Uspješno održan 14. Pješački dan Kotor-Lovćen- Kotor PK “Vjeverica”

0

Dan dobre energije, “belavista” i lijepog umora



Damir Mišetić, rekreativac iz Tivta, učesnik pješačkog maratona Kotor – Lovćen – Kotor, prvi je ko se u nedjelju, 12. oktobra popeo  na Jezerski vrh i prvi došao na cilj – Sjeverna gradska vrata Staroga grada Kotora, u okviru manifestacije Pješački dan, koji organizuje Planinarski klub “Vjeverica”.  Ovaj maraton nije takmičarskog karaktera, on ima za cilj da promoviše zdrav način življenja, prirodne i kulturno-istorijske ljepote i znamenitosti staze duge 31 kilometar, ali je Damir svojim ritmom hodanja i lijepim primjerom motivisao i nadahnuo ostale učesnike da i oni daju svojih sto posto, bez osjećaja kompeticije.

Dvadesetoro maratonaca iz Boke Kotorske, Budve, Podgorice, Plužina, započeli su maraton u 7.20 sati na Gurdiću, a Damir je već u 9 sati bio na koti Krstac, da bi na Jezerski vrh stigao u 11:36 sati. Vraćajući se kružno preko Vrh polja i Žanjevog dola nazad do Praćišta, Crnogorskim putem na cilju je bio u 15.20 sati.

Povratak sa Lovćena ka Kotoru

-Drago mi je što poslije desetak godina, kada sam prvi put učestvovao u Pješačkom danu Kotor-Lovćen-Kotor, sada ponovo hodam ovom divnom stazom. Po zanimanju sam agent za jahte i počeo sam da se bavim planinaranjem, trčanjem, biciklizmom.prije četiri godine, ali na ovoj stazi možda malo i mladost pomaže, više nego forma, kaže 31-godišnji Damir Mišetić za Boka News.

Dragana Konjović i Tatijana Sužnjević iz Kotora, članice PK Vjeverica, stigle su na cilj zajedno, u isto vrijeme, odmah iza Matešića, a treća je na cilj stigla Slavica Majska, samostalna rekreativka  iz Podgorice.

Sužnjević, Matešić i Konjović

-Nije bilo teško, i dan je bio tako lijep, pa nam je valjda i zato sve ovo lako palo, a kada je Dragana sa mnom, onda mi ništa nije teško. Staza jeste strma u početku, međutim, predjeli su divni, naročito staza kroz šumu, od Krsca prema Jezerskom vrhu je meka i jako lijepa. Kao tandem, iskoristile smo današnji dan za naše posljednje pripreme za polumaraton sljedećeg vikenda u Ljubljani. To je razlog više zbog čega smo dio ove lijepe priče, kaže Tatijana i dodaje da bi Pješački dan trebalo da bude bolje promovisan kako bi više ljudi učestvovalo.

– Svim ljubiteljima planinarenja i sportski aktivnim ljudima sa zadovoljstvom preporučujem ovu stazu. Pohvalila bih PK Vjeverica koji je organizator Pješačkog maratona, što na ovaj način promoviše opštine Cetinje i Kotor, Nacionalni park Lovćen, to je jedna lijepa i zdrava priča, poručuje Sužnjević.

Dragan Bakrač iz Plužina , član PK Bioč je prvi put učesnik Pješačkog dana. Pratio je od ranije rad “Vjeverice” i čekao pravu priliku da “pomiri” obaveze na poslu i ljubav za planinarenjem i evo, prilika se ukazala. Proveo je, kaže, jedan divan dan hodajući kroz prelijep predio NP Lovćen,  upoznao nove prijatelje i dogovorio sa njima nove ture. Poziva planinare iz Boke da iduće godine budu učesnici uspona na Veliki Vitao, najviši vrh Pive, koji organizuje njegov klub. Sjećajući se svog maratonskog hodanja od Kotora do Lovćena prije desetak Godina, Tivćani Petar Rajović i Stefan Petović sa radošću pozdravljaju nastavak ove lijepe sportske manifestacije.

Lovćen – Panorama sa Jezerskog vrha

Svi učesnici i učesnice su izašli na Jezerski vrh i uspješno i zdravo se spustili u Kotor, zadovoljni što su izlaskom do Mauzoleja posvećenom velikanu Petru II Petroviću Njegošu, prevazišli svoje fizičke poteškoće i osnažili tijelo i duh čistim vazduhom, dobrom energijom, uzajamnom pozitivnom -nekompetitivnom komunikacijom i ljepotom lovćenske panorame.  Za svoju istrajnostiI učešće na kraju su dobili diplome Pješačkog dana – PK Vjeverica.

