Trend masovnog odlaska ukrajinskih i ruskih privrednika iz Crne Gore postao je realnost, a prve naznake negativnih posljedica osjetila je Budva.
Mediji izvještavaju da veliki broj ruskih državljana bira Srbiju kao novu destinaciju, motivisani nižim minimalnim zaradama i dužim boravkom u ovoj zemlji. Isposatvilo se, međutim, da se teško može utvrditi tačan broj ruskih privrednika koji su stigli u Srbiju, što ostavlja prostor za špekulacije.
Seoba
Prema zvaničnim podacima, Rusima je u Srbiji u 2023. godini izdato 20.000 novih radnih dozvola, što je blizu polovine svih stranaca koji su dobili posao u ovoj zemlji.
Podaci Poreske uprave iz decembra prošle godine pokazuju porast broja obrisanih ili likvidiranih privrednih društava čiji su osnivači strana pravna ili fizička lica u
Crnoj Gori. U periodu od septembra 2022. do decembra 2023, taj broj se gotovo udvostručio. Do kraja decembra broj obrisanih/likvidiranih privrednih društava čiji su osnivači strana pravna ili fizička lica u periodu od septembra 2023. je 519, dok je od septembra 2022. godine obrisano 226.
– Broj obrisanih/likvidiranih privrednih društava čiji su osnivači strana pravna ili fizička lica iz Ruske Federacije u periodu od 14. septembra do decembra prošle godine je 363, dok je od istog perioda 2022. još toliko, odnosno tačnije 345 – tvrde iz Poreske uprave.
Ekonomske implikacije ovog trenda već su se odrazile na crnogorski BDP i projekcije prihoda za 2024. godinu, potvrđujući strahovanja stručnjaka. Oleg Filipović, ekonomski analitičar, naglašava da Vlada hitno mora preduzeti mjere kako bi ublažila negativne posljedice ovog egzodusa privrednika. On predlaže otvaranje novih tržišta, posebno u sektorima turizma i IT industrije, kako bi se diverzifikovali rizici i privukle vodeće kompanije.
– Vlada još nije objavila mjere koje bi ublažile negativne posljedice ovog trenda. Svakako da moraju kreirati nova tržišta turista, prevashodno u IT industriji, kako bi došlo do diverzifikacije, rizika negativnih efekata ovog trenda. Takođe, mogu u datoj industriji vidjeti i prednost, na taj način što bi određenim mjerama mogli privući vodeće kompanije, na naše turiste, kako na tržištu hardvera, tako i na tržištima softvera, sayber i vještačke inteligencije – kazao je Filipović.
On vjeruje da će Vlada brzo kreirati i novu strategiju za našu osnovnu industriju turizam.
Vlada da reaguje
– Otvaranjem novih tržišta, gdje bi bili maksimalno konkurentni, kao što su tržišta Azije, Saudijske Arabije, odakle bi dolazili turisti, mora se razviti strategija, koja bi nas učinila konkurentnim u odnosu na Kipar, Maltu, Hrvatsku i kreirati ambijent za povećanje broja dana turističke sezone -poručio je Filipović.
Podsjećamo da je prije godinu i po Budvu zapljusnuo talas ukrajinskih državljana, koji su, nakon ruske agresije na njihovu državu, spas pronašli u metropoli crnogorskog turizma. Na hiljade Ukrajinaca, uglavnom imućnih, došlo je u Budvu, gdje su iznajmili stanove i kuće, te živjeli u uvjerenju da će se rat brzo završiti.
Većina njih u Budvi nijesu pronašli uslove da započnu biznis, ili se zaposle, a potrošili su ušteđevinu.
Dolazak Ukrajinaca bila je velika finansijska injekcija, gotovo da nije bilo djelatnosti u Budvi koja nije počela da ostvaruje veće prihode.
Cijene iznajmljivanja stanova vrtoglavo su rasle, promet u prodavnicama u zimskim mjesecima bio je kao u ljetnjem špicu, zadovoljno su ruke trljali i ugostitelji. Međutim, proteklih nekoliko mjeseci, naročito od kraja minule sezone, broj ukrajinskih državljana je u konstantnom padu.
Kako su Pobjedi kazali iz Turističke organizacije Budva broj ukrajinskih državljana manji je za 30 odsto nego u istom periodu prošle godine.
Prvih dana januara, kako navode u TO Budva, imaju za 22 odsto manje prijava boravaka ukrajinskih državljana, dok je od 1. novembra prošle do 21. januara ove godine za 30 odsto manji u odnosu na godinu ranije.
Odlazak Ukrajinaca već su osjetili i ugostitelji. Predsjednik Udruženja ugostitelja Budve Aleksandar Jovanović istakao je nedavno medijima da je došlo do pada prometa u zimskom dijelu godine za 30 do 40 odsto.
/N.Kovačević/
