“Čistilište” izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković

0
“Čistilište” izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković
Čistilište

U Spomen domu „Crvena komuna“ – galerija “Marko K.Gregovic” (Petrovac), u srijedu 16. avgusta 2023. godine, sa početkom u 21 sat biće otvorena izložba slika umjetnica Marije Džoganović i Katarine Laković, pod nazivom “Čistilište”.

Marija Džoganović rođena je 1980. u Nikšiću. Diplomirala je i magistrirala slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju. Učestvovala je na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu. Dekanka je Fakulteta vizuelnih umjetnosti u Podgorici, gdje predaje u zvanju vanredne profesorke za oblast likovne umjetnosti i vizuelne kulture. Koautorka je udžbeničkih kompleta za likovnu kulturu u drugom ciklusu osnovnog obrazovanja. Od 2017. godine inicira i rukovodi brojne humanitarne projekte u kojima sa studentima slika murale i organizuje likovne radionice u zdravstvenim ustanovama za djecu kao i specijalnim ustanovama za djecu. U saradnji sa Specijalnom psihijatrijskom bolnicom Dobrota Kotor pokrenula humanitarni projekat „Art terapija”, gdje je vodila likovne radionice sa pacijentkinjama ove ustanove.

Katarina Laković rođena je 1993. godine u Podgorici. Studije je završila na Fakultetu vizuelnih umjetnosti u Podgorici. Od 2021. godine je angažovana kao prodekanka za nastavu na Fakultetu vizuelnih umjetnosti.

Učestvovala je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama.

….Izložba je koncipirana kao prostorna instalacija koja posmatrače uvlači u prostor čistilišta, kao fazu kroz koju svaki čovjek mora proći bar jednom u životu, a neki iz njega nikada ne izađu.

 Umjetnice dovode u korelaciju unutrašnje-duhovno i spoljašnje-materijalno čišćenje. Ljudi u jednoj fazi duhovnog napretka imaju potrebu da čiste kako spoljašljnost tako i unutrašnjost. Pitanje je šta dolazi prvo? Da li je potrebno krenuti od spoljašnjosti-materijalnog svijeta i ići ka unutrašnjem-duhovnom svijetu? Ili duhovno čišćenje inicira potrebu za čišćenjem materijalnog svijeta?

Instalaciju čine predmeti iz materijalnog svijeta koji su, prije svega, izabrani da budu vraćeni u novi život. Ploče i ogledalo pričaju priču o unutrašnjem čišćenju. Ploče su zakačene za 7 niti koje simbolizuju sedam slojeva čistilišta.

Umjetnica Katarina Laković postavlja ploče na nitima u poseban raspored po načelu unutrašnje nužnosti. Publika je pozvana da mijenja raspored ploča na nitima po sopstvenom nahođenju. Ploče nose naziv 7, sprejevi su 17 a ogledalo je 21. Ovi brojevi imaju određenu simboliku u životu umjetnice.

Drugi predmeti koji čine instalaciju su ustvari otpad sakupljan godinama. Ovaj otpad je ambalaža proizvoda koji izazivaju zavisnost. Sakupljanje ovog otpada je započelo kao podsvjesno idealizovanje sadržaja datih predmeta, bez ideje da se napravi umjetničko djelo. Nagomilavanjem objekata dolazi se do ideje da oni imaju sopstveni život koji je neophodno podijeliti sa publikom.

Jedni su bočice sprejeva za nos koji su pravljeni kao „lijek“ a drugi su kutije cigareta koje su otrov, koje pušači koriste kao „lijek“ za anksioznost, stres, nesigurnost, tremu i slično. Ovi objekti su predmeti želje za korisnike, i ne samo želje već i prijeke potrebe. Sve objekte su umjetnice koristile mnogo puta i svakodnevno, tako da je svaki od bezličnih objekata korišćenjem postao bitan i poseban, do nivoa idolizacije objekta kao simbola slobode, nešto neophodno bez čega život nema kvalitet, nasušna potreba, preča nego hrana.”…  – dio teksta iz kataloga, autori Marija Džoganović i Katarina Laković.

