Islandska industrija kitolova odobrit će nastavak lova na kitove za najmanje narednih pet godina, odobravajući ubijanje do 2.130 kitova po novim kvotama koje je odobrila Vlada.
Petogodišnja politika kitolova obnavlja se nakon što je ministar za ribarstvo Kristjan Juliusson objavio da će godišnja kvota biti 209 kitova perajara i 217 kitova usana u narednih pet godina, prenosi AP.
I dok mnogi Islanđani podržavaju lov na kitove, sve veći broj biznismena i političara protivi se toj praksi, zbog ovisnosti te sjevernoatlantske otočke nacije od turizma.
Turizam unosniji od ribarstva
Kitolov, kažu oni, loš je za biznis i predstavlja prijetnju reputaciji zemlje i rastućem međunarodnom turizmu, koji je postao okosnica nacionalne ekonomije otoka.
Islandska putnička asocijacija izdala je priopćenje u kojem se kaže da Vlada nanosi štetu “velikim interesima” nacije i ugledu zemlje, kako bi se okoristio mali sektor lova na kitove, koji se bori da proda svoje proizvode.
“Njihovo tržište za kitove su Japan, Norveška i Republika Palau”, kaže se u priopćenju i dodaje da je “naše tržište čitav svijet”.
Islandska statistička agencija kaže da turizam sudjeluje sa 8,6 posto u ekonomiji otoka.
U 2016. godini turizam je proizveo više dobiti od ribarske industrije Islanda, prvi put u povijeti.
Zabrana komercijalnog kitolova
Island ima četiri broda naoružana harpunima, koji su u vlasništvu četiri pomorske kompanije, koje izvještavaju da posluju s gubitkom ili malim profitom.
Prošle godine industrija je ubila pet kitova usana i 145 kitova perajara, kažu podaci Uprava za ribolov.
Međunarodna komisija za kitove – IWC proglasila je zabranu komercijalnog kitolova tijekom 1980-ih godina, zbog smanjenja njihovog broja.
