Turistička organizacija opštine Kotor uradila je autentične marame koje su prepoznatljiv dio uniforme zaposlenih na informativnim punktovima i u kancelariji za prijavu i odjavu boravka stranaca.
Detalji na maramama su motivi iz umjetničkih djela Vaska Lipovca, čije korišćenje nam je ustupila njegova porodica, saopšteno je iz TO Kotor.
Zaposleni u TO Kotor
Velika zahvalnost Mariu Lipovcu koji je iskazao veliko razumijevanje i podržao još jedan projekat koji je TO Kotor radila, publikaciju “Vodiča za vodiče” čija naslovnica takodje sadrži motov istaknutog, svestranog, kotorsko-splitskog slikara, sliku “Mornar za zastavicama”.
Vasko Lipovac (Kotor, Crna Gora 1931 – Split, Hrvatska, 2006.) svestrani je kotorsko-splitski kipar, slikar i grafičar. Rodio se u Kotoru, obrazovao u Zagrebu, te potom od 1967. godine živio i radio u Splitu.
Povodom obilježavanja 20 godina od otvaranja gradskog Muzeja u saradnji sa Turističkom organizacijom opštine Budva biće prezentovani novi suveniri, a riječ je o srebrnim replikama nakita koji je izložen u muzeju, najavila je direktorica JU Muzeji i galerije Budve, Lucija Đurašković.
Budva i cijelo primorje su prepravljeni suvenirima koji nemaju nikakvu vrijednost, ali zato oni koji žele suvenir sa dušom mogu ga naći gradskom Muzeju.
“Mnogi građani Budve, u smislu potreba da određeni autentični suvenir poklone bilo kome, ne samo građani, već organizacije, preduzeća i ustanove. Mi od početka dakle, od osnivanja Muzeja 2003. godine imamo određeni broj suvenira koji prezentuju autentičnost, u smislu da pravimo replike suvenira koji su najatraktivniji. Možda ti suveniri nisu bili dovoljno prezentovani ali evo sada uz pomoć TO Budva se pripremamo da odradimo još jednu repliku, a to je prsten. Vrlo je bitno što smo se i na taj korak odlučili, da se prezentuje nakit koji je vrlo privlačan, a potiče iz našeg muzeja. Naravno tu je i popust, kada je riječ o budvanskoj kartici i tu je 30 odsto popusta za sve građane Budve”, kazala je za Polis Đurašković.
Mr Lucija Đurašković
Ona je istakla da u svakom momentu može da se kupi replika lirskog šlema, iz V vijeka p.n.e ali i druga keramita, amfore i nakit.Prstenje će biti urađeno u srebru, a povod je 20 godina od otvaranja Muzeja.”Ove godine je 20 godina od osnivanja Muzeja u smislu same zgrade i uklapa se uz novu postavku muzeja u smislu tehnološkog unaprijeđenja jer je to nova postavka koja podrazumijeva digitalnu postavku i gdje ćemo pokazati građanima i turistima ono najbolje što Muzej ima”, istakla je ona.
Savremena muzejska zgrada u Budvi otvorena je 2003. godine u srcu Starog grada.
Uredba o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva (AFIR), koja je na snazi od prošlog tjedna, obvezuje članice EU-a na povećanje broja punionica električnih vozila, posebno na Trans evropskoj prometnoj mreži (TEN-T), a pitanje je ima li Hrvatska podesnu infrastrukturu za to.
AFIR obvezuje Hrvatsku da osigura punionice na TEN-T-u u ekvivalentu snage 1,3 kW za svako registrirano potpuno električno vozilo te 0,8 kW snage za svaki plug-in hibrid, a obaveza će biti i svake godine usklađivati kapacitete prema rastu broja registriranih električnih i plug-in hibridnih vozila.
Hrvatska mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine struje
Prometni stručnjak Željko Marušić kaže da električni automobili nove generacije imaju realni doseg 250 do 400 kilometara, upola kraći nego automobili s klasičnim motorima, a to znači da trebaju dvostruko češće ići na punjenje energetskog spremnika.
