Projekat “Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa”
NVO Mare Mare u partnerstvu sa Crvenim krstom Herceg Novi organizovala je mikro projekat “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice” koji je trajao 10 mjeseci. Glavni cilj projekta bio je promovisati inkluziju starijih osoba i osoba sa invaliditetom kroz edukativne radionice kuvanja džemova. Radionice su organizovane kao put ka jačanju njihovih vještina, socijalizaciji i stvaranju osjećaja pripadnosti zajednici.
Radionice kuvanja džemova su održavane jednom sedmično. Učesnice radionica koristile su različite vrste voća poput dunja, naranči, kivija, jabuka, krušaka, jagoda i kajsija. Ovaj raznoliki izbor voća omogućio je učesnicima da nauče pripremiti različite vrste džemova i upoznaju se s različitim tehnikama pripreme.
“U projektu je aktivno učestvovalo 30 osoba starije životne dobi i osoba s invaliditetom. Kroz radionice, oni su imali priliku zajedno raditi, razmijenjivati iskustva i družiti se, što je doprinijelo osjećaju zajedništva i povezanosti među njima. Za uspješnu realizaciju projekta, angažirali smo i 6 volontera koji su pružali podršku tokom organizacije radionica, pomagali u pripremi materijala i voća te asistirali u radu s učesnicima”, ističe koordinatorka projekta Dubravka Raičević.
Kroz 32 radionice kuvanja džemova, učesnici su stekli nove vještine u pripremi džemova, ali su također imali priliku poboljšati svoje socijalne vještine kroz timski rad i saradnju. Osjećaj postignuća i zadovoljstvo rezultirali su povećanom samopouzdanju među učesnicima.
Radionica kuvanja džemova – NVO Mare Mare
Zahvaljujući entuzijazmu i trudu učesnika, na radionicama je proizvedeno preko 250 tegli džema. Ovi džemovi ne samo da predstavljaju konkretne proizvode projekta, već su i simbol zajedničkog rada i truda koji su uložili učesnici i volonteri.
Projekt “Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novog kroz edukativne radionice” bio je uspješan u svom cilju promovisanja inkluzije i osnaživanja ranjivih skupina kroz edukaciju i druženje. Projekt je ostvario pozitivan utjecaj na živote učesnika i pružio im vrijedno iskustvo socijalne inkluzije.
Projekat ,, Socijalna inkluzija starijih osoba i osoba sa invaliditetom Herceg Novi kroz edukativne radionice ,, koji je podržan u okviru projekta ,, Jačanje otpornosti starijih osoba i osoba sa invaliditetom tokom COVID-19 i budućih katastrofa” implementira se uz finansijsku podršku Evropske Unije, Austrijske razvojne agencije (ADA) i Austrijskog Crvenog krsta.
Kontakt osoba Dubravka Raičević maremare541@gmail.com
U Tivtu trenutno boravi 9.243 gostiju, što je na istom nivou kao prethodne godine, popunjenost hotelskih kapaciteta je za 17% bolja u odnosu na prethodnu godinu, dok je pad od 6% zabilježen kod privatnog smještaja, podaci su Turističke organizacije Tivat.
“Prije svega smo zadovoljni kakva je bila predsezona i sam ulazak u sezonu. Mislim da smo tu mnogo bolji u odnosu na 2022. godinu. Što se same sezone tiče, možda smo došli do onoga što nam je bio krajni cilj, a to je da malo rasteretimo taj špic sezone, tako da rezervacije ne budu skoncentrisane samo na jul i avgust mjesec,” kazala je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević.
Struktura gostiju je raznovrsna, dok se na prvom mjestu po brojnosti nalaze turisti iz Srbije, zatim gosti iz Rusije, na trećem mjestu je opet region, Bosna i Hercegovina, zatim Velika Britanija i Njemačka.
“Rezervacije i najave su jako dobre za ostatak sezone, odnosno za avgust mjesec. Imamo taj dobar odaziv i intersovanje za septembar i oktobar, te se nadam da će nas vremenske prilike u tome podržati,” dodala je Lakičević.
