JU Pomorski muzej Crne Gore realizovala je projekat “Izrada replike vesla galije iz 16. vijeka“. Impozantno drveno veslo galije dužine preko 12 metara postavljeno je u blizini glavnih gradskih vrata u Kotoru. Veslo je izrađeno na osnovu detaljnog projekta venecijanskog vesla “a scaloccio“ iz 16. vijeka.
Realizacijom ovog projekta oživljen je jedan mali segment slavne pomorske prošlosti grada Kotora. Veličina vesala ukazuje na veličinu samih galija koje su i Kotorani posjedovali u dugom vremenskom periodu.
Prvi pomeni kotorske galije sežu od 1155. godine pa sve do perioda mletačke vladavine tokom koje je zapovjednike na galijama “supracomes” iz redova vlastele biralo Veliko i Malo vijeće.
veslo galije
Postavljanjem vesla galije Kotor dobija novu turističku atrakciju i prisjećanje na važni dio pomorske istorije grada koji do sada nije bio dovoljno ispričan.
Repliku vesla prati i edukativni dvojezični pano na kojem se nalazi kratka priča o kotorskim galijama i njihovim zapovjednicima, i na kojem je prikazan način veslanja na galijama iz 16. vijeka.
Ovaj projekat je realizovan zahvaljujući finansijskoj podršci Opštine Kotor tj. Sekretarijata za kulturnu, sport i društvene djelatnosti u sklopu Programa kulturnih manifestacija za 2022. godinu.
~Identitetski nesklad postoji između onoga što su bokeške i mediteranske vrijednosti i onoga što sobom donosi masovni turizam – buku, nekontrolisanu gužvu, preopterećenu infrastrukturu…
Hoćemo li i možemo li da pobjegnemo od haosa i nesklada koji se prethodnih godina/decenija proizvodi u Boki Kotorskoj-Budvi, jedno je od pitanja na koje odgovore traži (i nudi) dr Vuk Vuković, producent iz Herceg Novoga.
Jedan je od učesnika konferencije “REpozicija” koja se 24. i 25. jula održava u Budvi, kao uvod za kandidaturu “Evropska prijestonica kulture Budva Boka 2028”. Zajedno sa Gillesom Petersonom, jednim od vodećih muzičkih producenata i Markom Pavlovićem, istoričarem umjetnosti i vlasnikom kluba Casper u Budvi, Vuković će se baviti i pitanjem “repozicije muzičkog identiteta Budve i Boke”.
SUKOB IDENTITETA I “IMIDŽA”
Boka News: Na šta mislite kada kažete “haos i nesklad” u kontekstu “identiteta gradova”?
Vuk Vuković: Mislim na identitetski nesklad koji postoji između onoga što su bokeške i mediteranske vrijednosti i onoga što donosi masovni turizam kao “vrijednost” sa sobom (buku, nekontrolisanu gužvu, preopterećenu infrastrukturu…). Nesklad se pogotovo odnosi između onoga što je naš identitet i onoga što je nas imidž: kako mi sebe vidimo, odnosno kako želimo da se vidimo i kako nas drugi vide. Jesu li Boka i Budva mala mediteranska sredina ili tranzitna stanica između Dalmacije i Ade Bojane (sudeći po saobraćaju i nepostojećoj saobraćajnoj infrastrukturi); je li Kotor “grad kulture i kulturnog turizma” kako je svojevremeno zvučala eksplicitna vizija ove opštine ili je zaobilaznica do Novog/Tivta kako je implicitno sugerisao jedan od ministara dok u Boki nije funkcionisao trajektni prevoz; je li Herceg Novi grad kulture i umjetnosti u najširem smislu ili je metafora Mrduše Donje iz sve aktuelnijeg dramskog djela Iva Brešana; je li Tivat grad elitnog turizma ili elitne prostitucije? Razumijem da ove situacije ili ovako postavljena pitanja mogu naići na otpor, pogotovo kod partijsko-političkih aktera, ali je suočavanje sa njima nužno da bi nam svima bilo bolje. Ni situacije ni pitanja nisu spontani proizvod okolnosti, već rezultat rada i nerada na ovim poljima.
MIJENJANJE MUZIČKIH DISKURSA GENERACIJA i KULTURNIH POLITIKA GRADOVA
Boka News: Na koji način namjeravate da kroz “REpoziciju” ostvarite ideju ponovnog pozicioniranja muzičkog identiteta Budve i Boke”?