Na autocestama smo izradili punionice za struju svakih pedesetak kilometara, s prosječno dva mjesta za brzo punjenje i dva do tri normalna, što je nedostatno za turizam i vozila u tranzitu.
”Jedna učinkovita punionica struje, ili stajalište s desetak mjesta za punjenje električnih vozila, osobnih i gospodarskih, trebalo bi imati dva do tri MW instalirane snage, pa je glavni problem kako osigurati i distribuirati dovoljno električne energije s potrebnom instaliranom snagom punjenja za punionice širom zemlje, posebice na glavnim prometnicama i urbanim sredinama”, rekao je Marušić Hini.
Naglašava da nije problem napraviti punionice, već osigurati i distribuirati dovoljno električne energije jer struja se može kupiti i uvesti, ali naša mreža nije spremna prihvatiti i distribuirati potrebne količine, a do nekih se lokacija neće isplatiti graditi dalekovode i trafostanice.
Da bi funkcionirale punionice za laka i teška električna vozila duž TEN-T-a će se umjesto gradnje dalekovoda i trafostanica pribjegavati izgradnji malih elektrana, npr. na plin, a to je i opcija za vršno napajanje punionica koje će se primarno napajati preko dalekovoda i trafostanica.
Marušić smatra da će elektrifikacija cestovnog prometa prvenstveno dovesti do premještanja, a ne i do smanjenja globalnog zagađenja.
”Električni automobili ne proizvode štetnu emisiju plinova, ali ako voze na struju uvezenu npr. iz BiH, gdje se godišnje u termoelektranama spali devet milijuna tona ugljena, tada smanjenje onečišćenja nije postignuto”, kaže Marušić.
Iz Hrvatske udruge za elektromobilnost Strujni krug kažu da je Hrvatska sredinom godine imala 5850 registriranih električnih i oko tri tisuće plug-in hibridnih vozila, što znači da bi morala postaviti punjače ukupne snage 10.005 kW. To je ekvivalent 200 brzih punionica snage 50 kW, ili 100 ultra-brzih punionica snage 100 kW.
Predsjednik Strujnog kruga Hrvoje Prpić naglašava da nas AFIR obvezuje na postavljanje punionica na svakih 60 kilometara TEN-T-a do kraja 2025., i to punionice s minimalnom dostupnom snagom od 400 kW, što ne mora biti na jednom mjestu, ali jedna punionica morat će imati snagu od 150 kW.
Do kraja 2027. godine ta bi se snaga trebala sa 400 povećati na 600 kW, pri čemu barem dvije punionice trebaju pružiti snagu od 150 kW. Punionicom snage 150 kW prosječni se automobil napuni za 15-20 minuta.
Teška električna vozila, kamioni i autobusi, trebali bi po AFIR-u do kraja 2025. na najmanje 15 posto TEN-T-a imati stajališta s najmanje 1400 kW raspoređenih na veći broj punjača, a barem jedan od punjača mora pružati snagu od 350 kW.
Do kraja 2027. zahtijeva se da je već 50 posto TEN-T-a opskrbljeno stajalištima s najmanjom ukupnom snagom od 2800 kW i barem dva punjača snage 350 kW.
Ta se infrastruktura treba širiti i na prometnice koje su povezane na TEN-T, prema AFIR-u se do kraja 2027. godine punionicama za teška električna vozila treba opremiti pola takvih prometnica, a sve ostale do kraja 2030. godine.
Udruga Strujni krug, koja je nacionalni predstavnik u Europskoj udruzi za elektromobilnost, radi na unapređenju ukupne infrastrukture za elektromobilnost, uključujući i zakonodavna rješenja za pojednostavljenje isplate poticaja te da se počne s ugradnjom 100.000 punjača u stupove javne rasvjete.
