Nova knjiga najuspješnijeg hrvatskog alpinista Stipe Božića “Penjačevi zapisi”, svojevrsna autobiografija od rodnih Zavojana do osvajanja najviših vrhova, redateljske i snimateljske karijere, aktivnosti u HGSS-u, predstavljena je u utorak na književnom festivalu Vrisak.
Kako je u uvodu naveo urednik Drago Glamuzina, Božić je čovjek s bezbroj talenata. On je jedna od nekoliko osoba za koju vjerojatno znaju svi u zemlji, i to ga znaju po dobrom, istaknuo je Glamuzina na riječkom festivalu Vrisak.
Među Božićevim alpinističkim dosezima izdvojio je dvostruko osvajanje Mount Everesta, uspon na tri najviša vrha na svijetu, kao četvrti čovjek na svijetu kojem je to uspjelo, kao i uspon na najviše vrhove svih kontinenata.
Uz alpinizam i penjanje, ostvario je i istaknutu karijeru snimatelja i redatelja dokumentarnih filmova i pisca knjiga, naveo je.
Stipe Božić je predstavio svoju knjigu “Penjačevi zapisi” uz pomoć fotografija i video zapisa.
Kronološki, kako je i knjiga pisana, uz niz anegdota obuhvatio je cijeli svoj život, od djetinjstva, preseljenja u Split, prvih skijaških i penjačkih iskustava.
Oslikao je najvažnije alpinističke pohode, prisjetio se svojih prijatelja penjača i alpinista, od kojih su neki tragično stradali tijekom uspona.
Završio je s aktivnim djelovanjem u Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (HGSS). Spašavamo sve i svugdje, i ponosni smo na to, rekao je Božić. A, kako je naveo, upravo ih kritike koje HGSS-u upućuju pojedinci da ne bi trebali spašavati nemarne i loše opremljene pojedince, motiviraju da nastave sa svojom djelatnošću.
“Jedino što čovjek može iza sebe ostaviti na kraju života je priča o sebi”, zaključio je Stipe Božić.
Humanitarno društvo slijepih i civilnih invalida rata Tivat priređuje večeras, 13. septembar još jedan u nizu humanitarnih koncerta kako bi pomoglo svoje članove i radilo na njihovoj afirmaciji i integraciji u društvene tokove kroz kulturne sadržaje i kroz upotrebu savremenih tehničkih dostignuća .
Gost koji se po četvrti put odazvao pozivu tivatskom Društvu u još jednoj humanoj misiji je Miroslav Ilić. Veliko i veoma popularno ime narodne muzike koje je obilježilo čitavu jednu epohu tog žanra u bivšoj Jugoslaviji, nedavno je proslavio 50 godina rada. Koncert u Tivtu će se održati 13. septemba u Velikoj sali Centra za kulturu od 20 sati.
Festival zabavne mediteranske i pop glazbe „Glas Boke 2023“ biće održan u kafani „Dojmi“ (u slučaju lošeg vremena u Velikoj sali Kulturnog centra „Nikola Đurković“) u petak, 15. septembra sa početkom u 20 sati.
Organizator je Hrvatska kulturna udruga „Stađuni od kulture“.
Pokrovitelji su Srednjišnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Turistička organizacija Kotor.
LEUT SLOBODNE DALMACIJE SUDJELOVAO JE NA REGATI 2020. GODINE JAKOV PRKIĆ/CROPIX
Jedriličarski klub “Labud” iz Splita organizira ove subote i nedjelje 16. i 17. septembra regatu “Labud classic” & “Labud vintage” na ruti Split – Bobovišća na Moru – Split.
Pravo sudjelovanja imaju brodovi iz classic razreda, odnosno krstaši izrađeni od drva stariji od 40 godina, dužine preko svega između 7,7 i 15,0 metara.
Mjerodavna je dužina preko svega upisana u Plovidbenu dozvolu, ili Svjedodžbu o sposobnosti jahte za plovidbu. Trup krstaša može biti izrađen isključivo klasičnom (kalafatani madiri) ili letvičastom metodom.
