za koju se sumnja da je ukradena sa dubrovačkog Aerodroma Ćilipi 1991-1992. godine, pronađena je prilikom popisa imovine Aerodroma Crne Gore (ACG), kazao je premijer Dritan Abazović, dodajući da je o tome obaviješteno nadležno tužilaštvo.
Abazović je na Fejsbuku /Facebook/ naveo da je oprema „završila u Tužilaštvu“.
„Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu ACG, prilikom popisa imovine te državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo“, rekao je Abazović.
Prema njegovim riječima, za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.
Abazović je poručio da vode transparetnu politiku, ispravljaju brojne nepravde i uče važne istorijske lekcije.
„O svemu ovome danas je obaviješteno nadležno tužilaštvo, a Ministarstvo vanjskih poslova će o istom zvaničnim putem upoznati i kolege iz Hrvatske“, naveo je Abazović.
On je zahvalio rukovodstvu ACG, na čelu sa predsjednikom Odbora direktora Eldinom Dobardžićem, izvršnim direktorom Vladanom Draškovićem i njegovim zamjenikom Petrom Radulovićem, na posvećenom i odgovornom radu.
„Za razliku od prethodnika, ova Vlada Crnu Goru vodi pravim putem“, kazao je Abazović.
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 109 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 19. do 22. septembra ove godine, pokazali su da je na 84,4% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 6,4% lokacija dobrog, dok je na 9,2% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 9 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 8, dok je na 1 lokaciji ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 8 lokacija voda bila odličnog, na 2 dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 21 lokaciji, od čega je na njih 16 ona bila odličnog, na 1 dobrog, a na 4 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Kada je u pitanju opština Budva, Program se realizuje na 32 lokacije, od kojih je na njih 30 voda bila odličnog kvaliteta, a na 2 dobrog kvaliteta.
U opštini Ulcinj, od ukupno 18 lokacija na kojima se realizuje Program praćenja sanitarnog kvaliteta, morska voda je bila odličnog kvaliteta na njih 17, dok je na 1 lokaciji ona bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Analize su pokazale da je morska voda bila odličnog kvaliteta na 13 lokacija u opštini Bar, na 1 dobrog, te na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Klasifikacija voda za kupanje u okviru ovogodišnjeg Programa praćenja sanitarnog kvaliteta morske vode vrši se u skladu sa članom 8 Pravilnika o načinu i rokovima za sprovođenje mjera obezbjeđivanja očuvanja, zaštite i poboljšanja kvaliteta vode za kupanje (“Službeni list Crne Gore”, br. 028/19), kojim se vode za kupanje klasifikuju kao: “odlične”, “dobre”, “zadovoljavajuće” i “loše”.
~Sinergijom nadahnuća, likovnih izraza, stilova i žanrova, u Kotoru predstavili stvaralački opus „Singulariteti“
Umjetnički tandem: Hana Belobrk, studentkinja završne godine diplomskih studija na smjeru Slikarstvo na Akademiji primijenjenih umjentosti u Rijeci i Ensar Hadžić Buxhoeveden, magistrand na odsjeku Grafika Akadamije likovnih umjetnosti u Sarajevu, ukrštajući bakropis i digitalnu sliku, spojili su svoje estetske posebnosti različitih stilskih i žanrovskih izraza i tehnika u jedinstvena likovna djela, te cijeli opus nazvali “Singulariteti”.
Pod tim nazivom otvorena izložba u Gradskoj galeriji Kotor, gdje se ovi mladi slikari prvi put predstavljaju publici u Crnoj Gori. Dvije posebnosti i jedinstvenosti spojili su u jedno.
-Ovo je jedna potvrda zajedničkog rada, jedne sinergije dva različita osjećaja prema umjetnosti, koji su našli jedinstvo, upravo kroz ove radove. Svaka izložba je jedno dodatno upoznavanje, kako likovnog, tako i ličnog karaktera nas dvoje, pošto se mi ne znamo mnogo dugo. Ali, u ovo kratko vrijeme, koliko se poznajemo, zapravo smo „izrodili“ nešto što je unikatno i za Hanino i za moje izražavanje, kaže za Boka news Ensar Hadžić Buxhoeveden.
On i Hana upoznali su se prošle godine na Eko-koloniji u Parku prirode Blidinje u Bosni i Heregovini, gdje su, kažu, uzajamno prepoznali radove i senzibilitete onog drugog, te odlučili: „To je to“.
