Vanredni parlamentarni izbori u Crnoj Gori u nedjelju protiču mirno i uz tek manje nepravilnosti, no izlaznost je manja nego na prošlim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, objavili su posmatrači.
Prema podacima Centra za demokratsku tranziciju, do 15 sati glasalo je oko 35 posto posto birača, manje nego na parlamentarnim izborima 2020. i predsjedničkim u aprilu kada je izlaznost bila oko 50 posto.
Na šestim parlamentarnim izborima od obnove nezavisnosti, pravo glasa ima 542.468 građana.
Nepravilnosti se uglavnom odnose na fotografiranje glasačkih listića, a evidentiran je i jedan sukob birača i članova izbornog povjerenstva na biračkom mjestu.
Birališta su otvorena do 20 sati i prvi rezultati očekuju se oko 21 sat.
Na izborima učestvuje 15 stranaka i koalicija, a ankete pokazuju da će Pokret Evropa predsjednika države Jakova Milatovića s oko 30 posto glasova biti ključna u formiranju nove vlasti.
Predsjednik Milatović je nakon glasanja izjavio novinarima izjavio da nova vlada treba nastaviti reformski put, unaprijediti životni standard građana i vladavinu prava te ubrzati europski put Crne Gore.
Izbore prati oko dvije hiljade posmatrača od kojih je 200 inostranih.
Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma objavilo je promotivni spot “Gdje drže se za ruke planine i more”.
Pjesma je rezultat nove promotivne kampanje Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma sa glavnim partnerima – kompanijom Voli trade, Nacionalnom turističkom organizacijom Crne Gore, Privrednom komora i Turističkom organizacijom Budva.
Spot je sniman na više lokacija u Crnoj Gori i predstavlja sve atraktivne turističke lokacije od Ulcinja do Boke, Herceg Novog, Budve, Podgorice, Prijestonice Cetinje, Nikšića, Durmitora, Pljevalja, Bijelog Polja,
– Kako je ljetnja turistička sezona zvanično počela, spot je plasiran u pravom trenutku. Namijenjen je svim zainteresovanim turistima koji mogu da vide šta ih sve očekuje u Crnoj Gori, ne samo tokom ljeta već i 365 dana – poručeno je iz ovog resora.
Autor spota je Dejan Senić iz Bara, muziku i tekst je napisao Zvonimir Đukić Đule, aranžman je radio Vojislav Aralica, dok su izvođači same numere Novak Raičković frontmen crnogorske grupe Crveno i crno, Bojan Stojanovski frontmen crnogorske grupe Toć i regionalno priznati basista Dragan Ivanović iz Kotora.
Rozeta i leptirić koje tehnikom dobrotske čipke radi Mila Moškov postali su zvanični protokolarni pokloni Opštine Kotor, a posredstvom Hiron Art Factory- novog “umjetničkog pogona” u Crnoj Gori, usmjerenog na autorska djela. U planu je da se izrada tih motiva nastavi u sklopu radionica NVU „Rozeta“, koju je Mila osnovala prije tri godine zajedno sa Slađanom Vučetić i Ljiljanom Kankaraš, sa ciljem očuvanja dobrotske čipke kao tradicije, kroz prenošenje znanja o tehnici izrade.
Milina originalna kreacija je i ključ Grada Kotora u dvije varijante, sa originalnom rozetom, kao autentičan suvenir za poklone. Mnogo je autorskih radova po kojima je već prepoznata u Kotoru- takvi su i trodimenzionalni cvijet, leptirići, naušnice, papučice za bebe, razna miljea, a dobrotsku čipku primjenjuje i na odjevnim predmetima – ženskim košuljama, bluzama… Ovih dana na svom „kušinu“ radi repliku stare čipke sa motivima ptica i puževa.
Čipka kraj mora- Foto M.D.P
-Ova čipka ima osam osnovnih bodova koji se mogu kombinovati sa još njih bezbroj. To su ukrasi, ovi mali „pikoi“, „rozete“, „kolumbići“, „paneti“, „zvjezdice“ (stele)… što je prozračnija, što ima više ukrasa, više ponata, ona je i ljepša. Na ovaj način oživljavam stari rad, kao i one komade koji su oštećeni, dajem im novi život. Različit je pristup, sve je to individualno – neko voli da nosi rad od čipke, pa će uložiti trud da napravi nešto autentično, da ima unikatnu stvar, a neko poštuje tradiciju, zna vrijednost toga i želi da to nekako istakne – da na stolu drži neki lijep ručni rad, objašnjava nam Mila Moškov dok razgovaramo na klupi na obali Dobrote, a ona demonstrira tehniku izrade.
Nedavno je održana završna izložba radionice izrade dobrotske čipke koju je Mila vodila zajedno sa Slađanom Vučetić, radeći sa mladima – učenicama Resursnog centra za sluh i govor „Dr Peruta Ivanović“.
