Na teritoriji opštine Tivat zabrana izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone stupa na snagu 1. jula i trajaće do 15. septembra. U ovom periodu zabranjeni su radovi građenja i rekonstrukcije objekata ali i radovi na raskopavanju javnih površina, a sve shodno važećoj Odluci o zabrani izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone iz 2017. godine.
„Apelujemo na investitore da poštuju zabranu gradnje i podsjećamo da se novčane kazne zbog kršenja iste kreću u rasponu od 500 do 10.000€“, naglašava sekretarka Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Jelena Šćekić.
Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor vršiće kontrolu poštovanja ove odluke.
Investitor je dužan da gradilište zatvori na način kojim će se obezbjediti nesmetani saobraćaj, bezbjednost lica, susjednih objekata i okoline i postavi neprozirne zaštitne ograde oko gradilišta.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović najavio je da će važeća odluka pretrpjeti izmjene, te da će zabrana izvođenja građevinskih radova u Tivtu počinjati ranije u odnosu na sadašnji period zabrane.
Izuzetno i na obrazloženi zahtjev investitora, Predsjednik opštine je donio odluke kojima se odobravaju građevinski radovi u razdoblju zabrane i to kada su u pitanju dva velika investiciona projekta: Porto Montenegro i Luštica Bay.
U Parizu su se treću noć za redom nastavili žestoki sukobi između policije i prosvjednika, a uhićeno je više od 660 osoba. Ozlijeđeno je 249 policajaca. Trgovine su opljačkane, a automobili zapaljeni unatoč snažnom prisustvu policije. Francuska je rasporedila 40.000 policajaca diljem zemlje, ali to nije spriječilo izbijanje nasilja.
Neredi su počeli u utorak nakon što je policajac ubio 17-godišnjeg mladića alžirsko-marokanskog podrijetla, Nahela M, koji se automobilom pokušao odvesti kad su ga policajci zaustavili. Policajac koji je upucao Nahela ispričao se obitelji. Optužen je za ubojstvo, a njegov odvjetnik tvrdi da je “shrvan”.
Premijerka:Ovo je nepodnošljivo i neoprostivo
Francuska premijerka Élisabeth Borne opisala je sinoćnje događaje u Francuskoj kao “nepodnošljive i neoprostive” nakon jutrošnjeg sastanka s ministrima.
Na Twitteru je ponovila svoju podršku policiji i ostalim hitnim službama koje “hrabro” rade dok se nemiri nastavljaju.
Macron proglašava izvanredno stanje?
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvat će svoj kabinet na drugi krizni sastanak u dva dana nakon golemih nereda koji su izbili diljem zemlje. Sastanak će se odvijati u trenucima kad desni i krajnje desni političari zahtijevaju proglašenje izvanrednog stanja.
Izvanredno stanje daje posebne ovlasti vlastima kada se smatra da su institucije zemlje “pod prijetnjom”. To omogućuje vladi da uvede policijski sat, zabrani okupljanja i javne događaje.
Razmjeri uništenja koje je vidljivo ovog jutra diljem Francuske vjerojatno će pojačati pozive za proglašenje izvanrednog stanja. Potpredsjednik Senata Roger Karoutchi već je tvitao da bi neproglašavanje izvanrednog stanja bila “greška”.
No francuska vlada mogla bi biti oprezna prema koraku za koji nema puno presedana. Izvanredno stanje proglasio je predsjednik Jacques Chirac tijekom nereda u predgrađima 2005. godine. Tada je ta mjera proglašena prvi put u 50 godina.
Deset godina poslije francuska vlada proglasila je izvanredno stanje nakon terorističkih napada u Parizu 2015. godine. Mjera je trajala dvije godine. Jučer je više vladinih ministara izjavilo da se izvanredno stanje ne razmatra.
Hoće li to i dalje biti njihov stav dok se nasilni prosvjedi intenziviraju, ostaje za vidjeti.
Preko noći napadnuto spremište autobusa, jutros prekidi u javnom prijevozu
Dvanaest autobusa je oštećeno u predgrađu Pariza kada je preko noći napadnuto spremište autobusa u Aubervilliersu. Gradska prijevoznička tvrtka RATP objavila je na Twitteru da “najoštrije osuđuje ovaj napad na imovinu koja je ključna za funkcioniranje javne usluge”.
