5.5 C
Kotor

Slušaj online radio

Zanimljivosti iz minulih decenija

Doček Nove godine 1959.

Praznični su dani i valja nazdraviti. Kad već nema „marcemina Tivatskog“ što „ni malo neustupa vinom španjolskim i francezkim“, kako ga ocijeniše 1838. godine, kad nemamo ni „vino bilo od Kertolih“, a i ono, koju godinu kasnije, opisano kao jedno od „verste što podniše primir s vinim najboljim francuskim i Španjolskim“, onda nazdravite sa onim što imate.

Živjeli!

Ko je đacima zabranio da igraju nogomet, a ko je odredio da za Novu godinu imaju tri praznična dana? Ko je Gaga? Šta radiš kada te ostavi ona koju voliš? Ko se vjenčao u Zanatlijskoj školi Pomorskog arsenala? Ko je i kako je izvadio iz mora četvoromotorni avion tipa „Liberator“?

Odgovori na ova pitanja nalaze se u zanimljivostima koje je na požutjelim novinskim stranama i u nekim arhivama pronašao Slavko Krstović.

ĐACIMA ZABRANJENO IGRANJE NOGOMETA

„Zabranjuje se pod prijetnjom najstrožih disciplinskih kazna sudjelovanje u nogometnim društvima mladeži građanskih i dvorazrednih trgovačkih škola.“

Svjetsko prvenstvo u Kataru okončano je prije desetak dana, ali priča o viđenom ne prestaje. Zato je i logično od fudbala krenuti, od vremena kada nije bio ni „najvažnija sporedna stvar na svijetu“, a ni jedna od najunosnijih „industrijskih grana“.

Na prostorima Kraljevine Jugoslavije đacima se nogomet zabranjivao! Tako je godine 1927, na osnovu brojnih prijedloga Prosvjetnih Odjeljenja Velikih Župana, Ministar Prosvjete, Velja Vukićević, odlučio da se zabrani „pod prijetnjom najstrožih disciplinskih kazna sudjelovanje u nogometnim društvima mladeži građanskih i dvorazrednih trgovačkih škola“. Zabranjeno je bilo „i igranje nogometa po zakucima i cestama, kao i pasivno sudjelovanje kod takovih igara“.

Prosvjetni glasnik 1927.

Na ove zabrane i preporuka je data: „Da se paralizuje strast za nogometom u mladeži, preporučuje se upravama škola da priređuju što češće šetnje i naučne ekskurzije u prirodu, i da učenici što je moguće više obavljaju satove gimnastičke obuke na svježem vazduhu i da se u toj prilici, održavanjem igara (osim redovnih vježbi), zadovolji nagonu za kretanjem. …“

Istine radi, bilo je i drugačijih mišljenja. U novosadskoj „Zastavi“ još 1919. g. ( br. 115, str. 3) moglo se pročitati: „Važnost nogometnih društava za telesno razvijanje (tela) je vrlo velika. To je jedan od najboljih i najzdravijih sportova, jer se pri igranju nogometa čovek neprestano kreće po čistom vazduhu. Tu se razvijaju ne samo noge, nego i ostali delovi tela, jer je trčanje skopčano sa kretanjem čitavoga tela. Ovaj zdravi sport trebalo bi kod nas negovati više, nego do sada. Naše bi škole trebale da ga uvedu kao deo obavezne gimnastike, jer je zdraviji, nego gimnastika u zatvorenom prostoru. Naravno i ovde, kad se preteruje, škodi. Ne treba shvatiti, da je suština toga sporta utakmica. Nije. Ovde je glavno telesno razvijanje mladeži i zdravlje, koje nam je tako potrebno; a u tom pogledu se baš ne možemo pohvaliti, naročito kod muškog podmlatka. Želja bi nam bila, da se što više nogometnih četa osnuju u celoj našoj državi, koje bi sve stupile u jedan savez nogometnih družina Kraljevstva SHS.“

Želja im se ispunila, pa se stiglo i do prvog Svjetskog prvenstva u Montevideu, a među 17 igrača bio je i Dragomir Tošić. Nije zaigrao na prvenstvu, ali jeste odmah nakog njega u utakmici protiv Argentine u Buenos

Ajresu. Zašto u ovoj priči bek Beogradskog sport kluba i reprezentativac Jugoslavije? Razlog je jednostavan. Služio je vojsku u Tivtu i igrao za „Arsenal“.