Koliko je lijepo i zanimljivo raditi zajedno, toliko je i naporno i zahtjevno prilagođavati se nekom sasvim drugačijem senzibilitetu ličnosti. Iako po vokaciji slikarka, Hana se uspješno bavi ilustracijom- digitalnom grafikom. Autorka je kratkometražnih filmova RIbirht i Škampfrotacija i dokumentarnog filma o umjetniku Vlatku Vinceku. Kao strip-crtačica učesnica je StreetArt Festivala kao i Bijenala scenskih dizajnera u Novom Sadu. Klasično orijentisan na tradicionalnu grafiku, kojoj je posvećen, Ensar je takođe aktivni volonter međunarodnih organizacija “Nova Akropola” i “La Benevolencija”, te član “Jevrejskog omladinskog kluba” u Sarajevu.
-Trebalo nam je neskromnih pola godine i više, bar devet mjeseci da se sve ovo dovede do ovog nivoa. Iima jedan rad koji je nastajao u nekoliko faza, dok nakon nekoliko mjeseci nije počeo da dobija dimenzuju gdje je to-to. Bilo je tu puno više varijacija, više od ovih što vidite, ali napravili smo selekciju najboljih, objasnili su umjetnici, koji su u stvaralačkoj sinergiji spojili tradicionalnu i virtuelnu umjetnost.
Detalj sa otvaranja izložbe
-Nova tehnologija koja ulazi u svijet zapravo oblikuje umjetnost, drugačije je sagledava, tako smo na ovaj način – spojem bakropisa i ove digitalne tehnologije htjeli probuditi ovu staru tehniku, a i predstaviti je kroz tu novu suvremenu dimenziju. Praktično, naše slike nastaju iz grafike. Ensar mi je poslao svoje bakropise, a zatim sam ih ja digitalno obradila, kolažirala, nadodala sa svojim nekim radovima koje sam stvarala digitalno ili sam baš dodala direktno vektorima, kaže Hana. Ensar objašnjava da bakropis, kao i sve tradicionalne tehnike grafike, imaju svoj tiraž. Broj umnožavanja originala zavisi od toga koliko ploča to dopušta da se izvede. S druge strane, oni se mogu printati neograničeno, ali je jako važan izbor papira u svemu tome. Oni koriste teški tristogramski grafički papir koji se upotrebljava za grafičke tehnike, a danas i vrlo često i za art-printove isto tako, zbog njihovog kvaliteta.
-Zajednička tema izložbe „Singulariteti“, termin koji je uveden 60-ih godina, mada je postojao i ranije, ali u biti, on ima više raličitih terminoloških objašnjavanja i primjena u zavisnosti od teme. U ovom slučaju ona se odnosi na doba kada mašine dolaze na nivo čovjeka, gdje sveobuhvatnost takvog jednog civilizacijskog napretka, s jedne strane destilira dušu, a s druge otvara put kosmosu. Mi smo to dočarali i kroz tehnološki aspekt stvaranja, jer grafika je jedan tradicionalni medij, koji se koristi od XV vijeka sve do danas, tek posljednjih 100 i nešto godina taj medij postaje nešto otvoreniji i više se umjetnički izražava kroz unikatne otiske, kroz različite materijale, objasnio je Hadžić Buxhoeveden.
Imali su manju izložbu u Kulturnom centru u Koprivnici, Haninom rodnom gradu, gdje su se predstavili sa radovima manjeg formata, s obzirom da je i prostor u kome su izlagali takođe bio manji. To je odličan aspekt izložbe, kaže Ensar, jer u odnosu na prostor, umjetnik može prilagoditi postavku.
Da gledalac sam pronađe svoje vizije
-Živimo u svijetu gdje smo sve više inverzivni prema platformama, ali, koliko je svijet tehnologije napredovao samo u zadnjih 20 godina, možemo samo zamisliti šta će tek doći za 200 godina. Tako da je ovo naš neki pokušaj pronalaska odgovora na pitanja o čovjeku, duši, stvarnosti, o svemu što nas okružuje, gdje će to otići, kako će završiti. Najbolje je da svaki posjetilac za sebe, pojedinačno izvuče iz radova tu viziju budućnosti. Bila nam je namjera da se to iskaže i kroz radove, pošto jedan takav koncept može meni ili Hani biti blizak, ali za svakoga ponaosob je drugačiji. Kolikio god mi htjeli objasniti, jednako je kao prepričavanje istoga, nikad se ne može objasniti do kraja, poručuje Ensar.