Nina Lakičević
Kako bi mnogobrojni turisti u potpunosti uživali u svom boravku u Tivtu, TO Tivat i ostale gradske institucije su se pobrinule da organizuju veliki broj manifestacija koje će svakodnevno privlačiti različite strukture gostiju. Tako su mještani i gosti samo tokom jedne večeri ove sedmice mogli da uživaju u otvaranju Rubix festivala, izvedbi predstave “Filomena Marturano”, Mjesna zajednica Lepetane je organizovala Riblje veče, muzički upotpunjeno nastupom Bojana Delića, a u lokalu Marea u Porto Montenegru je promovisan projekat koji radi Briv Construction.
“Potrudili smo se da nalik julu, koji je bio pun dešavanja, koncerata, predstava i raznih manifestacija, tako bude i u avgustu. 2. avgusta u lokalitetu Radovići, MZ Krtoli organizuje Srpski sabor, 4. avgusta imamo ribarsko veče u Krašićima, gdje će nastupati bend “Škuribanda” i anasambl “Toć”, 5. avgusta imamo Lastovsku feštu, iste te noći Luštica Bay je pripremila poseban program za ljubitelje jazz muzike, 6. i 7. za ljubitelje kulturnog sadržaja imamo predstavu “Zajedno” na Purgatorijama, 9. avgusta na gradskoj rivi Pine nastupaju “Toć” i Dženan Lončarević, 12. avgusta na Ljetnjoj sceni pijanista Peter Bence,” najavila je direktorica TO Tivat i istakla da je ovo samo dio velike liste manifestacija koje će organizovati u narednom periodu.
Na ovaj način se teži da Tivat bude destinacija koja svojim kulturnim i zabavnim sadržajem privlači goste i bude prepoznat kao domaćim i organizator značajnih i interesantnih dešavanja. Sjajan odaziv su imale i manifestacije u Porto Montenegru, pa su događaji nalik International Fashion Festivalu organizovanom u saradnji sa organizacijom Fabrika ljubitelje mode oduševile u prethodnom periodu, dok je ovog vikenda Rubix festival pred publiku na Synchro sceni doveo velike umjetnike svjetskog glasa kao što su John Malkovich, britanski bend Morcheeba, DJ Damian Lazarus, inovativni pijanista Francesco Tristano, muzički producent Armen Miran…
“Mi smo u Porto Montengru baš zadovoljni ovogodišnjom sezonom, imamo 100% kapaciteta u našim rentalima, marina je na 75% popunjenosti, zakupci rade svojom dinamikom i generalno događaji koje mi organizujemo pokazuju da gostiju ne manjka. Ono što je interesantno jeste da se struktura gostiju mijenja. Ove godine vidimo nešto više gostiju iz Izraela, Turske, iz Saudijske Arabije, svih onih destinacija koje imaju direktne letove do Tivta pokazuju veće dolaske u Porto Montenegru, što vidimo i kroz naš sistem iznajmljivanja stanova,” objasnio je PR Porto Montenegra, Danilo Kalezić.
Danilo Kalezić
Kada je u pitanju nautički turizam po kojem je marina Porto Montenegro poznata osjeća se blagi pad zbog izostanka velikih ruskih jahti, ističe Kalezić i dodaje da su trenutno posvećeni da ih nadomjeste novim gostima sa novih tržišta.
“Imamo aktivacije na Azurnoj obali, imamo velike aktivacije sa našim partnerima koji su ovih dana u Porto Montnegru kako bismo napravili strategiju za Kan i Monako, sajmove koji kreću u septembru mjesecu, na koji način bismo dodatno ispromovisali Crnu Goru kao destinaciju ne samo za charter sezonu, za jahte koje ostaju samo nekoliko dana, već za sezonu u kojoj će jahte ostajati više od šest mjeseci. Izuzetno smo zadovoljni što je broj ostanaka duži, jahte koje dođu ostaju duže, a broj posade i ljudi koji žive u Porto Montenegru, a samim tim i u Tivtu, uživaju u sadržajima našeg grada, troše svoj novac u Tivtu. Broj ovakvih ostanaka je nešto veći u odnosu na posljednje četiri godine,” istakao je PR Porto Montenegra.