-Ove djevojke i djevojčice se prvi put srijeću sa ovom tehnikom, koju su učile tokom šest mjeseci, sve su završile probni rad i postavile smo drugi, pa me sad zovu hoću li doći, treba im podrška. Naučile smo ih da moraju biti precizne, jako je bitna priprema, jer ako se ona ne uradi kako treba, onda ni rad ne može biti u redu – da li će rad biti okrugao ili četvrtast. Pošto smo od Opštine u Starom gradu (Blizu Sv. Ozane) dobile prostor za zanatsku djelatnost-dobrotsku čipku, poručila sam našim polaznicama da me zovu kad im trebam i da mogu da dođu kad god hoće, biću uvijek tu za njih. Pričala sam im o istorijatu čipke, sa namjerom da vide tu staru čipku iz 14. vijeka. Vodila sam ih u crkvu Sv. Eustahija, tamo je najveća sačuvana kolekcija, a bile smo i u Perastu u crkvi na otoku Gospa od Škrpjela, gdje takođe čuvaju eksponate dobrotske čipke. Ta njihova ozarena lica pravo su nadahnuće za dalji rad sa mladima, kaže Mila. Nada se da će sad pomalo raditi u tom novom prostoru, tako da će i turisti moći da vide taj prces izrade i da to vrijedno zanatsko umijeće i dalje živi.
Mila Moškov – foto Boka News
Sjeća se majke koja joj je prenijela ljubav za dobrotsku čipku i učila je tehnici izrade.
-Tada kad me mama učila u gimnazijskim danima, morala sam da radim više nego što me je bilo volja, jer to je sporo, mora se pazit, ne može se parat, ne može se „prkat“, jer to su čvorovi, tanak konac, mora se baš voditi računa o tome – kad ste mladi, onda to baš i nije tako lako, a u tim godinama nisam ni bila svjesna značaja te čipke. Onda sam „preskočila“ dosta godina i kad sam pošla u penziju, onda sam prionula tome, jer uvijek sam nešto u ruke rabotala, a to me privuklo. Odlazeći u Veneciju na obuku posredstvom Zajednice Italijana u Crnoj Gori, dobila sam sertifikat za izradu, onda sam prije 12 godina držala radionice. Kad se savlada tehnika, kad se „uđe u tu priču“, teško se izlazi iz nje. Svakim danom, čini mi se, sa sve više entuzijazma radim, a sad radim i brže no što sam radila na početku, kaže Moškov.
Stalno kreira nove motive, minijature…
-Minijature nisu specifične za dobrotsku čipku, ali ja volim nešto da nacrtam svojom rukom i da unesem motive dobrotske čipke. Tako sam uradila motiv jedrenjaka, brika „Splendido“, kojim je Ivo Vizin oplovio svijet- uzela sam razglednicu iz Pomorskog muzeja i primjenila svoj rad, to mi je zadovoljstvo. Ali, autentična čipka, da bi se nastavila, moraju se koristiti motivi koji su se radili u tom vremenu. Najčešće su se uzimali okrugli, četvrtasti motivi, a radilo se u dvije tehnike: najstarija je „retićela“, koja se radila izvlačenjem niti iz lanenog platna, a kasnije, u XVIII-XIX vijeku, ona se počela odvajati od platna kao samostalni rad- kao aplikacija, rubna čipka, bez podloge (crteža), čisto preslikavanje po već odrađenom komadu. To je malo teža tehnika. Za nove polaznice ovako je lakše – čim imaju crtež ispod platna, poslije može da primijeni kako hoće. Svaka žena može biti umjetnica, da svom radu da neki svoj pečat, ističe Mila.
Dobrotska čipka Mila Moškov – foto Boka News
Objašnjava da tehnika „punto in aria“ (bod u zraku) podrazumijeva samostalni rad, nevezan za platno, ali se može aplicirati. Radi se vrhom igle, nema potrebe da se radi „ušima igle“. Uglavnom se radi na lanenom platnu, rjeđe na svili, pretežno koncem u bijeloj boji. Postoje i primjerci crne čipke, koja je zahtjevnija za oči, s obzirom da ovu bijelu, kaže, radi sa „oćalima“ i sa lupom. Dobrotska čipka je specifična i po nastanku i po izradi.
-Ne zna se tačno kako je došla u ove krajeve, da li su pomorci donosili uzorke ukrasne čipke svojim ženama, ćerkama, majkama, pa su naše žene to oponašale i širile, ili su čipku trgovci donosili – moguće je i jedno i drugo. Ova čipka je krenula sa Mediterana, sa Levanta i širila se lijevom i desnom obalom Jadrana, zato je ima u Italiji, došla je do Venecije, gdje je najviše napredovala, u Albaniji se isto radi. U Boki se najviše radila u Dobroti, zato se zove „dobrotska“, jer su žene dale neki svoj pečat, tako da se ona razlikuje od „primoštenske“, od „paške“, ali osnova je maltene ista, bodovi su isti. Kod nas je malo finiji konac, isto je bila vezana za platno (retićela). Pošto je to bila vrijedna čipka, bila je dostupna višem staležu i crkvi (crkveno ruho). Bio je običaj da se žene sahranjuju sa pokrivačima za glavu koji su bili ukrašeni čipkom, a radile su i noćne kape-cacare…Vrijednosti te čipke je prepoznao don Gracija Ivanović, koji je zaslužan što je dosta toga sačuvano- umjesto da te marame-kape budu sahranjene sa svojom vlasnicom, one su ostavljane crkvi i onda su se ti komadi spajali u oltarnike, što se vidi po različitim motivima, kaže Mila i dodaje da je ova tehnika danas zanimljiva i za mlade žene moderne generacije, koje nemaju puno slobodnog vremena, žive dinamično, dok virtuelna stvarnost zauzima sve više prostora u našim životima.