Dragomir Tošić

„Arsenal“ u Tivtu

Futbalski sport u našoj vojsci uzima sve više maha. Postoje nekoliko vrlo dobrih ekipa, koje bi se mogle meriti sa prvorazrednim klubovima. U red najjačih četa ubrajaju se „Arsenal“ iz Tivta i tim podmorničke flotile, koji je, inače, prvak Kraljevske mornarice.

„Arsenal“ pod vođstvom Save Marinkovića, popularnog beogradskog loptača, u čijem timu sudeluje i Dragomir Tošić, odlični igrač B. s. k- a, zabeležio je više lepih uspeha. „Arsenal“ je pobedio tim podmorničke flotile sa 3:2, „Jugoslovena“ iz Boke 5:2 i druge okolne čete. Klub je dobro organizovan, a igrači redovno treniraju“

           „Pravda“, br. 10.817, str. 10, 13.12.1934.g.

Sport

Na Ilijin- dan, 2 avgusta, odigraće se na Cetinju prijateljska utakmica između S. k. „Arsenala“ (Tivat) i S. k. „Crnogorca“ (Cetinje). Interesantno je napomenuti, da u timu „Arsenala“ za ovu utakmicu nastupaju: Glazer- vratar B. s. k- a, Tošić- bek B. s. k- a i Becić- poznati profesionalac nogometne lige u Francuskoj.

Za ovaj susret, koji pretstavlja sportsku atrakciju za Cetinje, vlada veliko interesovanje.

„Zetski glasnik“, br. 60-61, str. 2, 25.07.1936.g.

ŠTA RADIŠ KADA TE OSTAVI ONA KOJU VOLIŠ?

Moju ženu S. P. otpustio sam od 13 oktobra ove godine, te s tim danom prestajem biti obavezan plaćati njene dugove koje bi od toga dana učinila.

Kada te ostavi ona koju voliš…/ Prvo osetiš jedno ništa…/ Zatim osetiš jedno ništa…/ Idem da prošetam…/ Kud ćeš po kiši kud ćeš po kiši…/ Ja volim kišu/ … Ponesi kišobran ponesi kišobran…./ Ne treba mi kišobran ne treba mi kišobran…/

E pa idi kad si lud…/ I šetaš i šetaš i šetaš i šetaš …

Tako je to u pjesmi Brane Petrovića „Kada te ostavi ona koju voliš“, ali u životu bude i drugačije.

Izjava

Moja žena Z. R. samovlasno je napustila bračnu zajednicu, otputovavši iz Tivta u Šibenik.

Od 1 februara o. g. ne odgovaram za bilo kakve njene dugove.

R. I. – Tivat

„Glas Boke“, br. 163, str. 4, 15.02.1936.g.

Izjava

Moju ženu S. P. otpustio sam od 13 oktobra ove godine, te s tim danom prestajem biti obavezan plaćati njene dugove koje bi od toga dana učinila.

         Tivat, 16 oktobra 1936.g.

         N. P., gostioničar, Tivat, Boka Kotorska

„Glas Boke“, br. 198, str. 4, 17.10.1936.g.

Upozorenje

Pošto odlazim iz Boke Kotorske, ne preuzimam obaveze za dugove, koje bi učinila moja žena K. G. iz Donje Lastve.

         Kotor, 7-XII-1936                                                         E. G.

„Glas Boke“, br. 206, str. 4, 12.12.1936.g.

Izjava

Pošto ne živim u zajednici sa mojom ženom Ljubicom, javljam cijenjenom Građanstvu da ne odgovaram za dugove koje bi ona bilo gdje učinila.