Marušić kaže da se baterije mogu za 30 minuta napuniti samo na ultra brzoj punionici, što je jedino prihvatljivo vrijeme, inače vozač mora čekati nekoliko sati da se napune baterije.
Punjenje desetak vozila istodobno može prouzročiti raspad elektro-distribucijskog sistema
Tu se otvara problem, jer samo jedno mjesto za brzo punjenje, od 10 do 80 posto kapaciteta jednog ozbiljnog automobila angažira 150 kW snage u električnoj mreži, kao za manji kvart.
Punjenje desetak vozila istodobno dovelo bi u pitanje rad gradskog elektro-distribucijskog sistema, odnosno izazvalo njegov raspad, tvrdi Marušić.
S primjenom AFIR-a, uz očekivano sve veći udio električnih vozila u prometu, posebno među turistima, treba računati da će nam već za pet-šest godina trebati na svakoj postojećoj benzinskoj crpki na autecesti i u većim gradovima biti instalirana snaga punjenja od 2 do 3 MW, te izgradnja brojnih dodatnih crpki.
Marušić smatra da bi za njihovu opskrbu strujom trebalo sagraditi nuklearnu elektranu na potezu od Bosiljeva do Sv. Roka, s mrežom dalekovoda i trafostanica, jer vjetroelektrane i solarne elektrane neće moći riješiti problem učinkovitog električnog napajanja budućeg elektrificiranog cestovnog prometa.
No, u strategijama razvoja elektrificiranog prometa u prvi se plan stavljaju obnovljivi izvori električne energije (vjetroelektrane, solarne elektrane, hidrocentrale…).
Prema dokumentima Hrvatskog sabora, intencija usvojene TEN-T Uredbe je izgradnja učinkovite i multimodalne europske mreže željeznica, unutarnjih plovnih putova, kratkih pomorskih ruta i cesta, koje su povezane gradskom čvorovima, pomorskim i unutarnjim lukama, zračnim lukama i terminalima.
Pritom je uočen nedostatak infrastrukture za alternativna goriva, što ima negativan utjecaj na klimu i okoliš. TEN-T mreža pati od uskih grla, koja ograničavaju prijevozni kapacitet te otežavaju protočnost prometnica, a nedovoljna mrežna onemogućava uspostavu efikasnog multimodalnog prijevoza.
Europski zeleni plan iz prosinca 2019. postavlja cilj klimatske neutralnosti EU-a do 2050. godine, ali i smanjenje neto emisije stakleničkih plinova do 2030. za najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. godine.
Emisije iz prometa čine četvrtinu ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, pa je Europskim zelenim planom postavljen cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova iz prometa za 90 posto kako bi Unija do 2050. postala klimatski neutralno gospodarstvo i pritom radila na ostvarenju nulte stope onečišćenja.
U Strategiji za održivu i pametnu mobilnost do 2030. na cestama EU-a trebalo bi biti najmanje 30 milijuna automobila s nultim emisijama ugljičnog dioksida i 80.000 kamiona s nultim emisijama, a do 2050. gotovo svi automobili, kombiji, autobusi i nova teška vozila trebali bi imati nultu stopu emisija.
Putnički terminal Gaženica osvojio nagradu World Cruise Awards
Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica, kojom upravlja najveći svjetski operater putničkih luka Global Ports Holding putem tvrtke Zadar International Port Operations d.o.o. (ZIPO), osvojila je nagradu World Cruise Awards u kategoriji za Najbolji europski terminal za krstarenja, priopćili su iz Zadar Cruise Porta.
Dobitnici nagrade World Cruise Awards proglašeni su na gala ceremoniji održanoj 15. listopada 2023. u poznatom hotelu Atlantis The Royal u Dubaiju, UAE.