Vuk Vuković: Cilj našeg projekta je da doprinese repoziciji javnog muzičkog diskursa grada Budve – a samim tim i doprinose repoziciji javnog muzickog diksursa i cijele Boke jer su gradovi ove regije kompatibilni u navikama, iskustvima i bioritmu. Svakako da je situacija u Budvi najizazovnija i mišljenja smo da bi promjena javnog muzičkog diskursa u Budvi uticala i na ostale gradove regije.
Tema kojom će se baviti ovogodišnja konferencija REpostiton jeste istraživački, muzički i producentski rad Gilles Petersona, koji je svojim djelovanjem uticao na mijenjanje muzičkih diskursa cijelih generacija, ali i na mijenjanje kulturnih politika gradova u kojima je radio svoje projekte. Njegov kulturološki uticaj predstavlja odličan primjer na koji bi se regija Budve i Boke mogla ugledati – ne samo kroz približavanje tog fenomena učesnicima konferencije, već i građanima regije, što predstavlja mogućnost upoznavanja sa procesom nastanka promjena u sferi kulture, a koje su posljedica Petersonovog rada. Programski urednik Caspera, Marko Pavlović duže od tri decenije Casper razvija kao multidisciplinarnu platformu za domaću publiku i turiste čime se pozicionirao kao relevantan i referentan akter na nezavisnoj sceni kulturne mape Budve.
TRANSFORMACIJA IDENTITETA
Boka News: Kako “muzička repozicija” ide uz kandidaturu Budve za Evropsku prijestonicu kulture?
Vuk Vuković: Uz autoritet titule kakva je Evropska prijestonica kulture, naš krajnji cilj je 2028. godina – kao godina programske i produkcione izvrnosti konferencije. Interesuje nas konkretna implementacija pozitivnih primjera mijenjanja javnog muzičkog dikursa gradova i regija širom svijeta. U narednim godinama REpostion bi predstavio niz primjera iz svijeta umjetnosti, književnosti, muzike, filma i medija, marketinga i odnosa sa javnošću, a učesnici konferencije – sa kojima smo već u komunikaciji – bi bili gosti iz cijelog svijeta, a upravo dijalog i razgovor sa njima je osnov transformacije identiteta.
Kandidatura Budve i Boke za Evropsku prijestonicu kulture jeste najbolja moguća šansa za implementaciju repozicije cjelokupnog kulturnog diskursa regije, a ova konferencija, kao sastavni dio ove kandidature, uz sve ostale prijavljene projekte, trebalo bi da bude vrlo jak alat da se to i ostvari.
Dr Vuk Vuković
ŠTA SMO I ŠTA ŽELIMO BITI
Boka News: Šta je potrebno da se uradi u tom smjeru, ko je krajnji korisnik tog kulturnog proizvoda – da li je to i običan građanin Boke, starosjedilac ili turista? Postoji li ikakva strategija razvoja ovih gradova, da se misli i radi vizionarski?
Vuk Vuković: Da bismo razgovarali o rezultatima, trebalo bi djelovati na dva kolosjeka. Prvi, za širi kontekst važniji, je problema javnih politika, odnosno – naša kapacitiranost da te politike donosimo, sprovodimo i evaluiramo. Crnogorski gradovi, osim na nivou incidenta – i tu mislim npr. na Cetinje, muku muče sa osnovnim strateškim dokumentima koji se tiču kulture. Ti dokumenti ili nisu pripremljeni, ili su potpuno metodološki neutemeljeni, preopširni, bez jasnih kriterijuma, indikatora i parametara za donošenje tih dokumenata. Konkretno, u Budvi trenutno traje javna rasprava povodom Nacrta Programa razvoja kulture Budva za period 2024 – 2028. godine, ali je i taj dokument preopširan, pun opštih mjesta, nedovoljno fokusiran i orjentisan na budućnost. Istine radi, on je posebno dobro utemeljen u teorijama javnih politika i u analizama određenih segmenata (npr. kulturna baština), ali potpuno zanemaruju polje savremene umjetničke produkcije – kako na nivou trenutnog stanja, tako i na nivou projekcije, odnosno strateških odluka, što je suština takvih dokumenata. Slična situacija je i na nacionalnom nivou, gdje već godinama čekamo da bude usvojen Nacionalni program razvoja kulture. Da ironija bude znakovitija, oba ova dokumenta su u nacrtu i oba ističu da je razlog donošenja – eksplicitno ili implicitno – Evropska prijestonica kulture, što je pogrešan korak, ali i pogrešan znak onima koji odlučuju o kandidaturi: poručujemo da to radimo orjentisani na projekat i fond koji nam taj projekat otvara, a ne jer nam je to zakonska obaveza ili, još važnije, suštinska potreba našeg društva.