         Tivat, 20 III 1938 g.

P. M., Tivat

„Glas Boke“, br. 268, str. 3, 26.03.1938.g.

Izjava

kojom ja niže potpisani izjavljujem, da je moja žena M. Z., svojevoljno napustila mene; sav dug kojeg bi učinila ja ne priznajem.

Z. A.

Donja Lastva, 20 aprila

1939.

„Glas Boke“, br. 330, str. 4, 10.06.1939.g.

*   *   *

Neznano je kako su i zašto pomenuti stupali u brak, ali je mornaričkim oficirima bila potrebna potvrda da bi se ženili sa izabranicama srca njihovoga.

Ženidba je odobrena

Konačno:

Rešenjem Načelnika Odeljenja za Mornaricu MBr. 18448 od 20. septembra 1929. godine, stručnom kapetanu II klase Spasovu P. Mihajlu, sa g- com Milicom, ćerkom poč. Tomanovića Teofila, posednika iz Lepetana.

„Službeni vojni list“, br. 42, str. 8, 10.12.1929.g.

Vjenčanje Antonije Staničić i Igora Perfiljeva, 1939.g.

Ženidba je odobrena

Konačno:

Rešenjem Načelnika Odeljenja za Mornaricu MBr. 21753 od 6. novembra 1929. godine, intendantskom poručniku Babiću D. Branku, sa g-com Adicom, ćerkom kapetana bojnog broda Salhera Riharda, komandanta Pomorskog Arsenala iz Tivta.

„Službeni vojni list“, br. 47, str. 14, 15.11.1929.g.

Ženidba je odobrena:

Rešenjem Komandanta Mornarice MSBr. 8859 od 15. oktobra 1931. godine, poručniku fregate Petroviću A. Vladeti, sa g-com Marijom, ćerkom poč. Fažo Mate, posednika iz Tivta, banovine Zetske.

„Službeni vojni list“, br. 43, str. str. 7, 31.10.1931.g.

Lični odnosi

Gospodin Ministar Vojske i Mornarice

Odobrio je ženidbu:

Rešenjem SBr. 474 od 14. januara 1939. godine, poručniku bojnog broda II klase Perfiljevu M. Igoru, sa g-com Antonijom, ćerkom Staničića Ilije, trgovca iz Tivta; …

„Službeni vojni list“, br. 3, str. 15, 28. 01.1939.g.

Lični odnosi

Gospodin Ministar Vojske i Mornarice

Odobrio je ženidbu:

Rešenjem SBr. 22858 od 30 avgusta 1940 godine, intendantskom poručniku Đurčinoviću R. Branislavu, sa g-com Ksenijom, ćerkom Bačanovića Andrije, restoratera iz Tivta;

„Službeni vojni list“, br. 36, str. 22, 26.09.1940.g.

O njihovom vjenčanju pisao je „Glas Boke“ (br. 392, str. 4, 12.10.1940.g.):

„Mladi par, gđica Ksenija Bačanović, kćerka uglednog kafedžije, g. Andrije Bačanovića, i intend. poručnik g. Branislav Đurčinović, vjenčali su se ovdje na naročito svečan način, iako je, inače, vjenčanje obavljeno na skromnom mjestu, u zanatlijskoj školi pomorskog arsenala, gdje se u nedostatku crkve, vrši za sada pravoslavna crkvena služba. Na tom mjestu, ovo je bilo prvo vjenčanje.

Ljupkost i skromnost mlade nevjeste, a i sveopća obljubljenost cijele njezine porodice, bili su uzrokom da je građanstvo u neobičnom broju učestvovalo u čestitanju mladencima. Tome čestitanju i mi se pridružujemo!“

Delfin Joca, fejsbuk Herceg Novi grade od skalina

PRIJE JOCE DOLAZIO JE GAGA

Nakon novog povratka dupina kojeg nije bilo nekoliko mjeseci, mještani su Tivta mišljenja da se Gaga vratio najviše zbog barbe Frana i, naravno, djece, čijoj radosti opet kao da nema kraja.

