U Perastu parking osam eura, bez obzira na vrijeme zadržavanja

0
Perast -parking

Ako se odlučite posjetiti Perast spremite se da za parking svoga vozila platite osam eura, cijena karte se odnosi na cijelodnevno parkiranje, stigli ujutro u devet ili naveče u 21 sat.

Kada smo stigli oko 21 sat, uljudno nam se obratio zaposlenik privatne kompanije koja je zakupila parking i obavijestio nas je da je cijena dnevnog parkinga osam eura. Pokušao sam mu objasniti da ću se zadržati samo sat ili dva i da sam spreman platiti po satu, ali kako nam je objasnio to nije moguće, “morate platiti cijeli dan”, nakon čega se umiješao, kako ga je predstavio, „vlasnik“ parkinga, koji je objasnio način poslovanja i naplate te na kraju rasprave konstatovao kako je već kasno i kako mogu parkirati bez naplate.

Kao i ranijih godina problem parkiranja u Perastu nikako da se generalno riješi, uglavno se reguliše po principu kako kome odgovara, i kako kome naplate. O ovom problemu pisali su brojni turisti koji su posjetili Perast, na svjetski poznatim turističkim platformama, kao jednom od ozbiljnih problema.

Morsko dobro je ugovorom 2019. dalo na upravljanje i korištenje do kraja 2023. privatnim turističkim kompanijama iz Perasta.

Komunalno preduzeće Kotor koje je ranije upravljalo ovim parking prostorom, bez ugovora sa Morskim dobrom, za tender 2019. nije uspjelo, slučajno ili ne, da obezbijedi dokumentaciju, potrebne garancije, tako da je parking dat kompanijama koje su ispunile uslove.

U Perastu parking osam eura, bez obzira na vrijeme zadržavanja
Perast – arhiv foto Boka News

Inače, do 30. septembra putem kroz Perast primjenjuje se sistem integrisanog saobraćaja, što podrazumjeva zabranu prometa za sva motorna vozila, uključujući i motocikle. Dopušten je ulazak lokalnog prevoznika “Blu line” jedino iz pravca Kotora kroz Perast, sa obavezom ukrcaja i iskrcaja putnika samo na zvaničnom, autobuskom stajalištu. Autobusi pomenutog prevoznika  koji polaze iz pravca Risna, koristi magistralni put iznad Perasta, kao i postojeća autobuska stajališta. Dopušten je sobraćaj je za mještane i za vozila za snadbijevanje.

Za ovu turističku sezonu MZ Perast preko Opštine Kotor je obezbijedila dva servisirana električna vozila (4 sjedišta) i električno autobus vozilo (10 sjedišta) za besplatan prevoz građanan i posjetilaca. Plate zaposlenima na ovim poslovima finasira TO Kotor, kazao je za naš portal direktor Jovan Ristić.

Park šuma Krupac predata Opštini Nikšić

0
Park šuma Krupac predata Opštini Nikšić
Park šuma Krupac predata Opštini Nikšić

Elektroprivreda Crne Gore je danas, nakon što su završene ugovorne obaveze po osnovu sporazuma o zajedničkoj izgradnji, predala opštini Nikšić na upotrebu park šumu Krupac. Sporazum o zajedničkoj realizaciji projekta izgradnje park šume Krupac podrazumijevao je rekonstrukciju zelenih površina sa izgradnjom rekreativnih sadržaja i igrališta.

“Imajući u vidu da je ugovorna obaveza zavšena, park šumu Krupac predajemo opštini Nikšić na održavanje “, kazao je Tomaš Damjanović, rukovodilac sektora za korporativne komunikacije.  Ovom prilikom on je podsjetio da prostor parka zauzima površinu od oko 7000m2, da sadrži pješačke staze u dužini oko 600m, a igrališta za djecu su na površini od oko 450m2.

Ukupna vrijednost projekta je oko 235 hiljada eura, bez PDV-a, a osim ovog prostora, za čije održavanje je sada zadužena opština Nikšić, Elektroprivreda je pošumila listopadnim i četinarskim drvećem  prostor duž brane, u cilju obnavljanja nekadašnje zaštitne šume, a u vezi sa sprečavanjem erozije tla i održavanja stabilnosti brane. Ova površina se prostire od motela na Krupcu do zatvaračnice na drugom kraju brane. Dodatno su u parku postavljena i tri ljetnjikovca sa klupama i stolovima.

Damjanović se ovom prilikom zahvalio svim učesnicima projekta, a sugrađanima je poželio ugodan boravak u ovom prostoru, nakon čega je na simboličan način predao ključeve parka Marku Kovačeviću, predsjedniku opštine Nikšić.

Park šuma Krupac predata Opštini Nikšić

Marko Kovačević, predsjednik opštine Nikšić, ovom prilikom se zahvalio EPCG na kontinuiranoj i izuzetnoj saradnji, realizaciji brojnih projekata koji služe na korist društvenoj zajednici, naglašavajući posebno značaj sadržaja za najmlađe sugrađane. Kovačević očekuje nastavak saradnje, a ovom prilikom najavio je i izgradnju aqua parka na ovom području.