Svi ovi podaci pokazuju da TO Tivat i Porto Montenegro ne stavljaju fokus samo na špic sezone, već teže da posjećenost Tivtu prošire na cijelu godinu i učine da ovaj primorski grad bude centar dešavanja i izvan glavne turističke sezone.
„Ovaj kamen storiu ima, svjedoči nam o prošlosti našoj, a mi storiu pretočismo u flašu da svi čuju priču našu“ – moto je porodične vinarije Storia di Pietra, koja je u četvrtak otvorena na južnim padinama Lovćena, u selu Mirac (650 mnv) – Opština Kotor.
Reprezentativni objekat iz kojeg se proteže predivan pogled na dio Boke Kotorske, Grbalj i otvoreno more, donosi nam originalnu porodičnu priču, novi kvalitet i dio turističke ponude kakva je nedostajala ovom dijelu Crne Gore.
Polovina domaćih i stranih posjetilaca roditelji sa djecom
Riba-lav, kernja, orade, riba-pauk, kostorog, salpe, morski kojići, jastozi, tri vrste zvijezda, kneževi, crneje, korali (grozdasti i zlatni), plavi rak, apogon (kardinal), vladika arbanaška… samo je dio morskih vrsta koje nastanjuju kotorski Akvarijum Boka pri Institutu za biologiju mora u Dobroti, a koje je ove godine , u odnosu na prethodnu, vidjelo mnogo više posjetilaca, posebno onih najmlađih.
– Posebno smo zadovoljni što smo u školskoj 2022/23. godini imali posjetu preko 5100 djece iz cijele Crne Gore, dok smo u prethodnoj godini imali 3500 djece. Nadamo se da će taj trend nastaviti da raste. Najbrojnije posjete djece su krajem septembra- početkom oktobra i april, maj i početak juna, kaže za Boka news Branka Pestorić, viši naučni saradnik IBM angažovana u akvarijumu, pored akvaristkinja koje vode grupe posjetilaca, najčešće predškolske i školske grupe.
Otvoreni su tokom cijele godine, mijenja se samo radno vrijeme, u zimskim mjesecima ne rade ponedjeljkom i utorkom, dok tokom ljeta rade svaki dan, od 10 -21 sat, čak i nedjeljom i ponedjeljkom, koji je inače neradni dan za muzeje.
-Iako smo slali mejlove, dogovarali se sa nekim agencijama, još nismo uspjeli da dobijemo organizovane posjete Akvarijumu, uglavnom su to pojedinačne posjete. Zanimljivo je da su od svih posjeta, izuzev ovih organizovanih-školskih, 50 posto one porodične, što znači da su naši posjetioci uglavnom roditelji sa djecom. Imamo povoljnost- porodična karta, za dvoje odraslih i dvoje djece košta 15 eura. U ponudi je i godišnja karta, koja je povoljna za sve koji požele da ovdje dođu više od dva puta – za odraslu osobu košta 20 eura, a porodična – 35 eura.
I stranci uglavnom dolaze porodično, ne znamo da li su to putnici sa kruzera, ili oni koji samostalno dolaze u Kotor, ali mislimo da su to posjetioci koji dolaze na dnevne individualne posjete gradu u sopstvenom aranžmanu. Oni se informišu na kamenom kiosku TO Kotor, gdje prodajemo ulaznice za Akvarijum, a imamo i reklamne panoe u Luci i u Parku, kaže Pestorić.
Kao dio dio Univerziteta Crne Gore IBM prije svega ima obrazovni karakter, te su njegovi poslenici posebno posvećeni školskim grupama. U prethodnoj godini podržao ih je Rotary klub Kotor, koji je izdvojio novčana sredstva i omogućio organizovan besplatan ulaz djece iz Kotora i Tivta, dok je Morsko dobro takođe omogućilo besplatan ulaz za organizovane grupe djece iz ostalih primorskih opština. „Cilj nam je da što više naše djece nauči nešto tokom posjete, to je uzrast kada djeca formiraju svoju svijest i kada na njih možemo najviše da utičemo, a mnogo bolje će naučiti kada to zaista i vide“, ističe Pestorić.
