Proglašena Kraljica, istaknute zastave FECC-a i Kotorskog karnevala zVatrometom na prčanjskoj rivi, maskembalom za djecu i spaljivanjem Karnevala Monda Palamudosa zvanog Mića, u subotu popodne otvorene su tradicionalne Kotorske tradicionalne zimske svečanosti. Nadimak “Mića” ima značenje eksplozivne naprave, bombe, koju je Karneval sa znakom “Peace” umjesto lica, držao u jednoj ruci, dok je u drugoj nosio grančice masline (simbol mira).
Na ceremoniji koju su ovom prilikom održali entuzijasti iz karnevalske grupe “Bope”, okupljeni puk je pozdravio Kapo Prčanjskoga Krnevala – Ilko Marović, a zatim je ustoličena Kraljica Kotorskog karnevala, a to je prelijepa Tea Grgurović. Ona će uz Kapa o Krnevala Luku Knezovića, predstavljati Kotor na svim feštama u okviru Asocijacije evropskih karnevalskih gradova (FECC), čija je zastava istaknuta uz kotorske karnevalske zastave.
-Nadam se i vjerujem da ću, kao i do sada, prikazivati i baštiniti ovu našu tradiciju u najboljem i najljepšem svjetlu, poručila je Kraljica.
Karnevalski defile sa “krivcem za sve”, u pratnji Gradske muzike iz Đenovića, sa dječijim maškarama, mažoretkama- juniorkama i seniorkama Plesnog studija “Alisa”, te brojnim roditeljima koji su pratili svoje mališane, ali i nastavnicima i vaspitačima, krenuo je ispred Osnovne škole “Ivo Visin”, nastavio duž priobalne ulice kroz centar Prčanja, sve do kraja “korzoa” i nazad do platoa prčanjske rive. Suđenje je obavljeno sa terase lokalnog pansiona.
Karneval Mondo Palamudos zvani Mića je “ufaćen da mu se sudi i presudi za sva nedjela što je u pasanu godinu činio”, navodi se u optužnici, a Predsjednik suda, Serator Kagarela zvani Šajze dodaje: “Časni sud je spreman za presudu da se konačno riješimo ovakvijeh krnevala jer se oni godinama razmnožavaju, ali ipak mislim da ih ruka pravde mora stić”.
Tužioc Mg. Prof. Freškin Grop oliti Karonja optužuje Miću „što je na tender ovo naše lijepo mulo dao, niti se čeljade prošetat niti okupat može od silnijeh rupa i ruvina, motora, auta, raznijeh kombija i ostalih tehničkih vozila, a glisere da i ne pominjem“.
-Optužujem ga da je svakome kome se ćefne odobravao prekopavanje i ovo već jadnog ostatka od mesnog puta.
-Takođe ga optužujem što je tek poslije nekoliko godina propusta shvatio potrebu za izgradnju kanalizacionog sistema po Prčanju, već je za to izgubljeno vrijeme izdavao dozvole za gradnju velikijeh hotelskijeh sistema da njihovo merde oliti govna bez kanalizacionog sistema idu u naše lijepo more.
-Takođe je kriv za mesnu rasvjetu po Prčanju koja je u raspadu pa se za sekuro ne zna čija je dužnost da je održava, oliti opštinskih organa ili ti Morskog dobra.
-Kriv je što nam ovakva istrošena gradska komunitadi izgleda kao kakva šljatina.
-Optužujem ga što masline nijesu dobro rodile iako njenu grančicu drži u lijevoj ruci, jer kako je trebalo mogli smo imat dosta ulja da ponešto podmažemo da lakše krene.
-Neka mu bude grijeh što je onoliko semafora po komunitadi postavio iako su pametni pa se tako stvaraju kilometarske kolone od Dobrote a i od Prčanja. A kad počne, ma se još ne zna, izgradnja sistema ala merde, lećećemo kao anđeli pa nam semafori neće trebat.
-Na ultimu ga krivim što je ovome jadnome narodu ovi nesretni popis uvalio, kao da nam popisivanja i podpisivanja svih ovih godina, nije dosta bilo, ističe se u optužnici..
