Ministarstvo pomorstva i Udruženje pomorskih kapetana Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji. Taj dokument predstavlja most između dvije institucije kako bi se obezbijedili što efikasniji uslovi rada pomoraca.
„Nastojimo da obezbijedimo što bolje uslove rada za sve pomorce. Potpisivanje Memoranduma je nastavak naše saradnje kako bismo doprinijeli razvoju pomorske privrede, a na taj način se jača sektor pomorstva”, kazao je ministar pomorstva Filip Radulović.
Udruženje pomorskih kapetana smatra da je potpisivanje Memoranduma ključno za dalji tok saradnje.
„Cijenimo saradnju sa Ministarstvom i želimo da radimo u korist pomorskog sektora da bismo našim pomorcima uveli bolje i sigurnije uslove za rad“, rekao je predsjednik Udruženja pomorskih kapetana Ivica Fažo.
Obje strane su se usaglasile da je neophodno nastaviti saradnju kroz redovnu komunikaciju i zajedničke inicijative u narednom periodu i da je Memorandum o saradnji od strateškog doprinosa za ukupni pomorski sektor.
Carinski službenici su, u saradnji sa službenicima Uprave policijejuče su na graničnom prelazu Debeli Brijeg, prilikom redovne granične kontrole, otkrili neprijavljeno vatreno oružje kod državljana Republike Hrvatske.
“Naime, na ulazu u Crnu Goru, pristupilo je putničko vozilo marke Ford Tranzit Courier, hrvatskih registarskih oznaka, kojim je upravljao J.N., dok se na mjestu suvozača nalazio V.B., oba lica državljani Republike Hrvatske. Tokom carinske kontrole vozila, ispod sjedišta suvozača pronađena je skrivena ručna torba u kojoj se nalazio pištolj marke HS – hrvatski samokres, model Echelon 4.0 Compact, kalibra 9x19mm, sa 12 komada municije”, saopšteno je iz Uprave Carina.
Sa događajem su upoznati nadležni tužilac i rukovodilac Carinske Ispostave Debeli Brijeg.
“Službenici Stanice granične policije Herceg Novi su prikupili obavještenja od pomenutih lica, nakon čega je, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Herceg Novom, V.B. lišen slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija”, kaže se u saopštenju.
Uprava carina, u koordinaciji sa Upravom policije, nastavlja sa sprovođenjem pojačanih mjera kontrole, u silju zaštite bezbjednosti građana i sprečavanja nezakonitog unosa robe i oružja preko državne granice.
Saobraćaj u Crnoj Gori danas se odvija po uglavnom suvim kolovozima, uz mjestimično smanjenu vidljivost, saopšteno je iz Auto-moto saveza Crne Gore. Na putevima koji vode duž klisura i usjeka učestali su sitniji odroni, zbog čega se vozačima savjetuje oprezna vožnja, prilagođena uslovima i stanju na putu, uz poštovanje saobraćajnih propisa.
Iz AMSCG podsjećaju da je u periodu od 15. novembra 2025. do 1. aprila 2026. godine obavezna upotreba zimskih pneumatika za sva motorna vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom, bez obzira na vremenske uslove. Na ostalim dionicama, ukoliko postoje zimski uslovi poput snijega, leda ili poledice, vozila moraju imati zimske pneumatike na svim točkovima, uz minimalnu dubinu šare od četiri milimetra. Tokom sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere preko planinskih prevoja, u skladu sa signalizacijom.
Saobraćaj je u potpunosti obustavljen na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara–Mojkovac, na lokalitetu Sokolovina, zbog odrona. Takođe, od 9. do 31. januara 2026. godine odobrena je potpuna obustava saobraćaja u terminima od osam do 12 i od 13 do 16.30 sati na regionalnom putu R-30, dionica Petnjica–Bioča, na potezu Bioča–Lješnica, zbog izvođenja radova.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar–Kamenički most–Krute dolazi do obustave saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od osam do 11 i od 13 do 16 sati, a radovi su planirani do 28. februara 2026. godine. Na regionalnom putu R-17, dionica Čevo–Ridjani, od 16. decembra 2025. godine pa do završetka radova, saobraćaj je potpuno obustavljen od osam do 14 časova zbog adaptacije puta.