Drugi kolosjek, važniji za programske ciljeve konferencije REpozicija, je umjetničko-istraživački proces mapiranja i projekcije muzičkog identiteta i muzičkog diskursa Budve i Boke. Šta smo i šta želimo biti – ključna su pitanja koja postavljamo danas, a za odgovorima želimo da tragamo u kontinuitetu jer – niti nudimo adhoc rješenja, niti imamo iluziju da je identit fiksna i konačna kategorija. Što prije tu iluziju, zajedno, dekonstruišemo, prije ćemo shvatiti da je identitet fluidna kategorija i da je njegova ljepota upravo u toj različitosti. Tome, decenijama, pokušava da nas nauči i UNESCO kroz Univerzalnu deklaraziju o kulturnoj raznolikosti. REpozicija je, stoga, proces postavljanja važnih pitanja, čak i bolnih za naše društvo, i preispitivanje mogućih scenarija razvoja. Ako tome pristupimo iskreno i iz autentičnih potreba naših zajednica – korisnici uspjeha će zaista biti svi – i građani, i starosjedioci, i mještani, ali i turisti. Upravo radi toga, REpozicija otvara vrata razgovoru i dijalogu, ali isključivo u odnosu na autentične potrebe našeg društva.
KAKO DA UZ POMOĆ KULTURE STIGNEMO DO ONOGA ŠTO ŽELIMO DA BUDEMO
Boka News: Mnogi smatraju da Budva, čiji su vlastodršci nekontrolisanom, neplanskom urbanizacijom na prvo mjesto stavili privatne interese, na račun kvaliteta života stanovnika, nema šansi za kandidaturu sama po sebi, te se zato “šlepa” na račun Boke kotorske. Da li je realna ideja o “Zajednici primorskih opština”, postoji li u tom pravcu dobra volja lokalnih samouprava Tivta, Kotora, H.Novoga; ima li podrške nevladinog sektora, volonterskih organizacija, umjetničke branše…? Koje su šanse da Kotor, grad UNESCO-a bude kandidat za ovu prestižnu titulu?
Vuk Vuković: Nekontrolisana i neplanska urbanizacija, sopstveni kapitalistički interesi i niz pogrešnih odluka koje su u naše ime donosili političari i političarke mogu biti šansa, u okviru kandidature, da probleme koje su pouzrokovali pokušamo da riješimo strateški, ali i kreativno. Pitanje kandidature je, dakle, mnogo više pitanje – ideje, vizije i metodologije, odnosno pitanje – kako ćemo od situacije gdje smo trenutno stići do onoga što želimo da budemo, uz pomoć kulture kao održivog resursa. Važno je da govorimo o projektima koji su devastirali naše gradove, a njih u Boki i Budvi nije malo. Dovoljno je samo da pomenemo Kotor koji je možda jedan od rijetkih gradova čija je devastacija, u kontekstu kulturnog pejzaža, bila – legalna devastacija. Činjenica da smo, Kotor kao grad i Boka kao buffer zona, i dalje na UNESCO listi svjetske kulturne i prirodne baštine je plod kriznih intervencija pojedinaca koji su znali da se izbore sa zatečenim stanjem, mislim prije svega na antropološkinju Milicu Nikolić, koja je lično zaslužna za to, baš kao i za uspješnu kandidaturu Bokeljske mornanice. Međutim, angažman pojedinaca nije dovoljan ako želimo dugoročne rezultate – i se nadovezujem da vaše pitanje o “dobroj volji lokalnih samouprava”. Ako je suditi po PR saopštenjima, sastancima projektnih timova, birokratskim odlukama i kompleksnoj administraciji – dobra volja je itekako prisutna. Ali, ne treba smetnuti sa uma da je “PR” često tehnika kojom želimo da postignemo da nam imidž bude mnogo ljepši, bolji i efikasniji od identiteta. Lično se plašim da lokalne samouprave možda i imaju dobru volju da učestvuju u ovim procesima, ali isključivo do granice koja se podudara sa njihovim partijskim interesima. Radujem se danu kada ću, javno, priznati da sam pogriješio u ovoj ocjeni. Kada je riječ o kandidaturi, mislim da svi gradovi u taj proces ulaze sa svojim autohtonim vrijednostima i da te vrijednosti treba da budu odraz našeg autentičnog iskustva, odnosno – resurs kojim ćemo u toj 2028. godini biti bolje, pristojnije i uređenije društvo.