Otvorena Žičara od Kotora do Lovćena

0

Lovćen otvorena je za komercijalnu vožnju. Već prvog dana okupio se veliki broj posjetilaca koji su bili oduševljeni spektakularnim pogledom. Izvršni direktor Žičare Marco Cus kazao je da je kompletan posao završen nakon teških, napornih i efikasnih radova.

“Velika je radost da danas svi stojimo ovdje. Ovo je projekat na koji svi treba da budemo ponosni.  Projekat je značajan ne samo za Crnu Goru već za cijeli region”, rekao Cus.

Žičara je izgrađena za nešto više od godinu, a vožnja u jednom smjeru za odrasle košta 13 eura, dok je cijena povratne karte 23 eura.

Dječije karte su nešto jeftinije pa koštaju u jednom smjeru sedam eura, a povratna je 12 eura, dok je za djecu mlađu od dvije godine vožnja besplatna.

“Ako nam vremenski uskovi dozvole žičara će raditi kad god može. Cilj nam je da tokom sezone žičara radi što duže kao I da funkcioniše  po najvećim standatdima u Evropi”, kazao je Cus.

Trasa žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji Opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1,35 hiljada metara nadmorske visine. Projektovani kapacitet je 48 gondola na nivou od 1,2 hiljade putnika po satu, dok je vrijeme putovanja od stanice Dub do stanice Kuk nepunih 11 minuta.

Policija u Beču u potrazi za serijskim ubojicom beskućnika

0
Policija u Beču u potrazi za serijskim ubojicom beskućnika
Beč – iluatracija – foto AFP

Bečka policija u potrazi je za počiniteljem ili nekoliko njih nakon tri napada na beskućnike od kojih su dva završila fatalno, piše agencija dpa.

Zadnja žrtva, 55-godišnji muškarac, pronađen prošli tjedan na ulici s posjekotinama i ubodima, preminuo je u nedjelju, izvijestila je u ponedjeljak policija.

Prošli mjesec, 12. jula, 56-godišnjak je pronađen na klupi u parku izboden na smrt.

Deset dana kasnije, žena u dobi od 51 godine koja je boravila u parku na sličan način je napadnuta, ali je preživjela.

Policija vjeruje da je za ta tri napada na beskućnike odgovorna jedna osoba ili više njih.

Humanitarne organizacije otvorile su dodatna skloništa za ljude bez doma kako bi u njima mogli provesti noć.

Milanović: Hrvatski navijači zarobljeni u Grčkoj kao da je rat

0
Milanović: Hrvatski navijači zarobljeni u Grčkoj kao da je rat
Milanović – foto Boka News

Predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Milanović je rekao da su hrvatski navijači u Grčkoj zarobljeni kao da je rat, da ih se tretira kao korov, te ocijenio da postupanje grčkih vlasti prema njima nema veze s pravom, demokracijom i poštivanjem ljudskih prava.

– To nije pravna država! Ti ljudi su tretirani kao ratni zarobljenici. Da sam premijer, razmislio bih što bih napravio. Nije jednostavno. Ovo je na granici ratnog prava. Tretiraju ih kao zarobljenu postrojbu, izjavio je Milanović u Jelsi komentirajući slanje svih hrvatskih navijača u istražni zatvor diljem Grčke.

Dodao je da je o takvom mogućem scenariju govorio prije nekoliko dana plašeći se da će biti, kako je rekao, kolektivna etička kazna.

– Mogu ulaziti u razloge zašto je to napravljeno sada i zašto baš u Grčkoj i što Grčka treba dobiti od UEFA-e i zašto im je bitno da prebace odgovornost na sto Hrvata. Koliko je Grka u pritvoru?, upitao je Milanović.

Podsjetio je kako grčkim vlastima ni nakon pet dana zadržavanja navijača bez obrazloženja nije bilo dovoljno da identificiraju tko je odgovoran, nego su ih sve potrpali u pritvor.

– Imaš pet dana da iz jedne grupe ljudi izdvojiš kukolj, a ti ih sve strpaš u pritvor i još ih razbacaš po cijeloj Grčkoj tako da ih prebiju i siluju. Sjajno, to je EU, upozorio je predsjednik Milanović.