Potsjećamo, 5. oktobra je održan Pješački dan Kotor – Krstac za rekreativce, dužine 13,5km uz 950m visinske razlike. Trasa maratonskog pješačenja kreće sa “morske pjene”, oko 2 mNV, a stiže do visine od 1700 metara, prolazeći kroz značajne kulturno istorijske ambijente- kroz bedeme Starog grada Kotora sa tvrđavom Sv. Ivan, stari pješački put Kotor-Njeguši-Cetinje (Crnogorski put) i Njegošev mauzolej na Lovćenu.

Maratonci i volonteri na Jezerskom vrhu

Kulturno istorijski đir

-Pješački maraton Kotor-Lovćen-Kotor je dan dobre energije, “belavista”, lijepog umora i slatkog bola, i ne samo šetnja u prirodi, već i kulturno istorijski đir, kaže Vesna Pavlović, “spiritus movens” Pješačkog dana” i “Vjeverice”.

-Bez volontera ovakva akcija nije moguća, pa neizmjerna zahvalnost ide svima koji su izdvojili vrijeme da budu dio maratona, kao i čestitke svim učesnicima. Veliko hvala onima koji su nas podržali:  Opština Kotor – Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti, Narodni muzeji Crne Gore, Dom zdravlja Herceg Novi i dr. Jasmina Živković, kao i Pekara Klas Bijela, poručije Pavlović.

/M.D.P./

 Upriličena promocija novog specijalnog turističkog programa- “Doživite Crnu Goru”

0

Promocija novog specijalnog turističkog programa – “Doživite Crnu Goru” upriličena je danas na platou vinskog podruma Šipčanik, te je okupila predstavnike diplomatskog kora, Ministarstva turizma, turističkih agencija, turističke privrede i lokalnih turističkih organizacija,

Riječ je o programu koji kompanija “13. Jul – Plantaže” realizuje u saradnji sa kompanijom Concierge Team DOO.

“Vinski podrum Šipčanik jedan je od najposjećenijih turističkih lokaliteta u Crnoj Gori. Osim naših standardnih ponuda – degustacija, programa uparivanja hrane i vina i brojnih ponuda za velika korporativna dešavanja, od sljedeće, 2026. godine u ponudi ćemo imati specijalno eno-gastro iskustvo kojim ćemo sigurno obogatiti našu turističku ponudu i sigurni smo da će biti jako interesantno turistima. Hrana će se pripremati na licu mjesta – na platou vinskog podruma Šipčanik i svi posjetioci će u direktnoj komunikaciji sa šefovima kuhinje moći da dobiju mnoštvo informacija o samim namirnicama, kao i o načinu pripreme tradicionalnih crnogorskih jela. Autentični ukusi i mirisi jela domaće kuhinje savršeno ispraćeni vinima kompanije Plantaže uz prepoznatljivo gostoprimstvo će kreirati poseban doživljaj crnogorskog podneblja i naše Crne Gore,” ispričala je Dijana Milošević, menadžerka službe za vinski turizam u kompaniji “13. Jul – Plantaže”.

Šipčanik – Doživite Crnu Goru

Iako će program zvanično početi da se primjenjuje od početka 2026. godine, današnji gosti su već imali priliku da iskuse sve što projekat “Doživite Crnu Goru” nudi. Za zvanice su upriličeni obilazak vinske riznice Šipčanik u pratnji somelijera kompanije, degustacija odabranih vina od autohtonih sorti i branč na platou podruma, pripremljen na bazi tradicionalnih crnogorskih zalogaja.

“Ono što čini ovu priču posebnom je što smo kroz meni i čitav program povezali gastro ponudu cijele Crne Gore sa vinima Plantaža. Mislimo da je ovo jedinstven projekat zato što turistima na ovaj način prezentujemo ono što smo mi i ono što gosti žele. Na jednom mjestu mogu probati više vrsta sireva, meze, svježih salata, zimnice, slatkiša, domaćih hljebova, pita. Dosta hrane se sprema pred gostima. Imamo aparaturu na kojoj možemo spremati i rižoto i japrake. Ranije smo radili i prženog krapa, a možemo spremati i popeke, sve po željama posjetilaca,” naveo je član F&B experts tima, Nikola Merdović.

Prezentacija projekta “Doživite Crnu Goru” imala je za cilj da dodatno promoviše ponudu podruma Šipčanik kod turističkih agencija, hotela i rizorta, kao glavnih kanala prodaje.

“Kompaniju 13. Jul – Plantaže smatram pravim brendom Crne Gore i mislim da svako ko se bavi turizmom treba da dovede turiste i posjetioce ovdje i da prezentuje naše nasljeđe. Svi bi trebali da se upoznaju sa vinogradarstvom i vinom u Crnoj Gori, jer sigurno možemo da stanemo uz Hrvatsku, Italiju i Francusku kada je u pitanju naša vinska ponuda. Novi program kompanije Plantaže ćemo sigurno uključiti u narednu sezonu,” istakla je vlasnica agencije Eastwest Voyage Montenegro Zorka Raičević.

Šipčanik – Doživite Crnu Goru

Pozitivne utiske nakon promo ture podijelio je i ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori, Nj.E. Veselko Grubišić.

