Zbog jučerašnjeg prekida u napajanju električnom eneregijom, prilikom čega je Tivat bio bez struje skoro šest sati, procesuiran je Tivćanin M.R.
Nakon izlaska policije i inspekcije na teren, kao i ekipa CEDIS-a, utvrđeno je da je krivo fizičko lice kome prijeti krivična prijava, ali i odštetni zahtjevi, javlja Radio Tivat.
Radnik koga je M.R. angažovao, krampom je oštetio kabal, prilikom čega je došlo do detonacije pa su komšije hitno obavijestile hitne službe. Radnik, srećom, nije povrijeđen, iako ga je detonacija odbacila od mjesta kopanja.
Podsjetimo, Tivat juče nije imao struju od 10,30 sati do 17 sati, neki djelovi grada do 19,30 sati.
Tri sjajne italijanske umjetnice Marijana Injaci (Marianna Ignazzi), Ester Kardela (Ester Cardella) i Gracija La Padula (Grazia La Padula) upotpunjuju listu specijalnih gostiju spektakularnog 17. izdanja Hercegnovskog strip festivala (HSF) koji se ove godine održava od 1. do 6. septembra.
„Sa ove tri izuzetne autorke italijanskog stripa, uz već najavljenje Dejva Mekina, Zoe Torogud, Ji Jang, Marka Mastraca, Dane Dimat, Francisa Portele, Zorana Smiljanića i Daga Bretvajta, na listi specijalnih gostiju ovogodišnjeg izdanja svima omiljene manifestacije posvećene devetoj umjetnosti ostalo je još jedno mjesto koje je naravno upotpunjeno a ime i dvanaestog specijalnog gosta ćemo uskoro objaviti“, poručuju organizatori dodajući da je uobličena i lista od sedamdesetak ostalih umjetnika koji i ove godine kao povratnici dolaze na HSF.
„Hercegnovski strip festival još jednom pokazuje da okuplja vrhunski svjestki talenat te da posvećeno radi na promociji svih grana strip umjetnosti i raznovrsnosti autora koji posjećuju naš grad. Tako ćemo i ove godine imati goste iz čak četrnaest zemalja, a na listi dvanaest specijalnih gostiju nalazi se šest autorki. Pored njih u grad se vraćaju neke od najvećih zvijezda prethodnih izdanja, kao i cjelokupna elita regionalne i domaće strip scene“, objašnjavaju iz HSF-a.
Marijana Injaci (Marianna Ignazzi), rođena Rimljanka nakon završenih umjetničkih studija ulazi u svijet stripa crtajući prvu epizodu serijala „Čudovišta“ za izdavača Bugs Comics. Vrlo brzo dobija priliku da za giganta italijanske strip industrije, izdavačku kuću Bonelli, radi na kritički odlično ocijenjenom serijalu „Julia“. Svojim talentom privlači pažnju kako najvećih imena italijanskog stvaralaštva, tako i inostranih izdavača, te uskoro dobija epitet zvijezde u usponu. Veliki Roberto Rekioni (Roberto Recchioni) je bira za svoju adaptaciju „Portreta Dorijana Greja“ za Star Comics, a Dan Panosian za petodijelni serijal „Neljubaznosti Gavrana“ za BOOM! Studios. Isti izdavač je potom bira i za umjetnicu jednog od najuspješnijih strip serijala u posljednje dvije decenije „Bafi ubica vampira“, a svojim radom doprinosi i knjizi ilustracija za svjetski poznati muzički bend „Gorillaz“.
Sa Sicilije, tačnije iz Palerma, stiže još jedna sjajna specijalna gošća, Ester Kardela (Ester Cardella), poznata nezavisna umjetnica koja sarađuje sa izdavačima Edizioni Inkiostro, Gee Comics i Astromica kao i sa mnogim internacionalnim klijentima. Njen prvi posao na stripu bio je završna epizoda serijala „Paranoid Boyd“ Andree Kavaleta, nakon čega se uključuje u ekipu crtača stripa „Porodica kanibala“ izdavača Edizioni Inkiostro za koji radi više epizoda. Ester se specijalizovala za stripove erotske i tematike dark kulture kroz koje šalje poruke nezavisnosti, senzualnosti i slobode izražaja, te ruši tabue vezane za žene. Njene junakinje su jake i neustrašive i imaju misiju osnaživanja žena širom svijeta. Rado je viđen gost na najprestižnijim međunarodnim smotrama stripa, a odskora je lansirala i modnu liniju majica sa motivima njenih radova.
Treća specijalna gošća koja nam dolazi iz Italije je Gracija La Padula (Grazia La Padula), profesorica na Međunarodnoj školi stripa u Rimu na kojoj je godinama ranije i diplomirala. Ova izvanredna autorka izrazito umjetničkog izražaja svoj prvi profesionalni angažman dobija na najvećem evropskom tržištu, francuskom, crtajući album „Zimski vrt“ za izdavača Paquet. Nakon uspjeha prvog stripa, za istog izdavača radi dvotomni album „Nevidljivi odjeci“. Sva tri albuma prevedena su na italijanski i više stranih jezika. Svoj talenat prenosi u izdavačku kuću BdMusic za koju crta stripovane biografije legendarnih muzičara Stefana Grapelija i Erte Kit. Konačno dolazi na red i njena prva šansa da bude kompletan autor te piše i crta hit stip „Gdje spava mjesec“. Uslijedili su i naslovi „Misteriozni šešir gospodina Pinona“, „Sedam zločina“, „Put jedne kučke“. U Italiji je redovan saradnik velikog broja strip izdavača, magazina i dnevnih novina, među kojima se ističi Linus, Tunue, Corriere della Sera. Izlagala je u najprestižnijim galerijama Italije i Francuske, kao i na mnogobrojnim festivalima, među kojima i na najvećoj svjetskoj smotri u Angulemu u Francuskoj.