World Cruise Awards prepoznaje i nagrađuje standarde uslužnosti i izvrsnost operativnih procesa kroz godišnji program dodjele nagrada. Dodjeljuju se u 26 kategorija koje obuhvaćaju putničke luke i terminale, destinacije i brodove. Za nagradu Najbolje europske putničke luke nominirano je svega 13 luka. Jedina nominirana hrvatska luka i ove godine je bila Zadar Cruise Port – Putnička luka Gaženica.
Povodom ove nominacije, Rebeka V. Pevec, generalna direktorica ZIPO-a/ Zadar Cruise Porta – Putničke luke Gaženica izjavila je: “Dobiti ovu nagradu izuzetna je čast i privilegija. Tim više što je ovo prva hrvatska putnička luka i terminal koji je osvojio ovu prestižnu titulu. Doista nam puno znači da su struka i javnost prepoznali našu kvalitetu i naša kontinuirana nastojanja da na globalnoj razini budemo prepoznati po izvrsnosti, profesionalnosti i uslužnosti. Naš cijeli tim i svi naši suradnici izuzetno su ponosni na postignuto.”
Osim Zadra, bile su nominirane su još četiri luke iz portfelja Global Ports Holdinga, a to su Barcelona, Malaga, Valletta i prošlogodišnji pobjednik Lisabon. U tom užem izboru su također bili Civitavecchia, Monaco, Amsterdam, Oslo, Limassol, Kiel i Rostock.
World Cruise Awards podržava razvoj, inovativnost i najbolje prakse na globalnoj razini, a razvio se iz institucije World Travel Awardsa, koja obilježava 30 godina svojeg djelovanja.
Predstava BRAČNA KOMEDIJA, rađena u produkciji Scene “Maska” iz Šapca, biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u petak, 20. oktobra od 20 sati.
Glume: Ivan i Aneta Tomašević.
“Bračni par je izašao u novootvoreni restoran da proslavi sedamnaest godina braka. Saznajemo da imaju šestoro djece: dvoje njene djece iz njenog prvog braka, dvoje njegove djece iz njegovog prvog braka i njihovo dvoje djece iz njihovog braka. Za vrijeme večere otvaraju se teme o kojima nije bilo planirano da se razgovara : o tašti i svekrvi, o djeci, ali i o odnosima žene i muža braku i muško – ženskim odnosima i pravima žena i muškaraca pa sve do želje za razvodom” – stoji u opisu predstave.
Prodaja ulaznica po cijeni od 5,00 eura / za đake, studente i penzionere 3,00/ biće na blagajni Kulturnog centra dva sata prije početka predstave (20.10.2023.g.od 18h-20h).
Crnu Goru u novembru 2023. godine očekuje popis stanovništva, domaćinstava i stanova. Od 2021. godine traju peripetije vezane za ovu, najvažniju, statističku akciju. Nakon nemogućnosti održavanja popisa zbog uvođenja privremenog finansiranja početkom te godine, 42. Vlada Crne Gore je utvrdila predlog zakona o popisu i uputila ga u Skupštinu početkom 2022. godine, saopšteno je iz Centra za demokratsku tranziciju CDT.
Kako navode iz CDT-a, politički događaji u toj godini su se odvijali velikom brzinom pa smo, za samo nekoliko mjeseci, imali pad 42, izbor 43. i izglasavanje nepovjerenja 43. Vladi, koja je do danas u tehničkom mandatu.
“Skupština Crne Gore je u decembru 2022. godine usvojila Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova (Zakon) u kome, mimo dosadašnje prakse, nije naveden period održavanja popisa već Vladi je dato ovlašćenje da to utvrdi podzakonskim aktom. Vlada u tehničkom mandatu je u februaru 2023. godine Uredbom utvrdila da će se popis održati u periodu 1-15. novembra”, podsjećaju.
Takođe dodaju, iako je politički momenat donošenja ove odluke bio veoma složen, iako je donesena u susret predsjedničkim i parlamentarnim izborima, činilo se da će Crna Gora, nakon 12 godina, dobiti neophodne podatke za kreiranje državnih politika.