U vintage razred ulaze krstaši izrađeni od stakloplastike, čelika, aluminija, šperploče ili pak drva (za slučaj kada je trup izgrađen dijagonalnom ili stich&glue metodom) stariji od 30 godina, dužine preko svega između 6,0 i 12,0 metara.
Stanovnici sela u dijelovima Maroka koje je razorio najveći potres u zemlji u više od jednog stoljeća, spavali su na otvorenom četvrtu noć u utorak. Potres magnitude 6,8 stupnjeva, po zadnjim službenim podacima objavljenim u utorak, odnio je 2901 ljudski život, a 5530 ljudi je ozlijeđeno.
Timovi za potragu iz Španjolske, Britanije i Katara pridružili su se marokanskim vlastima u naporima da pronađu preživjele u potresu magnitude 6,8 koji je kasno u petak pogodio planine Visokog Atlasa, rušeći tradicionalne kuće od blata koje su posvuda u regiji.
Državna televizija izvijestila je kasno u ponedjeljak da se broj mrtvih popeo na 2862 i da su 2562 osobe ozlijeđene. Budući da je veći dio područja potresa u teško dostupnim područjima, vlasti nisu objavile procjene o broju nestalih.
U selu Tinmelu gotovo sve kuće su uništene i cijela je zajednica ostala bez doma. Smrad desetaka mrtvih životinja zatrpanih ispod ruševina širi se dijelovima sela.
Muhamad Elhasan(59) rekao je da je večerao sa svojom obitelji kada se potres dogodio. Njegov 31-godišnji sin istrčao je van i stradao kada se krov kuće njihova susjeda urušio te ga zarobio pod ruševinama.
Elhasan je rekao da je tražio sina slušajući ga kako vapi za pomoć. Ali na kraju vapaji su prestali i kad je stigao do sina, bio je mrtav. Elhasan, njegova supruga i kći preživjeli su ostavši u kući.
– Da je ostao u kući, bio bi živ, rekao je Elhasan.
Stanovnici Tinmela i drugih sela rekli su da su golim rukama izvlačili ljude iz ruševina.
U Tikehteu, gdje je ostalo nekoliko zgrada, 66-godišnji Muhamed Uchen opisao je kako su stanovnici spasili 25 ljudi, među kojima je bila njegova sestra.
– Budući da nismo imali alata, kopali smo rukama, rekao je.
– Vidjela joj se glava i nastavili smo ručno kopati.
Snimka iz udaljenog sela Imi N’Tala, koju je snimio španjolski spasilacAntonio Nogales iz humanitarne skupine Bomberos Unidos Sin Fronteras (Ujedinjeni vatrogasci bez granica), pokazuje muškarce i pse kako se penju preko strmih padina prekrivenih ruševinama.
– Razina uništenja je… apsolutna, rekao je Nogales u ponedjeljak, boreći se da pronađe pravu riječ kojom bi opisao ono što je vidio. – Sve su kuće porušene. Unatoč razmjerima štete, rekao je da se spasioci koji tragaju sa psima još nadaju da će pronaći preživjele.
Marokanski kralj Muhamed VI. posjetio ozlijeđene u potresu
Marokanski kralj Muhamed VI. posjetio je u utorak u bolnici u Marakešu ozlijeđene u snažnom potresu koji je u petak navečer pogodio tu zemlju, objavila je službena marokanska agencija MAP.
Kralj je posjetio sveučilišnu bolnicu u Marakešu gdje se “upoznao sa zdravstvenim stanjem ozlijeđenih”, nakon čega je dao krv, po agenciji.
U narednih deset dana potpisaće se ugovor sa izvođačima koji će graditi zgradu za zaposlene u zdravstvu u Kotoru i Podgorici, najavila je za Portal CdM v.d. direktorice Stambene zadruge zadravstvenih radnika Maja Radišević.