“Baš nam je bilo lijepo. Imali smo jedan prikaz vaših vina koja se ovdje proizvode i vidjeli smo podrum i upoznali se sa podrumarstvom. Prezentovan nam je kvalitet vina i kvalitet raznih crnogorskih proizvoda. To povezivanje vina i hrane mi se mnogo sviđa. I mi u Hrvatskoj to praktikujemo. Ovo je jedan izuzetan ambijent, a Plantaže su sve poznatije i vina su vam sve većeg kvaliteta,” poručio je ambasador Grubišić.

Predsjednik tivatskog odbora GP URA Ljubomir Jovanović napustio partiju

0
Predsjednik tivatskog odbora GP URA Ljubomir Jovanović napustio partiju
Lj. Jovanović – Foto: GP URA

Dosadašnji predsjednik tivatskog odbora Građanskog pokreta URA i član Glavnog odbora te partije Ljubomir Jovanović, saopštio je da napušta tu partiju.

– Tokom svog političkog angažmana djelovao sam iskreno, časno i bez ličnog interesa, vođen isključivo željom da doprinesem stvaranju boljeg i pravednijeg društva. Odluku sam donio nakon pažljivog razmišljanja, u uvjerenju da je ovo ispravan korak u ovom trenutku – naveo je Jovanović u saopštenju.

On se zahvalio svima sa kojima je sarađivao u proteklom periodu i poželio im uspjeh u daljem radu.

– Iako više neću biti politički aktivan kroz URA-u, ostajem dosljedan vrijednostima pravednosti, slobode i odgovornosti prema društvu, jer vjerujem da je to put ka istinskom napretku naše zajednice – navodi Jovanović u saopštenju.

Muzej i galerija Tivat obilježava Međunarodni dan nematerijalnog kulturnog nasljeđa

0
Muzej i galerija Tivat obilježava Međunarodni dan nematerijalnog kulturnog nasljeđa
Muzeja Tivat – foto Boka News

Svake godine, 17. oktobra obilježava se Međunarodni dan nematerijalnog kulturnog nasljeđa. Tim povodom, zainteresovane strane Konvencije o zaštiti nematerijalnog kulturnog nasljeđa iz 2003. godine učestvuju u obilježavanju.

JU Muzej i galerija Tivat u saradnji sa Sašom Srečkovićem, muzejskim savjetnikom u Etnografskom muzeju Srbije i UNESKO trenerom za oblast nematerijalnog kulturnog nasljeđa, OŠ “Drago Milović” Tivat, članovima lokalne zajednice i čuvarima elemenata nematerijalne baštine održaće radionicu dana 17.10. u period od 10.00 do 13.00.

Trosatnom radionicom učesnici će se upoznati sa osnovnim odrednicama Konvencije; elementima nematerijalne baštine; praktikantima određenih elemenata i prezentacijom učenika na ovu temu.

Nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijeće, izražaj, vještina ili izvođenje, kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, koje zajednice, grupe i, u pojedinim slučajevima, pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne baštine. Nematerijalno kulturno dobro može biti: jezik, govor, usmeno predanje, usmena književnost ili drugi usmeni izraz; izvođačka umjetnost; običaj, obred i svečanost; znanje ili vještina vezana za prirodu i svemir; kultno i znamenito mjesto; tradicionalni zanat i vještina.

JU Muzej i galerija Tivat nalazi se na UNESKO listi institucija koje obilježavaju ovaj značajan datum.

Oslobođeni izraelski taoci i palestinski zatvorenici: prvi korak prema miru

0
Oslobođeni izraelski taoci i palestinski zatvorenici: prvi korak prema miru
Konvoj vozila Crvenog križa prevozi taoce, Foto: Mahmoud Issa/REUTERS

Svijet je danas svjedočio povijesnom događaju na Bliskom istoku u koji je još do jučer malo tko vjerovao da će se dogoditi. Nakon više od dvije godine iz zatočeništva su oslobođeni izraelski taoci, a iz izraelskih zatvora pušteni palestinski zatvorenici.

Općoj euforiji pridužio se i američki predsjednik Donald Trump bez kojeg, uvjereni su mnogi, ne bi došlo do prekida vatre između Izraela i Hamasa koji je u više od dvije godine zastašujućeg rata odnio preko 67 tisuća života. No razmjena ljudi tek je prvi korak na dugom putu do trajnog mira na Bliskom istoku.

Ljudi se okupljaju iščekujući oslobađanje talaca, Foto: Ronen Zvulun/REUTERS

Nakon 738 dana zatočeništva svih 20 preživjelih izraelskih talaca pušteno je na slobodu. Hamas ih je predao Međunarodnom Crvenom križu, a oni izraelskoj vojsci koja ih je helikopterima prebacila u Izrael. Prvi su ih dočekali članovi obitelji.

