Udruženje ŠkArt iz Tivta otvara poziv za drugi po redu škART REZIDENT. Program umjetničkih rezidencija 2023. traje od 23-30.juna, ase sastoji iz dva dijela:
Program za angažovanu umjetnost i aktivizam
Filmska radionica: kvir aktivizam i film
Program obuhvata zajednička predavanja svih mentora programa na početku, za sve učesnike oba programa.
Program za angažovanu umjetnost i aktivizam
Šta je angažovana umjetnost? Šta je društveni aktivizam, iz čega nastaje, i čemu vodi? Kako prepoznati društveni i politički problem, i kako naći kreativno rješenje i odgovor? Kako kreirati svoj rad na način da bude efektivan i vidljiv? Odgovore nudimo kroz teorijski i praktičan rad uz mentorsku podršku umjetnika i aktivista. Učesnici će kreirati i izvesti svoj angažovan rad tokom programa i imati punu mentorsku i finansijsku podršku zu realizaciji.
Mentorke na programu za angažovanu umjetnost i aktivizam:
Savremena i angažovana umjetnost: Svetlana Racanović, istoričarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustoskinja
Za scensku postavku radova učesnici će imati podršku set dizajnerke Jelene Ivančević iz ŠkArta.
Filmska radionica: kvir aktivizam i film
U vremenu sveprisutnih digitalnih slika, kada su nam ekrani i audiovizuelni mediji dostupniji više nego ikada, u mogućnosti smo da govorimo njima, pripovijedamo pokretnim slikama. Na radionici ćemo se fokusirati na formu filmskog eseja kao aktivističkog gesta. Ukazaćemo na to kako eksperimentalnost u filmskoj umjetnosti pripada polju političkog djelovanja, posebno kada su tehnologije produkcije i recepcije filma podvedene pod radikalno drugačije odnose moći. Učesnici će kreirati svoj film te je potrebno da imaju sopstven telefon/ kameru (po želji).
Mentori na filmskoj radionici:
Jelena Mišeljić, producentkinja, teoretičarka filma, i predavačica na FDU UCG
Dušan Vuleković, reditelj i predavač na FDU UCG
Za scensku postavku prilikom kreiranja filma učesnici će imati podršku set dizajnerke Jelene Ivančević iz ŠkArta.
Više detalja o programu i načinu prijave na stranici https://skartskartskart.com/aktuelnosti/
U okviru manifestacije “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore”, u Dvorani Park upriličeno je Veče sa istraživačima – roniocem Draganom Gačevićem, novinarom i publicistom Sinišom Lukovićem i podvodnim arheologom Darkom Kovačevićem, koji su prenijeli iskustva istraživanja podmorja Crne Gore.
Publika je mogla čuti veoma interesante priče od potopljenim brodovima Tihani, Zenta, torpeljarka austrougarske monarhije 76T, Dag, kao i potopljenoj britanskoj podmornici H3, ali i kako su određena otkrića promjenila stavove nekih naučnika, kao i istorijske činjenice.
Kako je informisao šef Laboratorije za arheologiju pomorstva (LAP), Centra za istraživanja, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta Kotor, podvodni arheolog Darko Kovačević, akvatorijum Herceg Novog ima najveći broj lokaliteta podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori, koje su do sada otkrivene i identifikovane.
– Dragan Gačević i Siniša Luković su dva čovjeka koji su najviše doprinijeli, ne samo otkrivanju i identifikaciji, već i popularizaciji same teme pomorske istorije, podvodne arheologije, bez čijeg rada u prethodnom periodu, mi na Pomorskom fakultetu, ne bi mogli tako lako da osnujemo laboratoriju za arheologiju pomorstva, odnosno prvu akademsku jedinicu za proučavanje podvodne kulturne baštine – naveo je Kovačević.
Gačević i Luković su upoznali publiku sa prilikama i situacijom u proučavanju crnogorske podvodne kulturne baštine. Gačević je autor knjige “Podmorje Crne Gore”, dok je Luković svakodnevno pisao o potopljenim brodovima, kao i o problemima vezanim za istraživanje podvodnih arheoloških nalazišta.
Knjiga “Podmorje Crne Gore”, kako navodi Gačević, nastala je kao odgovor na mnogobrojnu literaturu koja donosi pogrešne podatke i činjenice o podvodnim pronalascima u Jadranu. On je pričao o tome kakva je strast koja ga stalno vuče da zaroni.