Ekonomistkinja Ljiljana Popović Moškov: Uzgoj bilja u malim gradskim vertikalnim vrtovima je lijep i uz to i profitabilan
Bosiok, rukola, grašak, suncokret, dragoljub, kupus – crveni i obični, kreša-salata, mrkva, amarant, brokoli, rotkvice, limun-trava, samo su dio zelene palete mikrobilja koje u svom porodičnom poljoprivrednom gazdinstvu imena „Gradski farmer“ na samo 25 metra kvadratnih, u stambenom objektu u ulici Gospe od Snijega u Škaljarima, zajedno sa kćerkom, sinom i prijateljicama, uzgaja Ljiljana Popović Moškov.
Ova neobična „farma“, smještena u sklopu poslovnih prostorija Ljiljanine firme specijalizovane za oblast ekonomije odiše mirom, svježinom i ljepotom spektra prirodnih boja mikrobilja, izniklog iz preko 20 vrsta sjemena. Ovaj mali vertikalni zeleni vrt polako ali sigurno zauzima sve veći prostor u životu svoje vlasnice, koja biljčicama svakodnevno posvećuje pažnju i ljubav, a one joj to uzvraćaju, na zadovoljstvo sve brojnijih ljubitelja makrobiotičke, vegetarijanske i veganske ishrane, ali i onih koji to nisu. Pored toga, Ljiljina ekipa praktikuje i naklijavanje „alfa-fla klica“(lucerka), tri vrste rotkvice, klice cvekle, a postepeno uvodi i proizvodnju jestivog cvijeća –dragoljuba, ljubičica, raznih vrsta jasmina, boražine, nevena… Povezali su se sa lokalnim uzgajivačima cvijeća, dali su im sjeme, jer se to cvijeće mnogo traži, posebno među stranim gostima.
Preduzeće EUROCELL koje je Moškov osnovala 2005. godine, dobilo je 2019. i 2021. godine sertifikate kojima se potvrđuje da je dio grupe poslovnih subjekata s najboljom bonitetnom ocjenom u Crnoj Gori. Ljiljana je članica borda direktora Luke Kotor, oprobala se i u politici kao funkcionerka u Opštini Kotor, a svoje bogato radno iskustvo primijenila je na uzgoj mikrobilja, što joj je donijelo novu životnu dimenziju.
-Ovo bilje za mene je neka vrsta protuteže svim ostalim stvarima kojima se bavim, a koje nisu nimalo lake, troše vas i fizički i emotivno i mentalno. Mikrobilje je moj recept za mentalno zdravlje. Najviše se radujem kad sam u toj prostoriji bez telefona, bez zvonjave, samo sa biljkama, da gledam kako rastu. Uživancija je brati ih, još veća jesti ih. Moja ćerka studira ekonomiju i na moj predlog je uradila biznis-plan na temu mikrobilja. S tim planom bih mogla da konkurišem kod Ministarstva poljoprivrede za neke podsticaje, ali mislim da je to još rano. To je budućnost, to je izuzetan posao, samo ga treba voljeti, pri tome je i profitabilan, kaže ekonomistkinja Ljiljana Moškov u razgovoru za Boka News.
Mikro bilje
Svojom djelatnošću ona popularizuje konzumaciju mikro-bilja kao „superhrane“, razvila je prodaju rezanog bilja u marketima za građane, a za restorane, hotele koji prate svjetske gastronomske trendove, nudi pakovanja živog mikrobilja proklijalog u supstratu. Pridružile su joj se prijateljice koje vole bilje, zajedno sa njom su učile, istraživale mikrobilje i sad joj pomažu – one obilaze „gradsku farmu“ ujutru, uveče, održavaju režim svjetla i tame, odrađuju poslove sadnje, pakovanja…
Dok nam pokazuje mini žardinjere sa sočnim biljkama raznih boja, mirisa i ukusa, uz osmijeh pun entuzijazma Ljiljana nam objašnjava kako je mikroamarant nevjerovatno zdrava biljka (amarant je jedna od najstarijih žitarica na svijetu) – koristi se posebno u ishrani trudnica, beba, prepuna je folne kisjeline i nema alergijskih dejstava. Ovdje ga uzgaja u mikroverziji, a kod kuće, na svom balkonu u saksiji njeguje i odraslu biljku sa bordo-crvenom stabljikom i klipovima na vrhu, koja raste visoko i izgleda izuzetno dekorativno. Usput, kaže, za sjetvu mikrobilja pokupi i sjeme amaranta, koje inače kupuje i nije jeftino.
