35.2 C
Kotor

Slušaj online radio

Građanski i renesansni duh Grada Kotora i dalje živi kroz pojedince kakav je Antun Sbutega

„Ovo što ja sad godinama crtam, na neki način je  žal za mladosti, neka vrsta nostalgije“



Crtanje stripova kao jedan vid likovnog izražavanje nije samo pitanje talenata, koji su više-manje urođeni, pa se poslije razvijaju ili ne razvijaju, nego je pitanje kulturološkoga miljea. A Boka Kotorska kao kulturom bogata sredina otvorila je mogućnost i Antonu Sbutegi da se još kao dječak susretne sa junacima domaćeg i stranog stripa, te da se i sam oproba u vještini crtanja istih i na taj način izrazi svoju ličnost. Amaterski se time bavi čitavog života, a još aktivnije otkako se 2016. godine penzionisao, te od tada tu ljubav ka ovom vidu stvaralaštva dijeli i sa svojim unucima. Ljubitelji strip-umjetnosti imaju priliku da do 17. jula u Galeriji Pomorskog muzeja pogledaju ciklus njegovih radova u izložbi “Magični svijet stripa” koja je otvorena u okviru programa  Međunarodnog festivala KotorArt.

– Kad sam bio dijete sakupljao sam sve moguće stripove koji su izlazili tada, pa sam ih koričio, imao sam ogromnu zbirku stripova, koje sam iščitavao, pa onda crtao, kopirao, studirao itd. Nažalost, to je sve zapaljeno poslije zemljotresa, kad smo renovirali kuću. Spaljeni su ne samo ti stripovi koje sam sakupljao, nego i moji stripovi koje sam crtao kao dijete, svi su nestali, tako da je ovo što ja sad godinama crtam, na neki način „žal za mladosti“, neka vrsta nostalgije, kao što kaže Prust: „U potrazi za izgubljenim vremenom“, pokušaj da povratim te izgubljene stripove, kaže Sbutega za Boka News.

-Od kad sam pošao u penziju bavim se stvarima koje volim od rane mladosti i kojima sam se bavio i dok sam radio, ali tada nisam imao dovoljno vremena i energije, ali evo sad, od prije sedam godina, imam vremena. Jedva sam čekao da pođem u penziju i da mogu da se bavim stvarima koje me oduvijek zanimaju – pišem slikam, crtam, putujem…, kaže u razgovoru za BN i ističe koliko uživa da svoju ljubav za crtanje dijeli sa unucima.

Iz postavke izložbe Antuna Sbutege

-Imam četvoro unučadi, peto je „na putu“, ali ovi koji imaju od sedam do deset godina, oni vole crtaju. Ja sa njima puno crtam, i prije no što sam iz Rima, gdje sam ranije živio, a kad sam došao u Boku provodim puno vremena sa njima. Puno crtam zajedno sa mojim unukom koji ima sedam godina i završio je prvi razred osnovne škole. Strašno voli da crta i to radi jako dobro. Prvih nekoliko „kaiševa“ stripa koje je nacrtao bili su na temu Petra Pana, njegova borba sa kapetanom Kukom – to je ono što njega zanima i to radi jako dobro. Ja sam mu dao neke sugestije, uradio korekcije, ali nisam mu ništa  crtao…, objašnjava autor, dok razgledamo postavku u kojoj je 20-ak tabli sa strip-crtežima rađenim kombinovanom tehnikom – tuš, tempera, pastel, kao i pripremni crteži i studije za strip.

Sbutega se oprobao u strip-stvaralaštvu na mnogobrojne teme, ali to su zapravo ilustracije maštarija koje su i važan dio kolektivne memorije.  Izdvajamo pano sa motivima Bokeljske mornarice Kotor, čiji je bio admiral, onaj na temu Blagdana Svetog Tripuna, zatim o kapetanu Ivu Vizinu, kao i one o “kultnim” bokeškim temama -vaterpolo i Karneval. Zanimljivi su njegovi izražajni likovi kauboja, astronauta, gusara, Rimljana, srednjovjekovnih vitezova, ali i oni iz istorijskih bitaka kod Lepanta, pomorskih i vazdušnih bitaka Drugog svjetskog rata, likovi mornara iz pobune 1918. godine u Boki. Tu je i rad na temu Kotor-Arta.

Sa otvaranja izložbe Antuna Sbutege

– Treba da napravim neke dogovore ovdje u Boki u vezi crtanja stripa o nekim lokalnim bokeškim temama, nadam se da će to biti štampano i objavleno. Teme su istorijske, vezane za Boku. Napisao sam 15-ak knjiga i na stotine naučnih radova, ali to malo ko čita,  pogotovo kad su istorijske teme, a strip je medij koji lako komunicira, dodaje Sbutega..

Zahvaljujući tehniološkim inovacijama većina autora radi kompjuterske crteže, što im umnogome olakšava crtanje i kreaciju. Osim toga danas sve češće rade timovi strip-crtača. Ranije je ste po pravilu imali scenaristu i crtača, ponekad je scenarista i crtač bila ista osoba, a danas  imate timove – jedan crta, drugi tušira, treći boji…. Antun Sbutega radi sve sam i to na klasičan način.

