Predsjednik opstine Željko Komnenović najavio skoriju izmjenu ove Odluke, kojom ce zabrana izvođenja građevinskih radova u Tivtu startovati ranije
Na teritoriji opštine Tivat zabrana izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone stupa na snagu 1. jula i trajaće do 15. septembra. U ovom periodu zabranjeni su radovi građenja i rekonstrukcije objekata ali i radovi na raskopavanju javnih površina, a sve shodno važećoj Odluci o zabrani izvođenja građevinskih radova tokom ljetnje turističke sezone iz 2017. godine.
Službenici Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor vršiće kontrolu poštovanja ove odluke. „Apelujemo na investitore da poštuju zabranu gradnje i podsjećamo da se novčane kazne zbog kršenja iste kreću u rasponu od 500 do 10.000€“, naglašava sekretarka Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor Jelena Šćekić.
Investitor je dužan da gradilište zatvori na način kojim će se obezbjediti nesmetani saobraćaj, bezbjednost lica, susjednih objekata i okoline i postavi neprozirne zaštitne ograde oko gradilišta.
Izuzetno i na obrazloženi zahtjev investitora, Predsjednik opštine je donio odluke kojima se odobravaju građevinski radovi u razdoblju zabrane i to kada su u pitanju dva velika investiciona projekta: Porto Montenegro i Luštica Bay.
Predsjednik opstine Željko Komnenović najavio skoriju izmjenu ove Odluke, kojom ce zabrana izvođenja građevinskih radova u Tivtu startovati ranije.
Proteklog vikenda svečano je otvorena još jedna zanimljiva ruta u hercegnovskom zaleđu, planinarska staza kroz Ljuti krš, u Parku prirode Orjen. To je rezultat zajedničkog rada domaćina, Planinarskog kluba Subra, i Pohodničkog društva Novo mesto, iz istoimenog grada-pobratima Herceg Novog, tako da otvaranje staze predstavlja nastavak saradnje, ali na nivou civilnog sektora.
Staza se prelazi za svega 15 min, spada u srednje teške, a glavne atrakcije su geo-fenomeni krša, geološke formacije kalcijum karbonata koje formiraju veoma razuđen i teško prohodan reljef.
Otvorena nova planinarska staza – Orjen
Od pojedinačnih lokaliteta, vrijedi pomenuti pogled na markantnu ulaznu vertikalu Škrapske jame, prelaz preko pukotinskog procjepa premošćen drvenim mostićem, te sam vidikovac sa pogledom na Ljuti krš, što je i krajnja destinacija.
Otvorena nova planinarska staza – Orjen
Osim planinara, svečanosti su prisustvovali predstavnici Parka prirode Orjen, Sekretarijata za ekologiju i energetsku efikasnost, te Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, koji su se i obratili okupljenima, nakon čega je slijedilo otkrivanje prigodne spomen-ploče i zajednički obilazak staze.
Aerodrom Tivat je u maju ostvario promet od ukupno 68,71 hiljadu putnika.
Iako je to 41,5 odsto bolji rezultat nego u istom mjesecu prošle godine, tivatska vazdušna luka je i u maju bila na tek 69,3 odsto svog fizičkog obima prometa ostvarenog u istom mjesecu za nju do sada rekordne 2019. godine, kada je kroz terminalnu zgradu Aerodroma Tivat prošlo 99,13 hiljada putnika, pišu Vijesti.
Ipak, tokom prošlog mjeseca uspostavljen je čitav niz novih linija sa tivatskog aerodroma, a na njega su počeli da slijeću avioni na novim redovnim sezonskim ili čarter linijama iz više država Evrope, Bliskog istoka i srednje Azije, pri čemu su otvorena i neka za Tivat do sada sasvim nova tržišta, poput Kuvajta ili Uzbekistana.
Aerodrom Tivat prošlog mjeseca je zabilježio ukupno 874 operacije slijetanja i polijetanja aviona, što je skoro devet odsto više nego u maju prošle godine, kada su bile ukupno 803 operacije.
Od početka godine do 1. juna, Aerodrom Tivat je zabilježio ukupan promet od 157,9 hiljada putnika na 2,29 hiljada operacija vazduhoplova.
Kotor će od 2. do 12. jula i ovog ljeta biti najveselija pozornica na svijetu.