– Mikrobilje treba da se uzgaja u tvrdoj gradnji, da bi bilo zaštićeno od vremenskih nepogoda, da bi imalo mikroklimu- vlažnost, temperatura, svjetlo, provjetrenost…i po tom pitanju smo prva takva „mikrofarma“ u Crnoj Gori. To nije „rasad“, kako se ponekad misli, to su minijaturne biljke nalik odraslim biljkama, ali sa 40 do 60 puta većom koncentracijom hranjlivih tvari (minerali, vitamini, folne kiseline). Zato je ovo bilje izuzetno zdravo u ishrani, nema alergijskih dejstava, mogu da ih jedu bebe, djeca, trudnice, starije osobe…
Ima dosta posla oko sjetve- posude moraju da se dezinfikuju, supstrat mora da se prosije da bude sitan. Za sjetvu koristimo plastičnu ambalažu (kao ona iz samoposluge), kidamo poklopce, jer nam ne trebaju, svakoj posudi izbušimo dno za drenažu i stavimo je u drugu posudu. Biljke se polivaju odozgo dok ne proklijaju i malo porastu, a poslije toga se zalivaju „odozdo“, od korijena, sipanjem vode u donju posudu. Mikrobilje se podvrgava specijalnom bioritmu – najmanje 12 sati na svjetlu i šest sati u totalnom mraku, te smo ove aktivnosti prilagodili našim radnim vremenima. Zahtijeva posebne uslove, zato koristimo mjerače vlažnosti i temperature vazduha. Ugradili smo dodatnu klimu, dodatno grijanje, a s obzirom da u Bokokotorskom zalivu ima dosta vlage, moramo da isušujemo vazduh, objašnjava Ljilja.
Mikro bilje
Za pakovanje rezanog bilja koristi ekološku ambalažu (od recikliranog papira), što poskupljuje proizvod, ali se reciklira i iskorišćeni zemljani sadržaj iz plastične posude.
-Rezano bilje čuvate u frižideru, na deklaraciji je upisan datum rezidbe i ono može da traje 7-10 dana. Nakon toga ambalažu reciklirate. Kad kupite pakovanje sa supstratom i kad iskoristite bilje, izmrvite sve ostatke i bacite u baštu, to je kvalitetna zemlja, obogaćena sjemenkama. Dešava se, kao u saksijama na mom balkonu, kada izručite tu zemljanu smjesu, iz sjemena koje se nije razvilo u mikrobilje, izrastu velike biljke- šargarepa, cvekla, kaže Moškov.
Da bi registrovala porodično poljoprivredno gazdinstvo u Ministarstvu poljoprivrede morala je, kaže, da donese vlasnički list kao dokaz da je i vlasnica zemlje, jer zakonska regulativa nije „skrojena“ prema mjerama poljoprivrede u mikrouslovima. Izučavala uzgoj mikrobilja putem interneta, stranih TV-kanala, lično kontaktirala uzgajivače iz Beograda i Zagreba.
-Ljubav za prirodu, bilje, životinje je uvijek postojala u meni, ali nikad nisam imala baštu da bih mogla time da se bavim, niti se iko u mojoj porodici bavio poljoprivredom (moj otac je sa 20 godina napustio Crmnicu), ali je to vjerovatno neki „gen“. Pratila sam TV-emisije na temu „microgreens“, to me zainteresovalo, pa sam na internetu našla izvanredne sajtove gdje vas bukvalno uče kako se to uzgaja. Naravno, neke vam „tajne“ ne daju, a jako su bitne, te sam se raspitivala ko to radi u okruženju. Prvu takvu gradsku farmu su na vrhu solitera u Zagrebu napravili gospodin Butković i njegova supruga u svom stanu, u sobi svoje djeca kada su pošla na fakultet. Kasnije su u dogovoru sa stanarima farmu mikrobilja oformili u svetlarniku na vrhu solitera, gdje je i dan-danas. On me poučio o vrsti osvjetljenja, mikroklimi, vlažnosti vazduha, potsjeća Moškov, koja je dva dana nakon što je u Crnoj Gori uveden „lockdown“, 15. marta 2020. godine, krenula u realizaciju svog „vertikalnog vrta za mikrobilje“. Njen sin Marko, koji radi u istoj firmi, pomogao joj je da izbace stvari iz ostave, nabavili su police, rasvjetu (LED svjetiljke), kupili svu opremu i u sklopu poslovnog prostora formirali uzgajalište. Proizvode iz njihove gradske bašte koriste i restorani i hoteli, oni moderniji, „sofisticiraniji“, koji prate trendove u gastronomiji i drže do sebe, kao i kuvari koji to znaju. „U reprezentativnim restoranima kuvari uzimaju mikrobilje zato što je njihov tanjir umjetnost, a sve na tanjiru se jede“, ističe Lilja.
-Najviše vremena smo potrošili istražujući koji je optimalni omjer vode potreban biljci. Kad smo previše zalivali, biljka bi uginula, kad smo manje zalivali, biljka bi se osušila. Ali, to je sve praksa, niko vas tome ne može naučiti. Od 1. aprila do septembra 2022. godine je bilo „vježbanje“, tada smo prijateljima dijelili mikrobilje, a kasnije smo štampali brošure o mikrobilju, s obzirom da je ono kod nas još nedovoljno poznato. Vrijeme pandemije, kada se nije radilo, iskoristili smo da informišemo ljude, sa vjesni ograničenosti prostora u kojem radimo, morali smo neke klijente da odbijemo. Za sada smo se bazirali na jedan određeni broj njih, koje možemo da opslužujemo da im ne nedostaje mikrobilja. Menadžeri i šefofi kuhinja profilišu koje biljke žele i u kojim vremenskim intervalima, od početka (maj) do kraja sezone (kraj oktobra). Oni uzimaju proklijale biljke u ambalaži, to stoji na njihovom kuhinjskom stolu, kuvari brinu o njima, zalivaju ih i uzimaju po potrebi. Za građane pakujemo rezano bilje, koje mogu da uzmu direktno kod nas, ili da kupe u marketima „Arome“ (ŠC Kamelija, Plagenti i Škaljari).