Dobrotska čipka je konkretna, realna, ono što zabavi ruku i mozak, a to je ta psihomotorika koja je važna za ljudski duhovni razvitak.
-Što je više ukrasa, to je čipka prozračnija, vrednija – rjeđi su životinjski motivi, više ćete naći floralne – list, cvijet, lozicu. U zavisnosti od motiva, vrijeme izrade je drugačije – jednaku pažnju morate posvetiti bio to mali ili veliki komad. Radila sam zavjesu četiri godine, nijesam samo nju, pored toga sam radila još nešto, ali to treba izdržati. Ima motiva koji se ponavljaju, jedan u nizu, vi sami odlučite što ćete – ako je raznovrsnije onda i čipka bolje izgleda. Može se raditi i slika, a može i milje, zavjesa (koltrina), može se napraviti mali fragment čipke koji se umetne u bilo koji odjevni predmet kao ukras, sve to u pozadini diktira moda. Hoće li biti dva sata ili sat vremena taj jedan santimetar čipke, to sve zavisi od motiva- prostiji ide brže, zahtjevniji traži više vremena, objašnjava Mila i demonstrira tehniku sjedeći pored mora.
Izrada čipke je u vrijeme korone 2020. godine je uzela maha, te je, zajedno sa Slađanom Vučetić i Dolores Fabian učestvovala u „online“ izložbi ručno rađenih maski u Sloveniji – Mila se predstavila maskom sa apliciranim leptirom od dobrotske čipke, a sve radove su poklonile medicinskim poslenicima Slovenije, kao znak poštovanja za trud koji su tada uložili.
Mila i Slađana
Mila Moškov je radila u kotorskom Auto-moto društvu, po profesiji je turizmolog (Viša pomorska škola), a cijeli život živi život umjetnice- piše poeziju, slika…
-Sve je to jedno isto stvaranje, samo su druge tehnike. Uglavnom radim ulje na platnu, rjeđe akvarel, motiva i inspiracije imam, Boka je sasvim dovoljna. Kad napravim pauzu, kad ne radim čipku, onda slikam. Što se poezije tiče, kad dođe, onda se napiše. Pišem od gimnazijskih dana, više od 50 godina. Objavila sam dvije zbirke poezije, u pripremi je materijal za nova izdanja. Učestvovala sam i na Festivalu klapa u Perastu, gdje su nagrađeni tekstovi moje tri pjesme: „Boka“, „Odrina“ i „Subota je dan od pjace“. Boka objedinjuje sve što stvaram- i u poeziji i u slikarstvu i kroz izradu čipke.
Ja sam Krtoljanka i moja inspiracija su mjesta Kakrc, Kaluđerovina, Bjelila, Blato, Postanove, gdje se nalazi jedan otočić – „Zanovjetni školjic“, meni jedan od najdražih djelova tog kraja, oslikan prekrasnim različitim bojama, romantična je i kreativna Mila.
rad Mile Moškov -Čipka kraj mora- Foto M.D.P
Filozofija življenja za bokešku ženu
-To je ljubav, traženje sebe i kad nađeš sebe u toj umjetnosti, kakva je izrada dobrotske čipke, pisanje poezije, slikarstvo, tu ste vi u svom svijetu, najviše sa sobom. A kad ste najviše sa sobom, onda najbolje sebe upoznate. To je jedna nepresušna inspiracija- nadahnjuje me i rijeka, jezero, inače volim vodu, ali je Boka specifična, tu se napajaju „baterije“. Za mene je to tako. Ta mudrost življenja se sdtiče sa godinama ali morate da imate nešto u sebi, da se rodite. Nije moja zasluga ovo sve što radim, možda je to dar koji je sticajem okolnosti kroz mamu probuđen – da se stvara konkretno nešto što može da se vidi. Na kraju krajeva, ono što čovjek ostavi iza sebe, to je pečat koji daje vrijednost životu, ali nije cilj- to jednostavno izađe tako.
Umjetnik koji je u vrhu svjetske strip scene već skoro 40 godina i čiju biografiju treba objavljivati u feljtonima, legendarni Dejv Mekin (Dave McKean), osmi je potvrđeni specijalni gost 17. Hercegnovskog Strip Festivala (HSF) koji se ove godine održava od 1. do 6. septembra na više lokacija u Boki Kotorskoj.
„Hercegnovski strip festival je kroz svojih dosadašnjih 16 izdanja i osam izdanja Strip vikenda stekao svjetski renome i u naš grad doveo i za naš grad vezao najveća imena svjetske vizuelne umjetnosti, strip crtače, ilustratore, dizajnere, pisce, fotografe, filmske reditelje, muzičare. Ukoliko postoji jedna velika svjetska super zvijezda vizuelne umjetnosti koja u svom liku i djelu objedinjuje sva navedena zanimanja onda je to legendarni Dejv Mekin“, saopštavaju iz HSF-a uz podsjećanje na do sada najavljene specijalne goste: Ji Jang iz Kine, Marka Mastraca iz Italije, Dane Dimat iz Francuske, Francisa Portele iz španije, Zorana Smiljanića iz Slovenije, te Daga Bretvajta i Zoi Torogud iz Velike Britanije. Svi oni će uz sedamdesetak takođe vrhunskih umjetnika povratnika na HSF, ljubiteljima devete umjetnosti ove godine priuštiti nezapamćeni spektakl svih šest dana u septembru kada će posjetioci imati priliku da besplatno obiđu izložbe, dobiju crteže i posvete, učestvuju na promocijama, predavanjima, radionicama crtanja i vrhunskim koncertima.