Na saobraćajnici Petnjica–Bioča odobrena je promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično, uz mogućnost povremenih obustava ne dužih od 60 minuta, koje se ne primjenjuju radnim danima u jutarnjim i popodnevnim špicevima. Na magistralnom putu M-3, dionica Plužine–Jasenovo Polje, saobraćaj se na lokalitetu Zaborje–Jasenovo Polje odvija naizmjenično jednom trakom i regulisan je svjetlosnom signalizacijom.
Izmjene režima saobraćaja važe i na prilaznim saobraćajnicama mostu Đurđevića Tara, kao i na magistralnom putu M-6, dionica Žabljak–Pljevlja, zbog rekonstrukcije mosta. U tunelu Sozina, u periodu od 19. januara do 15. juna 2026. godine, u noćnim satima od 22 do šest časova, moguća je izmjena režima saobraćaja na naizmjenično odvijanje, kao i potpune kratkotrajne obustave, zbog sanacije pukotina u tunelu.
Na dionici puta između raskrsnice Sutomore–Petrovac i južnog portala tunela Sozina, od 26. januara do 28. februara 2026. godine, saobraćaj se odvija naizmjenično, uz mogućnost kratkotrajnih obustava zbog sanacije kosina. U Podgorici je i dalje obustavljen saobraćaj u Ulici Vojislavljevića zbog izgradnje bulevara, a saobraćaj se preusmjerava alternativnim pravcima.
U protekla 24 sata na putevima u Crnoj Gori dogodilo se 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedna osoba zadobila teže, a četiri lake povrede. Saobraćaj je umjerenog intenziteta.
Iz AMSCG podsjećaju da stanje na putevima može biti podložno čestim izmjenama i apeluju na vozače da se prije polaska na put informišu o prohodnosti saobraćajnica. Auto-moto savez Crne Gore pruža tehničku pomoć na putevima, uključujući pomoć na putu, otklanjanje manjih kvarova i besplatno šlepanje vozila do prvog servisa za vozila registrovana u Crnoj Gori. Informacije su dostupne 24 sata putem telefona 19807, 020/234-999 i 063/239-987.
Tivćanka D.I. (1987) osuđena je na 20 dana zatvora zbog vožnje pod dejstvom kokaina.
“Tivćanka D.I. (1987), oglašena je krivom i osuđena na kaznu zatvora u trajanju od 20 dana. Njoj je suđeno u hitnom postupku dana 22.01.2026. godine, jer je istog dana oko 13,00 časova u mjestu Račica, opština Tivat upravljala vozilom pod dejstvom opojne droge kokain”, saopšteno je iz Suda za prekršaje u Budvi.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od 6 mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.
Iz suda su naveli da je D.I. povratnica u izvršenju najtežih saobraćajnih prekršaja.
Opština Tivat počela izradu Strategije razvoja turizma i Strategije ruralnog razvoja
Opština Tivat otpočela je proces izrade Strategije razvoja turizma i Strategije ruralnog razvoja za period 2026–2030. godine. Krajem 2025.godine imenovani su radni timovi za izradu oba strateška dokumenta. Prvi radni sastanak fokus grupe održan je danas u Opštini Tivat, uz veliki odziv predstavnika turističke privrede grada, nevladinog sektora i institucija sa državnog i lokalnog nivoa.