A u 600-tinjak kilometara udaljeno egipatsko ljetovalište Sharm el Sheik stižu čelnici 20 zapadnih i arapskih zemalja koji će sudjelovati na mirovnom summitu o budućnosti Gaze i potpisivanju prve faze mirovnog sporazuma o Gazi. Na njemu neće biti izraelskog premijera koji je odustao od puta zbog skorog židovskog blagdana Sukota.

Trump i države posrednice potpisali dokument o Gazi

0
Trump i države posrednice potpisali dokument o Gazi
Trump i države posrednice potpisali dokument o Gazi
Foto: Evelyn Hockstein / Reuters

Države posrednice u pregovorima o kraju rata u Gazi Egipat, Katar i Turska s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u ponedjeljak su potpisali dokument o kraju rata u toj enklavi.

Dokument je potpisan tokom međunarodnog sastanka na vrhu dvadesetak svjetskih čelnika u egipatskom crvenomorskom odredištu Šarm el-Šeiku.

– Ovo je izuzetan dan za svijet, izuzetan dan za Bliski istok, rekao je Trump uoči potpisivanja tog teksta koji po njemu utvrđuje pravila za nastavak mirovnog procesa.

U egipatski grad na jugu Sinaja stigao je i palestinski predsjednik Mahmud Abas, no ne i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, iako je ranije najavljen. Na skupu nije zastupljen niti Hamas.

Trump je pozdravio “vrlo važnu ulogu” koju je odigrao domaćin skupa egipatski predsjednik Abdel Fatah al-Sisi u pregovorima koji su doveli do prekida vatre u Gazi, nakon čega je uslijedila razmjena talaca i palestinskih zatvorenika.

Al-Sisi je Trumpu poručio da je on jedini “sposoban donijeti mir u našu regiju.”

Turska kaže da je spriječila da Netanyahu sudjeluje na summitu u Egiptu

Turska vlada u ponedjeljak je objavila da je Ankara igrala odlučujuću ulogu u sprečavanju dolazak izraelskog premijera Benjamina Netanyahua na summit o Gazi u Egiptu.

– Na inicijativu predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, zahvaljujući turskim diplomatskim naporima i potpori drugih šefova država i vlada, Netanyahu neće sudjelovati na sastanku u Egiptu, izjavio je predstavik turske vlade njemačkoj agenciji dpa.

Izrael je situaciju predstavio drugačije. U ponedjeljak u podne, Ured egipatskog predsjednika objavio je da Netanyahu dolazi, da bi nedugo zatim Ured izraelskog premijera to opovrgnuo.

Ured je priopćio da je Netanyahu zahvalio predsjedniku Donaldu Trumpu na pozivnici u Egipat, ali da ne može otputovati zbog židovskog praznika Simchat Torah.

Više od dvadeset svjetskih čelnika okupilo se u egipatskom gradu Šarm el-Šeiku na summitu o okončanju rata u Gazi.
Američki predsjednik Donald Trump sletio je u to poznato egipatsko ljetovalište nakon posjeta Izraelu. U gradu na krajnjem jugu Sinaja su i britanski premijer Keir Starmer, francuski predsjednik Emmanuel Macron, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan te arapski čelnici.
Njemački kancelar Friedrich Merz po dolasku u Egipat izjavio je da je rat gotov i da će 13. listopada 2025. ostati važan datum u povijesnim knjigama za ovu regiju  i za cijeli svijet.

Starmer je novinarima rekao da s obiteljima oslobođenih izraelskih talaca dijeli duboki osjećaj olakšanja i naglasio da je sada ključno implementirati Trumpov mirovni plan za Bliski istok.

Milatović sa Fon der Lajen na Lovćenu

0
Milatović sa Fon der Lajen na Lovćenu
Milatović sa Fon der Lajen na Lovćenu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se danas sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen tokom njene posjete Crnoj Gori, saopšteno je iz kabineta predsjednika

Sastanak je, kako se navodi u saopštenju, održan na simboličnom mjestu – na Lovćenu, do kojeg su stigli gondolom iz Kotora, uz poruku da je Crna Gora, spoj mora i planine, tradicije i modernosti, u završnoj fazi svog evropskog puta.

“Teme razgovara bile su reforme koje Crnu Goru približavaju članstvu u Evropskoj uniji – jačanje institucija, vladavina prava, borba protiv korupcije, razvoj stabilne ekonomije i zaštita ljudskih prava”, kazali su.

Milatović je podsjetio da je na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu pokrenuo inicijativu za izradu Ugovora o pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, kao dokaz spremnosti da se završi započeti posao.

“Vrijeme je da završimo posao. Vrijeme je da Crna Gora bude snažna i evropska država. Pokretanjem izrade pristupnog ugovora poslali bismo jasnu poruku da naše evropske ambicije potvrđujemo djelima, a ne riječima”, poručio je Milatović.

Milatović sa Fon der Lajen na Lovćenu

Istakao je da je cilj Crne Gore da pregovore sa EU završi do 2026. godine, a da do 2028. postane naredna članica.