Mekin je svoje prve radove predstavio davne 1986. godine u Nju Jorku, gdje se upoznaje sa jednim od najpopularnijih svjetskih pisaca svih vremena, Nilom Gejmanom (Neil Gaiman) čime otpočinje legenda i njihov vrtoglavi uspon. Zajedno stvaraju remek djelo „Instrumenti nasilja“ a malo zatim novi hit „Crna orhideja“, te revolucionarni „Od signala do šuma“. Mekin uporedo ilustruje naslovnice za hit serijal Helblejzer. Godine 1989. po tekstu Grenta Morisona (Grant Morrison) nastaje najuspješnija grafička novela svih vremena „Betmen: Ludnica Arkam“ koja se u raznim edicijama štampa i dan danas. Za Gejmana ilustruje naslovnice njegovog sjajnog i neprevaziđenog Sendmena kao i naslovnice za sve spin-off serijale iz istog univerzuma. Sam piše i ilustruje serijal od 10 epizoda „Kavezi“ koji osvaja internacionalne nagrade Harvi, Ignjac, Alf Art i La Pantera.
Raznovrsnost Mekinovih daljih aranžmana može se uporediti samo sa ogromnim uspjehom koji je imao, pa se tako okušava u različitim stvaralačkim sferama. Za grupu Rolling Stones piše i ilustruje knjigu koja je pratila njihov album „Voodo Lounge“. Za francuskog izdavača Dargo radi grafičku novelu bez teksta „Celuloid“, objavljuje kolekciju kratkih stripova „Slike koje kucaju“ koja osvaja prestižne nagrade. Kompanija Apple ga angažuje kao jednog od 30 ključnih vizuelnih stvaralaca koji su pratili razvoj njihove kompanije. Sony Playstation konzole ga biraju kao jednog od glavnih fotografa za svoju promotivnu kampanju. Po istom zadatku radi za Smirnoff, Britanski Telekom, BWM, Nike, Eurostar, kao i za Vladu Velike Britanije.
Promotivne ilustracije radi za mnoge istaknute magazine, kao i za filmske hitove poput Blejda, Osmog putnika, Uspavanu dolinu, te konceptualna rješenja za nekoliko filmova iz serijala o Hariju Poteru. Radi crteže za izložbu Larsa fon Trira u Kopenhagenu, doprinosi produkciji mnogih pozorišnih hit predstava, itd. Nagrađivan je i kao ilustrator albuma istaknutih svjetskih muzičara među kojima Tori Amos, Misfits, Alis Kuper i mnogi drugi.
„Mekin je ilustrovao desetine dječjih knjiga, režirao više kraćih i tri igrana filma, komponovao i izvodio muzičke numere za radio drame, sarađivao na velikom broju TV serija, ilustrovao knjige najvećih svjetskih pisaca uključujući Stivena Kinga, Džona Kejla, Džoa Hila, i naravno Nila Gejmana. Sarađivao na muralima, multimedijalnim projektima, eksperimentalnoj umjestnosti… i uz sve to, neprestano proizvodio vrhunske stripove kao svoju najveću ljubav. Malo je reći da je ogromna čast što će Dave Mekin biti gost 17. Hercegnovskog strip festivala, ali je takođe to i veliki dokaz statusa koji naša manifestacija uživa u svijetu stripa i prestižne pozicije koju Herceg Novi danas zauzima među najvećim svjetskim umjetnicima današnjice“, zaključuju organizatori HSF-a.
Dolazak kruzera u Crnu Goru počeo je u aprilu i do kraja godine se očekuje dolazak blizu 500 brodova u Kotor i Bar, a sa njima više od pola miliona turista.
Sagovornici Pobjede smatraju da je kruzing turizam pretrpio najveći udarac tokom korone, tako da su sve kompanije oprezno vraćale brodove u plovidbu, osluškujući tržište i strogo prateći sve epidemiološke procese.
Ove godine kruzing kompanije potpuno su se oporavile i konačno sve plove punim kapacitetima, a sve više putnika otkriva i odlučuje se za taj način putovanja.
„Tako je u prvih pet mjeseci ove godine u Luku Kotor uplovilo 95 brodova i 103,39 hiljada putnika. Prema trenutnim rezervacijama, najavljeno je 450 brodova i oko 500 hiljada putnika do oktobra“, rekli su Pobjedi iz Luke Kotor.
Prošle godine je, kako su naveli, bilo 434 dolaska sa 418,17 hiljada putnika, dok je 2019. godina završena sa 432 dolaska i 560,7 hiljada putnika.
Oni su rekli da ova godina pokazuje trend rasta u kategoriji dolazaka brodova kao i u broju putnika u odnosu na prošlu godinu, a na približnom nivou za 2019. godinu. Smanjeni broj putnika u prošloj godini rezultat je održavanja nekih mjera kovid protokola, koji je sada deaktiviran.