POgled na otočje -Dr Vuk Vuković
ISKUSTVO “GUBITNIKA”
Prije par godina H. Novi je konkurisao kao kandidat za Evropsku prijestonicu kulture –zašto nije izabran?
Vuk Vuković: Proces kandidature je kompleksan i zahtjev, a kao takav trebalo bi da uključuje niz aktera koji tom procesu mogu da pomognu na različite način. Podrazumjeva se, između ostalog, niz aktivnosti koje treba uraditi da bi određeni grad uopšte mogao da konkuriše za ovu prestižnu titulu. Herceg Novi je 2016. godine konkurisao za titulu EPK 2021. godine i “izgubio” od Novog Sada koji je taj projekat u prethodnom periodu i realizovao. Projekat “Umjetnost pomirenja” zamišljen je dosta ambiciozno i počivao je na ideji da je Herceg Novi zaboravljeni grad, odnosno na konceptu “(Ne)Prijatelji” i ideji da su ga neprijatelji izgrađivali, a prijatelji devastirali, te da je tanka linija između prijateljstva i neprijateljstva. Ova ideja zvučala je tada, ali mi se čini da zvuči i danas – dosta hrabra i kompleksna, ali je problem sa ovom idejom – ono što je i problem sa odnosom identiteta i imidža. Ona nije potekla “iznutra”, nije bila organska potreba naše zajednice, niti naše sredine, a dodatno smo pokazali kadrovsku, programsku i administrativnu nekapacitiranost da se projektom bavimo. Pokušaću slikovito: jedna od osnovnih obaveza uz aplikacionu knjigu je donošenje strateškog plana razvoja kulture. Radna grupa, čiji sam bio član, prvo je donijela Smjernice za Program razvoja kulture 2017-2022 koje je usvojila Skupština opštine Herceg Novog i taj dokument je u mišljenju Komisije koja je procjenjivala kandidaturu posebno pohvaljen. Međutim, kao radna grupa, nikada nismo uspjeli da napišemo Program razvoja kulture, kao krovni dokument, jer nismo mogli da dobijemo osnovne podatke od institucija kulture čiji je osnivač Opština Herceg Novi – mislim prvenstveno na JUK Herceg fest i JU Gradski muzej Mirko Komnenović i Galeriju “Josip Bepo Benković”. Je li bilo pitanje nekapacitiranosti ili nečeg drugog – danas je nebitno, ali je bitno da ni dalje nemamo Program razvoja kulture Opštine Herceg Novi. Istine radi, Sekretarijat za kulturu i obrazovanje je učinio niz koraka ka ovom dokumentu, a tu mislim i na reprezentativno empirijsko istraživanje o kulturnim potrebama i navikama građana i građanki Herceg Novog, što je odlična osnova za strateške dokumente.
Naravno, ne treba imati iluziju da je svaka EPK priča – uspješna. Niz je neuspješnih projekata, a vjerujem i žaljenja na transnacionalnom nivou zbog odluka o gradovima koji su nosili EPK titulu. Dobar indikator za ovakvo promišljanje je i pitanje – da li je nešto od predloženih projekata realizovano bez obzira na to da li smo ponijeli titulu ili ne. U Herceg Novom, odgovor je, prepostavljate – ne.
O VUKU
Dr Vuk Vuković je profesor Fakulteta dramskih umjetnosti Univerziteta Crne Gore, a na Fakultetu političkih nauka, Filozofskom fakultetu i Fakultetu likovnih umjetnosti predaje predmete iz oblasti digitalne i audiovizuelne kulture i savremene medijske produkcije.
Gostujući je profesor na interdisciplinarnim master studijama internacionalnog programa UNESCO Chair in Cultural Policy and Management (Interculturalism and Mediation in the Balkans) za predmet Digitalna transformacija medija i kulture. Recenzent je Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore, a bio je bio je i član nacionalnog Tima za reformu visokog obrazovanja (HERE, Erazmus+, 2014-2017).
Član je strukovnog Vijeća za umjetnost Senata Univerziteta Crne Gore, Komisije za master studije i Komisije za mobilnost. Angažovan je kao ekspert i konsultant za program medijske pismenosti (L2D media literacy Montenegro program, The International Research & Exchanges Board – IREX). Pored brojnih naučnih I istraživačkih radova, objavio je i monografiju Društveni mediji i upravljanje komunikacijama (2019, FDU). Nagradu Arhont dobio je za inovativnu ideju i uspješan menadžment projekta FIST Radio.