Učesnike prve fokus grupe pozdravio je predsjednik opštine Željko Komnenović naglašavajući važnost donošenja ovakva dva strateška dokumenta: „Podaci govore da je broj gostiju i noćenja sve veći. Aerodrom Tivat bilježi značajno povećanje broja putnika i operacija, a aerodromi su povezani sa 57 raznih destinacija samo putem low cost linija. Tivat ima problem loše saobraćajne povezanosti, jedna je od teritorijalno najmanjih opština u Crnoj Gori sa 70% zelenih površina. To sve treba da se sagleda i da se nađe pravac u kojem treba da usmjerimo naše turističke potencijale“, poručio je Komnenović napominjući da je ključno uvezivanje tradicije i savremenog turističkog proizvoda. „U svim ovim kretanjima, turbulencijama, u svijetu koji se stalno mijenja, mi kao grad moramo naći svoje mjesto pod suncem i razlog zbog kojeg turisti žele da dođu i da se vraćaju.“
Opština Tivat počela izradu Strategije razvoja turizma i Strategije ruralnog razvoja
Predsjednik radnih timova i koordinator današnje fokus grupe je doc.dr Ilija Moric sa Fakulteta sa turizam i hotelijerstvo Kotor, Univerziteta Crne Gore.
ž„Plan je da se nacrt strategija završi do polovine tekuće godine. Planiramo da do strategija dođemo kroz pet faza: prvo ćemo napraviti osnovnu analizu, odnosno utvrdićemo početno stanje; zatim ćemo izvršiti identifikaciju operativnih i strateških ciljeva. Nakon toga definisaćemo mjere i aktivnosti. Četvrta faza obuhvata finansijski okvir i konačno praćenje i evaluacija“, pojasnio je Moric naglašavajući da je „u svim fazama važno primjenjivati osnovne principe: inkluzivnost, transparentnost, finansijsku odgovornost, rodnu ravnopravnost, ekonomičnost…“
Na prvom radnom sastanku sprovedena je SWOT analiza sektora turizma u Tivtu, sa ciljem identifikovanja ključnih snaga i slabosti, kao i prilika i prijetnji za njegov dalji razvoj. Poseban akcenat stavljen je na unaprjeđenje konkurentnosti i inovacionog potencijala turizma, kao i na njegovo povezivanje sa razvojem poljoprivrede i ruralnih područja.
Opština Tivat počela izradu Strategije razvoja turizma i Strategije ruralnog razvoja
„Tivat je grad koji je u prethodnom periodu doživio intenzivan turistički i privredni razvoj i smatramo da je bitno te procese staviti u jedan stabilan strateški okvir. Očekujemo da izrada ovog dokumenta bude odrađena na transparentan i inkluzivan način jer nam je cilj da uključimo sve relevantne institucije, privredni sektor, građane, nevladin sektor jer jedino na taj način možemo dobiti jedan sprovodiv i stabilan dokument koji će na realan način izraziti sve potrebe naše zajednice, a nama kao lokalnoj upravi biti dobar alat da razvoj turizma bude zasnovan na principima održivog razvoja, da odražava realne potrebe zajednice i privrednog sektora.“ – istakla je menadžerka Opštine Tivat Ivona Petrović.
Današnji sastanak predstavlja prvu od tri planirane fokus grupe, koje će biti organizovane tokom februara i marta. Preostale dvije fokus grupe biće posvećene izradi vizije razvoja, kao i definisanju strateških i operativnih ciljeva, mjera i aktivnosti u okviru Strategije razvoja turizma i Strategije ruralnog razvoja Opštine Tivat.
Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom
Ustavni sud Crne Gore, na danas održanoj sjednici, ukinuo je kao neustavan član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, odnosno neradnu nedjelju u trgovinama.
Sud je ocijenio da se navedenom odredbom krši sloboda preduzetništva garantovana Ustavom, kao i ustavni princip jednakosti svih pred zakonom, jer je jednoj grupi preduzetnika/trgovaca omogućeno da obavlja djelatnost nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, dok je drugoj grupi to zabranjeno.