Uplovljenja su najavljena za cijelu godinu uz promjene intenziteta zavisno od sezone. Najintenzivniji period ili glavna sezona odnosi se na period od aprila do oktobra.
Kako je Pobjedi kazao pomoćnik direktora za razvoj i marketing Luke Kotor Ljubo Radović, kruzing industrija je veoma značajna za Crnu Goru, posebno Kotor, Budvu i Cetinje i u velikoj je ekspanziji koja podrazumijeva postojanost u uslugama.
On smatra da bi trebalo što prije izraditi studiju održivosti, kako bi se kruzing industrija organizovala u Kotoru i kako bi taj grad mogao da primi veliki broj turista, a da to ne utiče na život stanovnika. On je kazao i da će se otvaranjem žičare povećati interesovanje za dolazak još većeg broja brodova.
„Broj dolazaka brodova posljednjih deset godina je eksponencijalan i omogućava da se u značajnoj mjeri može planirati šta kruzing industrija povlači za sobom. Osnovni proizvod kruzing industrije je turizam, jer su u pitanju putnici, odnosno turisti i sva logistika u pružanju daljih usluga koje Luka Kotor radi je saobraćajni elemenat. Sve ostalo je na turističkim djelatnicima, bilo da se radi lokalno ili regionalno“, saopštio je Radović.
Boka Kotorska – foto Boka News
Veoma je značajno, prema njegovim riječima, omogućiti povratak gostiju koji su došli kruzerom da se opet vrate i borave nekoliko dana.
„To je standardna tema koja obilježava ovu industriju. Prije mjesec smo imali Adriatic Sea forum u Dubrovniku, koji je značajan regionalni događaj i u svom portfoliju povezuje sve atribute ove industrije – brodare, turističke organizacije, opštine kao nosioce industrije i predstavnike ministarstva različitih država, jer je to široka djelatnost koja tangira i nacionalni nivo“, rekao je Radović.
Što se tiče Hrvatske, on tvrdi da je puno investirala u infrastrukturu posljednjih 15 godina, jer je Dubrovnik bio ugrožena destinacija.
„U jednom trenutku Dubrovnik je imao pet brodova i grad je bio bukiran sa 15 hiljada ljudi u gradu i to je bio totalni kolaps. U tom kontekstu je međunardna organizacija Clia promijenila spoljnu politiku, ne samo da zastupa brodare nego da se bavi i time da poboljšava uslove u kojim se razvija kruzing industrija. Promijenila je tu agresivnu politiku da samo dovodi veći broj brodova, ne računajući na devastaciju i ugrožavanje destinacije“, objasnio je Radović.
On je dodao da je Clia sa Dubrovnikom i lučkom upravom napravila program revitalizacije i održivosti kruzing industrije i da je to značajan projekat koji zavređuje pažnju pa bi bio značajan i za sve ostale destinacije koji se bave ovom vrstom turizma, pa i za nas.
„Onda bi u tom kontekstu bilo potrebno napraviti trilateralni odnos kod nas – luke, grada i države u kojem bi se gradila studija dugoročnosti i održivosti kruzing industrije kod nas“, kazao je Radović.
On smatra i da će žičara biti atrakcija od ove godine za kruzing turiste.
„Kada se radila fizibiliti studija prije sedam godina, mi smo bili glavni nosioci informacija za tu studiju, jer je žičara vezana upravo za turiste sa kruzera i imali smo lijepu saradnju sa onima koji su predstavljali projekat. To će biti najveća atrakcija. Imate u nekim lukama žičare, ali to nije ni približno tome da za deset do 12 minuta sa nula metara nadmorske visine dođete na 1.350 i da imate najspektakularniji zaliv pod sobom, jedinstven na Mediteranu. Nesumnjivo da će projekat izazvati pažnju i promijeniti sadržaj turističke ponude“, kazao je Radović.
U sklopu devetodnevne turneje, putujući muzej na točkovima, s izložbom “Blago jadranskog podmorja”, posjetio je Pulu proteklih dana, piše Glas Istre, najavljujući iduće lokacije postava: Umag i Poreč.
Mobilna izložba smještena je u gradskom autobusu pretvorenom u stanište ljuštura jadranskih školjkaša, morskih zvijezdi, oklopa rakova, bodljikaša i puževa. Mogu se ondje vidjeti i oklopi plemenitih periski, upozoravaju autori izložbe, najvećeg mediteranskog školjkaša, zakonom strogo zaštićene vrste, koja izumire za vrijeme našeg života.
Da je riječ o jedinstvenoj izložbi kakve nema nigdje u svijetu, potvrdila je i Doris Dajić, autorica projekta.
– To je izložba na kotačima, odnosno mali muzej unutar autobusa. Nije baš ni tako mali s obzirom da unutar njega imamo čak 225 eksponata i 60 vrsta pomno odabranih iz našeg Jadranskog mora. A osim što mogu vidjeti turistički sadržaj, mogu naučiti kako očuvati bioraznolikost koja je iz godine u godinu sve siromašnija, kazala je Doris dodajući da je njihova misija prvenstveno edukacija svih uzrasta, osobito vrtićaraca i školaraca. Istaknula je i da turneja koja je započela u Puli, završava 15. lipnja, a pritom se zahvalila i poklonila suvenir direktorima turističkih zajednica u čijim će gradovima prezentirati svoju izložbu.