Upozorili su svoje putnike da će autobusni i tramvajski promet biti “ozbiljno poremećen”.
Ministar prometa Clément Beaune također je izrazio svoje nezadovoljstvo na Twitteru: “Napad na prometni sustav znači napad na najslabije koji trebaju naše javne usluge.”
Sinoć ozlijeđeno gotovo 250 policajaca
U sinoćnjim neredima diljem Francuske ozlijeđeno je 249 policajaca i pripadnika žandarmerije, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova.
Predstavnici Obalske straže SAD, boravili su u posjeti Crnoj Gori u periodu od 26. do 29. juna. Cilj posjete je provjera ispunjenosti uslova bezbjednosne zaštite brodova i luka (Međunarodnog kodeksa za bezbjednost brodova i luka ISPS Code), kao i razmjena iskustava u ovoj oblasti.
Tokom posjete održan je satanak sa predstavnicima Ministarstva kapitalnih investicija, a predstavnice Obalske straže SAD boravile su u radnoj posjeti „Luka Bar” AD, “Port of Adria” AD i “Luka Kotor” AD. One su se ovim putem upoznale sa procedurama u oblasti bezbjednosne zaštite luka, koje se primjenjuju u crnogorskim lukama u skaldu sa nacionalnim i međunarodnim propisima i smjernicama.
Ovom prilikom organizovana je i obuka na temu: „Implementacija ISPS Coda u kruzing industriji“, kojoj su prisustvovali predstavnici luka i pomorske administaracije.
Foto MKI
Podsjećamo da je ISPS Code u nacionalno zakonodavstvo implementiran kroz Zakon o bezbjednosnoj zaštiti brodova i luka, kojim se uređuje način bezbjednosne zaštite brodova i luka za pristajanje i sidrenje brodova, postupci u slučaju događaja kojim se ugrožava ili se može ugroziti bezbjednost broda i luke i druga pitanja od značaja za bezbjednosnu zaštitu brodova i luka.
Predstavnici Obalske straže SAD na kraju posjete iznijeli su svoja zapažanja i dali preporuke u cilju unaprijeđenja djelovanja u ovoj oblasti. Takođe, obostrano je iskazana namjera intenziviranja saradnje i nastavka pružanja stručne pomoći crnogorskoj pomorskoj administraciji i zaposlenim u lukama.
Zemljotres jačine četiri stepena po Rihteru registrovan je rano jutros u Jadranskom moru, a epicentar je bio dva kilometra južno od Dubrovnika, objavio je Evropsko-mediteranski seizmološki centar (EMSC).
Kako je navedeno na sajtu EMSC, epicentar je bio na dubini od osam kilometra i 84 kilometra jugoistočno od Mostara u Bosni i Hercegovini.
Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore saopštio je da jutros oko šest sati registrovao jači zemljotres, sa epicentrom pet kilometara sjeverno od Dubrovnika.
Kako su naveli, jačina zemljotresa u žarištu iznosila je 3,8 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od VI-VII stepeni Merkalijeve skale (MCS).
Prema preliminarnim podacima obrade, žarište zemljotresa locirano je na dubini od pet kilometara.
“Na osnovu teorijskog modela makroseizmičkog polja ovog regiona, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području”, saopštio je Sektor za seizmologiju.
Od 3. jula imaćemo pojačan inspekcijski nazdor u šest primorskih opština, a na terenu će biti 80 inspektora, kazala je direktorica Uprave za inspekcijske poslove Ana Vujošević, za RTCG. Istakla je da će inspekcija biti prisutna u svim vremenskim intervalima, te da je dezinformacija da im je radno vrijeme samo do 15 sati.
“Od ponedjeljka 3. jula do 1. septembra vršiće se pojačan ispekcijski nadzor u šest primorskih opština Ulcinj, Bar, Budva, Kotor Tivat i Herceg Novi. Biće prisustvo od oko 80 inspektora, 45 angažovanih i 35 domicilnih”, kazala je Vujošević.
Istakla je da svaka lokalna samouprava ima svoje potrebe i u skladu sa njima asistiraće u onim najkritičnijim zonama.