“Kroz primjer Crne Gore, politika proširenja ponovo će potvrditi da je to najuspješnija evropska politika, ona koja nagrađuje rad, reforme i rezultate”, rekao je Milatović.

U fokusu razgovora, piše dalje u saopštenju, bili su vladavina prava, nezavisne institucije i potreba za potpuno funkcionalnim Ustavnim sudom.

Predsjednik je naglasio da su nezavisne, profesionalne i odgovorne institucije ključ evropske Crne Gore.

“Bez jakih institucija nema ni evropske države. Potreban nam je funkcionalan Ustavni sud koji obezbjeđuje stabilnost i povjerenje građana u sistem. Institucije moraju služiti građanima i to je suština evropskog puta”, istakao je Milatović.

Govoreći o koristima reformi, dodali su, predsjednik je naveo da svaka reforma mora imati mjerljiv rezultat u životima građana: pravda u razumnom roku, stabilne cijene, sigurne plate, nova radna mjesta i manje birokratije.

“Evropa nije apstraktna ideja ni parola – to su veće plate, bolji putevi, bolnice u kojima se ljudi osjećaju dostojanstveno, škole koje pripremaju djecu za budućnost i država u kojoj se rad i poštenje isplate”, poručio je Milatović.

Prema njegovim riječima, EU je radna akcija svakog dana i na svakom poslu.

“To znači da institucije rade za građane, da ekonomija raste, da pravda funkcioniše i da rezultati govore umjesto nas. Tako se gradi evropska Crna Gora”, jasan je on.

Tokom vožnje žičarom Kotor–Lovćen, kako su naveli, Milatović i Fon der Lajen uživali su u pogledu na prirodne ljepote Crne Gore, a predsjednik je tom prilikom istakao da je Crna Gora „najljepša zemlja na svijetu i naredna članica Evropske unije 2028. godine.

“Crna Gora je spoj mora i planine, tradicije i modernog, ali i zemlja čiji su ljudi njena najveća snaga. Ova ljepota nije samo prirodna, ona je i politička obaveza da stvorimo državu dostojnu svojih pejzaža”, kazao je Milatović.

On je, kako su dodali, izrazio zadovoljstvo što će Crna Gora 2026. godine biti domaćin Samita EU – Zapadni Balkan, upravo u godini kada obilježava 20 godina obnove nezavisnosti.

“To će biti trenutak kada ćemo pokazati da reforme, odgovornost i rad daju rezultate – da Crna Gora postaje moderna, funkcionalna i evropska država”, zaključio je Milatović.

Posjeta predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen, ukazuju, potvrđuje snažnu podršku evropskoj perspektivi Crne Gore.

“Naša zemlja ima sve: ljepotu, ljude, tradiciju, potencijal. Sada treba da dokažemo da imamo i ono najvažnije – odgovornost i volju da završimo posao”, zaključio je Milatović.

“Trotinetijadom” počela proslava Dana oslobođenja Herceg Novog

0

Više stotina najmlađih Novljanki i Novljana, učestvovalo je na „Trotinetijadi“ – trci trotinetima na šetalištu „Obala Nikole Kovačevića“ koju već četvrti put organizuje JPU „Naša radost“.

Potvrdili su, kao i prethodnih godina, da „Trotinetijada“ osvaja srca svim generacijama te da je s pravom nazivaju najveselijom trkom u našem gradu.

Park ispod Titove vile bio je mjesto zabave i igre gdje su mališani birali svoj zanimljiv, animatorski kutak – sportske sprave, crtanje, oslikavanje predmeta, čitanje dječijih knjiga i razgovor o njima i slično. Na startu je bilo 28 grupa iz svih pet vaspitnih jedinica JPU „Naša radost“, od jasličnog do predškolskog uzrasta. U crvenim majicama nastupala su djeca iz vrtića na Savini i u Zelenici, u plavim su bili mališani iz vrtića sa Tople, u bijelim djeca iz vrtića u Bijeloj, a zelene majice su nosila djeca koja pohađaju vrtić u Igalu i u Zadužbini Nikola Ukropina.

Trotinetijada u Herceg Novom

Takmičarski duh nije izostao, ni osmjesi, pjesma i igra najmlađih sugrađana koji su pod budnim okom vaspitačica i medicinskih sestara svoje predškolske ustanove, uz aplauze i navijanje članova porodice, stizali do cilja.

Kako je za RTHN kazala direktorica vrtića, Stana Mareš, mališani su otvorili program proslave dana Herceg Novog.

„Trotinetijada je prva od manifestacija koja se organizuje u čast Dana Herceg Novog. Odazvale su se sve vaspitne jedinice, od jaslica do predškolaca. Vidim da su djeca uživala, kao i roditelji, a dan je bio idealan da izađemo iz standardih okvira vrtića i dvorišta“,kazala je Mareš.