Simbol ovogodišnjeg Kotorskog festivala pozorišta za djecu – vila Alkima i slogan „Zamislite, djeco…“ inspirisani su motivima knjige ”Kotorske legendice”, čiji je izdavač Opštinska javna ustanova (OJU) ”Muzeji” Kotor, obavještavaju iz PR službe Festivala.
Legenda o nastanku Kotora je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, te je svojom autentičnošću nerijetko motiv kreativcima u realizaciji svojih ideja.
Jeste li se ikada zapitali, kako je, nekada davno, nastao grad Kotor?
Prema legendi, na obroncima padina, na obali plavetnog mora, pomorci su, diveći se ljepotama Boke, podigli grad u kome baš mi danas imamo svoj omiljeni trg za igru, kutak za dom i čiji svaki pedalj nesebično pokazujemo onima koji su očarani ljepotama našeg kraja.
Zaštitivši kotorske bedeme i brdo Pestingrad, Alkima je dobronamjernim savjetom ukazala pomorcima da je mudrije formirati grad pokraj vode. Ona je neumorno ostala da, čuvajući brda iznad grada, čuva i grad, a i vjekovima sve nas, njegove mještane i posjetioce.
Kako legenda kaže, vila Alkima, u noćima kad je mjesec mlad i žut, a nebo puno treperavih zvijezda, sjedi na vratima svoje pećine i tiho posmatra kako se grad budi. Zamislite, djeco, da je svojim bistrim očima, svojim netaknutim nevinim srcem, ugledate jedne večeri.. Gorska vila zasigurno ponosno posmatra vaše maštovite glave koje svojim vrcavim umom kreću u još jednu avanturu zvanu Kotorski festival pozorišta za djecu.
Otkrićemo vam jednu tajnu – Alkima nam je jedne večeri šapnula da je misija ovogodišnjeg Festivala da svi zajedno maštamo, kao što ona mašta da će jednog dana zlatna lađa uploviti u zaliv i vratiti je kući… Zamislite, djeco, kako na jednom mjestu udružujemo maštu i stvarnost – a pod plaštom vile Alkime, pozorište biva mjesto gdje se magija dešava.
Ilustratorka Ana Rodić zaslužna je za kreaciju vile Alkime koja krasi naslovnu stranu „Kotorskih legendica“, a ove godine ponosno čuva i pozorišnu scenu 31. Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
Glavni simbol Festivala, Alkima – snažna gorska vila koja uzorno stoji, kao ogledalo hrabrih, mudrih i dobrih djela, okuplja i male i velike pozorišne zaljubljenike i one koji će to tek postati.
Dragi drugari, dobrodošli u Kotor koji je od 2. do 12. jula najinspirativniji – obojen najvedrijim bojama, posebno miriše na nova znanja, kreativnost i igru i donosi najčistiju energiju – onu koja nas posebno pokreće u danima kada je “grad u rukama najmlađih !, navodi se u saopštenju PR službe Kotorskog festivala pozorišta za djecu.
Referenca: ”Kotorske legendice” u izdanju Opštinske javne ustanove (OJU) ”Muzeji” Kotor,
Autorka ilustracije vile Alkime – Ana Rodić
Ruski mediji i dalje nagađaju o detaljima dogovora Prigožina i Putina u kojem je posredovao bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko.
Međutim, Institut za proučavanje rata prvi put u prvi plan stavlja dva nova imena – šefa ureda ruskog predsjednika Antona Vaina i ruskog veleposlanika u Bjelorusiji Borisa Grizlova, piše Jutarnji list.
Oni su, navodno, imali jednu od ključnih uloga u događanjima od subote kada su se tenkovi Wagnera zaustavili na manje od 300 kilometara od Moskve. Prema navodima Meduze i ISW-a, Prigožin je u subotu oko podneva pokušao stupiti u kontakt s administracijom ruskog predsjednika, ali Putin je odbio bilo kakav kontakt s odmetnutim moćnikom. Međutim, šef Wagnera, očito se uspaničario kada je shvatio kada je shvatio da nije dobio potporu kakvu je očekivao, i vrlo brzo je krenuo u pregovore s Lukašenkom, Vainom i Grizlovim. Prigožin se uspaničio i zbog činjenice da su njegovi vojnici pobili pilote i zračno osoblje ruskih vojnih snaga i strahovao je da će ga Putin smatrati odgovornim za taj čin.
