Šefu ruskih plaćenika Jevgeniju Prigožinu rečeno je da se njegova grupa Wagner više neće boriti u Ukrajini jer je odbio potpisati ugovore o stavljanju svojih plaćenika pod kontrolu ministarstva obrane, rekao je danas istaknuti zastupnik u ruskom parlamentu.
General-pukovnik Andrej Kartapolov, utjecajni zastupnik koji predsjeda parlamentarnim odborom za obranu Dume, rekao je da je okidač za subotnju pobunu bilo Prigožinovo neslaganje sa zahtjevom ministarstva obrane da pripadnici njegove plaćeničke skupine potpišu ugovore s tim ministarstvom.
“Svi provode ovu odluku osim Prigožina”
“Kao što znate, nekoliko dana prije pokušaja pobune ministarstvo obrane je reklo da sve formacije koje obavljaju borbene zadaće moraju potpisati ugovore s njim”, rekao je Kartapolov.
“Svi su počeli provoditi ovu odluku… Svi osim gospodina Prigožina”, dodao je.
Prigožin je 11. lipnja rekao da pripadnici Wagnera neće potpisati nikakav ugovor s ministrom obrane Sergejem Šojguom, dodavši da Šojgu nije u stanju upravljati vojnim jedinicama. Kartapolov je naveo da mu je rečeno da se njegovi plaćenici više neće boriti u Ukrajini i da stoga neće dobiti državni novac nakon što je Prigožin odbio potpisati ugovore.
Prigožin dobio egzil u Bjelorusiji
Prigožin je nakon toga počinio izdaju zbog “pretjeranih ambicija”, novca i, kako je kazao, “stanja uzbuđenosti”. Prigožin je za odustajanje od pobune, uz posredništvo bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka, dobio egzil u Bjelorusiji, dok su ruske vlasti odustale od kaznenog progona zbog pokretanja pobune.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić ugostio je danas predstavnike tri vaterpolo reprezentacije koje su u našem gradu na zajedničkim pripremama za Svjetsko prvenstvo u Fukuoki (Japan) od 16. do 29. jula – selektore reprezentacija Crne Gore, Hrvatske i Francuske, Vladimira Gojkovića, Ivicu Tucaka i Floriana Bruzoa, predsjednike istoimenih vaterpolo klubova, “Jadrana” iz Splita i Herceg Novog, Mladena Drnasina i Bora Lučića, te predsjednika Vaterpolo i plivačkog saveza Crne Gore, Đura Marića, saopšteno je iz kabineta predsjednika.
Predsjednik Katić je nakon sastanka istakao da je bilo zadovoljstvo razgovarati sa selektorima i predsjednicima klubova i crnogorskog vaterpolo saveza, ali i vidjeti fantastične relacije i drugarske odnose između našeg saveza i selektora sa kolegama iz Hrvatske i Francuske.
Opština će graditi novi olimpijski bazen u Igalu
Predsjednik je takođe učesnicima na sastanku predočio i odluku lokalne samouprave da gradi novi olimpijski bazen u Igalu, što će u narednom periodu puno značiti za PVK “Jadran” i Herceg Novi.
“Trudićemo se da ubrzamo sve procedure i što prije dođemo do projekta samog bazena kako bi vrlo brzo počeli radovi, i kako bi sva naša djeca iz Herceg Novog imala daleko bolje uslove za razvoj, a Herceg Novi bio okosnica vaterpola u Crnoj Gori. Veliki broj naših Novljana igra za vaterpolo reprezentaciju Crne Gore, tu je i naš selektor Gojković, i svi oni zaslužuju apsolutno punu podršku grada po pitanju infrastrukture”, naglasio je predsjednik Katić.
Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore, Vladimir Gojković iskazao je zadovoljstvo današnjim prijemom, te istakao da su njegove kolege iz selekcija Hrvatske i Francuske zadovoljne saradnjom sa crnogorskom reprezentacijom i uslovima koje imaju na Škveru.