U Kotoru je u toku špic turističke sezone. Deset hiljada registrovanih gostiju i svakodnevno uplovljavanje po nekoliko kruzera, dovode do neminovnih gužvi, naročito u starom gradu i na bedemima. U Opštini očekuju da će prihodi i broj turista premašiti one iz rekordne 2019. godine.
Uprkos ekstremnim temperaturama popeti se na bedeme i tvrđavu Svetog Ivana, nešto je što se ne propušta.
– Posjeta ove godine je odlična u odnosu na 2022. Imamo povećanje od nekih 50%, a sa podacima iz jula oko 70.000 posjetilaca na bedemima i 560.000 EUR ostvarenog prihoda – kazao je Nebojša Ilić Sekretar za lokalne prihode budžet i finansije Opštine Kotor.
Kotor noću Photo: Boka News
Kada je u gradu 10.000 turista, a u luci tri velika kruzera sa blizu 3.000 putnika, neminovna je gužva.
Kotor je pun i živ. Vraćaju se sve aktivnosti na koje su navikli naši gosti. To je jako važno i ohrabruje, u velikoj mjeri su popunjeni veliki hoteli. Gosti su uglavnom iz Velike Britanije, Francuske, veliki procenat ove sezone je i iz SAD – kazao je Jovan Ristić direktor TO Kotor.
Požar koji traje sedam dana na grčkom otoku Rodosu proširio se u ponedjeljak, dovodeći do novih evakuacija, dok su tri velika požara bjesnila na drugim mjestima u zemlji potaknuta snažnim vjetrovima i uzastopnim toplinskim valovima koji su šikaru i šume ostavili suhima.
Posljednje evakuacije naređene su na jugu Rodosa nakon što je 19.000 ljudi, uglavnom turista, premješteno autobusima i brodovima tokom vikenda s puta vatre koja je zahvatila nekoliko obalnih područja s obližnjih planina.
Bio je to najveći pokušaj evakuacije u zemlji posljednjih godina, javlja AP.
“Mi smo u ratu – potpuno usredotočeni na požare”, rekao je premijer Kyriakos Mitsotakis tokom rasprave u parlamentu.
“Sljedećih dana i sedmica moramo ostati u stalnoj pripravnosti.”
Pomoć je nastavila stizati iz Europske unije i drugdje, a avioni iz susjedne Turske pridružili su se naporima na Rodosu, gdje je deset aviona za ispuštanje vode i deset helikoptera zujalo iznad plamena visokog do pet metara unatoč slaboj vidljivosti.
“Rizik od požara bit će ekstreman u nekoliko područja Grčke danas”, rekao je glasnogovornik vatrogasne službe Vassilis Vathrakogiannis dan nakon što su temperature na južnom grčkom kopnu skočile čak do 45 stepeni Celzijevih.
Ian Murison, biznismen iz Londona koji je bio na odmoru sa suprugom i 12-godišnjim sinom na južnom Rodosu, opisao je muke svoje obitelji dok su u subotu pokušavali pobjeći od požara.
“Vidjeli smo plamen kako dolazi preko brda. Naš hotel je imao kapacitet za 1.200 ljudi, ali čekao je samo jedan autobus”, rekao je.
“Nije postojao nikakav proces. Svi smo samo uzeli svoje kofere i krenuli hodati, prošli smo oko 3 kilometra prije nego što smo izašli ispod oblaka pepela.”
Obitelj je stigla do obližnje plaže, gdje su čekali – u mraku zbog nestanka struje – s hiljadama drugih da budu evakuirani autobusom ili brodom.
“Mogli ste vidjeti narančasti sjaj na nebu i postajao je sve veći i veći, velike vatrene lopte koje su išle u nebo”, rekao je, opisujući haotične scene dok su se evakuirani ljudi gomilali kako bi se ukrcali na male čamce koji su dolazili da ih odvezu s plaže.
“Nije važno imate li djecu, odrasli su se borili da budu sljedeći”, rekao je Murison. “Bilo je jako, jako stresno.”
Požari i na Krfu
Tokom noći također je naređena evakuacija na zapadnom otoku Krfu, gdje je više od 2.000 ljudi, uključujući turiste, prebačeno na sigurno kopnom i morem, na otoku Evia i u planinskom području u južnoj regiji Peloponeza.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen kontaktirala je premijera Mitsotakisa kasno u nedjelju kako bi ponudila dodatnu pomoć.