“Inspektori će kontrolisati sve objekte koji pružaju bilo koju vrstu usluga, to su kupališta, restorani hoteli, suvenirnice, zdravstvene usluge privatne i javne. Akcenat će biti na inicijativama građana ali i na redovan nazdor koji podrazumijeva rad u dvije smjene, i diskoteke, naravno u periodu poslije ponoći”, kazala je Vujošević.
Upozorila je građane da će inspekcija biti prisutna u svim intervalima, da se ne opuštaju i ne smatraju da imaju radno vrijeme samo do 15 časova.
“Odgovorna lica treba da posjeduju dokumentaciju, prije svega odobrenje za obavljanje ugostiteljske djelatnosti. Ukoliko su u pitanju restorani i hoteli obavezan je zdravstveno-sanitarni pregled odrađen od strane zaposlenih, moraju imati i sklopljene ugovore u radu sa svim radnicima, moraju biti prijavljeni na obavezno socijalno osiguranje, moraju poštovati radno vrijeme, prekovremeni rad, rad u smjenama, moraju poštovati neradnu nedjelju, neradne dane bilo da su to državni ili drugi praznici”, kazala je Vujošević.
Istakla je da su u prethodnom periodu u svim opštinama bio pojačan nadzor, i provjeravalo se da li subjekti koji ne bi trebalo da rade nedjeljom poštuju tu odluku i u tom smislu je izdato 52 rješenja o zabrani obavljanja rada nedjeljom i izdato je prekršajnih naloga u iznosu od preko 10.000 eura.
“U zavisnosti od vrste prekršaja, trudimo se na početku preventivno da djelujemo, da se ta nepravilnost otkloni u određenom roku. Postoje novčane kazne i zatvaranje objekata do otklanjanja nepravilnosti ili trajno”, kazala je Vujošević.
propela s potonulog broda Boka odnesena u Šibenik vraća se u Orebić Foto Roko Štokov/FB
Nakon što je jučer, u brzinskoj akciji djelatnika na brodu za podvodne radove tvrtke Jadranski ronilački servis d.o.o., iz morskog dna velikom dizalicom izvađena i odnesena golema propela potonule “Boke”, načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić poručuje da se propela vraća doma, u Orebić!
Iako Ivica Gulin, član Uprave i osoba ovlaštena za zastupanje Jadranskog ronilačkog servira, ističe kako ga niti jedan zakon ne sprječava odnijeti propelu ili bilo koji drugi dio nasukanog trgovačkog broda “Boke”, načelnik Ančić nam otkriva kako je Šibenčanin bio spreman za suradnju i da će propelu vratiti.
“U dogovoru s gospodinom Gulinom koji je bio i više nego susretljiv, u subotu kamionom idemo po deponiranu propelu i vraćamo je nazad u Orebić. Priča se je li od tzv. gize ili mesinga, koliko vrijedi, nama u Orebiću vrijedi puno, da je od kartona išli bi po nju”, poručio je načelnik Ančić.
Sličnog je mišljenja i Dario Krstičević, predsjednik Pomorsko-športske udruge Peliška jedra iz Orebića koja baštini i njeguje maritimnu kulturu poluotoka. Bez obzira na to što potopljeni trgovački brod “Boka” nije zaštićen od strane Ministarstva kulture, Krstičević smatra da je šibenska tvrtka trebala pitati dopuštenje za uzimanje propele. Vrijeme i brzina vađenja propele iz morskog dna svjedoči o činjenici da su djelatnici Jadranskog ronilačkog servisa znali kako rade nešto što možda ne bi trebali ili što se javnosti neće svidjeti.
“Vađenje propele je bilo rano ujutro, oko pet sati, izvađena je brzo, brod je krenuo nakon desetak minuta, da su kojim slučajem došli pola sata ranije, vjerojatno nitko ne bi primijetio”, uvjeren je Krstičević te nastavlja – “Pozdravljam odluku načelnika da vrati propelu u Orebić, treba se vratiti nama, toj propeli nije mjesto u Šibeniku. Taj je brod više od 40 godina tu potopljen, poznata je ronilačka atrakcija, propele su dio te podvodne priče i nije u redu da netko sa strane dođe i jednostavno je, bez pitanja, pokupi”.