Gojković se ovom prilikom zahvalio i PVK „Jadran“ Herceg Novi i predsjedniku kluba, Boru Lučiću, koji su u velikoj mjeri pomogli pripreme reprezentacije od sredine maja do danas.
„Najviše od svega se radujem najavi da će se graditi zatvoreni olimpijski bazen u Herceg Novom. To je ono što je neophodno „Jadranu“ i kao što je predsjednik Katić rekao, iz takve igračke baze izaći će novi reprezentativci koji će biti okosnica crnogorskog vaterpola“, naglasio je Gojković.
„Ajkule“ večeras na Škveru igraju pripremni meč sa selekcijom Hrvatske, a naš selektor očekuje pune tribine, kao i tokom prethodnog sa reprezentacijom Francuske.
„Večerašnja utakmica je još veći izazov i za nas i za publiku. Mislim da nije potrebno posebno pozivati publiku, očekujem oko 1000 ljudi i da ambijent bude kao prije neko veče kada je bilo fanstastično“, poručio je selektor Gojković.
Gradska muzika Kotor će održati svoj Ljetnji koncert 1. jula ispred Katedrale Svetog Tripuna. Ovaj muzički spektakl garantuje uživanje u raznim kompozicijama i postaje manifestacija koja se ne propušta u našem gradu!
“Na cijelom svijetu nema ljepše ništa, od festivala pozorišta”- i to će još jednom potvrditi ovogodišnje izdanje Kotorskog festivala pozorišta za djecu. U nedjelju, 2. jula ključevi grada će biti predati djeci čime će zvanično otpočeti još jedna nezaboravna desetodnevna avantura u našem gradu.
U Risnu nas očekuje bazar rukotvorina od 7-8. jula; i Rimska noć 23. jula.
13. jula će biti otvaranje Međunarodnog festival KotorArt uz proslavu Dana državnosti, a festival će trajati do 14. avgusta.
Međunarodna hidroavio regata MontAdria, posve neobičan događaj na našim prostorima, održaće se u Kotoru i Tivtu od 19-20. jula.
Tradicionalno, 22. jula u Perastu održaće se Fašinada, kojoj će prethoditi Jedriličarska regata “Fašinada cup” (19-22.07)
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva u organizaciji NVU Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva održaće se 20.jula
Prvi put do sada, u organizaciji Turističke organizacije u Kotoru će se održati Festival tribute bendova od 21-22.jula.
U Kostanjici nas 23. jula očekuje Ribarsko veče, a u Morinju 29. jula Morinjska gitarijada.
Međunarodni filmski festival Forteca održaće se u Perastu u periodu od 26-30. jula.
Uz ulaganje od oko 400 miliona eura, u narednih šest godina u Luštici Bay u Tivtu biće završena fazna izgradnja prvog golf terena sa 18 rupa u Crnoj Gori i većeg dijela golf rezidencija koje će zaživjeti već sljedeće godine. Luštica Bay golf nekretnine, pod nazivom Botanika, obuhvataju sedam vila, 12 gradskih kuća i 39 apartmana i prve vlasnike dočekaće tokom 2024. godine. Golf nekretnine su smještene iznad pozicija dvije rupe budućeg golf terena, čija je izgradnja planirana do 2028. godine.
„Gradnja Luštica Bay golf terena je u toku a vrlo brzo će početi izgradnja prvih golf rezidencija. Teren za golf je dizajniran tako da promišljeno koristi pejzaž obronaka luštičkog poluostrva obezbjeđujući pogled na more sa svake golf rupe i rezidencije. Time se svrstava u u elitnu grupu od svega deset procenata golf terena širom svijeta koji se mogu pohvaliti ovakvim iskustvom igranja golfa. Prva edicija The Peaks golf rezidencija, Botanika, nalazi se u okviru jedne od najprestižnijih parcela, iznad rupe 1 i 2, sa pogledom koji se pruža na prve golf rupe, zaliv Trašte i Jadransko more“, izjavio je Daren Tarner (Darren Turner), izvršni direktor razvoja u kompaniji Luštica Development.