“Nazvala sam (premijera) Mitsotakisa kako bih izrazila našu punu potporu Grčkoj, koja je suočena s razornim šumskim požarima i teškim toplinskim valom zbog klimatskih promjena”, napisala je u tweetu.
U obraćanju parlamentu. Mitsotakis je također istaknuo prijetnju od klimatskih promjena, za koje je rekao da će “svoju prisutnost još više osjetiti s većim prirodnim katastrofama diljem mediteranske regije”.
Vatrogasna služba je istraživala uzroke požara koji su bjesnili dok je u prosjeku 50 novih šumskih požara izbijalo dnevno u posljednjih dvanaest dana, prema glasnogovorniku vlade Pavlosu Marinakisu. Samo u nedjelju zabilježena su 64 nova požara.
Na Rodosu je vatra protutnjala niz planinske padine, paleći kuće i automobile i ostavljajući stoku mrtvu na cesti dok su pokušavali pobjeći.
Vlasti su priopćile da nema ozbiljnih ozljeda tokom evakuacija, ali su bolnice i zdravstveni volonteri pružili prvu pomoć turistima i drugima, uglavnom zbog posljedica vrućine i dehidracije.
Turisti bježe od požara na grčkom otoku Rodosu
Službenici grčkog ministarstva vanjskih poslova radili su u međunarodnoj zračnoj luci s nekoliko veleposlanstava i diplomata koji su doputovali iz Ujedinjenog Kraljevstva kako bi pomogli turistima koji su izgubili svoje putne isprave.
Nekoliko zračnih prijevoznika, uključujući easyJet i paketnog operatera Tui, poslali su avione na Rodos kako bi evakuirali turiste koji su zbog šumskog požara bili prisiljeni napustiti hotele.
Vlada Ujedinjenog Kraljevstva rekla je da se između 7.000 i 10.000 britanskih državljana nalazi na otoku, popularnom odredištu za paket aranžmane.
Neki turisti rekli su da turističke tvrtke nisu pružile informacije ili pomoć.
Rodos svake godine posjeti oko 2,5 miliona turista i jedno je od najpopularnijih odredišta za odmor u Grčkoj.
Dok su neki posjetitelji nastavili bježati s otoka u ponedjeljak, drugi su dolazili s više europskih odredišta kako bi započeli svoj odmor u odmaralištima koja nisu bila pogođena šumskim požarom – oko 90 posto ukupnog broja prema grčkim vlastima.
Grčka koristi satelitsku uslugu EU za procjenu štete uzrokovane požarom. Fotografije koje je služba objavila na internetu pokazale su smeđe mrlje od požara u obliku pješčanog sata preko sredine otoka.
Vojska je također pomagala u postavljanju privremenog smještaja na Rodosu, gdje su otvorene škole i sportski objekti kako bi pomogli u naporima.
Nakon relativnog odmora od vrućine u ponedjeljak, s prognoziranim najvišim temperaturama od 38 stepeni, slijedi još više temperature od utorka.
Međutim, u četvrtak bi trebalo postati znatno hladnije, s temperaturama do srednjih 30 Celzijevih stepeni, priopćila je državna meteorološka služba.
Požar koji je sinoć oko 22 sata izbio u Dubrovačkom primorju iznad Malih žala je pod kontrolom, a požar u Župi dubrovačkoj koji je planuo iznad Solina svega sat vremena kasnije jutros je još aktivan, a trenutno ga gase i kanaderi.
– U roku par sati dogodila su se dva požara na nepristupačnom terenu koji su se praćeni jakim jugom brzo širili. – kazao je rano jutros županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.
– U Župi dubrovačkoj tijekom noći bile su ugrožene kuće i stambeni objekti. Taj dio je zasad obranjen, ništa nije stradalo, saniraju se rubovi požarišta, idemo cijevima istočno i zapadno da ga što prije zaustavimo. Puno ljudi je na terenu i nadam se da ćemo ga tijekom dana staviti pod nadzor, iako je vjetar opet pojačao pa nam otežava gašenje. – rekao je Simović.
Crnoj Gori danas se očekuje pojačana frekvencija vozila na putevima prema turističkim centrima, saopštili su iz Auto moto saveza i apelovali na vozače da, zbog visokih temperatura, za putovanja koriste jutarnje ili kasne poslijepodnevne sate.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Sedmi medjunarodni filmski festival FORTECA od 26. – 30. jula 2023, na Trgu Perast od 21.00
Sedmi medjunarodni filmski festival FORTECA biće otvoren na Perašlkom trgu 26. jula u 21.00, i trajaće pet dana i noći do 30. jula.