“Krađa” propele, kako nezadovoljni Orebićani nazivaju ovaj potez šibenske firme, otvorila je diskusiju o tome gdje će propelu postaviti kad se jednom vrati u Orebić. “Boka” je bila veliki teretnjak od 100 metara dužine, 1981. godine nakon olujnog nevremena, nasukala se na u zaljevu Trstenica, a sporna propela nije bila pogonska, već je, kako se pretpostavlja, bila dio tereta, nosili su je drugom brodu za rezervu. Impresivne je veličine, teška između tri i četiri tone te se pretpostavlja da je izrađena od mesinga. Orebićani već duže vrijeme predlažu da se propela izvadi, očisti i ulašti te postavi na povijesni Trg Mimbelli ispred Pomorskog muzeja u Orebiću. Jedan dio Orebićana se slaže, no neki ističu kako je baš propela, kao simbol industrijske revolucije, uništila jedrenjake glasovitog Pelješkog pomorskog društva, a na koncu i samo društvo kao i utjecaj i bogatstvo orebićkih kapetana. Krstičević se ne može odlučiti gdje bi propelu trebalo smjestiti.
“Činilo mi se zgodno postaviti je na Trg Mimbelli po uzoru na propelu ispred Pomorsko-tehničke škole u Dubrovniku što zaista lijepo izgleda. Onda je netko spomenuo kako je baš propela uništila Pelješko pomorsko društvo, a postavit ćemo je ispred muzeja posvećenog tom društvu, promislio sam kako je i to istina! Možda se može za nju pronaći neka druga lokacija, a možemo je jednostavno i vratiti u more”, predlaže Krstičević.
Orebićani će na kraju odlučiti gdje će s golemom propelom, najvažnije je, kažu, da se vrati doma. Vjerojatno bi, da je šibenska tvrtka nije pokušala prisvojiti, zauvijek ostala pokraj potonule “Boke” najprije zbog veličine, a možda joj je upravo tu i mjesto.
Kotorski festival pozorišta za djecu (KFPD), 31. po redu, biće održan, kako je i ranije najavljeno, od 2. do 12. jula u organizaciji Opštine Kotor – Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti, saopšteno je na današnjoj konferenciji za medije.
Festival koji je međunarodnog karaktera, organizuje se pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore, a pod visokim pokroviteljstvom Predsjednika Države.
Kada je pozorišni program u pitanju, u planu je da bude odigrano 15 predstava, od kojih 11 u takmičarskom dijelu programa, podsjetila je PR festival Jelena Kljajević.
“Nastupiće pozorišne trupe iz Izraela, Švedske, Španije, Italije, Sjeverne Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i iz Crne Gore. Predstave su za svu djecu, uzrasta od 0 do 18 godina”, kazala je Kljajević.
Glavni program Festivala će se, kako je planirano, najvećim dijelom odvijati na Ljetnjoj pozornici i u Kulturnom centru “Nikola Đurković”, dok su ostale lokacije: Pjaca od kina, Glavni gradski trg i zgrada Starog zatvora.
Kotorski festival pozorišta za djecu
Novost ovogodišnjeg festivala je da će ulaznice za programe biti naplaćivane saopštila je Tatjana Kriještorac sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti u Opštini Kotor.
“Prethodne tri godine ulaznice nisu naplaćivane a primijetili smo da građani vrlo često ne iskoriste ulaznice koje dobiju na poklon, te mnogi na taj način ostanu onemogućeni da prisustvuju predstavama festivala. Zato se ove godine ulaznice ponovo naplaćuju i njihova cijena je tri eura i sav novac od prodatih ulaznica ide na račun fondacije Budi human”, kazala je Kriještorac.
Festival i ove godine ima podršku ministarstva kulture i medija , rekao je predstavnik ovog ministarstva Ognjen Damjanović dodajući da podržavaju Kotorski festival pozorišta za djecu kao jedinstven dogadjaj kojim se kroz različite segmente afirmiše ne samo produkcija već i drugi segmenti namijenjeni najmlađoj, ali isto tako i najzahtjevnijoj publici.
“Ministarstvo će ove godine za realizaciju Festivala, koju čine referentna selekcija i bogat prateći program, opredijeliti podršku u iznosu od 50.000 eura, čime je još jednom dokazana posvećenost njegovom daljem unapredjenju, a time razvoju kulturnih potreba i navika djece” istakao je Damjanović.