Za sada nemamo najava za veće posjete, a novina u ponudi je besplatni audio-vodič, na sedam svjetskih jezika. Takođe, u saradnji sa Prirodnjačkim muzejom Crne Gore i „Tehnopolisom“ u Akvarijumu je postavljena izložba „Delfin je moje ime“, kojom žele da skrenu pažnju važnosti morskih sisara. U okviru izložbe nude se i „WR“ naočare (virtuelna realnost), koje posjetiocima omogućuju da na neki način „plivaju“ sa delfinima, kitovima…
– Raduje nas da imamo redovne posjetioce -turiste, koji pri svakom svom dolasku u Bokokotorski zaliv obiđu naš Akvarijum, potsjeća Pestorić.
Invazivne vrste i u Jadranu i u Akvarijumu
Akvarijum Boka – Ribe-lavovi – foto Boka News
– U okviru Centra za zaštutu biodivirziteta Jadrana mi ovdje naseljavamo samo vrste koje su ulovljene u Boki Kotorskoj i otvorenom dijelu Crnogorskih voda. Posebnu pažnju sada privlači riba-lav, invazivna vrsta koja je došla iz Crvenoga mora, sad imamo već dvije jedinke i to je već treći nalaz u Crnoj Gori, što je važan znak da ih ima i da će ih biti još više.
Čim dođu takve vrste iz nekih drugih krajeva i lako se prilagode kod nas, one drugim vrstama postaju ozbiljni konkurenti za hranu. Zanimljivi su i morski organizmi koje ne možemo da vidimo na pijaci, u moru, u plićaku – to su morski konjići, zatim murine, raže…Imali smo početkom godine, ali trenutno nemamo meduze, za sada, proljeće je bilo specifično, sa mnogo kišnih dana, a vrsta meduze koju smo uzorkovali za akvarijum bila je malobrojna, jer se pojavila njena „rođaka“ koja se hrani njome. U toku je proces reprodukcije meduze u laboratorijskim uslovima, nadamo se da ćemo biti uspješni u tome, da zaokružimo ciklus i da ih imamo tokom cijele godine. Pored toga planiramo sličnu reprodukciju račića, kojima se hrane ostali organizmi – sunđeri u pozadini akvarijuma, u karantinu, objasnila je ljubazna Branka Pestorić.
Oaza hladovine i tišine
Institut za biologiju mora – foto Boka News
Kruzni turizam je specifičan, objašnjava Pestorić, s obzirom da putnici imaju detaljno isplanirano vrijeme, sa jako malo slobodnog vremena, koje oni provode drugačije – u restoranima, kafićima, te nemaju kad da razgledaju morski svijet. Preko dana su u Kotoru, a po visokim temperaturama rijetko ko se odluči za posjetu Akvarijumu.
S obzirom da smo se uvjerili koliko je prijatna unutrašnjost Akvarijuma, prijatno hladovita, sa prigušenim svjetlom uz tihu ambijentalnu muziku, dok kretanje ribljih jata daje posebnu meditativnu atmosferu, kao stvorenu za odmor u vrelim ljetnjim danima, smatramo da bi menaždment mogao da poradi upravo na tome- da ponudi Akvarij kao malu oazu svježine u vrelom okruženju ljetnjih mjeseci.
HRT-ova šibenska ekipa bila je s istraživačima ostataka trgovačkog broda koji leže na morskome dnu, usred Nacionalnog parka Kornati, na dubini od 30-ak metara.
Riječ je o brodu natovarenom bogatim teretom osmanskih keramičkih proizvoda, stradalom početkom 18. stoljeća na plovidbi kroz Kornatski kanal prema Veneciji, najvećoj trgovačkoj luci na sjeveru Jadrana i glavnom distributeru orijentalne robe za europsko tržište.
Dosadašnja istraživanja pokazala su da se na dubini od 30 do 50 metara i na području veličine 25 x 25 metara nalaze ostaci drvenoga brodskog trupa, tri velika željezna sidra, sedam topova, brončano zvono i druga brodska oprema, od inventara brodske kuhinje do osobnih predmeta posade, uz znatnu količinu duhanskih lula i keramičkog posuđa iz brodskog tereta.