Bilo bi, kaže, u redu da su petorica ili desetorica od njih stotinu u okorjelom pritvoru. Istaknuo je i da ovakvo postupanje s vladavinom prava nema veze.

– Ne možeš držati sto ljudi u pritvoru, pet dana u detenciji. Tih pet dana ti daje ogromno diskrecijsko pravo da vidiš što se dogodilo, a nakon toga oni su ljudska bića i naši građani koji imaju svoja ljudska prava, dodao je i upozorio kako se hrvatske navijače i građane u Grčkoj tretira kao korov.

To nema veze s demokracijom, s poštivanjem ljudskih prava. Ako je to EU danas, bolje da je nema, naglasio je.

Predsjednik je rekao kako bi volio da o tome progovori i premijer.

– Samo ja moram biti taj koji će reći očite stvari. Ovo je najobičniji zulum, poručio je predsjednik Milanović, koji je večeras u Jelsi na otoku Hvaru sudjelovao na svečanoj sjednici u povodu Dana Opštine Jelsa i Velike Gospe.

Svetkovina Velike Gospe u svetištima Kotorske biskupije

0
Svetkovina Velike Gospe u svetištima Kotorske biskupije
Velika Gospa 15.avgust 2020. foto Boka News

Blagdan Velike Gospe, Uznesenja Blažene Djevice Marije, tradicionalno se obilježava Svetim misama 15. avgusta u Boki Kotorskoj na otoku Gospa od Škrpjela, kao i u drugim marijanskim svetištima Kotorske biskupije.

“Na taj dan podjednako i pravoslavni i katolici dolaze na Gospu od Škrpjela zajednički slaveći Bogorodicu, jer svi smo mi božija djeca da bi se zajedno družili i osjetili kao braća Kristova. Gospa od Škrpjela je najznačajnije svetište istočnog dijela Jadrana koje slavi Veliku Gospu”,  – kazao nam je Peraški župnik don Srećko Majić.

Velika Gospa – Gospa od Škrpjela-foto Boka News

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velike Gospe 15. avgusta u marijanskim svetištima Kotorske biskupije proslavit će se po sljedećem rasporedu:

Svetište Gospe od Milosti (Tivat) – misa u 10 sati. Brodovi s Pina polaze u 9 i 9:30 sati.

Svetište Gospe od Škrpjela (Perast) – svete mise u 7, 8, 10 i 18 sati.

Ratac  (Sutomore) – misa na ostacima benediktinske opatije Gospe ratačke – u 10 sati.

Gospa od Škrpjela – Boka kamen i more- foto Anton Gula Marković – Boka News

Tivat – tematsko veče posvećeno brodu “Jadran” 15. avgusta

0
Tivat – tematsko veče posvećeno brodu “Jadran” 15. avgusta
Jadran proslava 85.godišnjice

U sklopu programa kojima Ministarstvo odbrane i Mornarica Vojske Crne Gore obilježavaju 90-tu godišnjicu školskog broda “Jadran”, u utorak, 15. avgusta sa početkom u 20 sati u prostorijama JU Muzej i galerija Tivat biće održano tematsko veče posvećeno ovom jedrenjaku.

O brodu će govoriti komandant “Jadrana”, kapetan korvete Ivan Laković, predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i jedan od najboljih poznavalaca tog broda i zaljubljenika u brod “Jadran”, Goran Grković.

Jadran – Tivat – foto M. Marušić

U srijedu i četvrtak, 16. i 17. avgusta od 9 do 19 sati biće organizovani dani otvorenih vrata, pa će zainteresovani turisti i građani biti u prilici da obiđu „Jadran“.

Za tri dana granicu prešlo više od 575 hiljada putnika

0
Za tri dana granicu prešlo više od 575 hiljada putnika
GP Debeli brijeg – foto Vlada CG

Na graničnim prelazima (GP) u Crnoj Gori, u prethodna tri dana, evidentiran je prelazak 575.034 putnika, saopšteno je iz Uprave policije.

Kako su kazali, najveći promet je zabilježen na GP Dobrakovo – 90,82 hiljade putnika.