Ustavom su precizno propisani razlozi zbog kojih se može ograničiti sloboda preduzetništva (radi zaštite zdravlja ljudi, životne sredine, prirodnih bogatstava, kulturne baštine ili bezbjednosti i odbrane Crne Gore) i zakonodavac ne može samostalno da propisuje nova ograničenja van tih ustavnih osnova, niti bez jasno utvrđenog legitimnog cilja u javnom interesu.
Time što je zakonodavac jednoj grupi preduzetnika (apoteke, poslastičarnice, pekare, kiosci za štampu, suvenirnice, cvjećare, prodavnice za pogrebnu opremu, za zaštitu bilja, benzinske stanice, pijace, itd) dozvolio da radi, a drugoj ne, jednu grupu privrednika je doveo u neravnopravan položaj u odnosu na drugu. Ovakva zabrana nema objektivno i razumno opravdanje, s aspekta ustavne obaveze države da svim preduzetnicima obezbijedi jednak položaj na tržištu.
Dodatno, zabranom rada nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika samo pojedinim trgovcima došlo je do ograničenja ljudskih prava i sloboda i povrede ustavnog principa saglasnosti pravnih propisa.
Ograničenje ljudskih prava i sloboda mora se kretati u granicama Ustava i mora da služi legitimnom cilju u javnom interesu, kao i da postoji odnos proporcionalnosti između upotrijebljenih sredstava i cilja koji se želi utvrditi.
Ustavni sud je u ustavnosudskom postupku utvrdio da u postupku donošenja ukinute odredbe nije naveden cilj za njeno donošenje, odnosno zbog čega se smatra potrebnim i opravdanim da se zabranjuje rad trgovinama na veliko i malo nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika, kao i izuzetke od te zabrane.
Ustavni sud ne utiče na pravo zakonodavca da na drugačiji način uredi obavljanje trgovine na veliko i malo nedjeljom, ali uz uvažavanje odgovarajućih osnovnih ustavnih vrijednosti, odnosno zaštićenih ustavnih dobara, na koje je Ustavni sud ukazao u ovoj odluci.
Zabrana rada trgovinama nedjeljom i u dane državnih i drugih praznika ostaje na snazi do objavljivanja odluke Ustavnog suda u Službenom listu Crne Gore, o čemu će Sud blagovremeno obavijestiti javnost.
Kineskom konzorcijumu Shandong Foreign Economic and Technical Cooperation Co. LTD i Shandong Liuqiao Group Co. LTD odobren je rok za produženje radova na izgradnji bulevara Tivat – Jaz i novog cjevovoda Regionalnog vodovoda do 31. maja ove godine.
Radovi na ovoj važnoj saobraćajnici na primorju koji su zvanično počeli u avgustu 2023. godine.
Bulevar – Tivat – Jaz – Capture
Iz Uprave su istakli da izgradnja bulevara Tivat – Jaz predstavlja jedan od najznačajnijih i najsloženijih infrastrukturnih projekata koji se trenutno realizuju u Crnoj Gori. Riječ je o projektu od strateškog značaja – moderna saobraćajnica u dužini od 16,5 km sa četiri kolovozne trake, sa novodefinisanim kružnim tokovima, rekonstruisanim mostovima, javnom rasvjetom i trotoarskim stazama na ukupnoj dužini bulevara. Vrijednost radova je 54 miliona eura bez PDV-a.
Tim vještaka građevinske struke Instituta za građevinarstvo, prof. dr Duško Lučić i prof. dr Radenko Pejović, koje je Opština Herceg Novi angažovala da procijene oštećenja na takozvanoj „plavoj zgradi“, smatra da stabilnost objekta nije ugrožena i da ne postoji opasnost od urušavanja. Ipak, naglašavaju da su sanacija oštećenog dijela, kao i geodetsko snimanje objekta, neophodni.
NJihov nalaz, međutim, suprotan je ocjeni inspekcije Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, koja je ranije naložila hitno iseljavanje stanara.
Kako je kazao prof. dr Lučić, problematična je približno četvrtina objekta, dok je ostatak zgrade bezbjedan, ali je neophodno sprovesti detaljno ispitivanje terena.