Dušica Ivetić direktorka Opštinske javne ustanove Muzeji Kotor kazala je da se muzejska paradigma poslednjih godina umnogome promijenila te da su muzeji postali takođe promoteri kulturnih događaja.
Kotorski festival pozorišta za djecu
“U tom cilju nastaju i naše publikacije namijenjene djeci jer smo djecu indentifikovali kao najugroženiju u ovom savremenom trenutku u kojem živimo. Naše prvo izdanje je knjiga Kotorske legendice koja je do sada dobila niz priznanja”.
Pored pozorišnog programa, Festival će imati bogat prateći program u kojem su zastupljene sve umjetnosti, a čine ga edukativno-teorijski program, dječje scensko stvaralaštvo i likovni program, kazala je Jelena Odalović koordinatorka programa Festivala ističući da će ove godine biti angažovano oko 300 volontera različitih uzrasta.
“Festival će biti otvoren na Ljetnjoj pozornici 2. jula u 21. 30, kada će biti predstavljen program “Zamislite, djeco…” za koju scenario i režiju potpisuje Dejan Đonović. Naziv ovog programa koji je rađen u produkciji Kotorskog festivala pozorišta za djecu ujedno je i slogan ovogodišnjeg Festivala. Na svečanom otvaranju publici će se obratiti predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji će po tradiciji predati ključeve grada djeci i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović koji je i visoki pokrovitelj Festivala”, kazala je Odalović.
Dobrodošli u Kotor koji je od 2. do 12. jula najinspirativniji – obojen najvedrijim bojama, posebno miriše na nova znanja, kreativnost i igru i donosi najčistiju energiju – onu koja nas posebno pokreće u danima kada je “grad u rukama najmlađih”!!!
Da je legendarna dirigentkinja Darinka Matić Marović živa, radovala bi se, kao i svi horski pjevači/ce i ljubitelji horskog višeglasja da je u njenom Kotoru, koji gaji dugu tradiciju pjevanja i za koji je na planu umjetnosti uradila mnogo, otvoren prvi Horski festival.
To smatra njen magistrant i dugogodišnji saradnik mr Mihajlo Lazarević, umjetnički direktor prvog Horskog festivala “U jedinstvu pjesmom srcu”, koji se održava od 28. do 30. juna u organizaciji SPD “Jedinstvo”. A radovali su se i svi ljubitelji “a capella” i horskog pjevanja, koji su u srijedu, 28. juna imali priliku da na trgu između crkava Sv. Luka, Sv. Nikola i Muzičke škole “Vida Matjan” uživaju u bogatom program svjetovne muzike. Obrade starogradskih, izvornih-etno i autorskih kompozicija pjevali su istaknuti horovi visokih umjetničkih kriterijuma sa najdužom tradicijom pjevanja: Pančevačko srpsko crkveno pevačko društvo iz Pančeva, Hor „Sveti Stefan Dečanski“ iz Novoga Sada/Sremskih Karlovaca, Hor „Prepodobni Rafailo Banatski“ iz Zrenjanina i Hor SPD „Jedinstvo“(1839.) iz Kotora. Domaćini su otpjevali Himnu „Jedinstva“, uslijedili su kratki blok-nastupi horova, a bez ikakve prethodne probe združeni horovi su pod dirigentskim vođstvom mr Vere Carine zajedno “na bis” izveli narodnu pjesmu „Oro se vije“ u obradi Jovice Gavrilovića.
Združeni horovi
-Uvijek se radujem druženju sa kotorskim horom – moj hor je već gostovao ovdje. Vrlo je lijepo što je Kotor organizovao da dođe više ovako dobrih horova i da možemo svi zajedno da pjevamo u ovakvom sastavu. Ovo je svjetovni program i on je nama uvijek teži, zato što je naša vokacija duhovna muzika, iako nam je ovo jedan lijep, radosni vokalni izlet. Važno je da se narodu predstavi različita muzika u gradu gdje tokom sezone ima mnogo turista, da kroz našu umjetnost uživaju svi. To je način da se horsko pjevanje popularizuje, kazala je mr Vera Carina, dirigentkinja Hora „Pančevačkog srpskog crkvenog pevačkog društva“.
Dirigentkinja dr Tamara Adamov Petijević se prvi put susrela sa Horom „Jedinstva“ 1993. godine, kada je zajedno sa njenim horom „Sveti Stefan Dečanski“ iz Sremskih Karlovaca u Kotor došao i Mihajlo Lazarević, tada asistent u horu.