Lustica Bay
Prvi kvart, pod imenom Botanika, je realizacija vizije The Peaks naselja, koji obuhvata golf teren i rezidencijalne kolekcije. Projekat arhitekture naselja potpisuje svjetski nagrađivani biro Block 722 i domaći NRA Atelier kojima je ribarska kuća luštičkog poluostrva poslužila kao inspiracija, te se koncept razvio dalje u tom smjeru. Iz prostranih stanova, gradskih kuća i vila pruža se pogled na plavetnilo Jadrana i blagi pejzaž golf terena. Vladaju dominantno prirodni materijali poput lokalnog kamena na fasadama, ali i u nekim unutrašnjim prostorima, dok su drvene površine glavna odlika enterijera.
Botanika postavlja nove standarde izuzetnosti, uz valorizaciju arhitektonskih referenci prošlih vremena, poput kamenih zidova umjesto fasada, potom međa i guvna, dok su drvene površine glavna odlika enterijera. Karakteristika ovih rezidencija je harmoničan spoj enterijera i spoljnih prostora, velikim francuskim prozorima i balkonskim vratima, kojim dominiraju bazeni i prostrane terase, čime se daje puna prednost životu na otvorenom.
Lustica Bay
„Kao čuvar izuzetnog terena koji nam je povjeren,Luštica Development je naporno radila na tome da razvoj golf terena bude pažljiv prema okruženju i nasljeđu i svojevsrtan omaž autentičnosti destinacije. Omogućili smo to kroz pažljivo planiranje niske gustine, održive izvore vode i dizajnerski izraz koji počiva na autentičnim arhitektonskim principima i materijalima. Imajući u vidu ove prednosti, Botanika nudi jedinstvenu priliku za investitore koji žele da iskoriste napredno tržišta nekretnina u Crnoj Gori i priliku da postanu dio rastuće, bezbjedne i vibrantne zajednice Luštica Bay.“ dodao je Tarner.
Botanika je prva stepenica u realizaciji Master plana kojim je predviđeno da u narednih deset godina, uz ulaganje od oko 400 miliona eura, na površini od oko million metara kvadratnih golf terena i naselja bude izgrađeno 130 vila, 520 apartmana, golf hotel sa 300 ključeva i golf klub.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović za jesen ove godine najavio je početak gradnje bulevara od Aerodroma do Jaza, dok bi godinu nakon toga trebalo da počne izgradnja bulevara kroz Tivat.
U Jutarnjem programu TVCG, Komnenović je podsjetio da su u Tivtu realizovani brojni infrastrukturni projekti, a da je za veće smanjenje gužvi potrebno sistemsko rješenje kroz igradnju bulevara.
“Ja se nadam da će brzo kineska kompanija koja je izabrana na tenderu početi radove na bulevaru od Aerodroma Tivat do Jaza. Po mojim informacijama ubrzo će početi zemljani radovi, dok na jesen kreću intenzivni radovi”, kazao je Komnenović.
Kaže i da je nedavno sa Direkcijom za saobraćaj dogovoren početak izgradnje bulevara kroz Tivat.
“Dogovoreno je da od septembra 2024. kreću radovi i na izgradnji novog bulevara kroz Tivat od Aerodrma do Donje Lastve”, kazao je Komnenović, u Jutarnjem programu TVCG.
Sezona će biti rekordna
Komnenović kaže da u Tivtu trenutno boravi oko 6.200 turista, kao i da svi pokazatelji kažu da će ovo biti rekordna turistička sezona.
Tivat / foto Boka News
Komnenović je za TVCG saopštio da je u gradu trenutno 10% više turista nego lani i osam odsto više nego rekordne 2019.
“Najave i očekivanja se ispunjavaju i imaćemo bolju sezonu nego 2019.”, kazao je Komnenović.
Među turistima u Tivtu najbrojiniji su, kako kaže, Rusi, gosti iz Srbije, BiH, Turske, Velike Britanije.