“Zajednički GP Sukobin prešlo je 83.557 putnika, GP Debeli Brijeg njih 67,02 hiljade a GP Sitnica 43,06 hiljada”, rekli su iz policije na Twitter.

Oni su naveli da je GP Božaj u istom periodu prešlo 39.249 putnika.

Vodimo vas žičarom “Kotor-Lovćen“ koja je danas zvanično otvorena (FOTO)

Žičara „Kotor–Lovćen“ otvorena je zvanično danas, 14. avgust u 10 sati za komercijalne vožnje, radno vrijeme od 9 do 21 sat


Trasa Žičare polazi od Duba, koji se nalazi na teritoriji opštine Kotor i vodi do lokaliteta Kuk na planini Lovćen, na 1.348m nadmorske visine. Žičara ima 48 gondola, koja po satu, može da preveze do 1.200 putnika, a vrijeme putovanja u oba smjera traje 22 minuta.

Već prvog dana, veliki broj građana Crne Gore, ali i turista došao je na svoju prvu vožnju Žičarom “Kotor-Lovćen“, a mogućnost da među prvima uživaju u pogledu na Boku imali su i crnogorski novinari.

Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News

“Ovo je važan dan za sve nas koji smo radili na projektu, ali vjerujem i važan dan za crnogorsku turističku privredu. Pogled na Boku i boravak na Lovćenu, mogućnost da se za 11 minuta popnete do ove fantastične pozicije, lakši pristup Nacionalnom parku Lovćen za turiste, definitivno svrstavaju ponudu žičare u red nezaobilaznih atrakcija za sve koji posjete Crnu Goru. Žičara „Kotor – Lovćen“ će biti dio održive, ekološki orijentisane priče, koja u razvoju sadržaja još na ovom početnom nivou prati svjetske turističke trendove u dijelu aktivnog odmora i njegovanja autentičnih vrijednosti na svim nivoima. Da podsjetim da je naš partner LEITNER – kompanija svjetskog renomea, koji su fascinirani ljepotama ovog podneblja. Dakle, Crna Gora od danas ima žičaru sa pogledom na jedan od najljepših zaliva na svijetu, čija konstrukcija, kao i sigurnosna provjera i protokoli odgovaraju najvišim svjetskim standardima“, istakao je izvršni direktor kompanije Žičara „Kotor – Lovćen“ Marco Cus.

Marco Cus- Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News

Za vožnju žičarom u jednom smjeru za odrasle je potrebno izdvojiti 13 eura, dok je cijena povratne ulaznice 23 eura. Cijene dječijih karata su značajno niže, pa vožnja žičarom u jednom smjeru košta 7 eura, odnosno 12 eura za oba smjera.

Za djecu mlađu od dvije godine predviđena je gratis vožnja. Povoljnosti su definisane i za OSI, pa će cijena karte u jednom smjeru iznositi 7 eura, odnosno 12 eura za oba pravca.

Otvorena Žičara od Kotora do Lovćena
Žičara Kotor – Lovćen – foto R. Stjepčević Boka News

Zahvaljujući povjerenju i podršci koju je Mastercard kroz partnerstvo poklonio projektu, Vlasnici Mastercard platnih kartica u periodu od otvaranja Žičare do 15. septembra mogu ostvariti umanjenje cijene u iznosu od 5 eura za svaku kupljenu kartu. Popusti važe za plaćanja Mastercard platnim karticama koje su izdale sve banke u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini, bez obzira na tip kartice. Broj vožnji plaćenih istom Mastercard debitnom karticom nije ograničen, odnosno korisnik kartice ima pravo na umanjenje cijene karte, čak i ukoliko se vozi žičarom više puta u periodu trajanja kampanje.

Takođe, zahvaljujući strateškom partnerstvu sa Crnogorskom komercijalnom bankom, koja je pružila finansijsku podršku izgradnji žičare „Kotor – Lovćen“, njihovim klijentima biće omogućene povoljnosti prilikom kupovine karata.

Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News

Podsjećamo, projekat Žičare „Kotor – Lovćen“  realizuje konzorcijum Novi Volvox – LEITNER na osnovu koncesionog ugovora koji je potpisan u decembru 2021. godine, nedugo zatim, 12. jula 2022. godine položen je i kamen temeljac.