Portal Meduza, pozivajući se na neke ruske izvore, navodi da Putin nakon svega čak i razmišlja o promjenama u Ministarstvu obrane. Neki su otišli tako daleko i sugeriraju da je to dio dogovora s Prigožinom.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu i načelnik Glavnog stožera vojske general Valerij Gerasimov nisu se vidjeli ni čuli do trenutka kada je Prigožin krenuo u akciju, a sada se špekulira da bi Aleksej Djumin, trenutni guverner Tulske oblasti, mogao zamijeniti Šojgua. Ako je ta informacija točna, to bi bila ogromna Prigožinova pobjeda.
Kakav god bio dogovor, Prigožinu se od subote navečer gubi svaki trag. Ruska televizija RTVI navodi da je Prigožinova press služba javila da šef Wagnera ‘šalje pozdrave‘ i da će odgovoriti na sva pitanja ‘kada razina komunikacije bude normalna‘. Zanimljiva je i objava Telegram kanala koji je usko povezan s Wagnerom na kojem je objavljena fotografija Prigožina koji drži prst na usnama. U potpisu stoji ‘planovi vole šutnju‘. Dakle, to je fraza koju Ukrajinci često koriste za svoju protuofenzivu.
ISW navodi da je ključno pitanje nakon ‘paklene subote‘ hoće li wagnerovci i u kojoj mjeri nastaviti sudjelovanje u ratu u Ukrajini.
Nosač zrakoplova na nuklearni pogon, USS Gerald R. Ford Foto: Marijan Nejašmić / HTV
Ponos američke mornarice, najmoderniji nosač zrakoplova na nuklearni pogon “USS Gerald R. Ford” uplovio je jutros u Split.
Golemi brod, koji privlači poglede Splićana i turista, najveći je ratni brod u povijesti. Dugačak je više od 330, a visok 76 metara, poput solidnog nebodera, s 25 paluba. Gradnja je stajala 12,8 milijardi dolara, a još je 4,7 milijardi utrošeno za istraživanje i razvoj. Može nositi 75 zrakoplova. Posadu, uključujući zrakoplovno osoblje, čini 4500 ljudi.
Uplovljavanje u hrvatski dio Jadrana među rijetkim je dosadašnjim dolascima tog nosača zrakoplova u mora drugih država. Bio je u Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu, a u svibnju ove godine sudjelovao je u NATO-ovim vježbama u norveškim vodama.
Posjet Splitu potvrda je unaprjeđenja odnosa SAD-a i Hrvatske jer dvije nacije rade zajedno za stabilnu, sigurnu i prosperitetnu regiju, naveli su iz Veleposlanstva SAD-a u Hrvatskoj. Posjet je i prigoda posadi broda “USS Gerald R. Ford” za upoznavanje sa Splićanima te bogatom hrvatskom poviješću i kulturnim nasljeđem.
Američka 6. flota, sa sjedištem u Napulju u Italiji, provodi cijeli spektar združenih i pomorskih operacija, često u dogovoru s partnerima, kako bi unaprijedila nacionalne interese SAD-a te sigurnost i stabilnost u Europi i Africi.
“USS Gerald R. Ford” (CVN 78) najnoviji je nosač zrakoplova američke mornarice. Kao prvi brod u klasi za sljedeću generaciju nosača zrakoplova, donosi mnogo tehnolgija za postizanje veće ubojitosti, sposobnosti preživljavanja i zajedničke interoperabilnosti, uz smanjenje operativnih troškova i troškova održavanja. Brod “USS Gerald R. Ford”, oznake CVN 78, prvi je novi nosač dizajniran u više od 40 godina, a osmišljen je da ima fleksibilnost za rad s budućim generacijama zrakoplova. Nazvan je po 38. predsjedniku Sjedinjenih Država Geraldu Fordu.
Brod nosi najnaprednije palubne lovce, kao što su F-35C Lightning II i F/A-18E/F Super Hornet, avione ranog upozorenja za sve vremenske uvjete E-2D Advanced Hawkeye, mornaričke jurišnike za protuelektroničku borbu EA-18G Growler te višenamjenske helikoptere MH-60R/S i brojne tipove bespilotnih letjelica. Za njihovo katapultiranje koristi se elektromagnetski katapult kojim je parni katapult poslan u povijest.
Umjeren potres 3,3 stupnja Richtera s epicentrom kod Gruda uzdrmao u 0:23 sati zapadnu Hercegovinu, te se osjetio na širem području, uključujući Dalmaciju.