“Međutim, kako kod nas stvari baš i nijesu tako jednostavne, ovaj je proces opterećen brojnim pitanjima i potencijalnim kritičnim tačkama: u javnosti su otvorene različite dileme o popisu, iznešene ozbiljne optužbe i sumnje, čuli smo zahtjeve za odlaganjem, prijetnje bojkotom, čuli smo pozive na opstrukcije, pa su čak i pokrenute kampanje koje građanima sugerišu kako treba da se nacionalno osjećaju i kojoj vjeri da pripadaju”, ocjenjuju iz CDT-a.
U ovim okolnostima, a s obzirom na iskustvo u popisnim akcijama i naše članstvo u savjetu statističkog sistema, smatraju da je važno pripremiti dokument u kome pokušavamo razriješiti neke dileme koje postoje u javnosti, otvoriti važna pitanja o kojima se do sad malo razgovaralo, javno iznijeti svoje sugestije za poboljšanje popisnog procesa, ma kad se on dogodio.
“Predmet našeg interesovanja je prije svega analiza ukupnog ambijenta i transparentnost popisnog postupka, uticaj partitokratije na mrežu instruktora i popisivača i bezbjednost procesa kroz prizmu poštovanja važnih statističkih zakona, principa i standarda”, ističu.
Kako su kazali, pripremljenost Uprave za statistiku (Monstat) u dijelu koji se tiče kvaliteta pripreme i sprovođenja Metodologije za pripremu organizaciju i sprovođenje popisa (Metodologija) tek su sporadično tretirali, želeći da im skrenemo pažnju da su u ovom procesu za sebe uzeli “vruć krompir” da na javnoj sceni zastupaju i brane odluke političara, a koje u suštini ne zavise od njih.
“Detaljnu analizu metodologije i njenog neposrednog sprovođenja ostavljamo ekspertima koji se u užem smislu bave ovim procesom. Ostajemo otvoreni za sve dobronamjerne sugestije, kritike i javnu debatu o ovoj analizi”, zaključuju iz CDT-a.
Popisna komisija za opštinu Herceg Novi objavila je spisak 22 instruktora za sprovođenje popisa stanovništva, domaćinstava i stanova koji će biti održan od 1. do 15. novembra.
Instruktori su: Igor Svilanović, Elza Kovačević, Sanja Lazić, Nikola Vuksanović, Branko Prelević, Teodora Seferović, Jelena Poledica, Marija Bošković, Zorica Zejak, Ana Vlaović, Romana Jeknić, Ivana Radman, Boris Obradović, Jasna Tičić, Željko Bajčeta, Dragana Stanišić, Jelena Medojević, Nataša Maksić, Ratka Janković, Ana Zambelić Pištalo, Milena Rajković i Mijajlo Roćenović. Iz ovog spiska se vidi da su se na listi instruktora našli i direktorica Direkcije za imovinu i zastupanje Jelena Poledica, načelnik Službe za zajedničke poslove Boris Obradović i sekretar Sekretarijata za kulturu i obrazovanje Ana Zambelić Pištalo.
Nakon objavljivanja spiska veliki broj Novljana i onih koji su se kandidovali da budu instruktori ili popisivači izrazio je nezadovoljstvo jer, iako je najavljeno da će prednost imati nezaposlena lica sa visokom stručnom spremom i penzioneri sa prebivalištem u Herceg Novom, kao i oni sa iskustvom učešća u prethodnim popisima, posao su dobili već zaposleni u lokalnoj upravi, među kojima i troje funkcionera, a svi su članovi ili simpatizeri neke od partija koje vrše vlast u opštini.
Željko Ćuković je na internet stranici “Grupa prezadovoljnih građana Herceg Novog” ogorčeno konstatovao da se na konkurs prijavilo 60 kandidata i da su odbarani partijski vojnici.