Više fotografija na našoj Facebook strani

Đoković se provozao žičarom među prvima

Đoković žičara – instagram

Na Instagramu poručio: “Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“


Velika teniska zvijezda Novak Đoković imao je priliku da se među prvima i prije zvaničnog puštanja u rad provoza žičarom Kotor – Lovćen.

Rekorder sa 23 titule na najvećim gren slem turnirima, trenutno drugi igrač svijeta, o tome je podijelio objavu na društvenoj mreži Instagram.

Na Instagramu Beograđanin je napisao da “Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.

Od ove sedmice Đoković nastupa na mastersu u Sinsinatiju, za njega prvom turniru nakon poraza u vimbldonskom finalu u julu, prije mjesec. Turnir je osvajao dva puta, a radi se o važnim pripremama za nastup na US openu.

Veći dio perioda nakon vimbldonskog poraza teniska zvijezda provela je na odmoru u našoj zemlji.

TO Tivat: Valorizacija kulturne baštine

0
TO Tivat: Valorizacija kulturne baštine
Muzej Tivat – foto Boka News

Turistička organizacija opštine Tivat objavljuje Javni poziv za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekta valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji opštine Tivat.

Ukupna finansijska sredstva iznose 40.394.00€ iznos sredstava od boravišne takse za 2022. godinu.

Sredstva su namijenjena projektima koje su nadležna stručna i pravna tijela u skladu sa Zakonom o zaštiti kulturnih dobara odobrila kao projekte valorizacije, rekonstrukcije, konzervacije i restauracije te projekte istraživanja, prezentacije i promocije kulturnih dobara na području opštine Tivat. Pravo podnošenja zahtjeva po Javnom pozivu imaju:

– Javne ustanove za zaštitu kulturnih dobara koju je osnovala država ili opština za obavljanje konzervatorske, muzejske, bibliotečke, arhivske ili kinotečke djelatnosti;

– Nevladine organizacije, druge asocijacije i udruženja;

– Pravna i fizička lica shodno Zakonu o zaštiti kulturnih dobara.

Javni poziv objavljen je na sljedećem linku https://tivat.travel/info/pozivi-programi-i-obavjestenja/ i isti će biti otvoren 30 dana od dana objavljivanja tj. do 12.09.2023.g. Rok za realizaciju projekta je 01. maj 2024.godine.

Zahtjev sa pratećom dokumentacijom se dostavlja na adresu: Turistička organizacija Opštine Tivat, ul. Palih boraca 19, 85320 Tivat, na arhivi sa oznakom: „Zahtjev za učešće u postupku raspodjele sredstava za odabir projekata valorizacije kulturne baštine koji se odnose na arheološka istraživanja, konzervatorske i restauratorske radove, rekonstrukciju i promociju kulturnih dobara na teritoriji Opštine Tivat“. Sva pitanja i nedoumice možete uputiti na mail adresu projekti@tivat.travel.

Cijene u nebo – Crna Gora skuplja i od Slovenije čiji je prosjek plata skoro 80 odsto veći

0
Samoposluga – foto pixabay

Poređenje cijena namirnica kod nas, u regionu i Njemačkoj


Nije neka novost da je Crna Gora lider u regionu kada je riječ o cijenama namirnica, ali iznenađuje podatak da smo “prešišali“ i Sloveniju, posebno imajući u vidu da je njihova prosječna zarada 1.399 eura što je skoro 80 odsto više u odnosu na crnogorsku, koja prema posljednjim podacima iznosi 795 eura.

Tako biste, birajući najjeftinije, a nekom logikom i namirnice nižeg kvaliteta, u Crnoj Gori za litar maslinovog i suncokretovog ulja, mlijeka, jogurta i ulja, maslac od 250 grama, deset jaja, kilogram brašna, sira edamer, junećeg i pilećeg mesa, riže, konzervu tunjevine, pola kilograma pašte, limenku piva od pola litre i hljeb platili 49.60 eura, dok bi vas u Ljubljani, takođe za cjenovno nižu kategoriju, to koštalo 44.98 eura. Ako biste se drznuli, pa izabrali najskuplje proizvode iz ovih kategorija, u Crnoj Gori biste potrošili 85,83 eura, a u Ljubljani 49,94 eura.