– Kad dugo godina ronite, pogotovo kada zaronite stotinu puta na neku olupinu, a ne znate o kom se brodu radi, ni pod kojim je okolnostima završio na dnu mora, nikako vam ne da da zaspite dok ne riješite koji je brod, o čemu se radi, da li je bilo žrtava ili ne, i šta ga je povuklo na dno – kazao je on.
Novinar Siniša Luković priča da njegova strast nije ronjenje u dubine mora, već u istorijska dokumenta, arhive, zapise, stare knjige.
– Najsretniji ste kada bacite malo svjetla na neke kontroverzne, nedovoljno istirijski poznate, stvari ili o nekim činjenicama koje nisu precizno utvrđene, da li je to nešto što se nalazi na dnu mora baš to na šta se sumnja ili eventualno nešto drugo – otkriva Luković.
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore
U okviru istog programa, večeras u Dvorani Park biće prikazan dokumentarni film o brodu Tihani. Početak projekcije zakazan je za 19 sati.
U Akvarijumu Boka otvorena je izložba „Delfin je moje ime“, u zajedničkoj organizaciji Prirodnjačkog muzeja Crne Gore i Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, a uz pomoć i podršku Inovaciono-preduzetničkog centra Tehnopolis iz Nikšića.
Na izložbi su govorili dr Milica Mandić zamjenica direktora Instituta za biologiju mora UCG i dr Natalija Čađenović direktorica Prirodnjačkog muzeja Podgorica.
“Istraživanje delfina koje Institut za biologiju mora sprovodi kroz svoje aktivnosti vrlo značajno. Sve vrste delfina su zaštićene u Crnoj Gori i danas u ime Instituta za biologiju mora i Akvarijuma Boka želimo ovom izložbom da apelujemo na naše posjetioce, djecu turiste da svoje aktivnosti i ponašanje i na obali i u moru više usklade sa prirodom i da gledajući očima delfina koristeći postavku shvate da smo mi trenutni posjetioci plavim dubinama i da utičemo na njihovo prirodno okruženje”, rekla je dr Mandić na otvaranju izložbe.
Foto IBM
Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Čađenović navela je da nije slučajno da baš danas na Svjetski dan zaštite životne sredine koji se prvi put počeo obilježavati 1974. godine želimo da izložbom “Delfin je moje ime” skrenemo pažnju kako ljudske aktivnosti ugrožavaju morske sisare, kitove i delfine kako u svjetskim morima, tako i u Jadranu.
“Ovo je prva izložba rađena u koorganizaciji sa inovaciono-preduzetničkim centrom Tehnopolis zahvaljujući kojima smo uspjeli da pripremimo prirodnjačku izložbu uz primjenu savremenih digitalnih tehnologija”, kazala je dr Čađenović i pozvala prisutne da se upoznaju kroz izložbu sa zanimljivim činjenicama o delfinima kao i da isprobaju pomoću virtuelne realnosti kako je roniti kao delfin.
Foto IBM
Kroz izložbu, posjetioci Akvarijuma moći će vidjeti model odraslog delfina i mladunca u prirodnoj veličini, upoznati se sa bioloijom i taksonomijom kitova i delfina preko interaktivnog multuimedijalnog kioska, saznati informacije o delfinima preko edukativnih panela postavljenih kroz Akvarijum, te virtuelno zaroniti u morske dubine pomoću naočala za virtuelnu stvarnost.
Izložba je originalno realizovana kroz projekat IPA CBC Italija-Albanija Crna Gora „BioTours“, a najprije je postavljena u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore u Podgorici, gdje se mogla pogledati do polovine maja ove godine.
Nesretni grbavi kit, koji je bio zarobljen u vodama južno od Sydneya, konačno je oslobođen nakon iscrpljujuće osmosatne misije spašavanja, piše VauMijau.
Spašavanje je počelo u subotu ujutro, nakon izvješća o kitu koji je u nevolji kod Pet otoka u blizini luke Kembla. Volonterske ekipe iz Marine Rescue NSW i NSW National Parks and Wildlife Service pozvane su u pomoć oko 8.30 ujutro, piše Guardian.
Kit je bio posve zapetljan u gomilu užadi i koječega drugoga, pa je bio veliki izazov za spasioce da ga razmrse kako su se vremenski uvjeti pogoršavali, a drugi kitovi u tom području osujetili pokušaje izvlačenja. Nisu oni znali da mu ljudi žele pomoći, pa su ih pokušavali otjerati od svojeg prijatelja.
– Niz konopa i plovaka stršao je iz kita – rekao je inspektor Marine Rescue NSW Glenn Sullivan.