– Moja sestra od tetke koja je završila Pravni fakultet u Beogradu, nezaposlena, naravno da nije primljena. Zašto? Jer nije partijski vojnik. Od 22 primljenih svi su članovi partija na vlasti u Herceg Novom. Od tih 22 pola ih je “diplomiralo” na “čuvenom i svjetski priznatom” fakultetu Kružni tok. Znači, važnija je partijska knjižica od nezaposlene djevojke koja je sa prosječnom ocjenom 9,24 diplomirala na Pravnom fakultetu u Beogradu – tvrdi Ćuković.
Uslijedila je podrška brojnih građana Herceg Novog, a među njima je bilo i onih koji su se odazvali pozivu za obuku instruktora ili popisivača.
– Nažalost, shvatili smo da su fakultet i znanje bespotrebni ako nijeste član partije. Kažu, ima ko hoće da radi, a u struci radi samo onaj ko ima debelu vezu. Bitnije je ko koju knjižicu posjeduje nego znanje. Zato nam i jeste ovako – poručila je jedna rezignirana građanka.
Jedan duhovitiji Novljanin parafrazirao je Duška Radovića, da se i on mogao snaći ali ga je bilo sramota.
– Ja bih da pozdravim osobu koja je sačinila taj spisak! Od uže do šire rodbine, od kumova do prijatelja i, naravno, najviše političkih istomišljenika. Nikoga nisu zaboravili – napisala je jedna ogorčena građanka Herceg Novog.
Popisna komisija u Herceg Novom nije precizno odgovorila na pitanje “Dana” zašto su posao dodijelili funkcionerima i članovima partija, a ne nezaposlenim i penzionerima.
Umjesto toga, podsjetili su da je 22. septembra raspisan oglas za 20+2 instruktora i 176+9 popisivača.
– Za instruktore se prijavilo 58 kandidata, a za popisivače 230. Prilikom izbora, popisna komisija je ispoštovala opšte uslove date javnim oglasom. Prilikom izbora za instruktore prednost su imali kandidati koji su ispunjavali neke od sledećih uslova: prebivalište u opštini za koju aplicira (zbog poznavanja terena), da je lice nezaposleno, iskustvo u realizaciji statističkog istraživanja, iskustvo u održavanju obuka, organizaciji i koordiniranju aktivnosti sa većim brojem lica. Cijeneći svaku od 58 prijava za instruktore, popisna komisija je izabrala 20+2 kandidata koji zadovoljavaju teritorijalni princip, odnosno poznavanje terena za koji su aplicirali i u kojem imaju prebivalište, vodeći računa o broju statističkih i popisnih krugova za svako naselje na teritoriji opštine. Osim navedenog, prednost su imali kandidati koji ispunjavaju najveći broj preostalih uslova, odnosno nezaposlenost, najveće iskustvo u realizaciji statističkog istraživanja, pri čemu je važno napomenuti da je značajan broj kandidata učestvovao na oba prethodna popisa stanovništva, kao i iskustvo u održavanju obuka, organizaciji i koordiniranju aktivnosti sa većim brojem lica. Prilikom izbora za popisivače, od prijavljenih 230 kandidata 43 nisu ispunjavali uslove javnog oglasa. Od 187 popisivača koji su ispunili uslove izabrano je 185, a u skladu sa kriterijumima koji su definisani javnim oglasom. Popisna komisija se prilikom izbora kandidata rukovodila isključivo uslovima propisanim javnim oglasom i samim tim izborom najkvalifikovanijih kandidata, koji će na profesionalan, odgovoran i krajnje posvećen način odgovoriti obavezama za koje su izabrani – odgovorili su nam iz popisne komisije.