Pripovijeda se da je delfin Joca doplivao u Bokokotorski zaliv 1987. i da je tu živio do 1992. g. Narednog ljeta, iz dana u dan, kod ponte na Seljanovu jedan bi se delfin igrao sa kupačima. Svi govorili da je Joca, a je li i bio, ostaće tajna. Bilo kako bilo, Joca je bio svima drag i atrakcija za sve, ali prije Joce Tivćani su imali svog Gagu.

Na veliku radost najmlađih Tivćana

Vratio se dupin

Tivat, 20. XII

Nesvakidašnji događaj u Tivtu, povratak delfina Gaga dugog tri metra i teškog 250 kilograma koji se iznenada ovog ljeta pojavio i nestao, tema je dana kojoj se naročito raduju mališani.

Kada se početkom ljeta pojavio i nastanio uz gradsku plažu u Tivtu, dupin je svakodnevno uveseljavao kupače. Mališani koji su se igrali s njime brzo su mu dali i ime. Osim s djecom Gaga se najviše družio i sa barbom Franom Lukovićem, pod čijim je komandama odlazio, a zatim se vraćao na plažu. Sada, nakon novog povratka dupina kojeg nije bilo nekoliko mjeseci, mještani su Tivta mišljenja da se Graga vratio najviše zbog barbe Frana i, naravno, djece, čijoj radosti opet kao da nema kraja.

„Slobodna Dalmacija“, br. 12.638, str. 28, 21.12.1985.g.

U oktobru 2012. godine Tivćane je „posjetilo“ šest delfina obučenih za otkrivanje podvodnih mina, koji su prebačeni iz baze američkih marinaca u San Dijegu da bi bili dio vježbe „Delfin 2012.“ („Protivminsko pretraživanje i podvodno razminiranje u cilju protivminskog obezbijeđenja pomorskog konvoja“). Oni su pretraživali podmorje Bokokotorskog zaliva, a dvonedeljna vježba petnaest ronilaca Mornarice Vojske Crne Gore sa mobilnom jedinicom Mornarice SAD završena je nesvakidašnjom atrakcijom- igrom jednog od šest „gostiju“.

Tivćani su, bez obzira na godine starosti, uživali gledajući delfina, koji je poslušno pratio komande svojih trenera. Brojne piruete, igra sa loptom, silna salta od kojih je zastajao dah, a, na koncu, i aplaudriranje perajama za oproštaj, oduševili su veliki broj prisutnih na tivatskoj rivi.

PRAZNIK NOVE GODINE ZA ĐAKE DA TRAJE TRI DANA

Imajući u vidu da proslava Nove godine nosi obilježje narodnog praznika, te da potisne i suzbije značaj vjerskih praznika, potrebno je za ovaj dan pripremiti i izvesti priredbe za odrasle, omladinu i djecu po svim školama.

Nema mnogo zapisa kako se između dva svjetska rata dočekivala Nova godina, a jedan od njih je za današnje vrijeme malo zbunjujući, jer odavno sportski klubovi ne čine ono što je nekada praksa bila.

Zabava S.K. „Orjen- a“ – Tivat

Na staru godinu priredio je mjesni S.K. „Orjen“ zabavu, koja je moralno i materijalno vrlo dobro uspjela. Uz ples članovi Š.K. Orjen priredili su razne šaljive atrakcije, te je čitavo vreme publika bila neopisivo razdragana.

U momentu, kad je staroj godini kucnuo zadnji čas, a dvoranom zavladala tama, na vrlo ukusno priređenoj pozornici doma Jadranske Straže, prikazana je nova 1933 god., obasjana iluminacijom raznog osvjetljenja.

Poslije toga bila je priređena tombola sa vrlo lepim i ukusnim darovima.

Zabava je potrajala sve do 5 sati u jutro, kad su raspoloživi gosti napustili dvoranu, i mnogi od njih zaželio, da im simpatični Š.K. „Orjen“ što skorije priredi ovako lijepu i svake hvale vrijednu zabavu.                                                    Laus.