Specijalizirani tim Nacionalnih parkova za zaštitu divljih životinja pridružio se operaciji nešto poslije podneva.
Sullivan je najprije rekao da dobri vremenski uvjeti znače da je vjerojatno kako će akcija spašavanja biti uspješna. No, s promjenom južnog vjetra, slabljenjem svjetla i drugim kitovima u tom području, spasiocima je trebalo više od osam sati da oslobode sisavca, koji je otpetljan malo poslije 16.30.
– Spasilačke ekipe su izvan sebe. Drago nam je da je on slobodan i pliva sa svojim prijateljima – dodao je Sullivan.
Migracija kitova počinje u svibnju, kada sisavci krenu na sjever prije nego što započnu svoje putovanje prema jugu u kolovozu.
Eno-gastro festival “Dani dalmatinskog pršuta i vina” održat će se u petak i subotu, 9. i 10. juna, u gradskom parku u Vrgorcu, najvećem proizvođaču pršuta u jugoistočnoj Europi, najavila je tamošnja Turistička zajednica.
Posjetitelji će prvog dana imati priliku kušati vina autohtonih sorti, dalmatinski pršut, te brojne druge tradicionalne delicije karakteristične za područje Dalmacije.
U Vrgorac stiže i ekipa renomiranih kulinarskih zvijezda i ambasadora međunarodne udruge ŠKMER (Udruga šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija), John Wulff, Stevo Karapandža, Željko Neven Bremec i Dušan Veršec, koji će u kulinarskom showu “Vrgorac na mediteranskom pijatu” prirediti vrhunske kreacije začinjene autohtonim vinama i najboljim pršutima.
Pored revijalnog natjecanja u rezanju pršuta za pršutare, svoje umijeće u rezanju moći će pokazati i posjetitelji fešte.
Drugi dan eno-gastro događanja posvećen je prezentaciji svjetskih pršuta, a ove će godine biti predstavljen talijanski Parma pršut o kojem će govoriti predstavnici organizacije Festival del Prosciutto di Parma.
Za kraj “Dana dalmatinskog pršuta i vina”, u subotu navečer, besplatan koncert održat će Severina.
“Raduje nas što i ove godine iz Vrgorca možemo uputiti pozivnicu na najveću feštu dalmatinskog pršuta i vina na ovom području. Potrudili smo se da i ovogodišnji program svojim sadržajem probudi sva osjetila naših posjetitelja i možemo jamčiti vrhunsku hranu, dobro piće, glazbu i toplu atmosferu, kakva se može doživjeti samo u šušuru vrgoračkog parka”, rekla je direktorica Turističke zajednice grada Vrgorca Željka Opačak.
Dodaje kako je interes za događaj velik, jer su stigli upiti i najavljeni su dolasci i iz dalekih destinacija poput Australije. “Drago nam je što je naša priča prepoznata, a mi ćemo se i dalje truditi da svi oni koji nas posjete sa sobom ponesu najbolja sjećanja“, kaže Opačak.
Dani Dalmatinskog pršuta i vina održavaju se u organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca i Grada Vrgorca, uz potporu Mesne industrije Braća Pivac.
Rat u Ukrajini, uništena brana Kahovka Foto: Maxar Technologie / via Reuters
Eksplozije na brani iz sovjetske ere u dijelu južne Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom u utorak su izazvale poplave širom ratne zone, prema ukrajinskim i ruskim snagama koje se međusobno optužuju za dizanje u zrak brane.
Nepotvrđeni videosnimci na društvenim mrežama prikazuju niz intenzivnih eksplozija oko brane Kahovke. Drugi video snimci pokazuju kako voda nadire kroz ostatke brane, dok su ljudi izražavali šok.
“Rusko uništenje brane predstavlja “ekocid”, ali nacionalni i regionalni dužnosnici rade na osiguranju lokalnog stanovništva”, rekao je u utorak šef ukrajinske predsjedničke administracije.
Andrij Jermak je na Telegramu napisao da ruske akcije također predstavljaju prijetnju za obližnju nuklearnu elektranu Zaporižja, ne navodeći detalje.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij održat će hitan sastanak zbog eksplozije brane, objavio je u utorak na Twitteru Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu.
Rusko uništenje brane pod ruskom okupacijom potvrđuje da moskovske snage “moraju biti protjerane” iz cijele Ukrajine, poručio je u utorak Zelenskij.