– Ovo je jedinstveni teret. Ovakav veliki teret lulica nemamo do sada na Jadranu, rekla je Vesna Zmaić, voditeljica istraživanja.
Lulice su sastavljene od više dijelova – keramičkih i drvenih. Za razliku od europskih jednodjelnih.
Mletački trgovački brod bio je pun i fildžana – šalica za kavu bez ručke – te ostalog pribora za uživanje u kavi. Izrađenih u turskom gradu Kutahyi, tadašnjem središtu proizvodnje porculana za europske kupce.
– Za razliku od kineskog porculana, koji je bio skup i kojeg su si mogli priuštiti samo viši slojevi. Znači, ovo je bio porculan za širi puk, ističe Zmaić.
No i “roba široke potrošnje” bila je dragocjen teret.
– Ovaj brod je bio naoružan sa sedam željeznih topova, kaže Igor Mihajlović, Odjel za podvodnu arheologiju Hrvatskog restauratorskog zavoda.
Sačuvana su na dnu mora i željezna sidra, brodsko posuđe, a istraživačima pozornost plijene pronađeni osobni predmeti – poput svetačkog medaljona.
Svaki se nalaz precizno bilježi. A zatim i pažljivo obrađuje.
– Prvo i osnovno je da se desalinizira u slatkoj vodi naravno, kako bi se sva ta sol izvadila. Potom slijedi dalje mehaničko čišćenje ili prema potrebi dalje, objasnila je Lea Čataj, voditeljica Odjela za restauriranje arheoloških nalaza Hrvatskog restauratorskog zavoda.
U datiranju brodoloma pomažu i informacije o vremenu proizvodnje porculana u Kuthayi te druge povijesne činjenice.
– Možemo ga smjestiti u razdoblje nakon završetka Morejskog rata, koji se događao krajem 17. stoljeća između Venecije i Osmanskog carstva. Ukazuje na porast trgovine između Istoka i Zapada odmah nakon završetka ratnih aktivnosti, kaže Igor Mihajlović.
Čini se da je ovaj brodolom prvi zabilježen slučaj trgovine takvom robom, dok opseg tereta upućuje na brojne uživatelje duhana i kave u Evropi, kao i na veliko zanimanje za orijentalnu robu.
Ukrajinski dronovi pogodili su Moskvu rano u nedjelju. Ranjena je jedna osoba, oštećene su zgrade, a letovi u zračnoj luci Vnukovo obustavljeni su, objavila je novinska agencija TASS pozivajući se na službene izvore.
Rusko ministarstvo obrane saopštilo je da je ukrajinski dron uništen u zraku iznad okruga Odintsovo te da su se dva srušila u Moskvi, prenosi TASS.
Jedna je osoba ozlijeđena u eksploziji u zgradi, navodi TASS pozivajući se na hitne službe.
Zračna luka zatvorena je za dolaske i odlaske, saopštila je agencija.
Gradonačelnik Sergej Sobjanin rekao je prije da su pročelja dviju poslovnih zgrada oštećena, ali da nije bilo žrtava, javlja TASS.
Ukrajinska vlada nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Rusija je u ponedjeljak rekla da će oštro uzvratiti Ukrajini nakon što su dva drona oštetila zgrade u Moskvi. Jedan se napad dogodio blizu zgrade u kojoj vojska održava brifinge o onome što Rusija naziva svojom “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini.
Zamjenik ukrajinskog premijera Mihajlo Fedorov rekao je tada da će biti novih napada dronovima.
Bracni par Divac - Sa prezentacije projekta - Teuta Risan
Sa prezentacije projekta - Teuta Risan
Mövenpick Teuta Kotor Bay, hotelski rizort sa pet zvjezdica u Risnu, dio je ambicioznog plana rekonstrukcije nekadašnjeg hotela Teuta u koji će do otvaranja, 2025. godine, biti investiran 41 milion eura, saopšteno je na prezentaciji projekta.