Nemanja Vuković, predsjednik Skupštine opštine Nikšić, izrazio je zadovoljstvo izgledom parka i podsjetio da je projekat  uradila  Agencija za projektovanje i planiranje opštine Nikšić, te da je projektant težio i napravio odlična rješenja svih elemenata mobilijara i parka uz upotrebu prirodnih materijala, tako da će posjetioci moći uživati u mirnom odmoru, rekreaciji a tu su i igrališta sa spravama  za djecu.

Počela izgradnja vodovodne infrastrukture na Luštici vrijedne devet miliona, Katić: Rose dobijaju vodu naredne sezone

0
Počela izgradnja vodovodne infrastrukture na Luštici vrijedne devet miliona, Katić: Rose dobijaju vodu naredne sezone
Luštica Vodovod početak izgradnje

Posjetom predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića ozvaničen je početak izgradnje vodovodne infrastrukture na Luštici, projekta kojim će konačno biti riješeno pitanje vodosnabdijevanja za novski dio poluostrva.

“Ovo je veliki dan za Lušticu i Herceg Novi, jer konačno nakon toliko decenija čekanja kreću radovi na izgradnji vodovodne mreže. Više od 9 miliona je vrijednost projekta izgradnje vodovodne infrastrukture, što se sigurno ubraja u jedan od najznačajnijih projekata posljednjih decenija kada je u pitanju opština Herceg Novi, posebno poluostrvo Luštica. Prethodne četiri godine Opština je završavala kompletnu papirologiju, projektnu dokumentaciju, sve ono što je bilo neophodno po pitanju rješavanja imovinsko pravnih odnosa,” ispričao je Katić.

Istakao je da je ugovor zahtjevan te da je izvođaču određen rok od 900 dana da posao završi.

Luštica Vodovod početak izgradnje

„Očekujem da će se projekat završiti na vrijeme, u skladu sa tenederskim uslovima jer smo dobili dobrog i kvalitetnog izvođača sa dobrim referencama. Nakon prve faze, u kojoj se gradi jedan od najvažnijih rezervoara, nadam se da da vrlo brzo možemo doći do regulisanja vodosnabdijevanja Rosa i to već naredne turističke sezone“, kazao je Katić.

Podsjetio je da ovo nije jedini projekat koji je aktuelan na Luštici te da su u toku i pripremni radovi za izgradnju dionice puta za koju je opredjeljeno oko 10 miliona eura.

„Herceg Novi će se, siguran sam, u narednim desetak godinama razvijati daleko više na ovoj strani obale. Uz to Opština Herceg Novi je pokrenula i proceduru razrade sekundarne vodovodne mreže na Luštici i narednih dana ćemo raspisati tender za izbor projektanta“, najavio je Katić.

Predstavnici Eurozox-a su iskazali zahvalnost Opštini Herceg Novi na sjajnoj saradnji i ažurnosti za sve zahtjeve vezane za ovaj projekat.

“Značaj projekta je višestruk. Izvodimo vodovodnu mrežu koja do sada nije egzistirala na poluostrvu, dovodimo vodu sa postojeće cijevi na Pristanu koja se nalazi preko puta kompleksa Portonovi. Od ovog projekta će imati benefite kako mještani, tako i budući zakupci i investitori najavljenih projekata koji će se realizovati ovdje, prije svega u naseljima Dobreč, Rose, Žanjice,” rekao je ovlašteni inženjer glavnog izvođača ovog projekta, kompanije Eurozox, Ranko Milović.

Luštica Vodovod početak izgradnje

Od samog početka projekat je pratio sadašnji direktor Vodovoda i kanalizacije Herceg Novi, Boro Lučić, prvo kao vođa projekta, a zatim je i kandidovao projekat za kapitalni budžet.

“U zavisnosti kako radovi ovdje budu proticali mi ćemo raspisati tender za projektovanje sekundarnog vodovoda za Rose, tako će Luštica dio po dio dobijati vodu da se ne bi čekao kraj projekta, već da idemo parcijalno i probleme rješavamo paralelno,” istakao je Lučić.

Boro Lučić

Podsjetio je da je Vodovod i kanalizacija HN raspisala dodatna dva tendera za izgradnju novog cjevovoda od Mojdeža, preko Topole do Zelenike kako bi vodovod profunkcionisao u formi gravitacionog spuštanja vode ka dolje, umjesto njenog pumpanja na gore.

“To će biti druga najveća investicija od izgradnje prvobitnog vodovoda. Na taj način rješavamo problem vodosnabdijevanja potrošača u višim zonama. Drugim tenderom djelimično ćemo riješiti problem većeg dijela rivijere, a izgradnjom budućeg rezervoara u Bijeloj ćemo u potpunosti riješiti problem vodosnabdijevanja,” najavio je Lučić.

