Ambijentalna ruralna cjelina gornjogrbaljskih sela Dub, Sutvara, Nalježići, Pelinovo, Šišići, Prijeradi, Bratešići, Gorovići, dio kulturnog pejzaža starog sela Gornja Lastva iznad Tivta, u sklopu Parka prirode Vrmac, kao i zelene površine sela Prijevor iznad Budve, biće uništeni ukoliko se ne izmijeni nacrt prostorno-urbanističkog plana kojim je planirana trasa Jadransko-jonske magistrale.
Mještani grbaljskih sela su Ministarstvu održivog razvoja i turizma uputili zahtjev da se pomenuta trasa izmjesti iznad seoskog areala, u podnožju nenaseljenog lovćenskog masiva. Oni traže da se izradi novi plan trase, naglašavajući značaj kultivisanog poljoprivrednog područja sa maslinjacima, voćnjacima i vrtovima, kao i vrijednog duhovnog nasleđa materijalizovanog brojnim crkvama.
– Tu gdje je zacrtana Jadransko-jonska magistrala nalazi se najplodniji dio zemljišta, zbog čega ljudi tu žive. Najviše zamjeramo to što je trasa puta planirana preko maslinjaka i posebno starih izvora vode: Kovačevac, Studenac, Vrba, Bostanj… Probijanjem puta ti vodotoci će biti prekinuti, čime će biti uništeno prirodno nasleđe i doći će do nemogućnosti navodnjavanje maslinjaka, voćnjaka… Predložili smo da trasa prođe visočije, iznad seoskih kuća. Izvore koristimo prema potrebi, svako pleme i kako kome odgovara za imanje. Gradski vodovod ne obezbjeđuje dovoljno vode ljeti, kada su na snazi restrikcije, pored toga imamo jedan pitki izvor u selu, sa koga donosimo vodu, ali za navodnjavanje maslinjaka i voćnjaka potrebno je mnogo više vode. Ako se probije taj put, vodotoci će se prekinuti i tu više života neće biti. Pozivamo nadležne da dođu ovdje da vide koje su to plantaže maslina, da vide izvorišta vode – apeluje Branko Vujović iz sela Pelinovo, čiji su maslinjaci, kako tvrdi, prema nacrtu PUP-a ugroženi. Kao primjer neplanske izgradnje navodi dalekovod izgrađen 1960. godine, na desetak metara od stare kuće, čiji kablovi i danas ozračuju njegovo gazdinstvo.
Zahtjev mještana gornjegrbaljskih sela podržavaju i poslenici iz nevladinog sektora, a posebno iz Udruženja maslinara „Boka“.
– Ne podržavam to što se u Gornjem Grblju planiraju najveći zahvati koji na bilo koji način mogu ugroziti imovinu stanovnika i narušiti već napadnute prirodne resurse. Najbolje rješenje je uvijek nadohvat ruke samo ako postoji namjera da se do njega dođe. Investicija je opravdana samo ukoliko ispoštuje pravo građana na zaštitu lične imovine uz najmanje moguće posledice (promjene) na životnu sredinu. U suprotnom, ako nam se oduzimaju poljoprivredne površine, oštećuju maslinjaci, crkve, arheološki ostaci (tumulusi) i drugi sakralni i tradicionalni objekti, ako nam se onemogućava pristup čistoj vodi kojom se, sa teritorije Gornjeg Grblja, snabdijeva i Kotor, ako nam je otežano uključivanje u saobraćajnice sa svojih posjeda, ako nisu predviđena odgovarajuća stajališta za autobuse, ako nisu ucrtani tokovi potoka od izvora do ulivanja u rijeku i more i drugi takvi nedorečeni planovi, to je bahat odnos prvo prema građanima koji tu vjekovima žive, budućnosti naše djece, koja će se s pravom pitati da li smo imali imalo savjesti kada smo ostavili takvu sliku sopstvenog životnog staništa – kaže Vesna Đukić, sekretarka Društva maslinara „Boka”.
Mještani su svoje primjedbe na nacrt PUP-a već upitili na adresu Ministarstva održivog razvoja i turizma.
Obećali da će ih zvati pred usvajanje plana
– Uputili smo zahtjev resornom ministarstvu da se magistrala planski izmjesti iznad grbaljskih sela, u podlovćenskom dijelu, gdje nikad do sada nije napravljena kuća, niti ima kultivisanog zemljišta. Želimo da zaštitimo ruralnu cjelinu sa crkvama, koja je idealna za razvoj seoskog turizma i maslinarstva kao poljoprivredne grane koja sve više dobija na značaju. Iz ministarstva su nam obećali da će pred usvajanje novog nacrta PUP-a pozvati predstavnike sela da daju svoje primjedbe i sugestije, kako bi ispoštovali naše zahtjeve – kazao je za „Dan“ Željko Ćetković, predsjednik Savjeta mjesnih zajednica Grblja.
/M.D.P/