/Ksenija Matović – Dan/
Spisak popisivača
Na sajtu Opštine Herceg Novi objavljen je spisak 185 popisivača, među kojima su u velikom broju zastupljeni zaposleni u lokalnoj upravi, ili njihove supruge, djeca, rođaci i kumovi. Na spisku su: Sanja Andrić, Dalibor Vicković, Ivan Simović, Aleksandra Abramović, Marina Kosović, Nađa Abramović, Nemanja Fulurija, Danijela Škobalj, Andrijana Tomović, Slađana Vuković, Nada Krunić, Nataša Popivoda, Blagoje Vodovar, Branka Vodovar, Vladana Vučetić, Tanja Ivović, Srđan Krivokapić, Milica Ćeranić, Svjetlana Radović, Biljana Bulajić, Milica Ilić, Ksenija Riznić, Dijana Riznić, Kristina Roganović, Nemanja Petrović, Maja Anđelić, Jelena Krivokapić, Žaklina Milanović Đurić, Jelena Mihailović, Maksim Mihailović, Tijana Lučić, Stanka Zulić, Đorđe Murišić, Tamara Lazarević, Nina Kurdulija, Maida Jovanov, Vesna Hadži-Ristić, Ivana Đilović, Radmila Đilović, Radinka Seferović, Miloš Mandić, Gordana Komljanović, Valentina Milenkov, Balša Drobnjak, Milojka Obradović, Viktorija Grle, Anđela Goranović, Ksenija Kovačević, Aleksandar Marković, Anđela Vuković, Obrad Kišić, Todor Vukosavljević, Biljana Govedarica, Uroš Dunđerović, Jelena Strahinjić, Aleksandar Murišić, Miloš Jovanović, Duško Lalović, Vuk Mitrović, Đorđije Brajković, Stanka Femić, Mirjana Lijanić, Janko Jačeglav, Bojana Radović, Dejana Nikolić, Mirjana Simović, Jelena Vučurović, Radovan Bjelica, Rajka Vojnović, Biljana Lalović, Dragana Grbić, Zorica Miličić, Jovana Vukićević, Dragana Matijević, Snežana Vidaković, Ana Šircelj, Nada Đurašković, Filip Popović, Milena Brajković, Katarina Komanović, Rada Matović, Hristina Vuković, Milica Gmitrović, Milica Dujović, Nevenka Radović, Ana – Marija Kise, Pavle Vukićević, Jasmina Fulurija, Drago Bumbar, Jelena Bumbar, Ljubica Vuković, Sofija Vuković, Vasilije Bigović, Jelena Đuratović, Aleksandar Bojović, Mirjana Buljančević, Tatijana Kuduz, Mile Lučić, Danilo Kolman, Marina Đuratović, Nikola Kuduz, Milan Špirto, Nikola Đedović, Danijela Karabasil, Anita Stanković, Anita Macura, Ana Majstorović, Vanja Spaić, Milan Radan, Marija Benderać, Nikola Pejović, Luka Kuburović, Nikola Manojlović, Vasilisa Pavićević, Milijana Vuković, Jadranka Cvijetičanin, Tamara Šalić, Irina Ćalić, Stevan Terzić, Danijela Vidaković, Dragan Šakić, Mitar Bijelić, Vidoslav Gamber, Marko Kosjerina, Zoran Gamber, Aleksandra Garčević, Tamara Barjaktarović, Nikola Cvjetković, Valentina Tauzović, Milovan Milović, Marija Tadić, Tanja Bojić, Tamara Đukić, Anđela Pavlović, Slobodan Jokić, Marko Mirjanić, Radoslava Marković, Branislava Mrdović, Goran Gačević, Arijana Vujinović, Marko Kovačević, Ljubica Bošković, Marijeta Bošković, Marija Miljanić, Svetlana Kandić, Jovana Nedović, Dejan Bošković, Davor Jelić, Maja Tomašević, Vesna Mitrović, Damir Jaha, Ivana Perović, Marija Palavršić, Antonija Ružić, Danijela Mićović, Slobodanka Plavšić, Aneta Obradović, Bojana Sladović, Nataša Milošević, Radonja Laban, Vasilije Lazović, Boško Borozan, Blanka Banović, Zorica Lalović, Nikola Perović, Dijana Bulajić, Dara Bulajić, Bojana Mišević, Milja Nikolić, Monika Lučić, Jelena Mračević, Milica Lučić, Janko Delić, Maja Beko, Ranka Vlaović, Siniša Vlaović, Anđe Andrić, Jovana Vilov, Vuko Porobić, Dragana Brajović, Zorica Mijajlović, Nemanja Vukićević, Žarko Poznanović, Sofija Kulinović i Jovana Marović.