U okviru Festivala biće prikazana najnovija ostvarenja nordijskih zemalja Švedske, Finske, Danske i iz sveta Amerike, Kine, kao i iz regiona Severne Makedonije, Hrvatske, Srbije, Slovenije.
Biće prikazano devet najnovijih dugometražnih igranih filmova na Trgu i dvadeset dokumentarnih i kratkih filmova u Crkvi Roždestva, svi u takmičarskoj selekciji. Predsednica žirija ovogodišnjeg Festiavla biće Prof Dr Sonja Tomović Šundić – dramaturg i filozof-politikolog, s kolegama glumcem prvakom Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodanom Marunovićem i rediteljem Vukom Markovićem, i ocenjivaće selektovane filmove u tri kategorije: najbolji film, najbolji ženski filmski rukopis i specijalne nagrade, u tri selekcione grupe igrani, dokumetarni (sve duzine) i kratki film. Naravno posebno mesto uvek ima nagrada publike i nagrada saveta najmladjih – najbolji dečiji film.
Svi filmovi će imati prevod na engleski. Selekcija za decu imaće simultani prevod.
Gost Festivala je filmski kritičar i reditelj Božidar Zečević, i reditelj, Alekdandar Hadži Djurović, autor filma Sveta Perka Krst u kamenu, koji će biti prikazan poslednjeg dana Festivala 30.jula. Festival otvara švedski film Drugi čin – s poznatim švedskim glumcima Lenom Olin (Lena Olin), i Ralf Larsgord (Ralf Lassgård). Razgovori s autorima filmova biće organizovani posle prikazivanja filmova, dok će paneli i radionice biti svakoga dana od 12.00 na Trgu. Selekcija dokumetarnih i kratkih filmova zakazana je za 18.30 u porti Crkve Roždestva, a selekcija filmova za decu i omladinu planirana od 20.00 na Peraškom trgu.
Ceo program predstavljen je na sajtu Festivala www.fiffp.com.
Ulaz je slobodan, ali je broj mesta na Trgu ograničen.
Dobrodošli u svet snova 7. Međunarodnog filmskog festival FORTECA Perast 2023.
Program, informacije i prateća dešavanja možete pratiti na
Gradska biblioteka Tivat priređuje sutra u 21 sat u JU Muzej i galerija Tivat promociju romana “Ja sam” Damira Uzunovića na kojoj će govoriti dr Miomir Abović i autor.
Damir Uzunović je direktor sarajevske knjižare i izdavačke kuće Buybook i programski direktor Međunarodnog festivala književnosti – Bookstan. Radi kao urednik u izdavačkoj kući Buybook u Sarajevu.
Objavio je tri knjige pjesama: «Brod sa talismanom» izdavač Veselin Masleša, 1992; «Mađioničar», izdavač Svjetlost, 1995; “Ljudi i ptice”, izdavač Space production, 2005; knjigu priča: «Kesten» izdavač Dani, 1996; roman „JA SAM“ (trilogija), izdavač Buybook, 2021, za koju je dobio najvažniju nagradu u Hrvatskoj, nagradu FRIC, za najbolju knjigu fikcijske proze objavljene u 2021 i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za 2021. godinu. Uvršten je u bosanskohercegovačku antologiju proze „Pod pritiskom“ i poezije „Ovdje živi Konan“ i „Zašto tone Venecija“. Pjesme i priče prevođene su mu na više jezika.
Karen Medoks – Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori
“Moji posljednji dani u ulozi ambasadorke u ovoj dinamičnoj i prelijepoj zemlji dobar su trenutak da razmislim o prethodne tri godine ispunjene događajima, ali i o stanju naših bilateralnih odnosa. Bilo je to vrijeme političkih promjena bez presedana, jer je politički model Crne Gore prošao kroz tranziciju, koja je, mada ponekad neugodna, omogućila prelazak u živopisnu višepartijsku demokratiju”, kazala je prenoseći svoj lični stav britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks Agenciji MINA.
Veoma jasna načela Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti vanjske politike bila su moje sidro u vremenu promjena u Crnoj Gori. Mi poštujemo suverenitet drugih zemalja i promovišemo demokratske principe. To znači da se ne miješamo u politiku ili izbor političkih lidera – o tome odlučuje vaš narod i predstavnici koje narod izabere.