“Ruski teroristi. Uništavanje brane hidroelektrane Kahovke samo potvrđuje za cijeli svijet da moraju biti protjerani iz svakog kutka ukrajinske zemlje”, napisao je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
“Niti jedan metar im ne treba ostaviti jer svaki metar koriste za teror”.
Brana visoka 30 metara i duga 3,2 km, koja ima količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj saveznoj državi Utah, izgrađena je 1956. godine na rijeci Dnipro u sklopu hidroelektrane Kahovke.
Također opskrbljuje vodom poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014., te nuklearnu elektranu Zaporižja, koja je također pod ruskom kontrolom.
Prva Plava zastavica u Crnoj Gori za 2023. godinu biće podignuta simbolično na Dan okeana i mora u četvrtak 8. juna, na kupalištu “Bella vista” na Bečićkoj plaži u 10.30 sati. Tom prilikom biće objavljeni svi dobitnici ovog ekskluzivnog svjetskog eko-obilježja u našoj zemlji u 36. godini postojanja.
Prvu Plavu zastavicu za 2023.godinu podići će predsjednik Upravnog odbora Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore Blažo Rađenović, a prisutnima će se pored predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom Crne Gore obratiti i direktor NVO “EKOM” Saša Karajović.
Međunarodno priznanje „Blue Flag” (Plava zastavica) je ekskluzivno ekološko obilježje koje se godišnje dodjeljuje plažama i marinama čiji korisnici žele da se uključe u ovaj program, i koji ispune 32 propisana kriterijuma, od kojih su 28 obavezni, dok su preostali preporučeni. Program već 36 godina promoviše visoke standarde iz četiri oblasti: kvalitet morske vode, usluga i sigurnosti na plažama, standarde iz oblasti zaštite životne sredine kao i obrazovanja i informisanja o ekološkim vriednostima.
U Crnoj Gori ovo priznanje se dodjeljuje od 2003. godine kada je nevladina organizacija „ECOM“ postala član Fondacije za ekološku edukaciju (FEE) i time stekla pravo da bude nacionalni operater za sporovođenje Programa „Plava zastavica u Crnoj Gori“. Od samog početka, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore pružilo je organizacionu i finansijsku podršku za sprovođenje ovog Programa.
Plava zastavica se dodjeljuje kupalištu ili marini za tekuću sezonu, na osnovu rezultatat iz prethodne i odluke Međunarodnog žirija koji se ove godine sastojao od predstavnika UNEP (Programa UN za zaštitu životne sredine), UNWTO (Svjetske turističke organizacije), UNESCO-a (Programa UN za obrazovanje, nauku i kulturu) EEA (Evropske agencije za zaštitu životne sredine), WCA (Svjetska alijansa kitova), EUCC (Evropska unija za zaštitu obala i mora), ICOMIA (Međunarodnog savjeta udruženja marina), ENAT (Evropske mreže za pristupačni turizam), ILS (Međunarodne federacije za spasilaštvo) i FEE (Fondacije za ekološku edukaciju), koja i sprovodi Program Plava zastavica.
Plava zastavica
Međunarodni žiri razmatra kandidature dostavljene od strane Nacionalne komisije koju u Crnoj Gori formira ministarstvo nadležno za poslove turizma, a koja se sastoji od predstavnika Javnog preduzeća za upravljanje morskim dobrom, ministarstava nadležnih za poslove turizma, zaštite životne sredine, pomorstva, Crvenog krsta Crne Gore i tri predstavnika nevladinog sektora.
Ovoga ljeta, u 40 zemalja sjeverne hemisfere biće ukupno 4.845 kupališta, marina i turističkih brodova sa Plavom zastavicom.
Zaposleni u “Institutu dr Simo Milošević” primili su juče februarsku platu, objavila je Radio televizija Herceg Novi.
Fond za zdravstveno osiguranje uplatio je avans u iznosu od 600.000 eura, ali zbog blokade računa po tužbama radnika novca je bilo dovoljno za samo jednu od četiri zaostale zarade, dodaje isti medij.
Ugostitelji Instituta “Simo Milošević” ranije su odlučili da radikalizuju proteste nezadovoljni odlukom Vlade da im uplati avans od samo 600.000 eura.
Podsjećamo da su ugostiteljski radnici Instituta, uz podršku zaposlenih u ostalim sektorima, prošle sedmice održavali jednočasovni protest ispred restorana, zbog finansijske situacije u kojoj je duže ta ustanova.