Liljana Popović Moškov – Mikro bilje
Kad smo se dovoljno „izvježbali“, kreirali smo svoj sajt www.gradskifarmer.com, putem koga edukujemo pratioce, komuniciramo sa njima, izlazimo ususret njihovim potrebama i omogućavamo im „online“ porudžbe. Na instagramu im dajemo ideje kako da pripreme hranu sa mikrobiljem, a i oni su nevjerovatno maštoviti, te nam šalju svoje fotografije, priča nam Ljilja.
Sirovo je najbolje
-Kuvari nam kažu da su stranci oduševljeni kad vide da na meniju imaju specijalitete sa mikrobiljem, a naše stanovništvo je još u fazi edukacije. Važno je da se mikrobilje jede sirovo, ne trpi nikakvu termičku obradu. Najviše što trpe, to je kad ste napravili jelo, bilo da je to tjestenina, rižoto, plodovi mora, obična kajgana, supa, potaž, čak i topli sendvič – onoga trenutka kad jelo stavite na tanjir, kroz dva minuta samo stavite zeleniša po vašem ukusu i to je to. Toliku toplotu mogu da podnesu, a da im ne uništite korisne sastojke, Ljiljin je savjet
Bio bašta od 100 m2 dovoljna za Crnu Goru
-Mikrobilje je samo jedna od vrsta koja se u svijetu uzgaja u zatvorenom prostoru, gdje se formiraju vertikalni vrtovi. U Americi, Francuskoj na prostoru od hiljadu do tri hiljade kvadrata možete da proizvedete biljnu hranu (svo lisnato povrće, jagode, bobičasto voće, začinsko bilje i mikrobilje), dovoljnu za snabdijevanje tri grada veličine Pariza ili San Franciska. Bilo bi dovoljno 100 kvadrata zatvorenog prostora za mikrofarmu koja će zadovoljiti potrebe mikrobilja za Crnu Goru.
Put održivog razvoja
-Iz ugla gledanja makroekonomije smatram da je put razvoja Crne Gore povezivanje turizma i poljoprivrede. Imamo fantastične uslove za razvoj stočarstva i zemljoradnje na ekološkoj osnovi, gdje bi svi ugostiteljski objekti, hoteli mogli biti stimulisani, ili čak zakonski obavezani da u svojim objektima moraju da imaju 30-50 posto hrane iz domaće proizvodnje. To bi otvorilo mnogo radnih mjesta, jer nije danas poljoprivreda ono što je bila prije 40 godina, danas i mladi ljudi, bilo da studiraju veterinu ili tehnologiju proizvodnje hrane, uopšte visokoobrazovani kadar, našli bi mjesto u toj industriji. Smanjili bismo i odliv naše VKV radne snage, ljudi koji idu vani, a država bi postigla efekat u smislu „ekološke države“, nešto proizvedeno u Crnoj Gori, što biste mogli da ponudite turisti.
Uvozimo, a možemo da proizvedemo
-Koristimo zemlju namijenjenu ekološkoj proizvodnji, ti supstrati su uvozni, kupujemo ih, a mogli bi da se proizvode u Crnoj Gori. Biljke zalivamo vodom sa česme, koju filtriramo kroz aktivni ugalj (takođe kupljen u apoteci). Nastojimo da dođemo do sjemena koje nije tretirano, uzimamo od provjerenih proizvođača (sa sertifikatom), opet, nemamo naše sjeme, nego ga uvozimo. Ima i domaćih proizvođača, iz okoline Podgorice i u zaleđu Boke Kotorske, od kojih otkupljujemo manje količine kvalitetnog sjemena.
Exclusive Awards 2023, svečana dodjela specijalnih priznanja, održala se sinoć prvi put u Crnoj Gori na novoj lokaciji Luštice Bay, Piazzi Centrale-u. Na ovom ekskluzivnom događaju, u prisustvu nekoliko stotina zvanica, upriličene su nagrade u 12 kategorija iz različitih oblasti – od turizma i ugostiteljstva do umjetnosti. Pored ceremonije dodjele, događaj će upotpuniti drugi zabavni i umjetnički sadržaji, modna revija i afterparty.
Jedinstven i ekskluzivan događaj, prvi ovog tipa Crnoj Gori, organizovan je sa vizijom da ukaže na uspješne pojedince, stvaraoce, kompanije i brendove koji su nastali ili posluju u Crnoj Gori, ostavljajući trag u njoj i o njoj i i ostvarujući značajan doprinos u poljima svog djelovanja. U oficijelnom dijelu programa dodijeljene su specijalne nagrade u 12 kategorija, među kojima su: mali crnogorski brend u razvoju, eko-star, doprinos razvoju i promociji humanitarnih vrijednosti, event destinacija, promocija žena u biznisu, odgovornost na društvenim mrežama i dr. Osmišljen, dakle, da prepozna i proslavi izuzetne priče iz različitih industrija, događaj će okupiti i nekoliko stotina ekskluzivnih zvanica među kojima su ostvareni profesionalci, preduzetnici, poznate ličnosti… Među zvanicama su biti i brojni domaći i regionalni influenseri među kojima su: Dunja Jovanić (imfashionbabe), Milan Maglov, Erna Saljević (divaisback).
Tokom prijema, gosti su imati priliku da uživaju i u umjetničkoj postavci naše slikarke Orijane Ubović, dok jee nakon dodjele, u revijalnom dijelu ekskluzivno predstavljena i modna kolekcija brenda Milure, nakon čega je uslijediti i afterparty.
Ispred jednog od organizatora, Aura Media tima, obratila se direktorica Viktorija Radunović koja je tom prilikom istakla da je Aura media mladi tim, koji je, prema njenim riječima, pun ideja i kreativnosti, i želje da svoje ciljeve ostvari.