Nova dimenzija likovnog djela
-Ensar koristi tehniku bakropisa i ta je tehnika stavljena u odnos sa digitalnom tehnikom vektorske grafike koju je Hana primijenila na njegovim bakropisima. Njihovim miješanjem dobijaju se rezultati uznemirujućeg, magičnog i surealnog karaktera. Sukob između tradicionalnih i savremenih načina izražavanja prikazuje se kroz spajanje dva različita stila. Digitalnim kolažiranjem, koje je Hana odradila, te multimedijskim ukrštanjem i preplitanjem različitih stilskih i žanrovskih karakteristika iznašli su jednu novu dimenziju likovnog djela koje, ako gledamo tematski i pojedinačno, ima potpuno drugačija značenja i narative, kazala je Radmila Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra “Nikola Đurković” Kotor.
Zbog održavanja M.B.A.T. „Podi 2023“ u subotu (30. septembar) i nedelju (1. oktobar) biće zabranjen saobraćaj od kružnog toka u Meljinama do Kamenog, od 9:00 do 18:00 sati, saopšteno je iz Sekretarijata za komunalne djelatnosti Op[tine Herceg Novi.
Kako pojašnjavaju, odluka o privremenoj izmjeni režima saobraćaja donijeta je radi bezbjednog i nesmetanog odvijanja auto-trke „Podi 2023“.
Organizator, Auto moto sportski klub Podi, dužan je da preduzme potrebne mjere i radnje za bezbjedno odvijanje manifestacije.
Kosovska policija i dalje pretražuje okolicu sela Banjske i manastira gdje se zabarikadirala skupina od oko 30 napadača. Ubijeni kosovski policajac je pokopan, a u međuvremenu je pronađeno tijelo četvrtog napadača. Pritvorene napadače sumnjiči se za napad na ustavni poredak i terorizam, a kosovski ministar unutarnjih poslova Dželjalj Svečlja od Srbije traži izručenje ranjenih koji su pobjegli i liječe se u Novom Pazaru. On tvrdi da su imali oružje srbijanske vojske i oklopna vozila te da je sve bilo pomno isplanirano.
Kriza na Kosovu više se ne smije minorizirati niti podcjenjivati. Zadnji događaji potvrđuju da su bez učinka Bruxelleski i Ohridski dogovori Albanske i Srpske strane. Tko može zaustaviti eskalaciju sukoba na Kosovu i kakva je uloga ruske obavještajne zajednice koja se povezuje s poticanjem hibridnog rata na području jugo istoka Europe ili Balkana koji se odnosi na Kosovo i Crnu Goru.
U emisiji Studio 4 gostovao jeMandy Hsyu urednik i novinar RTV Kosova. Rekao je kako je situacije trenutno mirna, te da nije bilo nikakvih incidenata od nedjelje popodne.
– Kosovska policija radi svoj posao, pretražuje teren, ne samo kod Banjske, nego na kompletnom teritoriju, jer se pretpostavlja da se teroristi ili ljudi povezani s tim teroristima još uvijek skrivaju po selima na sjeveru Kosova.
Istaknuo je i kako su u sve što se događa sigurno umiješani Rusi.
– Oni 170 kilometara od Prištine imaju humanitarni centar. Njihovi špijuni su prisutni na teritoriju Republike Srbije, posebno vojna služba GRU. Interesantno je da je prije dva mjeseca u britanskom parlamentu izjavljeno da Srbija naoružava na veliko Sjever Kosova, prenoseći oružje ambulantnim vozilima skrivajući ih u manastirima i pravoslavnim crkvama. A general Kastrati jučer je rekao kako ima saznanja da na Sjeveru Kosova postoji nekoliko skladišta municije koji se čuvaju da bi se podigla pobuna protiv nezavisnog Kosova od strane države Srbije, rekao je Mandy Hsyu.
Osvrnuo se i na poruke iz Beograda.
– SAD će povećati dinamiku u smislu da strane sjednu za pregovarački stol, ali dijalog Prištine i Beograda u dosadašnjem formatu je mrtav. Međunarodna zajednica i pogotovo Amerikanci će inzistirati jer ako nema pregovora postoji šansa da taj vakuum iskoriste Srbija i njihove terorističke skupine, rekao je.
Potvrdio je i da specijalne jedinice kosovske policije već 15-16 godina treniraju američki, izraelski i britanski instruktori.
– To je bez sumnje elita formacija koja je u stanju da riješi sve složene operacije slične onoj koja se dogodila u nedjelju, zaključio je Mandy Hsyu.