“Oko 80% hotelskih kapaciteta u gradu je već rasprodato najave su odlične i kažu da je teško naći krevet u Tivtu do kraja sezone”, naveo je Komnenović.
Nada se i da grad neće imati problema sa vodom i strujom, što je nedavno bio slučaj, kada Tivat nekoliko sati nije imao struje.
Na gradskoj plaži u Tivtu, u četvrtak, 29. juna, biće izveden umjetnički performans rediteljke Dušanke Belade. Performansom koji je posvećen Maji Perfiljevoj, umjetnica će odati počast njenom pjesničkom nasljeđu i proširiti svijest o njenoj vezi s gradom Tivtom.
Dio performansa je i intervencija umjetnice na kući Maje Perfiljeve na Pinama inspirisana potrebom na čuvanje sjećanja jedne žene stvarateljke koja je svojim radom doprinijela kulturi grada Tivta.
Ovaj performans dio je sedmodnevnih umjetničkih rezidencija pod nazivom Škart rezident II, koje ovih dana u Tivtu realizuje Nevladino udruženje ŠkArt. Program ima za cilj da mladim umjetnicima pruži priliku da se bliže upoznaju sa angažovanim umjetničkim praksama i stvaraju u inspirativnom okruženju. Učesnici ovog programa, u saradnji sa renomiranim crnogorskim umjetnicima i mentorima, baviće se istraživanjem društvenog aktivizma kroz formu filma, vizuelnih umjetnosti, i performansa.
Pozivamo građane Tivta da se pridruže ovom jedinstvenom umjetničkom događaju čiji je početak planiran u 22 sata.
Rat u Ukrajini Foto: Oleksandr Ratushniak / Reuters
Ukrajinski vojni dužnosnici tvrde da njihove snage napreduju na bojištu na istoku i jugoistoku zemlje. Rekli su i da osvajaju teren u okolici Bahmuta, koji su ruske snage zauzele prošli mjesec nakon dugih borbi i gotovo ga u potpunosti razorile.
Ne stišavaju se rekacije na pobunu plaćeničke skupine Wagner u Rusiji prošloga vikenda. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je ona oslabila predsjednika Vladimira Putina, ali nije jasno kako će utjecati na rusku invaziju u Ukrajini. Neke države NATO-a izrazile su zabrinutost zbog dolaska Jevgenija Prigožina u Bjelorusiju. Sjedinjene Države i Njemačka najavljuju da neće postustati u davanju potpore Ukrajini.
Putin posjetio Dagestan
Ruska državna televizija objavila je sinoć snimke posjeta predsjednika Putina udaljenoj južnoj regiji Dagestan uz komentar kako su ga dočekale stotine stanovnika grada Derbenta.
Britanski Guardian ove prizore u kojima se Putin rukuje s okupljenima, neke je čak i poljubio, komentira kao neobičan potez inače tajnovitog predsjednika te navodi da ga je jedan visoki dužnosnik sigurnosti opisao kao “patološki uplašenog za svoj život”.
Analitičari i neki zapadni čelnici rekli su da je Putin oslabljen pobunom pa će vjerojatno htjeti pokazati da je i dalje popularan među svojim narodom.
Nevjerojatno, ali istinito, jutros je s potonulog trgovačkog broda Boka, koji nakon nasukavanja više od 40 godina leži na plitkom dnu pelješkog zaljeva Trstenica, ukradena propela teška između tri i četiri tone. Stupili smo u kontakt s vlasnikom tvrtke koja je uzela propelu, tvrdi da je napravio sve po zakonu.
Stara narodna, dalmatinska pjesma „Oj vapore pukla ti propela“ na Pelješcu od jutros ima novo značenje. U ranim jutarnjim satima, kako su nam dojavili stanovnici Orebića i okolice, primijetili su brod za podvodne radove s velikom dizalicom na provi kako duže vrijeme stoji tik uz olupinu potopljenog broda „Boke“. Budući da ih je prizor zainteresirao, primijetili su da ja brod dizalicom s dna pokupio golemu propelu s kojom je otplovio prema Hvaru. Odmah su obavijestili nadležne službe, policiju i Lučku kapetaniju Dubrovnik.