Trotinetijada u Herceg Novom

„Trotinetijada“ je nastala po ideji vaspitačice Aleksandre Mihajlović kao projekat u okviru Centra izvrsnosti Ministarstva prosvjete, a dio je zvaničnog programa obilježavanja Dana oslobođenja Herceg Novog. Uz zabavu i promociju zdravih stilova života, ova manifestacija njeguje i vrijednosti zajedništva, solidarnosti i prijateljstva među najmlađima.

Pokrovitelj je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi, a prijatelji su: Triatlon klub „Herceg Novi”, Gradska biblioteka i čitaonica Herceg Novi, Služba Komunalne policije i inspekcijskog nadzora, Crveni krst Herceg Novi i Odjeljenje bezbjednosti Herceg Novi.

Sledeća dječja manifestacija „Trka radosti“, za koju već vlada veliko interesovanje hercegnovskih osnovaca, planirana je u subotu, 18. oktobra u 9 časova od Vojničkih banja do Škvera.

Podrška prilagođavanju na porast nivoa mora na Mediteranu – Naučnice IBM na sastanku partnera MedSeaRise projekta u Barceloni

0
Podrška prilagođavanju na porast nivoa mora na Mediteranu – Naučnice IBM na sastanku partnera MedSeaRise projekta u Barceloni
Foto IBM

Institut za biologiju mora Kotor Univerziteta Crne Gore učestvovao je su na međunarodnom sastanku partnera u okviru projekta MedSeaRise – Podrška prilagođavanju na porast nivoa mora na Mediteranu, koji je održan 2. i 3. oktobra 2025. godine u Barseloni, u organizaciji jednog od projektnih partnera- Privredne komore Barselone.

Projekat MedSeaRise ima za cilj jačanje otpornosti obalnih područja Mediterana na posledice klimatskih promjena, kroz primjenu pristupa zasnovanih na ekosistemima i očuvanju prirodne i kulturne baštine, te matematičkim proračunima baziranim na dostupnim meteorološkim podacima s ciljem prilagođavanja na moguće scenarijume promjena do 2100.godine. Poseban fokus je stavljen na lokalne studije slučaja koje će poslužiti kao osnova za razvoj efikasnih strategija prilagođavanja porastu nivoa mora.

Predstavnice Instituta za biologiju mora iz Kotora u Barseloni prezentovale napredak u realizaciji dvije studije slučaja koje se sprovode na području Boke Kotorske – Solila u Tivtu, kao posebni rezervoar prirode zbog svoje ekološke vrijednosti, i Kotorsko-risanskog basena, koji karakteriše visoka ranjivost na uticaje klimatskih promjena, posebno na kulturnu baštinu u obalnoj zoni.

Naše naučnice imale su priliku da predstave dosadašnje rezultate studija, čiji je generalni zaključak da će u slučaju umjerenog scenarijuma- porasta nivoa mora za 17,5 centimetara do 2100.godine uticaj na baštinu i antropogene aktivnosti u na obalama Boke Kotorske biti izazov koji će zahtijevati prilagođavanje, dok ovakve promjene neće značajno uticati na biodiverzitet rezervata prirode Solila, koji je adaptivan na ovaj nivo promjena.

Infrastruktura koja je pod rizikom usled porasta nivoa mora u Bokokotorskom zalivu uključuju javne plaže, male marine, luku Kotor, Luku Risan, Stari grad Kotor, Tivatska solila, kao i obalne ulice uz more. Iako su neke plaže veštački uzdignute više iznad trenutnog nivoa mora i time privremeno zaštićene, u scenariju većeg porasta nivoa mora od 39,8 cm mogle bi biti povremeno potopljene tokom plime i ekstremnih vremenskih uslova. Takve situacije bi umanjile njihovu funkcionalnost i zahtijevale infrastrukturne prilagodbe, poput podizanja ili ojačavanja plažnih struktura. S obzirom na značaj javnih plaža za lokalnu zajednicu i turizam, od presudne je važnosti kontinuirano praćenje promjene nivoa mora i sprovođenje adaptivnih mjera radi očuvanja njihove upotrebljivosti i ekonomske vrednosti.

Na dvodnevnom sastanku razmatran je napredak u implementaciji projektnih aktivnosti, status i izazovi u sprovođenju studija slučaja, kao i organizacija završnih radionica sa lokalnim stekholderima. Dr Joksimović, koja je i koordinatorka završne sesije sastanka, naglasila je značaj uključivanja lokalnih zajednica i donosilaca odluka u proces razumevanja primenjene metodologije I mogucih scenarija, sa posebnim naglaskom na vaznost kreiranja politika prilagođavanja klimatskim promjenama, zasnovanih na naučnim podacima i praćenju stanja u realnom vremenu.

Učesnici sastanka su istakli važnost sinergije između naučnih i partnerskih institucija, kao i zahvalnost lokalnim stekholderima, kako bi se obezbijedila održiva i dugoročna rješenja za zaštitu mediteranskih obala.

