Savinska dubrava, nekada gusta šuma koja je zauzimala 100 hektara praktično “srca” Herceg Novog, decenijama napadnuta gradnjom tavori na jedva 18 ha, još uvijek bez suštinske zaštite.
Olivera Doklestić, predsjednica Ekološkog društva Boka, koja je mnogo puta ukazivala i pokretala inicijative za zaštitom Savinske dubrave, kaže da je središnji dio šume potpuno uništen usljed betonizacije koja je potpuno preuzela ambijentalnu, dakle vizuelnu ulogu u urbanizovanoj zoni, sa sve vinogradom i vinarijom na vrhu. Ukazuje i na to da je izmijenjen botanički sastav, odnosno kompletna prirodna vrijednost najvisočijeg dijela Dubrave.
– U toku je izmjena Prostorno-urbanističkog plana opštine. Sada je šansa da se definitivno stavi tačka na širenje gradskog groblja na štetu šume, širenje građevinskih zona, neautohtonih biljnih vrsta – vinograda, kojima se drastično mijenjaju ambijentalne vrijednosti područja, mijenja morfologija tla, pospješuju erozioni eolski i pluvijalni procesi… A zatim da se krene u sprovođenje programa zaštite botaničkog fonda visoke vegetacije (prvenstveno hrastovi i kesteni) i programa zaštite kroz mjere uređenja staza, kišnih kanala. Mnogo je uništeno u posljednjih deset godina. Ovo što je ostalo, sjeverne padine Dubrave, sa ostacima starih, nekadašnjih staza, kojima je neimar bio iguman Manastira Savina Gerasim Petranović, a koje su u velikoj mjeri razorene, treba zaštititi – kazala je Doklestić.
Smatra da status Savine nije stvar samo lokalne uprave već pojedinačno svakog građanina. Skupština opštine je, zbog izuzetnih prirodnih vrijednosti, 1966. godine donijela odluku o zaštiti Savinske dubrave, što je 1968. potvrdio i Republički zavod za zaštitu prirode, donijevši rješenje o zaštiti dubrave kao rezervata prirodnog predjela. Potom je SO, 1999.godine, donijela odluku kojom je Savinska dubrava proglašena zaštićenim spomenikom prirode.
Agencija za zaštitu životne sredine Crne Gore je 2014. izradila studiju zaštite – predlog za stavljanje pod zaštitu kao zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih odlika “Savinska dubrava”. Odluku o proglašenju zaštićenog prirodnog dobra: predio izuzetnih odlika treće kategorije “Savinska dubrava” donijela je Skupština opštine 2015. godine. Za Doklestić je poražavajuće to što je Opština, i nakon usvojenih odluka, i dalje izdavala urbanističko – tehničke uslove za gradnju objekata u zoni gdje ne postoji DUP.
Novogradnja i dalje cvjeta
Da novogradnja cvjeta i dalje, svjedoče stambene zgrade, niz privatnih kuća i raskrčeni placevi. Dominiraju južnom stranom brda, na kojem više nema drveća, a objekti se prostiru niz padinu sve do OŠ Milan Vuković. Ljubitelji prirode najružniju sliku zatiču na vršnom dijelu Savinske dubrave, koje je zakonom strogo zaštićeno područje. Tamo se umjesto drveća nalaze placevi na više hiljada kvadrata, oivičeni kamenim zidovima visine od dva do pet metara, unutar kojih su smještene velelepne vile.
Milica Berberović, inženjer pejzažne arhitekture, ističe da šumski sistem ima i zaštitnu funkciju koja se ispoljava kroz očuvanje biološke raznovrsnosti, očuvanje staništa, protiv-eroziono djelovanje, a svojim estetsko-vizuelnim karakteristikama doprinosi unapređenju urbanog predjela, te da bar ono što je ostalo od Dubrave treba zaštititi.
Tajkuni grade hacijende
Doklestić smatra da je najnedopustivije od svega to što su se u Opštini Herceg Novi dozvole za gradnju u zaštićenom području davale po osnovu pet puta isteklog DUP-a iz 1987. godine.
– Mještani Savinske dubrave ne mogu da dobiju dozvolu za gradnju. Oni prodaju zemljište tajkunima, koji bez problema grade hacijende u zaštićenom području. Imali smo i slučaj gradnje 400 m dugog i pet metara visokog zida kojim je opasano imanje, a za koji u trenutku kada smo na to upozoravali nije bilo građevinske dozvole. Ona je dobijena nakon što je već sve izgrađeno. Svi smo s pravom ogorčeni – poručila je Doklestić.
Ono što dodatno zabrinjava je mogućnost da Savinska dubrava, nakon postupka revizije od strane pomenutog Zavoda, može doći u situaciju da izgubi status zaštićene park šume.
/K.Matović/