Na broj Lučke kapetanije u Dubrovniku nitko se ne javlja, a iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske su tražili upit mailom na čiji ćemo odgovor objaviti naknadno. Neslužbeno doznajemo da je po dojavi policija isplovila policijskim brodom iz Vele Luke u smjeru Hvara ne bi li pronašli sporni brod. Brod koji je jutros pokupio propelu s dna trsteničkog zaljeva u vlasništvu je tvrtke Jadranski ronilački servis d.o.o. iz Šibenika, stupili smo u kontakt s Ivicom Gulinom koji je član Uprave i osoba ovlaštena za zastupanje. Potvrdio nam je da je policija stupila u kontakt s posadom broda, da je pretražila brod, pronašla propelu te da ih je pustila nastaviti dalje prema Hvaru nakon njegovog objašnjenja.
Mještani Orebića, ali i lokalci koji se bave otkupom metala, vrlo dobro znaju o kojoj se propeli radi i tvrde da nema nikakve šanse da je napravljena od tzv. gize, odnosno od legure lijevanog željeza i ugljika. Propele se, kažu, nisu nikad radile od gize pa ni 50-ih godina prošlog stoljeća kad je brod izgrađen za kotorsku Jugooceaniju. Tvrde da je propela napravljena od mesinga, materijala koji u otkupnim stanicama u ovom trenutku vrijedi 3,10 eura po kilogramu, a ako se odjednom preda veća količina metala, cijena doseže do 4 eura po kilogramu. Ako uzmemo u obzir da je propela teška između tri i četiri tone, jednostavno je izračunati kako bi se prodajom propele moglo zaraditi i do 12 tisuća eura.
Nije u novcima stvar, tvrde Orebićani. Oni su, naime, uskoro trebali propelu izvaditi iz dna, očistiti je i staviti na središte Trga Mimbelli, povijesnu jezgru Orebića. Umjesto na glavnom Orebićkom trgu, propela je trenutno na brodu šibenske tvrtke koji se nalazi na Hvaru. Pitali smo Ivicu Gulina zašto nije pitao Općinu Orebić ili Lučku kapetaniju može li uzeti propelu i staviti je, kako ističe, u još uvijek nepostojeći mali pomorski muzej u Šibeniku.
„Koga ću pitati? Nemam koga pitati, propela nije ničija, nitko nije nadležan za nju. Ako je netko hoće natrag, vratit ćemo je. Dolje kod vas nema broda s dovoljno velikom dizalicom koja bi tu propelu izvadila iz dna, ona je trenutno deponirana na brodu koji će sljedeća dva dana biti na Hvaru. Ako je netko hoće natrag, neka me kontaktira, dođe s kamionom i pokupi je“, poručuje Gulin.
Trgovački brod „Boka“ desetljećima je postao dio identiteta Orebićana, da ne govorimo turistička, a pogotovo ronilačka atrakcija. Radilo se o zaista velikom teretnjaku od preko 100 metara dužine, s centralnim komandnim mostom i vlastitim dizalicama za ukrcaj tereta. Brod je 1981. godine doživio nasukavanje nakon olujnog nevremena. Da propela nedostaje primijetio je Dalibor Ćosović, iskusni i dugogodišnji instruktor ronjenja, vlasnik Ronilačkog centra Lumbarda Blue koji gotovo svakodnevno roni oko „Boke“.
„Znam svaki dio „Boke“ detaljno, ronio sam oko olupine na tisuće puta. Glavna je propela spojena na osovinu, nju je nemoguće odnijeti, a druga, veća, je sa strane. Pretpostavljam da je ta propela bila dio tereta kojeg je „Boka“ prevozila kao rezervu nekom drugom brodu. Jutros sam oko osam sati odmah primijetio da propele nema, imao sam masku, ali da nisam, protrljao bih oči jer sam mislio da ne vidim dobro. Promislio sam, ma nije netko valjda ukrao propelu, stvarno smo najgori“, zaključuje Ćosović.