Incijator izložbe Dražen Dajić istaknuo je da su projekt pokrenuli 2019. godine, kao i da su ga na razini Europske unije zaštitili.
– Moram odmah reći da su kolege iz Italije, nekoliko znanstvenika koji su vidjeli izložbu, poželjeli da mi to njima prodamo. Međutim, mi smo naravno odbili jer je misija ovog projekta da obiđe cijelu Hrvatsku i da na taj način educira učenike osnovnih i srednjih škola, a da ljeti, u vrijeme turističke sezone, educira i same posjetitelje, odnosno turiste, o potrebi zaštite Jadranskog mora, rekao je Dražen.
Ukrajinska vojska Foto: Viacheslav Ratynskyi / Reuters
Predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da je ukrajinska protuofenziva u toku. Odbio je reći u kojoj je fazi, izjavio je samo da su njegovi generali zadovoljni. Britanija je objavila da je Ukrajina u posljednjih 48 sati izvela nekoliko važnih operacija u istočnim i južnim dijelovima zemlje te da su na nekim mjestima probijene ruske linije. Istodobno, Rusi ukrajinske pokušaje nazivaju neuspješnima i odbijenima.
Teške borbe vode se oko Marinke, Donecka, Zaporižje. Ukrajinci i dalje pokušavaju probiti i dobro utvrđene ruske položaje na području Orihiva te oko Velike Novosilke. U prodoru do nedavno izgubljenog Bahmuta, ukrajinski vojnici uz cestu koja spaja taj razoreni grad s Časiv Jarom susreću sve više civila koji im se, nakon evakuacije s tog područja, žele pridružiti i sudjelovati u protuofenzivi.
U najnovijem obraćanju naciji ukrajinski predsjednik potvrdio je da je protuofenziva u tijeku.
U Kijev je iznenada doputovao kanadski premijer Justin Trudeau. Najavio je novi paket vojne pomoći, a u ukrajinskom parlamentu poručio da će Kanada nastaviti podupirati Ukrajinu u njezinim nastojanjima da što prije postane članica NATO-a.
Iz zapadnih obavještajnih krugova stižu vijesti da je Ukrajina u posljednjih 48 sati izvela nekoliko važnih operacija u istočnim i južnim dijelovima zemlje te da su na nekim mjestima probijene ruske linije. Trenutačno, tvrde Britanci, težište napada ukrajinske vojske je na južnoj bojišnici – iz smjera Orihiva prema Tokmaku, koji je važno cestovno čvorište na tom području. Uspiju li u tome, otvorit će im se važan strateški koridor za napredovanje prema Melitopolju i Azovskom moru.
U Crnoj Gori su u nedjelju ujutro otvorena birališta na kojima će oko 550 hiljada birača na izvanrednim parlamentarnim izborima birati novu vladu, a izbori bi mogli pokazati hoće li zemlja prevladati duboke političke podjele i neslaganja koja su je usporila na putu ka članstvu u EU.
Do izbora dolazi jer se dosadašnja vladajuća koalicija nije mogla usuglasiti o mandataru nove vlade, nakon što je aktualnoj vladi premijera Dritana Abazovića u kolovozu 2022. izglasano nepovjerenje.
Na izborima sudjeluje 15 stranaka i koalicija, a prema predizbornim anketama najvjerojatnije će Pokret Europa sad, politička stranka nastala iz prve vlade formirane nakon parlamentarnih izbora u kolovozu 2020., biti stožer nove vlade, uz procjene o 30 posto potpore. Čelnici su joj nekadašnji ministri u vladi bivšeg premijera Zdravka Krivokapića, Milojko Spajić i Jakov Milatović, koja je formirana pod jakim utjecajem Srpske pravoslavne crkve.
Spajić i Milatović dobili su podršku građana nakon što su početkom 2022., uoči pada Krivokapićeve vlade, uspjeli minimalnu plaću u Crnoj Gori povećati sa 220 na 450 eura. Jakov Milatović potom je početkom travnja izabran je za predsjednika Crne Gore, porazivši u drugom krugu predsjedničkih izbora dotadašnjeg predsjednika Mila Đukanovića.
Posljednjih dana izborne kampanje politički protivnici pokušali su diskreditirati čelnika Europe sad Milojka Spajića, povezujući ga sa južnokorejskim “kraljem kriptovaluta” Do Kwonom, koji se od ožujka nalazi u pritvoru u Crnoj Gori, a kojega SAD i Južna Koreja traže zbog prevare na kriptotržištu vrijedne 40 milijardi dolara.
Projekcije govore da bi Demokratska partija socijalista, koju nakon poraza na izborima više ne vodi Milo Đukanović, mogla osvojiti oko 20 posto glasova birača. Listu stranke predvodi mladi političar Danijel Živković, a na njoj nema dugogodišnjih Đukanovićevih bliskih suradnika.
Aktualni premijer Dritan Abazović i njegova Ujedinjena Reformska akcija nastupaju u koaliciji s Demokratskom Crnom Gorom Alekse Bečića i po anketama ove stranke centra mogle bi dobiti između 10 i 15 posto glasova.