Kako su izvijestili iz Euromediterenskog seizmološkog zavoda (EMSC) magnituda potresa je bila 3,3 stupnja Richtera. Potres se dogodio na dubini od dva kilometra.
Osim uznemirenosti takvi potresi ne izazivaju druge posljedice. U komentarima na Twitteru EMSC-a su se javili brojni koji su osjetili potres. Naveli su kako je potres potrajao četiri sekunde, te da je ‘dobro protutnjalo’.
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca - foto Boka News
1 od 8
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca
redstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca - Don Srećko Majić i Slavko Dabinović
U kotorskoj katedrali Svetog Tripuna u nedjelju je predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca. Urednik ovog kapitalnog izdanja koje se sastoji od 10 knjiga je don Srećko Majić, peraški župnik i direktor NIP „Gospa od Škrpjela“.
Na predstavljanju su govorili mons. Ratko Perić, mostarsko-duvanjsko biskup u miru, akademik dr Radovan Tomić, Slavko Dabinović bibliotekar, priređivač izdanja, i don Robert Tonsati, kancelar biskupije.
„Monumentalna Boka iz crkvene, kulturološke iz književne, izdavačke, finacijske pa i internacionalne strane što se u koncentričnim krugovima izžaruje sa otoka Gospe od Škrpjela, Perast 2022. – 2023. priredili su don Srećko Majić i Slavko Dabinović svih 10 svezaka, sa 4.839 stranica. Izdavači su stavili naziv Izabrana djela, a sva je prilika da su to sabrana djela, na čemu im čestitam od sveg srca. U ovoj ediciji su obuhvaćeni Butorčeve studije, članci, od 1913. do 1965.godine. Pavao Butorac uživo je ugled među hrvatskim teolozima, svećenicima i biskupima, i uopće kulturnim radnicima“ – kazao je između ostalog, mons. Ratko Perić.
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca – mons. Ratko Perić – foto Boka News
Akademik dr Radovan Tomić istakao je da nema pisca koji je zadnjih 150 godina zadužio Boku Kotorsku svojim djelima, kao Pavao Butorac.
„U knjigama koje je pisao naći ćete da je pratio povjesnu znanost u Evropi tog doba, on je bio objektivni istraživač bokeljske prošlosti to je njegova veličina. Pavao Butorac je najvažniji povjesničar Boke 20. stoljeća, njegov opus nije niko nadmašio. Iz njegovih knjiga mogu reći da smo svi naučili što je Boka kotorska, i da će buduće generacije iz njegovih knjiga moći pročitati i naučiti što je to umjetnost u Boki kotorskoj, što je to nacionalo, što je to lijepo u Boki, to je njegova veličina, što je pocrtao, pisao, protumačio, arhivski istražio sve ono što je za Perast, i ono u njegovoj okolici bilo epohalno važno“ – kazao je akademik dr Radovan Tomić.
Slavko Dabinović, bibliotekar koji je priredio izdanje sa don Srećkom Majićem brojnoj publici u katedrali Svetog Tripuna u kratkim crtama predstavio je svih 10 svezaka. On je kazao da je ovime nije završeno istraživanje, Butrovčevog opusa, koji je bio inzvaredan poznavalac latinskog jezika, kateheta, biskup, doktor teologije, arhivski istraživač, učesnik II. vatikanskoga koncila (1963–65).
redstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca – foto Boka News
Don Robert Tonsati, kancelar biskupije zahvalio se izdavačkoj kući Gospa od Škrpjela čiji je osnivač don Srećko Majić, za ovaj izuzetan izdavački poduhvat. On podsjetio da je upravo don Srećko Majić, između ostalog i kroz izdavačku djelatnost zadužio i obogatio Kotorsku biskupija sa 80 knjiga koje je priredio i štampao.
„Zadužio je sve one koji se žele iskreno i ozbiljno posvetiti povjesti, kulture, duhovnosti Boke Kotorske“ – poručio je don Robert Tonsati.
„On je odgovoran pisac, ima nedvojbenu etiku i kršćanski moral, koji nosi goleme erudicije intelektulno poštenje, koje je danas rijetka osobina. Kao povjesničar Butorac radi na primarnim izvorima a neki su prvi put objavljeni zahvaljujući njemu. Moramo biti zahvalni i ponosni na intelektualni dar i predanje biskupa Butorca ali i njegovom biskupskom poslu koji smo ovim izdanjem nekako oživjeli, ali moramo biti zahvalni i don Srećku na njegovom sada već više od pedest godina služenja u Perastu, Gospi od Škrpjela, ovoj Biskupiji, kao svećenik i marljivi intelektualni djelatnik i objavljivač toliko značajnih naslova“ – kazao je don Robert Tonsati.
