Nepostaojanje cesta prednost je u ovakvoj vrsti turizma. Mikroulaganja, visoka zaposlenost, odmah vidljivi razvojni rezultati i prihod koji ostaje lokalnoj zajednici elementi su modela održivog i odgovornog turizma koji bi se već na proljeće mogao primijeniti na području južne Dalmacije, točnije na području koje pokriva LAG (lokalna akcijska grupa) 5 – otocima Lastovu, Korčuli i Mljetu, te na Pelješcu i Dubrovačkom primorju.
Četiri su vrste projekata već u pripremi, a odnose se na uspostavljanje difuznih i integralnih hotela, ultraeko kampova, brendiranje hrane te zdravstveni turizam.
„Ston je sa svojim starim kamenim kućama idealan za uspostavljanje difuznog hotela, a ruralna verzija te vrste smještaja mogla bi se primijeniti u Janjini ili Smokvici na Korčuli. I na Mljetu postoje sela idealna da se u njima pružaju usluge smještaja u prekrasnim, sad zapuštenim kamenim kućama koje bi trebalo urediti i opremiti na tradicijski način“ – kaže Vjeran Piršić, predsjednik Udruge “Eko-Kvarner”.
Piršić je, naime, angažiran u procesu prenošenja dobre prakse, iskustava i znanja vezanih uz održivi razvoj sa sjevernojadranskih otoka na južnodalmatinske otoke i priobalje, uz suradnju s lokalnim akcijskim grupama, a stručnjaci različitih područja koji su kreirali sveobuhvatnu strategiju ‘zelenog plana’ službeno prihvaćenu na Kvarneru i u Istri, snimili su potencijale te skicirali smjer odgovornog i održivog turističkog razvoja i na području dubrovačkih otoka i priobalja.
Ultraeko kampovi
Što se ulktraeko kampova tiče – na južnodalmatinskim otocima i otočićima puno je uvala do kojih ne vodi nikakva cesta, što se smatra minusom. Postoji, kaže Piršić, tržišna grupa ekstremno ekološki osviještenih ljudi spremnih platiti enormno visoku cijenu da bi odmor proveli u nedirnutoj prirodi, u šatoru, koristeći kompostni WC, uz donošenje hrane – lokalnih proizvoda, naravno – dvaput dnevno.
Za njih je nepostojanje ceste veliki plus. Neiskorištene uvale donosile bi ekstraprofit, a ostale nedirnute. Uvale pogodne za uvrštenje u projekt ultraeko kampova već su locirane, no još se neće obznaniti o kojim se lokacijama radi, kako se ne bi privuklo kvaziinvestore spremne takve resurse iskorištavati na neprihvatljiv i neodrživ način.
Treći projekt odnosi se na slow food, odnosno brendiranje otoka kroz autohtonu hranu, dok bi četvrti projekt, zdravstveno-rekreativni turizam, tražio povezivanje s kvalitetnim partnerima radi dovođenja ljudi kojima je potreban zdravstveni oporavak, ljudi opterećenih stresom, srčane bolesnike nakon operativnih zahvata itd.. Oni bi se, uz stalnu zdravstvenu kontrolu, oporavljali baveći se laganim plivanjem, bicikliranjem, šetnjama i slično.
Iz Berlina na raštiku
„Zašto netko ne bi iz Berlina došao na Mljet, recimo, na dva tjedna oporavka koji bi uključivao i raštiku, oboritu ribu i maslinovo ulje, a možda i berbu maslina?“ – retorički se pita Piršić. Lokalna zajednica dvojako reagira – jedni ne vjeruju u razvojne potencijale predloženog modela ili misle da za njega ima previše prepreka (prije svega neriješeni imovinsko-pravni problemi), dok drugi drže da im je potrebna upravo ovakva razvojna šansa, to prije što ne iziskuje ulaganja koja lokalna zajednica ne bi mogla podnijeti.
Snovi o megaprojektima
Kad je riječ o razvoju turizma, mnogi na jugu, kaže Piršić, ne sanjaju o malim, nego o megaprojektima.
– Na jednom takvom počiiva katalog investicija općine Slano – „Hrvatskom snu“ Vicenca Blagaića. No, takvi su projekti preveliki da bi se dogodili odmah i brzo dali razvojne rezultate, donijeli bi demografsku eksploziju jer traže puno više zaposlenih nego što ih lokalna zajednica može ponuditi, ne jamče aktiviranje lokalnih resursa, pogotovo proizvodnje hrane, jer menadžmenti zahtijevaju maksimalizaciju profita, što je sasvim legitimno, pa im se više isplati kupovati janjetinu s Novog Zelanda, povrće iz Nizozemske i vino iz Makedonije nego ono što proizvede lokalno stanovništvo.
Oblik partnerstva
Lokalne akcijske grupe (LAG) oblik su partnerstva predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja, osnovanog radi izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja. Posao im je i informiranje i priprema ruralnog stanovništva Hrvatske za povlačenje novca iz EU fondova.