Pozicionirana na samoj obali svjetski poznatog Bokokotorskog zaliva pod UNESCO zaštitom, rezidencijalna kolekcija je dio jedinog „mix-used” odmarališta u unutrašnjosti Boke i prvog te vrste u Risnu, gradu drevne istorije, kulture i baštine.
“Značajne procedure i sve što je zahtijevalo UNESCO zaštićeno područje, mi smo ispunili. U naredne dvije godine, izgradnjom i otvaranjem Mövenpick Teuta Kotor Bay Hotel & Residences na mjestu bivšeg hotela Teuta, u Risnu će početi svjetlija turistička budućnost”, rekao je Vladimir Mračević, izvršni direktor Briv construction, kompanije investitora projekta. On je dodao da je kompanija po dobijanju svih saglasnosti ušla u partnerstvo sa renomiranom hotelskom grupacijom Accor i zajednički odredila brend Mövenpick.
Mješoviti model podrazumijeva razvoj izuzetnog hotelskog sadržaja sa 151 jedinicom od čega je 66 na tržištu nekretnina i 85 klasičnih smještajnih jedinica u konceptu koji objedinjava jedinstven pristup ugostiteljstvu sa osvrtom na istoriju i tradiciju Risna i zaliva Boke.
Mračević je najavio ambiciozne planove kompanije da dodatno unaprijedi Risan, od čega će koristi podjednako imati i lokalna zajednica i klijenti prvog Mövenpick hotela u Crnoj Gori.
“Iza nas je veliki trud. Briv je 40 godina gradio ime i tradiciju u građevinarstvu, brojne projekte smo iznijeli investitorima. I večeras se nalazimo u jednom od njih – dali smo značajan doprinos izgradnji Porto Montenegra, uz stalnu tendenciju da otvorimo i naše projekte koji treba da upotpune turističku ponudu Crne Gore. Želimo da obnovimo sjaj i slavu Risna, uz znatna ulaganja i uz visok nivo usluge koju istinski zaslužuje”, rekao je Mračević ističući da je to prilika da kompanija uzvrati zajednici u kojoj posluje niz decenija, i ostavi nasljeđe crnogorskom turizmu i generacijama koje dolaze.
“U pitanju su rekonstrukcija bivšeg hotela Teuta, uspostavljanje marine sa 120 vezova za jahte do 30 metara dužine, potom transformacija Zadužbine Ljubatovića u luksuzni butik hotel, te formiranje Eko-sela i organske farme kao dodatnog odredišta za vlasnike i goste u Mövenpick Hotel and Residences”, dodao je Mračević.
Sa prezentacije projekta – Teuta Risan
Na prostoru od 17.5 hiljada metara kvadratnih najmirnijeg dijela slikovitog Bokokotorskog zaliva, Mövenpick Teuta Kotor Bay resort će, uz hotelsku plažu i zatvoreni bazen, ponuditi 151 elegantnu i udobnu smještajnu jedinicu, restorane, bar, konferencijski prostor te spa centar sa širokim sadržajem.
Direktor prodaje i razvoja u kompaniji Briv Hospitalities, koja upravlja rezidencijama i hotelom, Murat Dernek, rekao je da će prvi Mövenpick hotel u Crnoj Gori, koji posluje pod sloganom “Kraljica Bokokotorskog zaliva”, gostima, klijentima i zajednici omogućiti novi osvrt na istoriju ovog dijela Boke, uz privilegovan pristup uslugama sa 5*, sadržajima svjetske klase i gastronomskim restoranima.
On je dodao da je destinacija idealna za putnike koji traže odmor i mir, ali i za one koji žele da, uz najfinije švajcarsko gostoprimstvo Accor grupe, istraže istoriju i kulturu Risna kao prestonice kraljice Teute i aheološko-muzejsku destinaciju.
Prezentacija makete rizorta i planova Briv kompanije održana je u restoranu “Marea” koji je u porodičnom vlasništvu, uz prisustvo brojnih gostiju iz javnog života, među kojima je bio i bračni par Divac.