Predstavljena edicija Izabranih djela biskupa Pavla Butorca – foto Boka News
Don Srećko Majić zahvalio se svima koji su pomogli da ovo kapitalno djelo ugleda svjetlost dana. U emotivnom govoru on je istakao da je Butorac bio Peraštanin, Bokelj, svećenik, biskup, veliki intelektualac, te da se prvi puta susreo sa njim u sjemeništu u Dubrovniku davne 1962. godine kada je bio Dubrovački biskup.
Pavao Butorac, bio je povjesničar i teološki pisac (Perast, 26. III. 1888 – Dubrovnik, 22. XI. 1966). Studij teologije završio u Zadru 1910. Potom je službovao kao župnik i kateheta u gimnazijama u Kotoru, Zadru i Splitu, a zatim kao rektor kotorskoga sjemeništa 1918–20. Kotorskim biskupom imenovan je 1938., administratorom Dubrovačke biskupije bio od 1940., a dubrovačkim biskupom od 1950. Sudjelovao u radu II. vatikanskoga koncila (1963–65). Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu je 1964. počasni doktorat.
Uz teme iz teologije i duhovnosti, težište njegovog znanstveno-istraživačkog rada bilo je na svjetovnoj i crkvenoj povijesti Boke kotorske i Južnog Jadrana.
Za sat vremena koliko je trajala humanitarna akcija “Plešimo za Feđu”, održana u subotu na rivi Pine u Tivtu u organizaciji NVO “Somos Cubanos”, sakupljeno je 1060 eura, što je kuriozitet svoje vrste- da se za tako kratko vrijeme sakupi tolika svota.
Akciji su se odazvali ljudi dobre volje, mještani, ugostitelji, gosti, koji osjećaju empatiju prema šestogodišnjem Feđi Alkoviću iz Podgorice, koji se, zajedno sa svojim roditeljima, bori sa opakom bolešću. Za njegovo liječenje u Njemačkoj potrebno je ukupno 300.000 eura. Djevojke predvođene Petrom Raičević, instruktorkom salse (kubanskog plesa), vodičkinjom i inicijatorkom ove akcije, plesale su 60 minuta ispred brojnih turista, fureštih i domaćih, koji su šetali ili sjedeli ispod tendi kafića i restorana i uživali u temperamentnoj igri u frontalnoj koreografiji, usput ubacujući po koju novčanicu u kutijicu sa Feđinom fotografijom, koju su specijalno za ovu priliku napravile kreativne djevojke. Prošle godine su takođe imale sličnu akciju.
-Za sat vremena sakupile smo 1060 eura, 50 dolara i još 500 dinara, to je predivno, jer pokazuje koliko su ljudi u Tivtu humani i osjećajni. Ne samo što smo sakupili novac nego smo pokrenuli divnu energiju Iiuputili je malom Feđi da istraje u svojoj borbi protiv tumora na mozgu. Zdravlje mališana trebalo bi da svima u našem društvu bude prioritet, prije svega institucijama države, kaže Petra Raičević za Boka News.
Plešimo za Feđu
Akcija je uspjela uprkos tome što je par sati pred početak, u Tivtu nestala struja, te su u zadnji čas uspjele da štampaju fotografiju, što su od lokalnog preduzetnika dobile besplatno, a plemeniti gest napravili su i poslenici kafića “Propela” ispred koga su plesale- donijeli sus to, stolnjak, pomogli djevojkama da postave ozvučenje, častili ih pićem i donirali novac za Feđu.
-Pozvala sam sve škole u Crnoj Gori da organizuju humanitarne akcije za prikupljanje stredstava za liječenje ovog mališana. Prema mojim saznanjima, do sada je prikupljeno 100 hiljada eura, objasnila je Raičević. Da bi plesale za Feđu, ove djevojke su prethodno tražile dozvole od Morskog dobra, MUP-a Komunalnog preduzeća.
Dobrovoljne priloge za liječenje Feđe zainteresovani darodavci mogu da uplate i na žiro račun broj 510-0210988215028-20, CKB (Milena Alković).
