Osmi Festival soli, u sklopu kojega se mogu obići solana, Kuća soli i muzej, održat će se 2. avgusta u Solani Nin, jednoj od rijetkih europskih solana u kojoj se sol još uvijek proizvodi na tradicionalan način primjenom ručnog branja i pakiranja, priopćio je u petak organizator.
Posjetioci se mogu okušati u ručnoj berbi soli i pakiranju proizvoda, ali i s vodičima besplatno napraviti turu po solani. U muzeju i Kući soli također mogu otkriti sve blagodati korištenja soli u službi prehrane, pravilne primjene u kuhinji, ali i za ljepotu i njegu, najavljeno je.
Najmlađe očekuje igra -potraga za blagom po solani Nin, kao i predstava o račiću Slanku i ptici Vlastelici. Ninska laguna dom je oko 1500 vrsta ptica. Od močvarica tu je nastanjena rijetka vlastelica, bijela čaplja i ninska jarebica koje su zaštićene. Najmlađi će se moći okušati i u ‘slanom’ crtanju i bojenju na papiru ili licu. Sol i cvijet soli su okosnica događanja, a tradicionalna berba soli na poljima solane već je počela, stoji u priopćenju.
Tradicija iz antičkog doba
Spomen solane u Ninu datira iz antičkog doba, a do danas je sačuvan tradicionalni način ručnog branja soli, tzv. cvijeta soli, koji se od ‘obične soli’ razlikuje po bogatstvu minerala.
U Solani se prezentira način obrade soli, skupljanje ili branje. Sol se bere, slično kao i sijeno, nakon sušnog razdoblja i u nekoliko faza. Karakteristično je ninsko ljekovito blato koje obogaćuje sol pa, primjerice, ninska biosol nema aditiva, a sadrži visoku koncentraciju minerala poput magnezija. Zanimljiva je i tzv. salamura, visokokoncentrirana voda ljekovitih svojstava.
Gradić Nin odlikuju i kilometri pješčane plaže koji se protežu oko urbane jezgre. Iza ‘Kraljičine plaže’ nalazi se ljekovito blato, a uokolo rastu rijetke endemične biljke.
Od Zadra je udaljen samo 15 kilometara. Smješten je u blizini Velebita i poznat po jakoj buri zbog koje ga vole avanturisti koji jedre na vjetru. Nin ima bogatu kulturnu baštinu i 3000 godina dugu povijest.
Kada su ga osnovali Liburni nazivao se Aenona, a zahvaljujući arheološkim iskopinama može se pratiti razvitak kulture. Muzej ninskih starina skriva starohrvatski brod Condure Croatice iz 11. stoljeća, ali i kipove rimskih careva i bogova. Tu je i replika Višeslavove krstionice.
Zanimljivo je i naselje na otočiću Zečevu koje je bilo okruženo bedemima, a pretpostavlja se da je u starogradskoj jezgri iz 16. stoljeća bilo 12 crkava i tri samostana. Značajni su i ostaci kuća i mozaika iz rimskog vremena, ali i foruma te monumentalnog hrama, po dimenzijama najvećeg u Hrvatskoj. Zaštićen zidinama i kulama, pretpostavlja se da je imao terme te amfiteatar.
Oko tzv. najmanje katedrale na svijetu, predromaničke crkve sv. Križa iz 9. stoljeća, ostaci su antičkih zgrada. Brončani kip biskupa Grgura Ninskog, zagovornika staroslavenskog jezika i pisma, koji je izradio kipar Ivan Meštrović, nalazi se pokraj crkve sv. Anselma.