Desni, prosrpski i proruski Demokratski front uoči izbora prestao je postojati kao koalicija političkih stranaka, jer je Pokret za promjene Nebojše Medojevića izašao iz te koalicije. Ostale članice, Nova srpska demokratija, četničkog vojvode Andrije Mandića I Demokratska narodna partija, Milana Kneževića nastupaju zajedno i predviđa se da će imati između 10 i 15 posto podrške, dok se Medojević PZP bori kako bi prešla cenzus.
Na ivici cenzusa je i Socijaldemokratska partija Crne Gore, koju je nekada vodio Ranko Krivokapić, dugogodišnji predsjednik 90parlamenta. SDP nije ušao u koaliciju s Đukanovićevim DPS-om, iako se to očekivalo, nego se tijesnom većinom odlučio za samostalan nastup.
Od manjinskih stranaka predviđa se da će dvije stranke Albanaca dobiti po jedan mandat, Bošnjačka stranka dva, te da će Hrvatska građanska inicijativa, jedina stranka Hrvata u Crnoj Gori koja sudjeluje na izborima, prijeći povlašteni cenzus od 0,3 posto važećih glasova. Hrvate su na izborima 2020. predstavljale dvije političke stranke pa zbog rasipanja glasova nisu uspjeli osigurati zastupnički mandat u crnogorskom parlamentu.
Crnogorski parlament broji 81 zastupničko mjesto.
Izvanredne parlamentarne izbore prati nekoliko stotina domaćih promatrača nevladinih udruga Centra za monitoring (CEMI) i Centra za demokratsku tranziciju (CDT) te međunarodna misija OESS-a.
Birališta su otvorena do 20 sati, a prvi rezultati najavljeni su pola sata kasnije.
Crna Gora zadnje tri godine prolazi kroz razdoblje političke nestabilnosti. Nakon što je tadašnja oporba na parlamentarnim izborima prvi puta nakon tri desetljeća porazila Demokratsku partiju socijalista Mila Đukanovića, promijenile su se dvije vlade, od kojih je druga, premijera Dritana Abazovića, duže u tehničkom nego u redovitom mandatu.
Iako je Abazović odlučio vratiti se starim koalicijskim partnerima iz prosrpskog bloka predvođenog Demokratskim frontom, njegova Ujedinjena reformska akcija nije dala pisanu podršku njihovom kandidatu Miodragu Lekiću da kao novi mandatar sastavi treću vladu od parlamentarnih izbora 2020.
Kako mjesecima, od septembra 2022. do marta 2023. nije bilo dogovora vladajuće većine o novom mandataru, tadašnji predsjednik Milo Đukanović 17. marta raspisao je izvanredne parlamentarne izbore, dok je dan ranije raspustio crnogorski parlament.
Sinoć je u Tivtu održan 3. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao brojne posjetioce.
Karneval u Tivtu okupio je preko 300 karnevalista iz 15 zemalja, među kojima su i karnevalske grupe iz Brazila, Bolivije, Čilea, Arube, Italije, Njemačke, Turske, Švedske, Holandije.
Goran Božović, menadžer Festivala kazao je da je, računajući i učesnike iz Crne Gore, u karnevalskoj povorci bilo preko 500 učesnika.
Karneval Tivat 2023.
„Imamo i visoke predstavnike i specijalne goste iz Federacije evropskih karnevalskih gradova. Potrudili smo se da treći karneval bude za pamćenje, da nimalo ne odstupa od kvaliteta i zadatih standarda koje smo postavili prethodnih godina. Program je bogat i raznovrstan. Pokušali smo da integrišemo više obilježja našeg grada i da to sve povežemo kroz lijepe emocije i sve ono što karneval nosi“, kazao je Božović.
Učesnici karnevala su se istakli svojom maštovitošću i originalnošću kostima, inspirisanih različitim temama i pričama. Kroz ulične parade, plesne performanse i muzičke nastupe, karneval je oživeo duh zabave i pozitivne energije.
Karneval Tivat 2023.
Iz Turističke organizacije Tivat ističu da ovaj događaj doprinosi kvalitetu turističke ponude grada naročito kada se ima u vidu da je riječ o događaju koji traje četiri dana.
„Karneval predstavlja stepenicu više u razvoju Tivta kao turističke destinacije, samim tim i turističke ponude posebno kada se uzme činjenica da se karneval odvija u predsezoni. Ovo je dobar input za Tivat u sezoni koja je pred nama“, kazala je direktorica TO Tivat Nina Lakičević.
Dr Andrija Petković potpredsjednik Opštine Tivat ističe da karneval nije gradu donio samo nove goste već i vedrinu i radost.
Karneval Tivat 2023.
“Tivat je danas karnevalska oaza sa brojnim gostima iz inostranstva i uvjeren sam da će ova manifestacija nastaviti da živi i da se razvija jer je ovo događaj koji je potreban gradu” poručio je Petković.
Nakon defilea ulicama grada na Pinama je održan performans karnevalskih grupa.Odmah zatim uslijedio spektakularan Brazil samba šou a veče se nastavilo koncertom Amadeus benda.
U sklopu karnevala danas je u Tivtu održana i “Maškarana bubijada” 13. po redu, susret vlasnika Volkswagen oldtajmera koji je priredio “Volkswagen Classic Club”.