“Imali smo dva javna poziva i na oba javna poziva imamo ponudu jednog ponuđača sa kojim ćemo u narednom periodu ući u drugi krug pregovaranja shodno zaključcima Komisije i odluci Upravnog odbora nebi li dobili što povoljniju cijenu za izgradnju”, kazala je Radišević.
Prema njenim riječima, skok cijena građevinskog materijala nakon koronavirusa je uticao da cijena bude znatno veća u odnosu na cijenu stanova u zgradi koja je prije pet godina građena na Tuškom putu ali će, ona biti 30 do 40 odsto niža od tržišne.
“Izvođač još nije izabran ali vjerovatno će u narednih desetak dana kroz pregovarački postupak doći do izvođača radova”, naglasila je Radišević i dodala da će zgrada u Zagoriču imati 209 stanova.
Ona ističe da su došli do podataka da se na toj katastarskoj parceli može napraviti 250 stambenih jedinica”. Najavila je da će Stambena zadruga tokom sljedeće sedmice pokušati da organizuje sastanak sa glavnim državnim arhitektom ne bi li dobili saglasnost za povećanje broja stambneih jedinica.
“Za izgradnju zgrade u Pljevljima nije bilo zainteresovanih izvođača pa ćemo u narednom periodu korigovati svoje zahtjeve. Postignut je dogovor i o gradnji stanova u Pljevljima i Kotoru. Naglašavam da će se prvi put u istoriji graditi stanovi za zdravstvene radnike/saradnike u Pljevljima”, kazala je Radišević i podsjetila da se i u Kotoru na prvom javnom pozivu javio ponuđač.
Taj ponuđač, je napominje ona, dao dosta korektnu cijenu s obzirom na trenutne tržišne cijene nekretnina.
“Pregovori sa ponuđačem su zakazani za početak sljedeće sedmice. Vjerujem da ćemo i tu postići dogovor u narednih desetak dana i da će se to finalizovati ugovorom, kako za Kotor tako i za Podgoricu”, rekla je Radišević i dodala da zainteresovanih izvođača radova za gradnju zgrade u Pljevljima nije bilo.
Prema njenim riječima stav Komisije i Upravnog odbora Stabene zadruge zdravstvenih radnika “Zdravstvo” je da se kriterijumi koriguju kako bi se javio možda manji lokalni izvođač, ko god odgovori zahtjevima.
Herceg Novi će u subotu, 16. septembra biti domaćin 7. Međunarodnog festivala klapa. Koncert je planira u 20 sati u parku „Boka“.
Organizator je klapa Castel Nuovo uz pokroviteljstvo Opštine Herceg Novi i gradske Turističke organizacije i tehničku podršku JUK Herceg fest.
Na 7. Međunarodnom festivalu u Herceg Novom ljubitelji klapske pjesme imaće priliku da, uz domaćina „Castel Nuovo“, čuju i „Jadran“ iz Tivta, „Jedinstvo“ iz Bara, „Kamerton“ iz Podgorice, „Maris“ iz Kotora, kao i sedam hrvatskih klapa: „Batuda“ iz Donjeg Rata, „Geta“ iz Orebića, „Ladesta“ iz Lastova, „Zvizdan“ iz Posušja, „Salona“ iz Solina, „Ošjak“ i „Kumpanji“ iz Vele Luke.
Herceg Novi – foto Vuk Ilića
Ulaz je slobodan, a organizatori najavljuju da će koncert, u slučaju lošeg vremena, biti održan u Dvorani Park.
Radni sastanak predstavnika organa lokalne uprave Tivta i Stručne službe za maloljetnike Višeg suda u Podgorici održan je danas u Opštini Tivat. Sastanak je otvorio potpredsjednik Opštine dr Andrija Petković.
„Tivat je grad u kome postoji veliki broj sportskih klubova i sadržaja za mlade, što je ujedno i najbolja prevencija kada govorimo o devijantnim ponašanjima kod djece i mladih“ – kazao je Petković i istakao da sadržaj na društvenim mrežama danas u velikoj mjeri utiče i oblikuje ponašanje mladih.