– Trebalo je do 20. juna da dobijemo dvije plate duga, a 20. jula još dvije, kako bi nam se ta primanja izjednačila i nakon toga da primamo platu za platom – kazali radnici, koji tvrde da su svjesni činjenice da imaju punu kuću pacijenata, među kojima i 130 gostiju iz Norveške, ali da su prinuđeni da protestuju zbog svojih porodica.
Međunarodni festival KotorArt u saradnji sa predstavnicima nove turističke atrakcije Crne Gore, žičarom Kotor-Lovćen, organizuje Kotor Cable Car serijal, sa nastupima klape Cambi, i sastava Urban & 4 i Vlatko Stefanovski trio.
U srijedu, 19. jula, za sve ljubitelje klapskog pjevanja nastupiće čuvena dalmatinska klapa Cambi. Koncert Urban & 4, koji vodi harizmatični Damir Urban zakazan je za srijedu, 2. avgusta, dok će već sledećeg dana, u četvrtak 3. avgusta, nastupati poznati gitarista Vlatko Stefanovski sa svojim trijom.
“Nakon nekoliko godina pauze, dok su kao Festival bili ograničeni kapacitetom publike zbog posljedica pandemije izazvane korona virusom, vraćaju serijal programa sa popularnom muzikom. Festival duguje zahvalnost novim prijateljima, žičari Kotor-Lovćen koja je kao zlatni sponzor festivala ove godine dala veliki doprinos realizaciji njihovih programa. Na veliku radost publike, očekuju nas koncerti klape Cambi, grupe Urban & 4 i Vlatko Stefanovski trija”, istakli su iz PR službe Festivala.
“KotorArt kvalitetom programa već dvije decenije autentičnosti Kotora dodaje posebnu, sofisticiranu nijansu. Stoga smo sa posebnim zadovoljstvom prihvatili da pružimo podršku Festivalu ovog renomea. Vrijednosti koje KotorArt implementira i promoviše iz godine u godinu, poklapaju se i sa vizijom i vrijednostima koje će Žičara sa pratećim sadržajima nastojati da ugradi u područje na koje smo usmjereni. Uklopljenost u autentičan ambijent, ali i održiva, delikatna nadogradnja su u širem smislu naša zajednička nastojanja. Imajući u vidu kvalitet ovogodišnjeg programa, KotorArt će nesumnjivo i ovog ljeta biti centar visoke kulture i neizostavan dio pozitivnih utisaka koje će brojni posjetioci nositi iz Crne Gore”, saopštili su iz Kotor Cable Car.
Ulaznice za koncerte KotorArta biće dostupne od petka 9. juna preko mreže Gigs Tix, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press.
Klapu Cambi čine tenori Eduard Šegota, Jozo Delaš i Duško Britvić, bariton Mislav Biočina, bas-bariton Hrvoje Lozančić i bas Dino Šimera. Klapa je osnovana 1986. godine a široj publici postaje poznata 1991. svojim prvim nastupom u Omišu na Festivalu dalmatinskih klapa. Svakim svojim nastupom klapa Cambi vrhunskim izvođenjima, pjevajući tradicionalne dalmatinske i zabavne pjesme, uspjela je ostvariti sklad dalmatinske muzičke baštine i savremenih muzičkih kretanja. Klapa je u tome uspjela zbog svježine i originalnosti, kao i zbog jednako sugestivnih izvođenja vremešnih standarda dalmatinske pjesme ali i neponovljivih interpretacija pop-rock materijala Zlatana Stipišića Gibonnija, kao i drugih poznatih autora. Klapa Cambi zavrjeđuje punu pažnju kao jedini klapski crossover proizvod primjeren novom vijeku u kojemu donosi i najbolja iskustva klapske tradicije, ali i senzibilitet pop zvijezda svjesnih sadašnjega, i vremena i prostora.
Damir Urban, samostalni umjetnik, primarno se bavi muzikom, ali povremeno i slikarstvom i glumom. Njegova bogata karijera obuhvata više od desetak autorskih albuma objavljenih tokom godina rada u grupi Laufer, kao i onih objavljenih tokom samostalne karijere. Posljednjih nekoliko godina intenzivnije sarađuje i s Antom Gelom. Ta saradnja rezultira i koncertnim albumom Urban&4 & Zagrebačka filharmonija Live at Lisinski koji je ovjenčan s tri Porina. Iste godine je pjesma Iskra dobila nagradu Porin za najbolje izvođenje grupe s vokalom, kao i za najbolju pjesmu godine. Članovi grupe Urban & 4, pjevač i gitarista Damir Urban, gitarista Luka Toman, Sandi Bratonja – bas, akustična gitara i harmonika, klavijaturista Saša Markovski i bubnjar Marko Bradašia.