Riječ je namirnicama koje manje-više kupuju gotovi svi potrošači, a količine su za porodicu praktično dnevne, izuzev par stavki. Da nijesmo tako daleko ni od Berlina, govori i podatak da biste isto ovo u Njemačkoj platili 69,45 eura, što svakako jeste dvadesetak eura više, ali uz napomenu da se njihove prosječne zarade, u zavisnosti od visine školske spreme kreću između 2.200 i 4.200 eura, dakle gotovo trostruko do više od petostruko u odnosu na nas.

U Hrvatskoj, odnosno Splitu potrošili biste gotovo isto kao i u Podgorici, s tim što bi vam, imajući u vidu njihove prosječne zarade to manje poljuljalo standard, koje tamo dosežu 1.140 eura. Svakako biste bolje prošli u Trebinju sa 33,95 eura, što je u odnosu na Podgoricu tridesetak odsto manje, dok bi u Skadru računica za ovaj paket nižeg kvaliteta bila 41,27 eura. Ipak, tamo se i ne mogu pohvaliti standardom, imajući u vidu da je prosječna zarada u Bosni i Hercegovini 619 eura, dok je u Albaniji i niža, 520 eura.

Slična situacija je i u Beogradu, pa je gotovo isti iznos potreban za nižu cjenovnu kategoriju pomenutih namirnica, dok bi skuplja varijanta istih proizvoda koštala nešto više nego kod nas 91,98 eura. Prosječna zarada u Srbiji je 733 eura.

Ono što je primjetno u crnogorskim marketima, jesu velike razlike u cijenama istih proizvoda, bez obzira da li su na akciji ili ne, pa je gotovo nemoguće ispratiti matematiku trgovaca i utvrditi ko zaračunava koliko maržu. Razlike u cijenama su evidentne i u turističkim centrima, posebno tokom ljetne sezone, gdje su građani već navikli da od jula planiraju veće izdatke za hranu.

Cijene u nebo – Crna Gora skuplja i od Slovenije čiji je prosjek plata skoro 80 odsto veći
Kotorska pijaca – Boka News

Tako se litar maslinovog ulja u Podgorici može kupiti između 9,99 i 17,69 eura, u Kolašinu između 9,49 i 14,09 eura, dok u Kotoru litar dostiže čak i 21,99 eura. S druge strane, u Ljubljani se ove cijene kreću između 6,90 i 16 eura, u Splitu maslinovo ulje košta 11 eura, a Berlinu deset eura. Ogromne su razlike i u cijenama sira, pa se najniže cijene kreću od 6,49 eura po kilogramu, preko 9,79 u Podgorici do čak 12,79 eura u Kotoru.

Najjeftinije suncokretovo ulje će vas koštati 1,29 eura, a pojedina dostižu i 2,79 eura. Zanimljivo je i da iole kvalitetan maslac ne možete kupiti ispod četiri eura, dok najskuplji koštaju i 5,79 eura, što je npr. mnogo više nego u Ljubljani gdje se cijene kreću između 1,60 i 2,69 eura za 250 g maslaca ili u Berlinu i Splitu gdje su cijene 2,60 eura, odnosno 3,20 eura.

Kada je riječ o mesu, kilogram piletine u Crnoj Gori dostiže i 9,59 eura, a jedino je skuplje u Berlinu deset eura, dok se u Trebinju kupuje između tri i 3,50 eura. Tamo se i junetina može naći već za 6,50 eura, dok u Crnoj Gori to nije moguće ispod osam eura pa do 13,39 eura, u zavisnosti od dijela junetine, ali i marketa.

Cijene brašna za osnovni tip 400 su uglavnom ujednačene, pa nema nekog značajnog odskakanja između gradova koje smo upoređivali. Ako upoređujemo cijene između Podgorice i Ljubljane, jedina stavka u korist nas je hljeb, dok ćete gotovo sve ostale pomenute namirnice tamo platiti manje.

/Maja Leković/