„Velika nam je čast što naš prvi projekat radimo sa Exclusive magazinom. Cilj ovog prijekta je da slavimo humanost“, poručila je ona.
Jedni od od dobitnika priznanja su Bane Zugić i Kristina Gačević, organizatori CIM Foruma.
„Ovo je prvi događaj ovakvog tipa, i drago mi je da je CIM forum prepozant, i drago mi je da smo u ovim različim kategorijama uspjeli da osvojimo nagradu, i da se čuje za CIM“, kazao je Žugić.
Kristina i Bane.
Saglasna sa njim je i Kristina Gačević, koja je poručila da pomenuto priznanje jako znači, posebno jer je riječ o projektu koji nije bilo lako sprovesti.
Poznati srbijanski influenser Milan Maglov, kazao je nakon svečanih dodjela nagrada, da uvijek rado dolazi u Crnu Goru. O samim priznanjima kazao je:
„Drago mi je da Crna Gora konačno ima organizovan događaj nalik ovome, jer bitno je da vas neko za sve što radite nagradi i pohvali. Rado sam aplaudirao onim koji su najbolji u svom poslu ove godine,uživao u novim poznanstvima i divnoj atmosferi“, istakao je on.
EXCLUSIVE AWARDS I FONDACIJA „BUDI HUMAN“ ZA NAŠU DJECU
Exclusive Awards 2023.
Osim što je ceremonija bila noć glamura i zabave, događaj je imao humanitarni karakter koji je ujedno jedan od njegovih najznačajnijih aspekata. Naime, juče je u partnerstvu sa Fondacijom „Budi human“, s ciljem da se na još jedan način doprinese pospješenju mogućnosti i uslova za liječenje naše djece, pokrenuta inicijativa skupljanja novčanih sredstava. Akcija se realizovala u saradnji sa 6 crnogorskih influenserki, za koje su na platformi „Budi human“ otvorene linije za donaciju. Tako se, u okviru akcije, moglo glasati za: Milicu Plamenac, Sandru Mitrović, Tijanu Osmanagić, Žanu Savićević, Lanu Šahbaz i Kseniju Bulatović i na taj način opredijeliti sredstva za pomoć najmlađima.
Glasanje trajalo do petka, 23. juna u ponoć, a sva prikupljena sredstva idu za liječenje djece i biće raspoređena mališanima pod pokroviteljstvom Fondacije, kojima je pomoć trenutno najhitnija.
Influenserka , Lana Šahbaz pohvalila je humanitarni karakter pomenutog događaja, i dodala da smatra da je to divna ideja organizatora .
„Kada je humanost u pitanju ne postoji premalo a ni previše.Tako da ova suma koju smo skupili će biti uručena onima kojima je to najpotrebnije. Ceremonija je zaista bila spektakularna, revija takođe, i drago mi je što sam bila dio svega ovoga“, proučila je ona.
Prvi događaj ovog tipa u našoj zemlji, organizuju marketing agencija Aura media i Exclusive magazine uz partnerstvo i podršku brojnih prijatelja i sponzora.
Jedna od najozbiljnijih sigurnosnih kriza u Rusiji počela se rješavati dogovorom o odlasku vođe pobunjenih Wagnerovih plaćeničkih snaga iz Rusije, koji se neće suočiti s optužbama, a njegove snage povlače se iz gradova na jugu Rusije i zaustavljaju pohod na Moskvu.
Jevgenij Prigožin opozvao je kretanje svojih snaga prema Moskvi nakon što je dogovoreno da ode u Bjelorusiju, a ni njegove snage neće snositi sankcije zbog pobune.
Prigožin, bivši Putinov saveznik i osnivač Wagnerove vojske, rekao je da su njegovi ljudi u subotu stigli na manje od 200 km od glavnog grada.
“Za 24 sata stigli smo na 200 km od Moskve. Za to vrijeme nismo prolili nijednu kap krvi naših boraca”, rekao je Prigožin, odjeven u punu borbenu spremu u videu snimljenom na nepoznatoj lokaciji.
“Shvaćajući … da će ruska krv biti prolivena, okrećemo naše kolone i vraćamo se u terenske kampove kao što je planirano.”
Kremlj je objavio da mu nije poznato čime će se Prigožin, koji je milijarde zaradio na poslovima s ruskom državom, baviti u Bjelorusiji.
Sukob šefa Wagnera Prigožina i ruskog vojnog vrha došao je do nasilnog vrhunca u subotu kad su njegove snage zauzele ključni vojni stožer u južnoj Rusiji, a zatim krenule na sjever kako bi zaprijetile glavnom gradu.
Satima kasnije Kremlj je objavio da će on otići u Bjelorusiju i da Rusija neće krivično goniti ni njega ni članove skupine.
Bio je to dramatičan dan događaja, s upozorenjem predsjednika Vladimira Putina na opasnost građanskog rata, Moskvom koja je preporučila mještanima da se klone ulica i Kijevom koji je uživao u kaosu koji je zahvatio neprijatelja.
U prvim satima u nedjelju Wagner je povukao borce i opremu iz Rostova na Donu, gdje su ranije zauzeli vojni stožer, rekao je regionalni guverner.
Ali prije nego što su otišli, deseci stanovnika klicali su i skandirali “Wagner! Wagner!” ispred vojnog stožera koji su zauzeli.