Vlatko Stefanovski, makedonski gitarista, počeo je da svira s trinaest godina. Kao mladić, osnovao je grupu Leb i sol koja je postala jedna od najznačajnijih grupa na muzičkoj sceni bivše Jugoslavije, i s kojom je snimio četrnaest albuma i održao turneje širom svijeta. Tokom devedesetih godina 20. vijeka razvio je uspješnu solističku karijeru, koju potvrđuju albumi Cowboys & Indians, Sarajevo, Vlatko Stefanovski trio, Kula od karti. Saradnja s poznatim gitaristom Miroslavom Tadićem na albumima Krushevo, Treta majka, Live in Belgrade i Live in Zagreb bacila je novo svjetlo na njegovo stvaralaštvo za akustičnu gitaru i istraživanje makedonske tradicionalne muzike. Piše i muziku za film, pozorište i balet. Na KotorArtu ove godine nastupa sa bas gitaristom Ivanom Kukićem i bubnjarom Janom Stefanovskim.
Međunarodni festival KotorArt održava se uz pokroviteljstvo UNESCO-a, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, kao i podršku značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art.
Najljepši plesni pokreti i vrhunska muzika obilježiće jun u Budvi, različiti umjetnički žanrovi poput baleta, opere, koncerta, umjetničke izložbe, predstave i stručnih predavanja biće sastavni dio programa prvog Jadranskog festivala igre.
Ovaj Festival novi je događaj u kalendaru manifestacija Turističke organizacije opštine Budva i održaće se u periodu od 9. do 27. juna 2023. godine na sceni između crkava unutar budvanskog Starog grada.
Pri planiranju i osmišljavanju programa Jadranskog festivala igre vodilo se računa o realnoj potrebi produženja turističke sezone u Budvi, razvijanju visokokvalitetne ponude, programa koji za cilj ima podizanje svijesti o važnosti kulture i o kulturnim potrebama kako građana Crne Gore tako i gostiju, posebno imajući u vidu ovogodišnje nadmetanje za prestižnu titulu, Budva2028 – Evropska prijestonica kulture. Tako je u saradnji sa stručnjacima iz ove oblasti, pojedincima i institucijama, osnovan festival čija je prva karakteristika prevazilaženje jezičke barijere, drugim riječima, svi segmenti programa biće internacionalni i namijenjeni ljubiteljima plesa, muzike i kulture uopšte, sa svih govornih područja, svih generacija.
Festival počinje premijernim izvođenjem baleta „Mediteran“, koji je rađen u produkciji Muzičkog centra Crne Gore, upravo za otvaranje Festivala i koji će kombinovanjem muzike, plesnih pokreta i vizulne umjetnosti poslati poruku mira i ljubavi u petak, 9. juna. U narednim danima održaće se koncert Jadranskog revijskog orkestra (filmska muzika), crnogorska premijerna izvođenja baleta „Sara-je-vo“ (Balkan dance project), „Plamteća voda“ (Hrvatsko narodno kazalište Rijeka), „Perpetuum mobile“ (MN dance company Nova Gorica), „Skenderberg“ (koproducija sa Bitef dance company), zatim opera „Maratonci trče počasni krug“ (festival „Isidora Žebeljan“). U planu je i realizacija projekta „Igra džeza“ – koncerti grupa „Leb i sol“ i „Cubismo“, Olega Kyrileva i projekta „Igra mora“ – izložba umjetničkih fotografija Jelene Janković. Posebno lijep dio programa čini i Jadranski plesni seminar koji će biti održan 9. i 10. juna kada će djeca biti u prilici da nauče više o plesu, kroz teoriju i praksu, od strane međunarodnih predavača i stručnjaka. Već u prvom izdanju Jadranskog festivala igre program podrazumijeva tri svjetske premijere i tri sopstvena (ko)producentska projekta Turističke organizacije opštine Budva.
Jadranski festival igre značajno će obogatiti kulturnu ponudu Budve, a ima tendenciju da postane i festival međunarodnih razmjera i značaja koji će se iz godine u godinu unapređivati i razvijati prije svega kroz saradnju institucija kulture baziranoj na komunikaciji kroz umjetnost. Na ovaj način, postaće još jedan, jedinstveni brend Budve, koji će jačati njen imidž kao destinacije koja njeguje kulturno nasleđe i nudi kvalitetan kulturni program tokom cijele godine.