Najnovije izdanje popularnih crnogorskih hip-hop izvođača Who See, pod etiketom Klapa Muzik, je konačno stiglo pod nazivom “Kako jeste i kako je moglo”. Ovo dugo iščekivano izdanje ugledalo je svjetlost dana na zvaničnom YouTube kanalu benda, a takođe je dostupno i na raznim popularnim muzičkim platformama klapamuzik.fanlink.to
Dejan Dedović, poznat kao Dedduh, i Mario Đorđević, poznat kao Noyz, su pripremili obilje zanimljivog materijala za svoju publiku, ovaj projekat se izdvaja i po upečatljivim kolaboracijama. Na novom albumu se pojavljuju neka od najvećih imena sa regionalne muzičke scene: Senidah, Random, Edo Maajka, Alejuandro Buendija, Niggor, Bejbi Motorola i Kejt, između ostalih, dok produkciju pored popularnog dvojca potpisuje i Đango HiFi kolektiv.
Nakon niza singlova u prethodnih nekoliko godina, ovo je prvi album koji su Who See objavili nakon “Pamidora” iz 2017. godine. Album “Kako jeste i kako je moglo” predstavlja novi muzički poduhvat ovog dua, koji će sigurno zadovoljiti očekivanja i oduševiti ljubitelje njihove muzike.
Najnoviji album Who See, ne samo da kombinuje aktuelne stilove i old school rap, već takođe donosi autentičnost, specifičan humor i dubok osvrt na društvene momente kroz rime. Ovaj album odiše originalnošću i iskrenošću, što ga čini posebno privlačnim.
Dedduh i Noyz su poznati po svom specifičnom smislu za humor, koji je prepoznatljiv u njihovim stihovima. Njihove rime često sadrže duhovite i inteligentne igre rečima, čime stvaraju osvežavajuću dozu humora koja će sigurno nasmijati slušaoce. Istovremeno, njihove pjesme sadrže dublje poruke i kritike koje se tiču društvenih tema i aktuelnih dešavanja. Kroz svoje rime, Who See donosi osvežavajući osvrt na svet oko nas, izražavajući svoje stavove i pružajući publici muzičko iskustvo koje je istovremeno zabavno i angažovano.
Uživajte u novim ritmovima i uzbudljivim kolaboracijama koje donosi ovaj album!
Tinjan- Crnogorski pršut – Crna Gora – foto plavakamenica.hr
Proizvođači klastera Crnogorski pršut osvojili su značajne nagrade na 15. jubilarnom izdanju Internacionalnog sajma pršuta /ISAP 2023/, koji se održao proteklog vikenda u Tinjanu u Istri.
Zlatne medalje u kategoriji stranog pršuta osvojili su proizvođači pršuta kompanija Martex, Mianja i Zrnožit, dok je šampionsku titulu u ovoj kategoriji zaslužio pršut kompanije Montstate.
Iz Turističke organizacije (TO) Prijestonice saopšteno je da je za tri dana sajma, prema procjeni organizatora, ISAP posjetilo preko 20 hiljada ljudi.
Posjetioci su bili u prilici birati među 40 vrhunskih pršuta iz Hrvatske, Slovenije, Austrije, Italije, Portugala, Španije i Crne Gore.
Šampion ovogodišnjeg sajma je istarski pršut proizvođača Daniele iz Višnjana.
U okviru sajma organizovana su predavanja, izložbe, prezentacije i muzički koncerti.