„Glas Boke“, br. 8, str. 3, 14.01.1933.g.

       

Umjeli su u „Orjenu“ da prirede i pozorišno veče.

Športski klub „Orjen“ u Tivtu,

priredjuje u dvorani restauracije „SOKOL“ dne 5. aprila 1930, svoje

POZORIŠNO VEČE SA PLESOM

na koje se vaše gospodstvo sa cenjen. obitelju najuljudnije pozivlje.

Početak u 20.30 časova. Svira prvorazredni jazz Kr. Mornarice

Ulaznina po osobi 10 dinara; obitelj po osobi 8 dinara.

ODBOR

O kulturnom životu grada brinuo je i Tivatski Table Tenis Club „Jadran“.

T. T. T. C. „Jadran“

I travnja 1940 god.

U Tivtu

CIJENJENOM Odboru pjevačkog društva „Ljudevit Gaj“.

Kako ovaj odbor priredjuje u subotu 6 travnja ov. god. u domu JADRANSKE STRAŽE zabavu sa plesom uz prikazivanje pozorišnog komada u 2 čina „GRGIČINE GUSLE“ /PRIKAZ IZ LIČKOG ŽIVOTA/, to ovime nam je čast pozvati cijenjeni naslov, da bi u što većem broju izvolio prisustvovati.

POČETAK: 9 sati na velčer!

Ulazna cijena: NEČLANOVI din 8, ČLANOVI din 6.

Spoštovanjem

ODBOR!

Prihodi od zabava bili su namijenjeni za rad klubova, a vrijedi istaći da je „Arsenal“, decenijama kasnije, stizao do sredstava organizujući i radeći na veoma zahtjevnom poslu oko vađenja jednog aviona iz mora!

Sa morskog dna izvađen četvoromotorni avion

Ovih dana je izvađen sa morskog dna četvoromotorni avion tipa „Liberator“, koji se srušio u tivatski zaliv početkom 1945 godine, nedaleko od sela Krašića. Prilikom udesa američki avijatičari su se spasili padobranima. Nekoliko puta vršeni su pokušaji da se avion izvadi, ali je samo pretstavniku jednog otkupnog preduzeća pošlo za rukom da izvadi samo dio jednog krila, dok su svi ostali pokušaji propali.

Ove godine je Narodni odbor opštine Tivat prepustio vađenje aviona upravi fudbalskog kluba „Arsenal“. Tri puta su se ronioci spuštali na dubinu od 40 metara gdje se avion nalazio. Prva dva pokušaja ostala su bez rezultata. Tek je treći pokušaj uspio. Pomoću velike dizalice avion je izvučen na površinu i prevezen u Tivat. On je težak oko 17 tona, a njegova vrijednost cijeni se na preko milion dinara.

U posebnoj komori aviona nađena je hrana za posadu od 8 članova za šest dana: čokolada, bonboni, guma za žvakanje, vitamini i pribor za ribarenje – sve još uvijek upotrebljivo. U nešto lošijem stanju nađen je jedan gumeni čamac za spasavanje i jedan padobran. U rezervoarima aviona nađeno je i nekoliko stotina litara oktanskog benzina kao i izvjesne količine motornog ulja.

Sredstva koja se dobiju od prodaje ovog aviona biće upotrijebljena za uređenje fudbalskog igrališta.

Š. R.

„Pobjeda“, br. 49, str. 12, 01.11.1959.g.

Ne treba zaboraviti da je i PVK „Neptun“ bio dio, ne samo sportskog, nego i društvenog i zabavnog života Tivćana, o čemu svjedoče fotografije sa njihovog maškaranog bala iz 1936. godine.

„Neptun“ će, dvije ipo decenije kasnije, organizovati doček Nove 1960. godine.