U Šibeniku u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić u utorak 26. septembra u 19 sati bit će predstavljena biografska knjiga Karlo Baumann- inženjer, jedriličar, ronilac.
Baumann, bio je teški ronilac koji je vadio podrtine brodova, aviona, dokova, maona…duž cijelog Jadrana, nakon Drugog svjetskog rata, ukupno oko 800 podrtina. Većina je obnovljena, ostale su reciklirane.
Radeći kod Zlarina na vađenju brodova Prestolonasljenik Petar (Partizanka) i Karađorđe (Proleterke)- oba obnovljena na ponos bijele putničke flote Jugolinije- no i podrtine u Šibenskom kanalu i prema Zatonu te kod Rogoznice, jedrio je pa i podučavao jedrenju u šibenskom akvatoriju.
Stjecajem okolnosti JK Val dobio je iz toga perioda sjajnu dokumentaciju za svoje arhive.
Uz svoj glavni posao, uglavnom u Brodospasu, bio je, naime i stravstveni jedriličar, član mnogih klubova s područja Kvarnera i u Splitu, i dva puta jedriličarski olimpijac- 1936. i 1952.
Bio je pisac priručnika, graditelj jedrilica, inovator, dopisnik mnogih medija i stalna tema i meta tadašnjih novinara, a i sam je pisao.
Jednako je bio ne samo teški ronilac nego i istraživač, pisac priručnika o ronjenju, sjajan praktičar i teoretičar.
Njegova iznimno zanimljiva biografija tiče se, tako, i Šibenika koji mu je, uz Split, priredio veličanstven jedriličarski ispraćaj nakon što je taj teški ronilac koji se spuštao na tada nezamislive dubine- stradao pri zaronu na par metara dubine u splitskoj luci u svojoj 40. godini, u ljeto 1954. godine.
Brod Dalmacija s njegovim lijesom isplovio je iz Splitske luke ispraćen rijekom građana i flotom jedrilica i brodova, a isto se tu večer ponovilo u Šibeniku, potom Zadru i Rijeci.
Bio je „kod kuće“ na cijeloj dužjadranskoj obali, a sa zlarinskim i krapanjskim roniocima ne samo da je radio oko Zlarina i drugdje, nego je s legendarnim Jerkom Tanfarom proveo najveći dio svoga, nažalost kratkog, radnog vijeka, kao nerazdvojan tandem.
Ostat će poznat i po tome što je u nemogućim uvjetima, koje nitko nije mogao savladati, zaronio u mračne dubine rudnika Trepča na Kosovu i spasio rudnik od totalnog potapanja i dugotrajnog prestanka proizvodnje.
O knjizi će govoriti autorica knjige i kćerka Karla Baumanna Daina Glavočić Baumann, Jordanka Grubač i Darko Gulin.
Potraga na mor Dubrovnik foto Tonči Plazibat/Cropix/
U ponedjeljak popodne, na dubrovačkom području, dogodila se nesreća u kojoj je nestalo više osoba koje su bili na kajacima. Spašeno je devet osoba, a nastavlja se potraga za najmanje dvije osobe. Potraga je privremeno obustavljena zbog noći, a nastavljena je u utorak ujutro.
Prema informacijama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, potraga obuhvaća područje kod otoka Lokruma, kao i akvatorij ispred stare gradske luke i Pila na području Dubrovnika, a potraga je proširena i kroz dio Koločepskog kanala prema otoku Koločepu, Orašcu i Zatonu.
“U potrazi sudjeluju izletnički lokalni brodovi i brodice, policijsko plovilo i brod Lučke kapetanija Dubrovnik te vatrogasci”, izvijestilo je Ministarstvo.
Glasnogovornica dubrovačko-neretvanske policije Andrijana Biskup izjavila je da su policijske snage uključene u akciju traganja i spašavanja te se fokusiraju na mjesto gdje su kajaci posljednji put uočeni i širi morski pojas oko tog područja. Policija je također pretražila cijeli otok Lokrum u suradnji s lokrumskim rendžerima.
Potraga je pokrenuta nakon dojave građana koji su uočili prevrnute kajake s vanjske strane otoka, a prema posljednjim informacijama, spašeno je devet osoba, uključujući jedno dijete.
Potraga je nastavljena u utorak ujutro, a neslužbene informacije govore da se trenutno traga za mlađom ženskom i mlađom muškom osobom. Prema neslužbenim informacijama, nestale osobe nisu bile u skupini s vodičem, nego su kajak unajmile samostalno.