Pančevački hor pred publikom
-Prvi festival- svaka čast za tu organizaciju u ovom vremenu opšte nestabilnosti u cijelom svijetu i kulturi, naravno, sve se to odražava. Dosta radim za evropske festivale, posjećijem ih i nije lako nigdje, i u bogatim zemljama, ali ovdje, na našim prostorima napraviti nešto ovako veličanstveno i jako lijepo, zaista smo srećni što smo pozvani i što je to počelo da živi, kaže Petijević. Horistima je mnogo lakše da pjevaju u crkvenom prostoru, gdje je akustika drugačija, a sada su brinuli o tome kako će zvučati napolju sa ozvučenjem..
-Zrenjanin je „Grad horova“, iz njega su potekla dva najveća hora – „Josip Marinković“ i „Koča Kolarov“, tradicija duža pola vijeka. Iz njih su ponikli svi dirigenti koji su nastavili da se bave horskom muzikom. Čast nam je i zadovoljstvo što smo dio ovog programa, tim više što je naša članica i Milica Nenin, sestra Nemanje Krivokapića, kotorskog paroha, ujedno supruga Predraga Nenina, predsjednika našega Hora, kazala nam je mr Senka Milisavljević, dirigentkinja Hora „Prepodobni Rafailo Banatski“ iz Zrenjanina.
Smatrajući da ovakva manifestacija nedostaje u kulturnoj ponudi Kotora, s obzirom da je Hor SPD „Jedinstvo“ osnovan 1839. godine, uz Hor Pančevačkog crkvenog srpskog pevačkog društva, osnovanog 1838. godine, najstariji hor u srpstvu na Balkanu, mr Mihajlo Lazarević, 30-godišnji dirigent Društva, okupio je organizacioni tim i uz podršku Opštine, TO Kotor, ŠOSMO „Vida Matjan“ i SPCO Kotor osnovao ovaj Festival. Izbor je pao na četiri hora, sa kojima SPD „Jedinstvo“ gaji posebne spone.
Zrenjaninski hor
-Znači nam da u prvom izdanju Festivala nastupa najstariji hor sa ovog područja iz Pančeva. Hor „Sv. Stefan Dečanski“ znači i meni, jer sam potekao iz njega – moja prva dirigentska i horska iskustva sa proba, bogosluženja i koncerata. Sa Horom „Prepodobni Rafailo Banatski“ Zrenjanin smo često zajedno nastupali, u međuvremenu su se kroz druženja horova desili i brakovi, te pored horskih, imamo i „porodične“ veze. Hor „Prepodobna Mati Angelina“, dječji omladinski ansambl sa dugom tradicijom iz Nikšića, u kontinuitetu njeguje kvalitet zvuka i zaslužuje da bude dio prvog našeg izdanja, kaže Lazarević za Bokanews.
Pogled sa balkona Muzičke škole
Festival je svečano otvorio Petar Bukilica, potpredsjednik SPD „Jedinstvo“.
-Mnogo nam znači ovaj festival, kako na polju kulture, tako i u domenu poboljšanja turističke ponude i nadamo se da će ući u kalendar redovnih kulturnih dešavanja u Kotoru i da će nastaviti da se razvija. Susreti horova uvijek znače razmjenu iskustava, samim tim što slušamo druge horove, možemo da radimo na poboljšanju našeg zvuka, razmjenjujemo iskustva, kaže Bukilica za naš portal.
Program je vodio glumac Pavle Ilić.
U crkvi Sv. Nikole u četvrtak od 22 sata ova četiri hora izvode duhovni program, a omladinski Hor „Prepodobna mati Angelina“ iz Nikšića zaokružiće horsku priču u petak od 21.30h cjelovečernjim koncertom na trgu.
Da se uvede obavezno pjevanje u školama
Njegovanje pjevanja kroz upotrebu univerzalnog instrumenta- ljudskog glasa nešto je što je itekako potrebno današnjoj generaciji, koja je pod velikim uticajem virtuelne stvarnosti.