Uprkos pozitivnijem nalazu vještaka, stanari su i dalje uznemireni. Kako ističe Nataša Mirković, ne vjeruje u potpunosti nijednom nalazu.
– Vidjećemo kako će se situacija dalje razvijati. Prvo su rekli da možemo mirno spavati, a onda da zgrada mora hitno da se nadgleda. Meni je to sve prilično nepoznato jer nijesam iz te struke. Pitanje je i kako će se sanacija sprovoditi, koji dio zgrade, i da li ćemo biti sigurni i nakon toga. Ko garantuje da se za godinu, dvije ili pet godina opet neće pojaviti problem, s obzirom na obim gradnje u ovom dijelu grada – kazala je ona.
Nalaz građevinskog inspektora, prema riječima stanara, izazvao je pometnju, paniku i šok, a kako navodi Boris Pavlović, u jednom trenutku intervenisala je i Hitna pomoć.
– Smatram da je zapisnik sačinjen ishitreno i prenaglašeno, posebno jer još nijesmo dobili zvanični zaključak sa njihovog sastanka, na koji bismo mogli da uložimo žalbu. Na osnovu samog zapisnika ne možemo pokretati pravne postupke. Potrebno je da dobijemo zvaničan izvještaj i tek tada da postupamo u skladu sa zakonom – rekao je Pavlović.
On je dodao da je dio stanara ohrabren današnjim nalazom vještaka, te da se nadaju da će se situacija sa „plavom zgradom“ u narednom periodu rješavati u pozitivnom smjeru.
Lokalna uprava će u komunikaciji sa Građevinskom inspekcijom vidjeti kakav je njihov konačni stav u odnosu na današnji nalaz nezavisnih vještaka građevinske struke i shodno tome odrediti dalje korake.
U Gradskoj galeriji „Josip Bepo Benković“, prema tradiciji, a u susret Prazniku mimoze, 10. februara biće otvorena jedna od najdugovječnijih kolektivnih izložbi u regionu – 59. Hercegnovski zimski salon. Slikama, crtežima, skulpturama, instalacijama, sa akcentom na likovnost predstaviće se 34 umjetnika iz Crne Gore i inostranstva. Ovogodišnji selektor je nikšićki umjetnik David Delibašić, nagrađen na 54. izdanju ove izložbe za rad „Bez naziva“, rađen tehnikom ugalj i olovka na papiru.
Delibašić u razgovoru za RTHN otkriva da ovogodišnji koncept nosi naslov (Ne)Pripadanje, što, kako je kazao, otvara ambivalentan prostor temi pripadnosti.
– U vremenu globalizacije, hibridnih kultura i različitih identiteta, ovo pitanje jeste ponovo aktuelizivano, obzirom da, kako na lokalnom, tako i na globalnom nivou, imamo jednu rigidnu dimenziju pripadnosti, koju ova izložba dovodi u pitanje konstituisanjem sopstvenih identiteta, odnosno onih pripadnosti, kojima se mi određujemo kroz umjetnički prikaz i kroz jednu novu opciju – navodi on.
Riječ je, kako dodaje, o opciji pripadnosti umjetnosti, koja bi trebalo da gradi drugačiji prostor, u kojem se sve determinante postojanja dovode u pitanje i ponovo preispituju kroz savremeni kod.
– Taj kod kroz umjetničku ekspresiju može da bude politički, striktno umjetnički, socijalni, može da bude u raznim oblicima. Međutim, čini mi se da čitavu postavku drži jedan koncept koji je, da kažem, specifičan, ali dovoljno širok da različite umjetničke poetike mogu da na pravi način predstave ono što ovaj koncept u srži i jeste – objašnjava Delibašić.
Akcenat ovogodišnjeg koncepta je na likovnosti, koja je, kako smatra Delibašić, bila zapostavljena.