Mis Neptunove zabave

U Tivtu svečano proslavljena Nova godina

U Tivtu je na veoma svečan način proslavljena Nova godina. Bili su angažovani kvalitetni zabavni orkestri. Tako je u Radničkom domu „Gracija Petković“, gdje je doček organizovao Plivački klub „Neptun“ učestvovao orkestar Radio Dubrovnika, dok je u hotelu „Mimoza“ učestvovao orkestar Radio Titograda.

Na Novu godinu članovi duvačkog orkestra obišli su varoš svirajući marševe. U deset časova, u Radničkom domu data je priredba za djecu, a zatim su podijeljeni pokloni. Svako dijete Tivatske opštine dobilo je paket. Za ovo je utrošeno oko 350.000 dinara.

„Boka“, br. 1- 2, str. 20, 22.01.1960.g.

Po običaju koji je na snazi i danas, Novu godinu su čestitala i brojna preduzeća, a među njima i „Gradpred“ i Preduzeće za glinenu industriju.

*   *   *

Po okonačnju II svjetskog rata nova je vlast, poput one prethodne, brinula o mladom naraštaju, pa je propisala i koliko će dana da slave Novu godinu.

NARODNA REPUBLIKA CRNA GORA

MINISTARSTVO PROSVJETE

 Odjeljenje za škole

Cetinje, 7-XII-1949 god.

PREDMET: Proslava Nove godine

Maškarani bal Neptuna

Ministarstvo za nauku i kulturu Vlade FNRJ dostavilo je akt sledeće sadržine:

„Ovih dana diskutovalo se u Ministarstvu za nauku i kulturu, zajedno sa prestavnicima Narodne omladine, AFŽ-a i Saveza sindikata, o proslavi Nove godine za djecu i omladinu. Zaključeno je da se Proslava Nove godine organizuje što šire, da se učvrsti kao narodni praznik i da ujedno ova proslava pomogne, suzbije i odvrati pažnju od svetkovanja božićnih praznika kod djece, školske omladine i omladine u opšte.

Razmatrajući ovo pitanje, kao i na predlog naših masovnih organizacija koje će uzimati najaktivnijeg učešća organizovanja u proslavi Nove godine, Ministarstvo za nauku i kulturu riješilo je da praznik Nove godine za sve osnovne, niže i srednje stručne škole traje tri dana i to: 31 decembra, 1 januara i 2 januara.“

Imajući u vidu da proslava Nove godine nosi obilježje narodnog praznika, te da potisne i suzbije značaj vjerskih praznika, potrebno je za ovaj dan pripremiti i izvesti priredbe za odrasle, omladinu i djecu po svim školama. Izbor i sadržaj programa treba da bude takav da prestavi lijep i radostan doživljaj za omladinu i pionire, da se očiste od uticaja mističkih i simboličkih obreda koji su uz takve proslave često bili vezani.

Poznato je da ima malo dramske literature pogodne za ovakve omladinske i pionirske priredbe. Pa, zato treba nastojati da se ono što postoji iskoristi i da se nadopuni drugim dobrim materijalom i recitacijama, muzičkim programom i slično. Ne treba shvatiti da ove priredbe imaju karakter čisto školske priredbe, s tim da glavni nosioci budu omladina i djeca, nego naprotiv, da budu odraz brige naše zajednice za njih.

Da bi proslava dobila takav karakter, a u isto vrijeme i karakter nacionalnog praznika., u mjestima formirani su odbori od prestavnika masovnih organizacija, to sa njima stupite u kontakt, radi zajedničkog izvođenja proslave.

Smrt fašizmu – sloboda narodu!

*   *   *

Praznični su dani i valja nazdraviti. Kad već nema „marcemina Tivatskog“ što „ni malo neustupa vinom španjolskim i francezkim“, kako ga ocijeniše 1838. godine, kad nemamo ni „vino bilo od Kertolih“, a i ono, koju godinu kasnije, opisano kao jedno od „verste što podniše primir s vinim najboljim francuskim i Španjolskim“, onda nazdravite sa onim što imate.

Živjeli!

Najčitanije

rsojevka