Otvoren 1983. godine, Hotel Teuta je primjer poznatog jugoslovenskog brutalističkog arhitektonskog stila, smješten u Risnu, “biseru u kruni” bivše Jugoslavije. Kao dio UNESCO kulturne baštine, kulturološki je zaštićen i veoma važan za Crnu Goru i njenu bogatu istoriju i tradiciju.
Vlasnik hotela, kompanija Briv Construction, poznata je po realizaciji najzahtjevnijih projekata u Crnoj Gori i jadranskoj regiji. Kompanija koja je decenijama poslovala pod imenom YU BRIV, osnovana je 1990. godine spajanjem dvije uspješne porodične firme.
Nakon decenija rada i iskustva stečenog u sektoru građevine, Briv viziju daljeg razvoja vidi u turizmu te je Briv Hospitalities, u sinergiji sa Mӧvenpick-om, postavila temelje jednog novog koncepta ugostiteljstva.
Inspekcijski organi u Tivtu za nepunih mjesec dana izrekli prekršajne naloge u iznosu od 140.000 eura.
Inspektori su kaznene naloge ispisivali zbog nepoštovanja radnog vremena, neprijavljenih radnika, neangažovanja propisanog broj spasilaca na plažama, kazao je na sastanku Koordinacionog tima za praćenje turističke sezone, Draško Lončar koordinator Uprave za inspekcijske poslove za Tivat.
Sekretarijatu za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti naložena je izrada odluke o upotrebi električnih trotineta, odnosno zabrani njihovog korišćenja u određenim gradskim zonama.
Izložba slika pod nazivom „Itaka“ autora Antuna Sbutege biće otvorena u srijedu, 2. avgusta u 20 sati u Pomorskom muzeju Crne Gore u Kotoru.
Dvadeset slika izrađenih tehnikom ulje na platnu nastale su tokom proteklih trideset pet godina i tematski su vezane za Boku Kotorsku koja je za autora predstavlja životnu luku – Itaku.
Na platnima su prikazani pejzaži Boke, more, brda, nebo, galebovi, golubovi, crkve, palaci, trgovi, palme, njeni jedrenjaci, paroborodi, scene karnevala, kupačice, kao i njena duhovna dimenzija, Bogorodica, anđeli i sveci. Riječ je o figurativnom slikarstvu koje preko prikazivanja fizičke dimenzije ima pretenzije da pronikne u metafizički prostor.
Autor pokušava da transcendira prikazanu stvarnost, da se poveže sa arhetipskim prostorom kolektivno nesvjesnog, oniričkog, uspostavi sintezu racionalnog i iracionalnog, kao i vremensku sintezu, povezujući razne vremenske slojeve, u težnji da probije opnu koja dijeli hronološko vrijeme od vječnosti, s dozom poetske nostalgije, najavljuju iz Muzeja.
Prošlo je pet godina kako Oliver Dragojević više nije s nama. Neprežaljene muzičke legende i ove godine prisjeća se njegova Vela Luka. Njegovo mjesto, prijatelji, muzičari i hiljade obožavatelja odali su mu počast bogatim programom. Mnogi obožavatelji Oliverovih pjesama stigli su već danima ranije. Neki od njih u prekrasnom koncertu “Trag u beskraju” uživali su iz brodica.
Hiljade ljudi okupilo se u Veloj Luci kako bi odalo počast Oliveru Dragojeviću. Publika je pratila koncert iz brodova i uživala u pjesmama koje su obilježile Oliverovu karijeru.
Publika je zajedno s izvođačima glasno pjevala Oliverove hitove.
Matija Cvek otpjevao je “Cesaricu”, a publika mu se pridružila i punim glasom s njim otpjevala omiljeni hit svih generacija.
Izvođači su bili i Lorena Bućan, Jure Brkljača, Marko Tolja, Natali Dizdar, klapa Šufit, The Shades, Danijela Martinović, Goran Karan, Hari Rončević, Meri Cetinić i Dupini.
Publika je uživala u pjesmama među kojima su “Skalinada”, “Ješka od ljubavi”, “Brod u boci”, “Oprosti mi pape”, “Moj lipi anđele”, “Što to bješe ljubav” i mnogim drugima.