-Ja crtam još uvijek kao što se nekad radilo. Paralelnio se bavim i slikarstvom, što je kompatibilno sa stripo-crtanjem, to su dvije vrste likovne umjetnosti. Nije nužno da dobar slika zna da crta i stripove, mada ima takvih slučajeva. Andrija Maurović sa Mula, rođeni Bokelj, bio je ne samo pionir jugoslavenskog stripa, nego je istovremeno bio jedan veliki slikar, što nije baš često, ali je moguće da veliki crtač stripa bude i dobar slikar. Ali, danas nije nužno da veliki slikar zna da crta, možete biti genijalni umjetnik enformela ili apstraktne umjetnosti, ali da niste tako vični tehnikama stripa, koje zahtijevaju da znate da nacrtate portret u različitim pozicijama, morate poznavati anatomiju, arhitekturu, morate poznavati enterijer, da poznajete kulturnu istoriju, da znate recimo da nacrtate oružje iz rimskog perioda, uniforme iz različitih perioda, kad crtate pomorske bitke, brodove….Morate tehnički vladati  ovim likovnim izrazom. Strip-crtač mora znati svoj zanat- slikarski/crtački, a u slikarstvu to danas nije nužno, ističe Sbutega.

Objašnjava da je strip jedna kombinacija različitih umjetnosti- likovnog izražavanja i literature, ima puno sličnosti sa filmom, samo što u stripu nema stvarnog kretanja, nego ima simulacije kretanja, kroz fiksne kadrove.

-U tom smislu je strip, koji se razvijao u posljednjih oko 130 godina, kad se pojavio u Americi, zatim u Evropi, pa je danas postao svjetski fenomen, imao veliki uticaj ne samo na različite forme  umjetnosti, nego i na sve forme izražavanja i komunikacije – propagandu, marketing itd. Bavljenje stripom važno- pasivno ili aktivno (nemaju svi talenat ili volju za crtanje), komunikacija preko stripa je važna. Danas je  strip-produkcija ogromna, strip više nije samo zabava za mlade, nego je to ozbiljna umjetnost. Imate sve moguće vrste stripova, počev od karikaturističkih pa do nadrealističkih, ne samo kad je u pitanju stil, nego i žanr- imate komičnih imate tragičnih, avanturističkih tema itd, pojasnio nam je Antun Sbutega, predsjednik Savjeta Fondacije Don Branko Sbutega.

Iz postavke izložbe Antuna Sbutege

Bio je prvi ambasador Crne Gore pri Svetoj stolici i Malteškom redu. Obavljao je diplomatsku aktivnost u Rimu u svojstvu ambasadora pri Republici Italiji, Malti i San Marinu. Autor je brojnih monografija, naučnih i stručnih radova iz oblasti ekonomije, istorije, pomorstva, diplomatije i umjetnosti u Jugoslaviji, Crnoj Gori, Italiji, Hrvatskoj i Vatikanu. KotorArt je “stao” iza brojnih njegovih umjetničkih poduhvata, kakav je i knjiga “Blažena Ozana”, povodom 400-godišnjice smrti kotorske svetice, kao i proslava 700- godišnjice rođenja Dantea Aligireija.

Ljubav za Grad

Ono što je ključno u svim varijantama umjetničkog stvaralaštva Antuna Sbutege, smatra Ratimir Martinović, je “ljubav prema ovom gradu i ovom parčetu zemaljske kugle, što je očigledno u ovim stripovima”. Uz zahvalnost na tome, on je istakao “duh ovoga grada”, na koji je ponosan.

-Kotor je po ne znam koji put formalno podnio zahtjev da mu se vrati status grada, a taj status bi, osim birokratskog, morao da ima i pravi građanski duh. Mislim da izvjesnu vrstu doprinosa Kotor Art daje i ne samo kroz sjećanja na naše velikane, kazao je Martinović. Potsjetio je na otvaranje Međunarodnog festivala „Kotor Art“ 13. jula, koje će biti posvećeno maestru Miroslavu Miru Homenu, dok će zatvaranje istog, 14. Avgusta, biti posvećeno dirigentkinji Darinki Matić Marović. Program je osmišljen kao “uputstvo kako se prema  gradu treba ophoditi i kako učiniti da taj građanski, a u slučaju Atona Sbutege i renesansni duh, kroz njegove pojedince i dalje živi”.

„Svjedoci smo da generacija divnih Kotorana koji su stasavali u neko srećnije vrijeme polako odlazi i da mlađe generacije, koje preuzimaju razne funkcije formalne i neformalne, bilo u Kotoru ili u državi, trebaju da preuzmu štafetu i da se brinu, ne samo o istoriji, kulturi i baštini ovog grada, nego o njegovoj budućnosti. Mi tu brigu iskazujemo jednim dijelom i kroz program Don Brankovih dana muzike i nastavićemo dalje da je iskazujemo kroz programe kakav je večerašnj, istakao je Martinović.

/M.D.P./

Najčitanije