Prometna ograničenja ostala su u nedjelju na glavnoj autocesti M-4 “Don” u regijama Moskve i Tule, objavila je Federalna agencija za ceste u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Vlasti u južnoj regiji Lipeck najavile su ukidanje ograničenja nakon što su ranije izvijestile o Wagnerovim borcima na njihovom području, gdje je lokalni glavni grad samo 420 kilometara južno od Moskve.
Bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko rekao je da je pregovarao o primirju s Prigožinom kojeg osobno poznaje 20-ak godina, na čemu mu je Moskva zahvalila.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kasnije je rekao novinarima da će “kazneni slučaj protiv njega (Prigožina) biti odbačen. On sam će otići u Bjelorusiju.”
Peskov je također rekao da članovi Wagnera koji su sudjelovali u onome što su vlasti nazvale “oružanom pobunom” neće biti procesuirani.
“Izbjegavanje krvoprolića, unutarnjeg sukoba i sukoba s nepredvidivim ishodom bio je najvažniji cilj”, dodao je Peskov.
Peskov je također rekao da nije svjestan bilo kakve promjene u stavu predsjednika Vladimira Putina prema ministru obrane Sergeju Šojguu čiji je odlazak Prigožin tražio.
Kijev je uživao u kaosu koji je zahvatio njegova neprijatelja.
“Prigožin je ponizio Putina, državu i pokazao da više nema monopola nad nasiljem”, rekao je pomoćnik predsjednika Mihajlo Podoljak na Twitteru.
Dok Rusija tvrdi da pobuna nije imala utjecaja na njezinu operaciju u Ukrajini, Kijev je rekao da su nemiri ponudili “prozor mogućnosti” dok provodi dugo očekivanu protuofenzivu.
Sjedinjene Američke Države i njezine saveznice suzdržale su se od komentara dok su dužnosnici čekali da vide kako će se pobuna odvijati.
Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je s čelnicima Francuske, Njemačke i Britanije zbog zabrinutosti da bi Putinova kontrola nad zemljom s nuklearnim oružjem mogla izmaknuti.
Prije Prigožinova pada ruske regularne snage pokrenule su nešto što je regionalni guverner nazvao “protuterorističkom operacijom” kako bi zaustavile napredovanje Wagnera prema sjeveru glavnom autocestom za Moskvu.
U glavnom gradu, gradonačelnik je pozvao Moskovljane da ostanu u kućama i proglasio ponedjeljak neradnim danom. Ta mjera ostala je na snazi i nakon dogovora o odlasku Prigožina.
Osiguranje je pojačano u središtu grada, a naoružani ljudi u pancirnim prslucima čuvaju zgradu parlamenta. Crveni trg zatvoren je za javnost.
“Ne znam kako reagirati. U svakom slučaju, jako je tužno što se ovo događa”, rekla je 35-godišnja Jelena za AFP, ne želeći reći svoje prezime.
Odgovarajući na izazov u televizijskom obraćanju Putin je u subotu optužio Prigožina za “ubod nožem u leđa” koji predstavlja prijetnju samom opstanku Rusije.
“Sva unutarnja previranja smrtonosna su prijetnja našoj državnosti i nama kao naciji. Ovo je udarac Rusiji i našem narodu”, rekao je Putin pozivajući na nacionalno jedinstvo.
“Ogromne ambicije i osobni interesi doveli su do izdaje”, rekao je Putin, misleći na Prigožina, koji je svoju bazu moći počeo graditi kao ugostitelj.
Još jedan Putinov saveznik, čečenski moćnik Ramzan Kadirov, izjavio je da je poslao vlastite jedinice da pomognu u gušenju Wagnerove pobune.
Radionica “Kotorska pašta” u organizaciji Mjesne zajednice Stari grad održana je u susret istoimenoj manifestaciji na Pjaci od drva, kod Blažene Ozane u Starom gradu. Radionicu su vodile meštrice Melita Krivokapić i Vijoleta Milošević.
Za Radio Kotor kažu da je potrebno dosta vremena, truda i rada da bi se savladala vještina izrade “kotorske pašte” ali, ističu, ukoliko se radi sa ljubavlju sve prepreke bivaju savladane.
Tradicionalna manifestacija “Kotorska pašta” ove godine proslavlja deceniju postojanja i čuvanja originalnog recepta kotorske krempite.
Kotorska pašta – foto Radio Kotor
Za radionicu je tokom deset godina rada bilo dosta zainteresovanih polaznika/ca. Krivokapić ističe zadovoljstvo što ima dosta nasljednica ovog recepta koje se prenosi sa koljena na koljeno.
Napominje važnost čuvanja originalnog recepta. Najvažnije u cijelom procesu učenja, ističe Krivokapić, jeste da imaju strpljenja.
-Kad se vratim unazad deset godina od samog stvaranja ideje, preko nekih natpisa po društvenim mrežama koji su na neki način mogli da nagovjeste da je u pripremi nešto novo u Kotoru, pa do momenta kada se 2. juna 2013. godine upravo na ovom mjestu, kod Blažene Ozane održala prva manifestacija, danas mogu da kažem samo da sam ponosna jer je jedan specijalitet kotorski otrgnut od zaborava – kazala je za naš radio Dragana Knežević, predsjednica Savjeta i idejna kreatorka manifestacije.
Kotorska pašta – foto Radio Kotor
Tradicionalna manifestacija “Kotorska pašta 10” biće održana u ponedjeljak 26. juna u 21 sat kod crkve Blažene Ozane.
U muzičkom dijelu programa nastupiće: klape Bisernice Boke, Maris, Incanto, Škuribanda, zatim Jelena i Kristijan, te Đurđa i Petar i Gradski hor.
U Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu predstavit će se knjiga Željka Brguljana “Život Meduse” 27. juna (utorak) u 19.30 sati. Knjigu će predstaviti: dr. sc. Josip Belamarić, dr. sc. Ita Praničević Borovac, Branka Teklić i autor.
Trgovački parobrod duge plovidbe Medusa izgradilo je parobrodarsko društvo Austrijski Lloyd (Österreichischer Lloyd/ Lloyd Austriaco) iz Trsta za svoju flotu, u tršćanskom brodogradilištu zajedno s Pandorom, kao prva dva Lloydova parobroda izgrađena od čelika. Radilo se o brodovima istih gabarita i tehničkih karakteristika – stoga brodovima blizancima ili, s obzirom na njihova imena – sestrinskim brodovima, prenosi Morski.
Ova monografija nastala je nakon što je autor u svom znanstvenom radu naišao na neobično veliki broj portreta parobroda Medusa koji je plovio krajem 19. stoljeća. Postupnim traganjem kroz literaturu, arhivsku dokumentaciju i zbirke, otvorio se nesvakidašnji život parobroda Medusa, koji uvjerava da i brodovi imaju zanimljiv i uzbudljiv životni tok. Postupno su iskrsavali Medusini portreti – iz vremena rađanja, odrastanja, prvih borbi s morskim ciklonama, s dalekih putovanja na zapad i istok svijeta – iz Brazila i Indije, slike koje su prikazivali Medusu na vrhuncu moći.
Na kraju portretom ranjene Meduse iz njenih zadnjih dana – s pokopa u dalekom Bengalskom zaljevu. Medusini sačuvani portreti svjedoči lijepe i teške trenutke u životu jednog broda, koji će prelazeći nepregledna oceanska prostranstva u jednoj olujnoj noći 1898. zauvijek nestati. Zahvaljujući inventivnosti autora, čitalac putuje morem povijesti, mitologije, slikarstva, književnosti…
O AUTORU:
Željko Brguljan maturirao je na matematičkoj školi u Kotoru, a diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Nastavnik je srednjoj školi u Zagrebu. U okviru stručno-znanstvenog rada, objavljuje teme iz kulturne baštine, većinom Boke Kotorske, posebno istražuje maritimno slikarstvo i pomorski ex voto. Objavio je, uz brojne članke, desetak knjiga, među kojima: Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića = The Maritime Life of the Bay of Kotor in the Paintings of Bazi Ivancovich (2011), Na granici mora i neba.
Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju = At the Border of the Sea and Sky. The Collection of Marine Painting from the Parish Church of nativity of the Blessed Virgin Mary in Prčanj (2015.), Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom = The Collection of Modern and Contemporary Art of the Shrine of Our Lady of Škrpjel on an Island of Perast (2019.).
Sudjelovao je radovima na više znanstvenih skupova. Autor je tematskih izložbi iz kulturne baštine Boke Kotorske, među kojima: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu (Zagreb, 1998., koautor Tonko Maroević), Bokeljska mornarica i njeni kapetani (Zagreb, 2006., koautor Josip Gjurović), Slikarsko djelo B. Ivankovića (Zagreb, 2006., koautor Nada Fisković), Iz prošlosti Boke kotorske – Kravata u Bokelja = Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi (Padova, Trst, Tivat, Zagreb, pula, Rijeka, 2009.–2014., koautor Nikola Albaneže), Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca = Votive Offerings of the Boka Bay Mariners (Zagreb, 2014., koautor Arijana Koprčina). Objavio je nekoliko literarnih radova, niz eseja te knjigu pripovijetki Priče sa Prčanja (2020.) i zbirku pjesama Olujni kompas (2021.).
Kao slikar, izlagao je na 25 samostalnih izložbi i mnogim žiriranim skupnim izložbama na europskom i američkom kontinentu. Dobitnik je više nagrada na izložbama u SAD-u. Likovna monografija o njegovu radu, autora Nikole Albanežea, objavljena je 2014. u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
U Kotorskoj katedrali će se večeras, nedjelja 25. juna s početkom u 20 sati, održati predstavljanje edicije Izabranih djela biskupa Pavla Butorca. Urednik ovog monumentalnog izdanja koje se sastoji od 10 knjiga je don Srećko Majić, peraški župnik i direktor NIP „Gospa od Škrpjela“.
Na predstavljanju će govoriti mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjsko biskup u miru, akademik dr. Radovan Tomić, Slavko Dabinović i don Robert Tonsati, kancelar biskupije.
Pavao Butorac, bio je povjesničar i teološki pisac (Perast, 26. III. 1888 – Dubrovnik, 22. XI. 1966). Studij teologije završio u Zadru 1910. Potom je službovao kao župnik i kateheta u gimnazijama u Kotoru, Zadru i Splitu, a zatim kao rektor kotorskoga sjemeništa 1918–20. Kotorskim biskupom imenovan je 1938., administratorom Dubrovačke biskupije bio od 1940., a dubrovačkim biskupom od 1950. Sudjelovao u radu II. vatikanskoga koncila (1963–65). Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu je 1964. počasni doktorat.
Uz teme iz teologije i duhovnosti, težište njegovog znanstveno-istraživačkog rada bilo je na svjetovnoj i crkvenoj povijesti Boke i Južnog Jadrana.
Knjige su tiskane u tvrdom povezu, a cijeli komplet knjiga objedinjen je i prikladnom kutijom, te će se moći nabaviti promotivnoj cijeni od 100 eura po kompletu.