„Takođe, veliki je problem i uticaj drugih medija, pogotovo pojedinih TV stanica, koje vrlo često promovišu agresivne i neprikladne oblike ponašanja i ličnosti sumnjivih moralnih i intelektualnih kapaciteta“.
Doc. dr Valentina Smolović iz Stručne službe Višeg suda u Podgorici istakla je da njihova služba prati maloljetne počinioce krivičnih djela od izvršenja krivičnog djela do izvršenja krivične sankcije.
„Suština današnjeg sastanka jeste potreba uspostavljanja saradnje između suda i institucija u kojima bi se vaspitne mjere, izrečene djeci, mogle sprovoditi“. Na sastanku je uručen i razmatran predlog Sporazuma kojim se regulišu uslovi i način sprovođenja posebne obaveze – obavljanje društveno korisnog ili humanitarnog rada i uključivanje u sportske aktivnosti.
Smolović je navela dobru saradnju sa opštinskim organizacijama Crvenog krsta u kojima je sprovođenje ovih mjera dalo dobre rezultate, te kazala da se iste mogu sprovoditi i u drugim opštinskim organizacijama ili ustanovama za koje se očekuje da bi primjena posebne obaveze pozitivno uticala na pravilan razvoj i jačanje odgovornosti maloljetnika, kako ubuduće ne bi činili krivična djela.
Opština Tivat će u narednom periodu organizovati sastanak sa predstavnicima organizacija i institucija u cilju doprinosa realizaciji ovog sporazuma i prepoznavanja značaja socijalizacije i integrisanja u društvo maloljetnika, počinilaca krivičnih djela.
Sastanku su prisustvovali i aktivno učešće uzeli i predsjednik Skupštine opštine Miljan Marković, menadžerka Opštine Patricia Pobrić, sekretarka Sekretarijata za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević, samostalni savjetnik za prevenciju bolesti zavisnosti Aleksandar Daković, pomoćnik sekretara Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Boško Pavićević i rukovoditeljka sektora za normativno – pravne i administrativno – tehničke poslove Andrea Gvozdenović, kao i koordinator odjeljenja bezbjednosti Tivat Petar Rolović.
Tisuće poginulih u oluji u Libiji, Foto: Omar Jarhman/Reuters
U snažnoj oluji na istoku Libije, koja je donijela obilne oborine i poplave, prema podacima tamošnjih vlasti poginulo je više od dvije tisuće ljudi, a na tisuće su nestale.
Prema istim izvorima, oštećene su dvije brane, brojne zgrade, kuće i ceste.
Vlasti su proglasile izvanredno stanje. Zatvorene su škole i trgovine, uveden je policijski sat. Zatvorene su i četiri glavne naftne luke.
Dužnosnici Crvenog polumjeseca izvijestili su da je situacija na poplavljenim područjima katastrofalna.
Ministar: Više od 1000 mrtvih pronađeno u libijskom gradu nakon poplava
Više od 1000 tijela pronađeno je u istočnom libijskom gradu Derni nakon što su ga pogodile poplave, rekao je u utorak ministar u vladi na istoku zemlje, dodajući da se očekuje da će konačni broj biti vrlo velik.
“Vratio sam se iz Derne. Stanje je katastrofalno. Tijela leže posvuda – u moru, u dolinama, ispod zgrada”, rekao je Reutersu telefonom Hichem Chkiouat, ministar civilnog zrakoplovstva i član odbora za hitna stanja.
“Broj tijela pronađenih u Derni veći je od 1000”, rekao je.
Očekuje da će konačni broj biti “doista vrlo velik”.
“Ne pretjerujem kada kažem da je 25 posto grada nestalo. Mnoge zgrade su se srušile”, dodao je.
Dužnosnici u administraciji koja vodi istočni dio podijeljene zemlje, rekli su u ponedjeljak da je najmanje 2000 ljudi poginulo u poplavama, iako nije bilo odmah jasno na čemu se temelji ta procjena.