-Istraživanje rađeno prije sedam godina utvrdilo je da u Evropi amaterski (u horovima) pjeva 37 miliona ljudi, pri čemu nisu obuhvaćene zemlje Balkana, tako da je ta brojka i veća. To je više nego što se amaterski bavi fudbalom. Ovaj veliki broj pokazuje interesovanje, savremeno doba kada jer čovjek opsjednut potrošačkim mentalitetom i modernim tehnologijama, potrebno je da se zajednički pjeva. U Srbiji je procvat crkvenih horova počeo prije 30 godina, više nego što su kulturno-umjetnička društva, to je interesovanje za jednu novu dimenziju muzičkog izražavanja.
Imamo horsku asocijaciju, želimo da se udružujemo, da se povećamo i o se dešava – sada je procvat manjih vokalnih ansambala (tri do osam pjevača), to je vrlo kvalitetno, prosto, takvo je vrijeme, a horovi su po broju članova manji nego što su prije bili -do prije par decenija neki horovi su brojali do 100 ljudi. Voljeli bismo da toga bude još više, da se pjevanje njeguje i po školama, da se uvede obavezno pjevanje, poručuje Tamara Adamov Petijević za Boka News.
Barska plovidba će na jesen kupiti stari trajekt AF Francesca, italijanske pomorske kompanije Adria Ferries iz Ankone, a očekuje se da će ta transkacija koštati između pet i šest miliona EUR, potvrđeno je nezvanično Vijestima u krugovima bliskim menadžmentu.
Skupština akcionara kompanije je prije dva dana usvojila predlog Odbora direktora o kupovini tog broda. Odbor direktora nedavno je zaokružio finansijsku konstrukciju prema kojoj bi Barska plovidba mogla svojim novcem da kupi taj brod.
Barska plovidba od prodaje svog trajekta Sveti Stefan II u staro željezo u maju 2017. godine nema adekvatan brod kojim bi održavala redovnu pomorsku liniju između Crne Gore i Italije. Stoga je u posljednjih nekoliko godina sarađivala sa najvećim hrvatskim putničkim brodarom – kompanijom Jadrolinija čiji je trajekt Dubrovnik u sezoni plovio i na linji Bar-Bari.
U međuvremenu je i taj posao završen, jer je Jadrolinija prodala trajekt Dubrovnik novim vlasnicima iz Grčke koji su taj bod preimenovali u Prince i zaposlili na linijama u Egeju.
Izvor Vijesti kaže da Barska plovidba već duže vrijeme “mjerka” AF Francescu i da su taj trajekt već pregledala dva iskusna kapetana duge plovidbe iz menadžmenta, kao i njen tehnički drektor i navodno utvrdili da je brod u dovoljno dobrom stanju da u narednih pet-šest godina plovi na redovnoj liniji iz Bara za Bari, odnosno Ankonu.
„AF Francesca je donedavno na prodaju nuđena po cijeni od četiri miliona EUR, ali je remontovana i obnovljena joj je klasa koja sada važi do 2028. godine, pa je stoga i poskupio te će koštati najmanje oko pet miliona. Očekujemo da bude kupljen odmah po završetku sezone”, kazao je izvor lista.
Taj brod plovi posljednjih godina na redvnim linijama između albanskog Drača i Ankone. AF Francesca je takozvani “ropax night ferry” brod kapaciteta dvije hiljade putnika i 610 automobila, ima devet paluba, garaže sa 1,04 hiljade metara dužnih traka za vozila, 296 putničkih kabina u dvije klase sa ukupno 859 kreveta, recepciju, dva restorana, dva kafe bara, prodavnicu, bioskop i poseban prostor za kućne ljubimce.
Makismalnom brzinom od 19 čvorova, trajekt pogone dva dizel motora Fiat-GMT, ukupne snage 19,2 hiljade konja. Feribot je sagrađen 1979. godine u brodogradilištu blizu Napulja pod imenom Domiziana za italijansku državnu brodarsku kompaniju Tirrenia di Navigazione.
Trajekt je 1988. podvrgnut većoj rekonstrukciju tokom koje je presječen po sredini i ugrađena mu je nova sekcija trupa i nadgrađa čime je produžen za 12 metara. Potom je 2010. povučen iz saobraćaja i stavljen u raspremu, jer tada već vremešni trajekt nije udovoljavao najnovijim sigurnosnim pravilima iz takozvanog Stokholmskog sporazuma.