– Kroz sam naziv kojem se vraća ovaj likovni salon – Hercegnovski zimski likovni salon, negdje se ta likovnost tretira kao neka vrsta izbora pripadnosti umjetnosti, koja više nije anahrona, nego upravo kroz antitezu sa ovim digitalnim zamahom koji imamo u savemenoj umjetnosti, pravi ljudski zaokret, koji će dati poseban pečat umjetničkoj produkciji – kazao je on.
Sudeći prema odabranim radovima, postavka će biti veoma interesantna, a Delibašić poziva sve ljubitelje umjetosti, ali i one koji to nisu, da dođu i kritički sagledaju poziciju umjetničke produkcije i radova kojima su se autori predstavili, ali i svoju poziciju, koja može biti preispitana pa i revidovana nakon 59. Hercegnovskog zimskog salona.
Foto: Wiki media RMS Carpathia, prvi brod koji je stigao u pomoć Titanicu
Rijeka ima posebnu i snažnu vezu s brodom RMS Carpathia koji je u noći s nedjelje na ponedjeljak, 15. travnja 1912. godine, ušao u svjetsku povijest zahvaljujući humanosti, solidarnosti i hrabrosti svoje posade. Upravo je taj brod, pod zapovjedništvom kapetana Arthura Rostrona, prvi stigao na mjesto potonuća Titanica i spasio više od 700 preživjelih, čime je ime Carpathije zauvijek upisano među najsvjetlije primjere ljudskosti na moru.
Brod je plovio u sklopu nekadašnje Cunardove linije, a Rijeka je bila jedan od ključnih europskih iseljeničkih luka tog vremena. Tisuće ljudi upravo su iz Rijeke kretale prema Novom svijetu, a Carpathia je za mnoge predstavljala simbol nade i sigurnosti. Zbog toga se i danas smatra jednim od brodova koji čine važan dio riječke pomorske i povijesne baštine. U prilog toj činjenici ide i nedavna izložba posvećena brodu Carpathia, održana u Rijeci, koja je ponovno podsjetila javnost na njegovu ulogu i značaj za grad, piše Fiuman.hr.
Upravo s ciljem trajnog očuvanja tog dijela povijesti, Udruga Titanic 100 iz Bratine pokrenula je projekt podizanja spomenika brodu Carpathia u Rijeci. Spomenik bi trebao biti trajni podsjetnik na solidarnost i ljudskost koje su u presudnom trenutku nadvladale sve druge okolnosti.
„Osigurali smo lokaciju, razradili idejno rješenje i sve je spremno za realizaciju. Pozivamo vas da budete dio ove priče. Kako bismo spomenik izradili i postavili, potrebna su nam dodatna sredstva“, poručuju iz Udruge Titanic 100, naglašavajući kako će sva prikupljena sredstva biti korištena isključivo za izradu i postavljanje spomenika.
Iz udruge dodatno ističu kako postoji više načina za uključivanje u projekt. „Podržite projekt donacijom, podijelite objavu ili nam se javite ako želite pomoći na neki drugi način. Svaki doprinos nas približava cilju. Hvala svima koji vjeruju u ovu ideju i pomažu da se važan dio riječke povijesti predstavi današnjim generacijama i sačuva za one koje dolaze“, poručuju.
Za sve koji žele financijski podržati projekt podizanja spomenika Carpathiji u Rijeci, donacije se mogu uplatiti na sljedeće podatke:
Donacije na IBAN Udruge Titanic 100, Bratina Zagrebačka banka IBAN: HR0723600001103165530 Primatelj: Udruga Titanic 100 Adresa: Bratina 84, 10451 Bratina – Pisarovina Prilikom uplate donacije potrebno je u opis plaćanja navesti: „Memorial Carpathia Rijeka“.
Projekt spomenika Carpathiji još je jedan podsjetnik da Rijeka svoju povijest ne veže samo uz industriju i luke, već i uz vrijednosti solidarnosti i humanosti koje su u ključnom trenutku promijenile sudbine stotina ljudi.
