16.6 C
Kotor

Slušaj online radio

Obilježen Dan Mediterana izložbom “Kapetan Ivo Visin kroz istorijska dokumenta“

Foto JU Muzej i galerija Tivat

U JU Muzej i galerija Tivat u utorak 28. novembra obilježen je Dan Mediterana izložbom pod nazivom „Kapetan Ivo Visin kroz istorijska dokumenta“.

Kapetan Predrag Kuzmanovski na samom početku naglasio je da su prisutni u prilici da vide Dnevnik kapetana Iva Visina.

„Znalo se da je postojao, ali do sada nismo imali priliku da ga vidimo. Sada se pred nama nalazi na izložbi, čak i format u kojem je urađen je nešto veći. Taj dnevnik je u suštini nakon putovanja Ivo Visin naručio kod jednog umjetnika i bio je poklon austrijskom caru Francu Jozefu I i to je bio sastavni dio careve lične biblioteke.  Kasnije će taj dnevnik otići u državni arhiv austrougarske. Dnevnik je nastao 06.juna 1860. , oko godinu dana nakon putovanja i sadrži 5 listova.“ Marinista Riger je autor slike  broda „Splendid“ navodi Kuzmanovski i u daljem govoru otkriva podatke da je dnevnik ponovo nađen  1958. nakon što je bio izgubljen. Dnevnik sadrži tri stranice teksta u dvije kolumne koje nam daju uvid u cijelo putovanje.

Foto JU Muzej i galerija Tivat

Novinar i publicista Siniša Luković na početku je istakao da “dnevnik  nije nigdje upisan od strane naših istoričara koji su se bavili kapetanom Ivom Visinom i njegovim podgivom. U svim dostupnim radovima i do sada objavljenim publikacijama se pominju detalji sa putovanja Iva Visina, ali se ne pominje ovaaj dnevnik. Ne pominje se ni motivacija koja je natjerala Iva Visina da naruči izradu ovako reprezentativne publikacije koju će on kasnije pokloniti caru Franji Josipu. Logički se nameće zaključak da je on napravio ovaj dokument kao dodatnu potvrdu značaja svoga podviga, jer je u momentu kad je ovaj dokument nastajao još uvijek bio u toku svojevrsni proces ispitivanja kapetana pred stručnjacima pomorske vlade austrougarske u Trstu gdje je njega 12 eksperata iz raznih oblasti ispitivalo o svakom detalju njegove sedmogodišnje plovidbe oko svijeta, od samoga broda, posade, meteoroloških, oceanografskih i hidroloških prilika koje su vladale u tim, za tadašnju austrougarsku, prilično dalekim i nepoznatim morima. Kad to kažem mislim prvenstveno na akvatorijum jugozapadnog dijela Pacifika i jugoistočnog dijela Indijskog okeana, gdje tada austrougarski brodovi gotovo da nisu zalazili”.

/JU Muzej i galerija Tivat/

Najčitanije