Projekat MedSeaRise finansira se iz Interreg Euro-MED programa, a okuplja institucije iz više mediteranskih zemalja koje zajednički rade na razvijanju metodologije za adaptaciju na klimatske rizike i ublažavanje njihovih posljedica.

Institut Igalo od poslovanja prihodovao gotovo 10 miliona eura

0
Institut Igalo od poslovanja prihodovao gotovo 10 miliona eura
Institut Igalo-druga-faza

U Institutu Igalo od februara do septembra ove godine bilo je 6.000 noćenja više, nego u istom periodu prošle godine, dok je kompanija imala prihode od gotovo 10 mil EUR. Institut se nada i stabilnom poslovanju u narednom periodu, kako bi na jesen 2026. godine mogli da učestvuju na tenderu – i u narednim godinama opet ugoste pacijente iz Norveške.

To je u razgovoru Vijestima kazao izvršni direktor Instituta Simo Milošević Zoran Kovačević.

Kovačević je naglasio da su izmirili sve obaveze koje su imali prema firmama koje nisu u vlasništvu države ili Opštine Herceg Novi, da će ta preostala dugovanja isplatiti do početka 2026. godine te da trenutno nema kašnjenja u isplati plata zaposlenima.

– Nakon analize rezultata za prvih osam mjeseci poslovanja, možemo iskazati zadovoljstvo ostvarenim. Kada posmatramo fizičke pokazatelje od početka februara (kada smo nakon redovne godišnje zimske pauze počeli rad sa korisnicima) do kraja avgusta vidimo da smo ostvarili 6.000 noćenja više, odnosno 114.531 ove godine u odnosu na 108.539 noćenja 2024. godine. Finansijski prihodi iz poslovanja, za posmatrani period su takođe dobri, blizu 10 miliona eura – naglasio je on.

Račun državnog liječilišta prvobitno je blokiran krajem 2023. godine, pri čemu je firma prvu polovinu prošle godine provela pred stečajem zbog duga ka Jugobanci, dok Vlada i najveći manjinski akcionar Vile Oliva nisu postigli dogovor o spasu kompanije i beskamatnim pozajmicama od po 5 mil EUR. Tada je najavljen plan restrukturiranja Instituta koji je usvojen krajem februara ove godine, a procijenjen je na ukupno 88 mil EUR, uz hitnu dokapitalizaciju, kako bi se obezbijedilo 21,5 mil EUR za izmirenje obaveza i izbjegao stečaj.

Firma je prošlu godinu završila sa profitom od 320.000 EUR, što je prva poslovna godina sa pozitivnim rezultatom od 2018.

Norvežane hoće do 2030.

Kovačević je naglasio i da će u narednom periodu do Nove godine i zimske pauze, pokušati da bolju organizuju posao i skrate period čekanja za početak rehabilitacije fondovskih pacijenata i paralelno usluže ostale korisnike sa domaćeg i inostranog tržišta. Institut je, pored ostalih problema, godinama imao gubitke u radu zbog cijena koje državni Fond za zdravstveno osiguranje (FZO) za rehabilitaciju svojih osiguranika plaćao daleko ispod tržišne. To je korigovano u novembru prošle godine, od kada su cijene duplo uvećane.

Kovačević je ipak najavio da na jesen naredne godine, planiraju da učestvuju na tenderu, kako bi se norveški pacijenti vratili u Institut.

– S obzirom da je zbog nestabilnosti u poslovanju Instituta Igalo tokom 2022/2023. godine, a pred moj dolazak na mjesto izvršnog direktora, prekinut ugovoreni četvorogodinšnji ciklus i prebačen u tursku Balčovu, očekujemo da će se novi konkurs za period od 2027. do 2030. godine raspisati na jesen 2026. godine. Nadam se da ćemo mi do tada zadržati stabilno poslovanje i pripremiti shodno Planu restrukturiranja odgovarajuće kapacitete da se kompetitivno prijavimo i povratimo dio “Norveškog programa” u Institut Igalo – kazao je on.

Institut lani nije ugostio pacijente iz Norveške jer nije prošao na tenderu tamošnjeg Fonda zdravstva, zbog situacije i problema u kojoj se kompanija nalazila tokom 2023. godine sa čestim blokama računa, nemogućnostima da ulaže u poboljšanje ponude i kašnjenjem u isplati plata. Gosti iz ove države godišnje su Institutu donosili oko 2,7 do tri miliona eura, ili oko četvrtine ukupnih prihoda.

Upitan o vatrogasacima koji su ovog ljeta vodili borbu sa vatrenim stihijama širom države, kojima je Vlada obećala sedmodnevni boravak u Institutu, Kovačević je naglasio da je Ministarstvo zdravlja zaduženo za operacionalizaciju tog programa. Istakao je da je dogovoren medicinski/rehabilitacioni paket, sedam dana, pun pansion u dvokrevetnoj sobi sa ljekarskim pregledima i tri terapije dnevno), kao i budžet za taj program, te da preostaje da se uskladi mogućnost njihovog dolaska sa kapacitetima u Institutu.