Bogorodičin hram – Prčanj – foto D. Miljanić_resize
Barokna muzika u Bogorodičinom hramu
U Bogorodičinoj crkvi, 14. jula nastupiće renomirani italijanski ansambl Mare Nostrum, specijalizovan za baroknu muziku, dok će već sutradan, 15. jula, na istoj lokaciji biti upriličen koncert čuvenog ansambla Zagrebački solisti sa koncert-majstorom Sretenom Krstićem. U Samostanskom kompleksu Sv. Nikole planirana su četiri događaja. Prvo veče Pjace of filozofa, ove godine pod nazivom Od virdžine do maestre, planirano je za 24. jul, sa početkom u 21 čas, a jedna od gošća je i Andrijana Vešović, poznata kao Zombijana Bones. Ovo veče će, uz nastup klape Collegium+ upotpuniti i dodjela bijenalne nagrade Darinka Matić Marović. U avgustu, očekuje nas predstava, kao i dva pijanistička resitala. Predstava Ilijada, planirana za 01. avgust, predstavlja adaptiranu Homerovu epsku poemu staru 3000 godina, u režiji Džonatana Foksa. Donosi savremenu i upečatljivu priču u kojoj će američki glumac, Džon Tufts i ruski muzičar, Dmitrij Prokofjev prikazati zašto je ovaj svevremeni ep aktuelan i u današnjem kontekstu. Ratimir Martinović, generalni i umjetnički direktor festivala KotorArt, 10. avgusta će nakon više od 10 godina nastupiti na resitalu pod nazivom Intime, povodom stogodišnjice rođenja Vasilija Mokranjca. U subotu, 12. avgusta, pijanista Kemal Gekić održaće resital pod nazivom Carte Blanche budući da ćeprogram ostati iznenađenje do samog koncerta, kada će umjetnik sam predstaviti djela koja će izvesti.
Obezbijeđen morski prevoz
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike, za događaje u Bogorodičinoj crkvi i Samostanskom kompleksu Sv. Nikole u Prčnju, organizuje povratni prevoz solarnim brodom iz Kotora i Dobrote. Ulaznice za događaje, kako samostalne, tako i uz prevoz, mogu se nabaviti preko GigsTix mreže, putem njihovog sajta www.gigstix.me kao i na određenim Tobacco S Press kioscima širom Crne Gore.
Protest “Srbija protiv nasilja”, potaknut dvjema masovnim pucnjavama s početka maja, održan je u subotu osmi put u Beogradu uz blokadu autoceste, a prvi put i u još desetak drugih gradova diljem Srbije.
Masovni građanski bunt dulje od mjesec i pol izvodi na ulice desetke tisuća ljudi koji su se usprotivili nasilju u javnom prostoru, politici i medijima, a inicirala su ih masovna ubojstava u osnovnoj školi i dva sela nadomak Beograda u kojima je ubijeno ukupno 19 osoba, od kojih devetero djece, a deseci uglavnom mladih su teško ozlijeđeni.
Posljednja žrtva, ranjeni Petar Mirotić iz Malog Orašja kod Smedereva, preminuo je u petak, 23. juna, nakon mjesec i pol borbe za život.
Na protete je pozvala proeuropska oporba zbog čega vlast skupove vidi kao političke, s obzirom da se na skupovima iz tjedna u tjedan sve glasnije čuju poruke “Vučiću odlazi”, a na popisu zahtjeva su i ostavke ministra unutarnjih poslova i šefa sigurnosne agencije, te oduzimanje nacionalnih frekvencija dvjema provladinim televizijama u čijim se programima tolerira i potiče nasilje.
Vladajući optužuju organizatore i prosvjednike da “lešinare” na dvjema tragedijama, nezapamćenim u suvremenoj povjesti Srbije.
Zastupnik u Skupštini Srbije Aleksandar Jovanović ocijenio je večeras u izjavi agenciji Beta da će sve što radi Vučić dovesti do toga da se vlast sruši i da će tome pridonijeti pritisak s ulice i djelovanje oporbe kroz institucije.
Jovanović kaže da su prosvjedi “posao i za cijelo društvo” i da promjena vlasti “zahtijeva jednu široku frontu” u koju bi se trebale okupiti i građani i stranke, javne osobe, nevladine udruge i organizacije koje tjednima sudjeluju u prosvjedima u Beogradu.
Večerašnji protesti popraćeni su i skupom nekoliko desetaka ljudi iz iseljeništva ispred Bijele kuće u Washigntonu, u isto vrijeme dok se demonstriralo u desetak gradova diljem Srbije.
“Sve mora stati” jedna je od poruka sa skupa u SAD, o kojem je izvjestiio Glas Amerike (VOA).
“Ono što bih volio vidjeti u Srbiji je da se zakoni poštuju, da nema gledanja kroz prste već da se sve rješava onako kako bi trebalo. Odgovornost mora postojati – to je ono što najviše nedostaje danas u Srbiji”, rekao je Glasu Amerike jedan od sudionika skupa Nemanja Dobrota.
Vlasti Srbije kategorički odbacuju tvrdnje nezadovoljnih građana Srbije koji se tjednima masovno okupljaju diljem zemlje, a uz otpužbe da prosvjedi imaju političku pozadinu pridodaju se i tvrdnje da ih podržavaju zapadne zemlje.
Prosvjed u Beogradu je završen oko 21 sat, a skupovi su održani i u Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Šapcu, Kragujevcu, Kraljevu, Nišu, Pirotu, Leskovcu, Kuršumliji.
Val prosvjeda se nastavlja iduće subote, a organizatori se nadaju da će građani izići na ulice u više od desetak gradova.