„Boka“ je izgleda ostala bez jedne propele, a kako je krenulo, možda uskoro ostane i bez drugih dijelova.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović obišli su pripadnike Službe zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi kako bi u razgovoru sa njima provjerili da li je tehnička opremljenost na potrebnom nivou s obzirom na to da je počeo period pojačanog rizika od požara.
Svi pripadnici su izrazili spremnost da budu na visini zadatka kao i prethodnih godina, ali i iznijeli predloge šta bi trebalo uraditi u narednom periodu kako bi bili stvoreni bolji uslovi za rad.
„Prošle godine je bilo teško, imali ste jako puno posla. Žrtvujete se i ispunjavate težak zadatak da zaštitite građane i imovinu i naša je obaveza da vas obiđemo i provjerimo da li je sve spremno, razgovaramo sa vama o problemima sa kojima se susrećete“, kazao je potpredsjednik Mustur.
Komandir Službe Zlatko Ćirović izrazio je bojazan da li će ove godine imati adekvatnu pomoć vazduhoplovne jedinice u gašenju požara, kao što je to bio slučaj prethodnog ljeta.
„Država ima jedan aktivan avion i jednu helikoptersku posadu, za sada. Možda bi bilo dobro da se po ovom pitanju založe zajedno predstavnici sve tri bokeljske opštine kako bi se nešto uradilo, iako je ovo problem države, ne lokalnih uprava“, kazao je komandir Ćirović i dodao da je za gašenje požara na novskom području najefikasniji kanader ili helikopter.
Pojasnio je da je dobra situacija po pitanju broja i funkcionalnosti hidranata na teritoriji opštine i dodao da očekuju postavljanje još jednog kod raskrsnice od magistrale za donji put u Kumboru, kao i vraćanje u funkciju postojećeg ispod Gradskog muzeja.
U cilju unaprijeđenja rada Službe, Opština Herceg Novi je prošle godine kroz prekogranični projekat „Otporna granica“ obezbijedila novo vatrogasno vozilo za intervencije u gradskom i seoskom području sa termovizijskom kamerom i savremenom opremom za gašenje požara.
I ovog ljeta nastaviće program angažovanja čuvara u zaleđu i Savinskoj dubravi, a kontinuirano podržava rad dobrovoljnih vatrogasnih društava na Luštici, u Bijeloj i Prijevoru.
Hercegnovski Vatrogasni dom spada, prema riječima komandira Ćirovića, među pet najbolje opremljenih u Crnoj Gori, a da bi se takvo stanje održalo ukazali su na potrebnu nabavku opreme u narednom periodu kao što je uskočni jastuk koji zbog dotrajalosti više nije u funkciji kao i kamion – cistjerna većeg kapaciteta.
Potpredsjednik Mustur i sekretar Seferović obećali su pomoć u sanaciji mokrog čvora i tuš kabina, a zbog curenja vode i starih cijevi, vlaže zidovi u garaži i magacinu.
Pripadnici novske Službe informisali su predstavnike lokalne samouprave da je za devet njihovih kolega onemogućen odlazak u penziju jer im nije uplaćen beneficirani radni staž.
Wizz Air od 26. oktobra ukida letove na liniji Podgorica – Beč, te na liniji Podgorica – Rim. Kompanije je na obje ove linije letjela prošle zime.
Kako prenosi portal Zamaaero, kompanija tokom zime neće letjeti ni sezonske linije za Katovice i Varšavu – po tri leta nedeljno), te za London, dva leta nedeljno.
Kompanija će i dalje letjeti dva nedeljna leta za Dortmund, isto toliko za Memmingen i Budimpeštu. No, kompanija smanjuje letove za Milano sa tri na dva nedeljno.
To znači da će Wizz Air za Podgoricu ove zime letjeti tek četiri linije sa 8 nedeljnih polazaka. Prošle zime Wizz Air je imao 13 nedeljnih letova na šest linija, pet letova i dvije linije više.