Braniteljka Šjora Lajona Kukumar zvana Kuneta iznijela je argumente odbrane:
– Nije vi on, dobri moj, za prčanjsko mulo ništa kriv, jerbo da nije svih ovih glisera da turiste voze, Prčanj bi vam baš, kao što ste i sami rekli, šljatina bio.
-Nije on kriv što je svakome dozvoljavao da kopa puteve po Prčanju a i okolini kako se kome ćefne. Krivi su oni iz kotorske komunitadi koji nijesu ispoštovali svoje obaveze prema investitorima za plaćene komunalije za merde, struju, vodu i ostalo, pa one neđe moraju prolazit, ne vazduhom nego prekopavanjem našijeg kolovoza.
-Zašto optužujete mojega klijenta što vlast već niz godina planira izgradnju sistema ala merde jer zato on nije kriv nego neodgovorno ponašanje u komunitadi a i onijema gore koji su dobro plaćeni sjede na kušinima i diverte se.
-A što se tiče lampiona oliti mesne rasvjete, on takođe nije kriv. Jedni lampioni su u nadležnosti naše komunitadi a drugi u nadležnosti Morskog Dobra. Možete vjerovati, koliko sam čula, pod morskim dobrom je i rijeka Škurda, teren škole pa i svi okolni lampioni. Ko zna, možda je Morsko Dobro starije od rijeke Škurde, terena škole sa svijem lampionima. Neće puno vremena proć pa će se za sikuro firma Riječno Dobro osnovati.
-Što se tiče ovakve istrošene gradske komunitadi pa koja izgleda kao šljatina, on je najmanje kriv. Naš Mondo nikoga nije glasovao pa nije nikakvog uticaja na bilo koga imao. Samo je dobra djela činio, pomagao đe je mogo, ma se taj njegov trud nikome nije sviđao.
-Krivite ga da masline nijesu dobro rodile i da vi ne možete podmazat đe škripi. Kako vas nije sramota da ga za to teretite, jer on nema moć da može prirodom komandovat. Zar ne vidite da u jednoj ruci drži grančicu masline a u drugoj bijelog goluba oliti golubicu što pokazivaju na mir i slobodu i sve ostalo čovješno među nama i svijema koji to gledaju kao upaljenu iskru oliti svijetlo spasa na kraju tunela za mir, zdravlje i sreću u ovim tmurnim vremenima.
-Što se popisa tiče, dragi moj kolega, to je jedna sasvim uobičajena demokratska procedura u normalnom svijetu a ne nikako u ovom zaostalom u kojemu vi, moj dragi kolega, živite.
-I na kraju, kakve veze on ima sa glupo postavljenim „pametnim“ semaforima i sa gužvom u kolonama auta. Mnogo ste narod modernizovali pa trpite i snalazite se jer i prije smo živjeli bez semafora i auta. Naučite narod da se vozu bicikletama, da autima na pijacu ne dolaze nego da ih doma ostave pa malo pješke, busom, pa makar i trotinetom oliti barkom dolazu, precizirala je Šjora Braniteljka.
Pošto njeni dokazi nisu uvaženi, Karneval je spaljen na mulu prčanjskome, uz taktove „Marća Funebre“ koji je odsvirala Gradska muzika iz Đenovića.
Karneval su osmislili i organizovali članovi NVO „Bope“ i MZ Prčanj, u saradnji sa lokalnim preduzetnicima i prijateljima.
Prčanjska loćika najuspješnija grupna maska
Na maskembalu koji je uz dječjeg animatora Šantu Pantu održan u Domu Slobode, učestvovalo je preko 150 mališana, najviše organizovanih u okviru osnovne škole i vrtića. Novčanu nagradu za najuspješniju grupnu masku dobila je maska „Prčanjska loćika“, slijede „Veseli stolovi“ i „Stari Egipat“. Robne nagrade osvojile su maske: Wednesday“, „Ronioci“, „Bundevica“ i „Munja Mekvin“.
/M.D.P./