Dužnosnici su rekli da su još tisuće nestale u poplavi, za koju su rekli da je odnijela cijele četvrti nakon pucanja brana iznad grada.
Video podijeljen na Facebooku, koji Reuters nije mogao neovisno potvrditi, prikazuje desetke tijela prekrivenih dekama na pločnicima u Derni.
Libija je politički podijeljena između istoka i zapada, a javne službe su se raspale od pobune koju je 2011. podupirao NATO i koja je potaknula godine sukoba.
Međunarodno priznata vlada u Tripoliju ne kontrolira istočna područja.
Nakon što je prošli tjedan pogodila Grčku, oluja Daniel je u nedjelju zahvatila Sredozemlje te poplavila ceste i uništila zgrade u Derni, a pogodila je i druga naselja duž obale, uključujući drugi najveći libijski grad Benghazi.
Poplave u Libiji izbrisale četvrtinu grada, strahuje se da je 10.000 nestalih
Nakon pucanja brana u velikom nevremenu koje je zahvatilo Libiju otprilike četvrtina grada Derne na istoku zemlje izbrisana je s lica zemlje, objavila je u utorak regionalna administracija, a Crveni križ je priopćio kako se strahuje da je u poplavama diljem zemlje nestalo oko 10.000 ljudi.
Najmanje 1000 tijela već je izvučeno samo u Derni. Lokalni dužnosnici strahuju da bi broj mrtvih mogao biti znatno veći nakon što je oluja Daniel prešla Sredozemljem i pogodila zemlju čije su gospodarstvo, infrastruktura i standard u katastrofalnom stanju nakon više od desetljeća sukoba.
Novinar Reutersa je, na putu prema Derni, obalnom gradu s oko 125.000 stanovnika, uz rub ceste vidio prevrnuta vozila, srušena stabla i napuštene, poplavljene kuće.
Ministar je poslije za Al Jazeeru rekao kako očekuje da će ukupan broj mrtvih u cijeloj zemlji na kraju dosegnuti i više od 2500 jer neprestano stižu novi podaci o nestalima, a brojevi rastu.
“Iz vlastitih neovisnih izvora možemo potvrditi da je broj nestalih zasad oko 10.000”, rekao je putem videoveze iz Tunisa novinarima u Ženevi Tamer Ramadan, voditelj izaslanstva Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca (IFRC).
U jednoj od videosnimki na Facebooku, koju Reuters nije mogao potvrditi iz neovisnih izvora, vide se tijela prekrivena dekama na pločnicima Derne. Prema gradu kreću brojni konvoji s humanitarnom pomoći.
Prijestonica Cetinje, posredstvom Sekretarijata za investicije i održivi razvoj, uspješno je realizovala projekat izgradnje trga na Njegušima – jednog od najstarijih trgova u Crnoj Gori, koji predstavlja značajno kulturno-istorijsko nasljeđe ovog kraja.
Izvedeni radovi po projektu podrazumijevali su izgradnju kompletne podzemne infrastrukture, rekonstrukciju trga, izgradnju parking prostora, postavljanje javne rasvjete i urbanog mobilijara, a planirano je i hortikulturno uređenje ovog prostora.
U okviru istog projekta postavljene su montažne kućice izložbeno-prodajnog karaktera, koje će omogućiti lokalnom stanovništvu da plasiraju i prodaju tradicionalne proizvode.
Njeguši – foto Prijestonica Cetinje
Realizacijom ovog projekata, Prijestonica Cetinje želi da pozicionira Njeguše kao konkurentan turistički lokalitet u Crnoj Gori, kao i da podstakne razvoj poljoprivrede, stvarajući uslove za ostanak ljudi u naseljima van urbanih gradskih zona.
Izvođač radova je konzorcijum SMB koji čine Kobra iz Budve, Ramel iz Nikšića i Geoengineering Podgorica.
