Ovogodišnji septembar bio je najtopliji u cijelom svijetu još od 1979. godine. Prosječna globalna temperatura bila je 16,38°C. I listopad bi mogao oboriti taj rekord. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu kazala je da se klimatske promjene reflektiraju i na Jadransko more.
– Klimatske promjene svi osjećamo, sve češće i žešće. Što se tiče klimatskih ekstrema zna se da su to ekstremne meteorološke, odnosno vremenske pojave, koje su iznimne bilo po svom intenzitetu ili trajanju, kazala je među ostalim Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
– Nažalost, kako se klima mijenja tako i ekstremne pojave postaju sve češće i intenzivnije. To je nešto s čime se moramo suočiti u sadašnjoj klimi, ali i očekivati da će biti sve više takvih ekstrema i u budućnosti, dodala je.
Globalni porast temperature od 1°C
Govoreći o globalnom porastu temperature Herceg Bulić je rekla da je to sada 1°C. Istaknula je i da se Zemlja ne zagrijava svugdje jednoliko, negdje je to brže, a negdje sporije.
– Znamo da se izuzetno brzo zagrijava na Arktiku i to je vrlo zabrinjavajuće, dodaje.
Mediteran se zagrijava brže od ostatka svijeta
Područje Mediterana, kaže Herceg Bulić, prepoznato je kao vruća točka koje se zagrijava bitno brže od ostatka svijeta.
– Nažalost, klimatske projekcije pokazuju da će se to područje nastaviti zagrijavati i u budućnosti. Nije bitno samo to da se temperatura povećava, nego se razvijaju i određeni procesi u atmosferi za koje bih rekla da nam ne idu baš u prilog, kazala je.
Spomenula je da se pojavljuju toplinski valovi, a promijenio se i režim oborina pa postoje s jedne strane sušna ili pak kišna razdoblja.
– Povećava se i rizik od jakog vjetra ili nevremena koja su praćena s tučom i grmljavinom. To su sve pojave koja nam jako nanose i materijalnu štetu, ugrožavaju život i primoravaju nas da promijenimo način života te da se pokušamo prilagoditi i pripremiti na takve pojave, izjavila je.
U Jadranskom moru eko sustavi su ugroženi ili su promijenjeni