Trajekt je juna 2011. kupila druga italijanska kompanjija Adria Ferries, preregistrovala ga na kiparsku zastavu i uvela u saobraćaj na linji Drač-Bari. Po završetku te ljetnje sezone, Adria Ferries trajekt je poslala u brodogradilište Tuzla u Turskoj, gdje je do decembra 2011. feribot prilagođen novim sigurnosnim standardima.
Brod je nakon te rekonstrukcije, pod imenom AF Francesca ponovo vraćen pod italijansku zastavu i od tada se koristi na redovnoj liniji Drač-Bari i povremeno Drač-Ankona. Pred lukom Ankona, taj trajekt je 5. januara 2012. godine doživio incident kada su ga olujni valovi bacili na lukobran prilikom čega je AF Francesca pretrpjela i manja oštećenja trupa.
JU Gradska biblioteka Tivat predstavila je danas program Tivatskog književnog ljeta 2023. Svečano otvaranje biće upriličeno sjutra veče u prostoru Muzeja i galerije u 21 čas, nakon čega će uslijediti književno veče Damira Karakaša i predstavljanje knjige „Potop“.
Direktorica Gradske biblioteke Vesna Barbić kazala je da je program pripremljen u saradnji sa Centrom za kulturu i JU Muzej i galerija.
„Rasporedili smo pet programa u jednom ritmu za koji smo se trudili da ne bude zgusnut, jer Tivat je bogat kulturnim dešavanjima, a željeli smo da damo naš mali, ali kvalitetan, doprinos. Zamislili smo da Tivatsko kulturno ljeto bude presjek najinteresantnijih književnih događanja u regionu“, kazala je Barbić.
Tivatsko književno ljeto 2023. Vesna Barbić
Predsjednik opštine Željko Komnenović pohvalio napore najmlađe kulturne ustanove u gradu, da knjigu i čitanje stavi u prvi plan.
„To je nešto što zaista upotpunjuje kulturni život Tivta, to je ono što smo i zamislili u trenutku kada smo razmišljali o osnivanju ovakve ustanove. Sama činjenica da već dvije godine u uzastopno organizuju Tivatsko književno ljeto koje okuplja najznačajnije stvaraoce regiona, dovoljno govori o pravcu koji su oni zacrtali i naravno, i ne samo tokom ljeta, nego tokom čitave godine. Popularizacija čitanja, popularizacija knjige i razne akcije koje sprovode, književne večeri i akcije poklanjanja knjiga, to je nešto na što su se Tivćani već navikli i rado se odazivaju svim tim akcijama i aktivnostima” kazao je Komnenović.
Glavni urednik izdanja Miomir Abović govorio je o programu Tivatskog kulturnog ljeta rekavši da ga otvaraju gostovanjem sjajnog hrvatskog pisca Damira Karakaša kada će biti predstavljen njegov roman “Potok”.
“Sedam dana poslije Karakaša, 7. jula, dolazi Robert Perišić, opet jedan od velikih regionalnih pisaca, hrvatskih, pa onda i regionalnih. On je vjerovatno i najpoznatiji po seriji “Područje bez signala” koja je rađen po njegovoj knjizi. On je postao poznat kada je dobio nagradu Jutarnjeg lista za roman “Naš čovjek na terenu”. To je takozvana stvarnosna proza koja tretira ovaj naš, kako ga mi zovemo, tranzicioni period, tranzicije društva” kaže Abović.
Tokom književnog ljeta publici u Tivtu će se predstaviti i pisac koji dolazi iz Bosne, Damir Uzunović koji će predstaviti roman “Ja sam”.
“Pored njih, 11. avgusta tivatskoj publici će se predstaviti i Dragana Lisić. To je ljubavna poezija, bliskija ženskoj publici. Dragana je postdiplomac na Filološkom fakultetu u Novom Sadu”, kazao je Abović.
Za kraj, 13. avgusta, tivatskoj publici će se ponovo predstaviti Josip Tripović, sa knjigom “Mala Dolores”, za šta iz Biblioteke ističu da su posebno ponosni što će u svom program imati Bokelja, Novljanina Josipa Tripovića.
Dizajn za sav promotivni materijal uradila je Dragana Kordić Nikolić, a Muzička škola Tivat će za promociju Damira Karakaša obezbijediti instrument.