Treći Međunarodni karneval Tivat, u organizaciji NVU Maškarada, pod pokroviteljstvom Opštine Tivat i CZK Tivat, i zlatnim sponzorom TO Tivat, završava danas. Predviđena su dva programa “Maškarana regata” u organizaciji JK “Delfin”, je u 11 sati ispred Rive Pine a Dječiji karneval počinje u 19 sati i kretaće se istom trasom kao i prethodnog dana. Performans izabranih karnevalskih grupa, vrtića i osnovnih škola iz našeg i okolnih gradova, i iz Kolašina je na Pinama.
Prema uporednim podacima Turističke organizacije Tivat u prvih pet mjeseci ove godine zabilježena je procentualno bolju popunjenost u odnosu na isti period 2022. i referentne 2019. godine.
“Ukoliko uporedimo trenutnu popunjenost sa 2022. godinom imamo četiri puta više gostiju, a u odnosu na 2019. godinu taj broj je za devet posto veći. Same najave za ovu sezonu obećavaju da će 2023. godina biti sezona koju priželjkujemo,” ispričala je direktorica TO Tivat, Nina Lakičević.
Dobrim najavama za predstojeću turističku sezonu doprinosi i proširenje na nova emitivna tržišta i bolja povezanost Aerodroma Tivat sa više udaljenih zemalja svijeta.
“Ove godine, Aerodrom Tivat je uspostavio brojne konekcije koje do sada nisu bile aktivne. Po prvi put imamo liniju Kuvajt – Tivat, ove sedmice je uspostavljena linija sa Uzbekistanom, za destak dana kreće linija iz Rijada. Sve više se tržište Bliskog istoka približava Tivtu, mijenja se struktura gostiju. Imamo veliku zainteresovanost gostiju iz Zapadne Evrope. Mislim da Tivat više nije samo u regionu i na Balkanu prepoznat kao atraktivna destinacija, već sve više širimo svoju ponudu i privlačimo turiste iz nekih daljih krajeva svijeta,” istakla je direktorica TO Tivat.
Nina Lakičević direktorica TO Tivata
Atraktivnosti Tivta kao destinacije doprinosi i bogat program kulturno-zabavnih, sportsko-društvenih i gastro manifestacija koje i ovog ljeta zajednički pripremaju TO Tivat, Opština Tivat, Centar za kultur i marine Luštica Bay i Porto Montenergo. Jedan od takvih velikih projekata je već u toku, Međunarodni karneval u Tivtu, koji okuplja preko 300 karnevalista iz 15 zemalja svijeta.
“Večeras imamo veliku karnevalsku povorku, biće održan koncert atraktivne grupe “Brasil samba show”, a nakon toga i koncert “Amadeus benda”, dok će u nedjelju biti održan dječiji karneval. Već naredne sedmice nastavljemo u sličnom duhu sa manifestacijom Gumball 3000. Riječ je o skupu preko 100 skupocjenih reli vozila. Tu je i Žućenica fest kojim godinama održavamo našu gastro, tradiconalnu kulturu. Nakon toga nastavljamo sa koncertima, kreće festival Purgatorije koji će dva mjeseca svako veče imati popunjenost sa različitim predstavama, mjuziklima i premijerama,” najavila je Lakičević.
Sjajan provod za mnogobrojne turiste koji će u narednom periodu boraviti u Tivtu, pripremili su i u marini Porto Montenegro.
“Mi u Porto Montegru smo izuzetno zadovoljni ovogodišnjom sezonom, koja je nama počela poprilično rano, organizaciom ESG Summit-a još u aprilu. Sezonu dočekujemo velikim događajima. Karte za treći po redu koncert Dina Merlina u Porto Montenegru su uveliko u prodaji. Koncert je planiran za 24. jun na našoj zelenoj površini, čuvenoj areni gdje se prošle godine igrao polo,” ispričao je PR menadžer marine Porto Montenegro, Danilo Kalezić.
Sjajan program se nastavlja 1. jula velikim vinskim događajem SuperWine na bazenu Buddha-Bar, a 21. i 22. jula biće održan peti po redu Fashion Festival sa tri velike revije čuvenih svjetskih dizajnera. Jul se završava jednim novitetom, uzbudljivim Rubix festivalom koji će se održati od 28. do 30. jula.
Danilo Kalezić – Porto Montenegro
“Rubix otvara čuveni John Malkovich, svojom predstavom “Infernal Comedy”. Sa njim će se na sceni naći 25 članova orkestra. Sljedeće večeri, 29. jula, britanski bend Morcheeba i čuveni DJ Francesco Tristano, koji paralelno svira i klavir, će prirediti zaista jedan spektakl na sceni. Treću noć festivala završavamo sa DJ-em Damianom Lazarusom iz UK,” najavio je Kalezić.
Sva tri dana festivala biće propraćena nizom radionica i značajnih gostiju koji će obilježiti kraj jula u tivatskoj marini. Ovakav sjajan program dodatno će doprinijeti izuzetnoj popunjenosti koju marina Porto Montenegro bilježi već u ovom periodu.
“Što se tiče popunjenosti naselja tu smo zaista izuzetno popunjeni, imamo između 90% i 95% ispunjenih kapaciteta u našem rentalu. Gosti dolaze iz svih krajeva svijeta, ali najviše iz Ex-Jugoslavije, Britanije, Turske i naravno imamo goste i rezidente iz Rusije i Ukrajine,” kazao je Kalezić.