Postepeno otplaćuju dugove

Pojasnio je i da se kroz plan restruktiriranja trenutno radi na realizaciji finansijskih obaveza većinskih vlasnika, da će to pratiti postupak dokapitalizacije, zbog čega je zakazana Skupština akcionara 21. oktobra. Kovačević je naglasio da je Institut svoj dio obaveza za ovu godinu ispunio kroz prodaju nekadašnjeg dječijeg odjeljenja, kao finansijsko učešće u realizaciji uz dezinvestiranje.

Na mjestu dječjeg odjeljenja u Igalu, Vlada planira izgradnju škole.

– Ta sredstva su uglavnom utrošena na regulisanje zaostalih obaveza prema povjeriocima koji nisu u vlasništvu države ili Opštine Herceg Novi. Nadam se da će se i te obaveze riješiti do kraja ove ili najkasnije na početku sledeće godine. Riješili smo sve obaveze prema povjeriocima koji nisu u državnom ili vlasništvu Opštine Herceg Novi. Zaposlenima redovno izmirujemo neto plate u punom iznosu, te u tom smislu nemamo dugovanja. Postoji dug za doprinose, koji će se nadam se, kao što rekoh, izmiriti do kraja tekuće godine. U međuvremenu, svim zaposlenima, koji odu u penziju, izmirujemo, po odgovarajućem rješenju nadležnih, kompletan dug za doprinose, tako da oni rješavaju svoj penzioni status u najkraćem mogućem roku. Što se tiče poslovnog rezultata vjerujem da ćemo poslovati pozitivno i ove godine – naglasio je Kovačević.

Institut Igalo je od juna do oktobra izdavao i sobe sa doručkom u prvoj fazi, koja se nalazi na pjeni od mora u Igalu, kako bi uvećali prihode i iskoristili prostor prije planirane rekonstrukcije. Prva faza se nalazi uz šetalište “Pet Danica” a u njoj su izdavane jednokrevetne, višekrevetne sobe i apartmani, na najmanje sedam noći, pri čemu je krevet u dvokrevetnoj sa doručkom koštao od 33 do 35 eura po danu, dok je jednokrevetne trebalo platiti 53 do 55 EUR.

Kovačević je naglasio i da je rentiranje prve faze Instituta prošlo dobro, ali da zbog stanja objekata nisu ni očekivali visoke prihode, ali su kao “dobri domaćini” htjeli da ih iskoriste prije početka njihove rekonstrukcije. Istakao je da su zadovoljni onim što su postigli, ali da su ti prihodi i dalje skromni, s obzirom na činjenicu da se nalaze na samoj obali…

Kovačević je naglasio da treba ozbiljno razmisliti šta je prioritet u rekonstrukciji kapaciteta sa kojima Institut raspolaže, te da će o tome odlučivati vlasnici, dok menadžment može da im ponudi samo preporuke u skladu sa strukom i iskustvom.

Dokapitalizacija krajem oktobra

Skupština akcionara Instituta Igalo zakazana je za 21. oktobar sa dnevnim redom razmatranja odluke o dokapitalizaciji kompanije za 23,5 mil EUR. Po predlogu odluke objavljenom na sajtu Montenegro berze, dokapitalizacija će se obaviti emitovanjem 152.066 akcija po nominalnoj cijeni od 154,93 EUR.

Obaviće se u maksimalno dva kruga, a prvi traje 30 dana, u kojem sadašnji akcionari uplatom novca na posebni račun Instituta dobijaju nove akcije po cijeni od 154,93 EUR. U prvom krugu dokapitalizacije akcionari mogu da kupe nove akcije u odnosu na svoj sadašnji procenat vlasništva.

Prema procentima vlasništva, Vlada bi sa 57% akcija u ovom procesu trebala uložiti oko 13,5 mil EUR, a Vila Oliva oko sedam miliona jer ima 29,7% akcija. Preostali mali akcionari koji imaju oko 13% akcija mogu učestvovati sa oko tri miliona eura.

Sadašnja berzanska cijena akcije Instituta je 56 EUR, dok su u prethodnom postupku, koji je trajao do početka septembra, Vlada i najveći manjinski akcionar Vila Oliva, zajednički, od ostalih malih akcionara otkupili 3.394 akcije po cijeni od 58 EUR.

Planom restrukturiranja predviđena je bila prodaja bivšeg dječjeg odjeljenja Instituta državi za 4,8 mil EUR, što je već obavljeno početkom aprila, kao i da se obavi dokapitalizacija od 23,5 miliona. Novac od prodaje dječjeg odjeljenja i od dokapitalizacije predviđen je za plaćanje dugova i ulaganje u poboljšanje usluga Instituta.