Britanski pristup vanjskoj politici podrazumijeva da njegujemo odnose između naših zemalja, bez obzira koja je stranka u Vladi. Politički smo neutralni. Ali dubina naše saradnje uvijek će zavisiti od toga u kojoj mjeri dijelimo interese i vrijednosti. To što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora ostvarile rast saradnje u brojnim oblastima, uključujući nepokolebljivu podršku Ukrajini, svjedoči o našim zajedničkim vrijednostima – našim evroatlantskim vrijednostima.
Jedno od najvećih zadovoljstava mog posla kao diplomate je prilika da se upoznam sa različitim ljudima. U Crnoj Gori sam se susrela sa svim političkim partijama, svim vjerskim poglavarima, nevladinim organizacijama, privrednicima, medijima, drugim ambasadama i onoliko predsjednika opština širom zemlje koliko sam uspjela. Za diplomate, ti susreti su ključni kako bismo stekli širu perspektivu. Susret sa nekim ne znači da nekoga podržavamo, već da pokušavamo da ih saslušamo. Na kraju krajeva, ako želite da utičete na nekoga, morate ostvariti kontakt sa njima. To su osnove diplomatije.
Bilo je divno čuti od brojnih ljudi sa kojima sam se susrela da je otvoren i neutralan pristup britanske vlade dobrodošao u ovoj zemlji. Ali naša pozicija takođe pruža municiju onima koji žele da budemo bliži u našoj podršci (ili kritici) jedne ili druge strane u političkoj debati. Vidjeli smo kako obje strane političkog spektra u Crnoj Gori kritikuju britansku vladu (a ponekad i mene lično) jer ne pružamo direktnu podršku jednoj od strana.
Javni diskurs, kritički stavovi i preispitivanje tih stavova suštinski su elementi zrele demokratije, gdje postoji sloboda govora i sloboda medija. Idealno, to bi vodilo do kvalitetnijih debata, do dijeljenja novih perspektiva, do boljeg međusobnog razumijevanja, i do toga da svi učesnici debate postanu i mudriji i tolerantniji. Nažalost, posebno na društvenim mrežama, prečesto se srijećemo sa raspravama osmišljenim da izazovu mržnju i podjele, a ponekad možemo posumnjati da potiču iz vanjskih državnih izvora, koji ciljaju da ostvare upravo ovaj efekat. Ovo je problem rasprostranjen u cijelom svijetu, koliko u Ujedinjenom Kraljevstvu, toliko i u Crnoj Gori.
Karen-Medoks-foto-Britanska-ambasada
Upravo zbog toga moramo iznova preispitivati ono što čitamo, a to je razlog zbog čega je Britanska ambasada podržala projekte o regulisanju i profesionalizaciji medija, kao i promovisanju medijske pismenosti u školama. Britanski novinar i ekonomista Tim Harford rekao je da je dobar metod za prepoznavanje namjerno plasiranih (dez)informacija da razmislite da li ono što ste pročitali izaziva emocije – da li vas možda ljuti. Ako je to slučaj, vjerovatno je to bila namjera autora. Možda bi onda trebalo da posmatramo one koji objavljuju ljutite komentare na internetu kao žrtve dezinformacija i manipulacija, izazvanih takvim izvorima.
Crna Gora je ponosna i izdržljiva nacija, čiji su građani strastveni prema ciljevima u koje vjeruju, koja dijeli naše euroatlantske vrijednosti i ima kapacitet da ispuni svoje ambicije i težnje, uključujući pristupanje Evropskoj uniji. Uspjeh u tome će zahtijevati otpornost na namjerne pokušaje da se posiju podele, i povratak racionalnoj javnoj debati i razumu, da bi se te vrijednosti očuvale i ojačale – na društvenim i u tradicionalnim medijima, u Skupštini i unutar zajednica.
Kao ambasadorka, fokusirala sam se na podršku tom procesu, jer cijenimo stabilnost koju bi on donio zemlji i širem regionu. Ponosna sam što je, tokom svih promjena na političkoj sceni od mog dolaska, britanska Vlada nastavila da podržava jačanje demokratskih institucija u Crnoj Gori – ne samo kroz rad sa medijima, već i kroz institucije vladavine prava i izborne procese. Neutralna pozicija Ujedinjenog Kraljevstva, usidrena u našim zajedničkim vrijednostima, zajedno sa riješenošću da se izdignemo iznad buke dezinformacija i da promovišemo povratak razumu, poslužila je objema stranama.