Luštica Vodovod

Radove na Luštici obišli su i sekretar za prostorno planiranje i izgradnju Vladislav Velaš, sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović, direktor Agencije za izgradnju i razvoj grada Aleksandar Kovačević i predsjednica MZ Luštica Ana Zambelić Pištalo.

Mala tura u noći punog Mjeseca sa “Vjevericom”

0
Mala tura u noći punog Mjeseca sa “Vjevericom”
Noćna tura foto M.D.P.

Ljepote Boke kroz pogled sa vrha Sv. Ilije


Grupa ljubitelja prirode imala je priliku da u nedjelju, 4. juna, u noći punog Mjeseca, uživa u noćnoj turi po Parku prirode Vrmac i u čarima ljepota Boke Kotorske obasjanih mjesečinom. U organizaciji entuzijasta iz Planinarskog društva „Vjeverica“, rutom od autrougarske tvrđave do vrha Sveti Ilija, napajali su oči i dušu pogledom čas na Kotorski, čas na Tivatski zaliv, dalje ka Risanskom zalivu i Grbaljskom polju, čak i ka masivu Lovćena…

Neki su došli kolima iz Tivta, Kavča, Radovića, neki sa Dražinog vrta, Prčanja, a neki su došli pješice od Peluzice „Kanicama Franja Josipa“ i, okupivši se kod tvrđave, krenuli kroz šumu u 21 sat. Hodajući stazom, koja preko brdskog grebena poluostvra Vrmac postepeno iz borove šume prelazi u kamenitu putanju oivičenu makijom, učesnici i učesnice ture imali su utisak da se kreću po hrbatu ogromnog dinosaurusa koji svojim masivnim tijelom uranja u more.

U početku su koristili čeone svjetiljke i svjetlo sa svojih mobilnih telefona, ali su ih ubrzo isključili, pošto su prilagodili oči „blagoj“ tami, u očekivanju mjesečeve svjetlosti  po vedrom noćnom nebu. Držeći se tradicije „Vjeverica“ da se noćne ture hodaju u tišini, ćutke su hodali, upijali noćne zvuke, slušali zrikavce, prepoznali oglašavanje ćuka, rikanje stoke u daljini (čak su imali i bliski susret sa kravama koje odlaze na počinak na otvorenom). Cijelim putem pratio ih je roj svitaca, koji su im poput bajkovitih „vilenjaka“ svojom iluminacijom učinili ovaj doživljaj nestvarnim.

Noćna tura foto M.D.P.

Čarobni trenutak izranjanja vječitog Sunčevog saputnika sa istočne strane, iza masiva Pestingrada natjerao je sve učesnike da zastanu i okrenu se ka „Njegovom veličanstvu zvanom Mjesec“, upijajući svaki sekund njegovog izdizanja ka nebu.

Obale obasjane noćnim svjetlima fascinantno izgledaju iz te perspektive, a još ljepše sa vrha Sveti Ilija na 785 mnv.

Ovakve noćne ture mogu biti atraktivne posebno tokom ljeta, kada se dnevna vrelina spusti na normalu koja je optimalna za fizički napor penjanja uzbrdo.

/Tekst i foto: M.D.Popović/

Udruženje ŠkArt iz Tivta otvara poziv za drugi po redu škART REZIDENT

0
Udruženje ŠkArt iz Tivta otvara poziv za drugi po redu škART REZIDENT
Škart

Udruženje ŠkArt iz Tivta otvara poziv za drugi po redu škART REZIDENT. Program umjetničkih rezidencija 2023. traje od 23-30.juna, ase sastoji iz dva dijela:

Program za angažovanu umjetnost i aktivizam

Filmska radionica: kvir aktivizam i film

Program obuhvata zajednička predavanja svih mentora programa na početku, za sve učesnike oba programa.

Program za angažovanu umjetnost i aktivizam

Šta je angažovana umjetnost? Šta je društveni aktivizam, iz čega nastaje, i čemu vodi? Kako prepoznati društveni i politički problem, i kako naći kreativno rješenje i odgovor? Kako kreirati svoj rad na način da bude efektivan i vidljiv? Odgovore nudimo kroz teorijski i praktičan rad uz mentorsku podršku umjetnika i aktivista. Učesnici će kreirati i izvesti svoj angažovan rad tokom programa i imati punu mentorsku i finansijsku podršku zu realizaciji.

Mentorke na programu za angažovanu umjetnost i aktivizam:

Savremena i angažovana umjetnost: Svetlana Racanović, istoričarka umjetnosti, likovna kritičarka i kustoskinja

Angažovana umjetnost: Bojana Popadić, ŠkArt, umjetnica

Angažovana umjetnost: Tanja Markuš, umjetnica

Za scensku postavku radova učesnici će imati podršku set dizajnerke Jelene Ivančević iz ŠkArta.

Filmska radionica: kvir aktivizam i film

U vremenu sveprisutnih digitalnih slika, kada su nam ekrani i audiovizuelni mediji dostupniji više nego ikada, u mogućnosti smo da govorimo njima, pripovijedamo pokretnim slikama. Na radionici ćemo se fokusirati na formu filmskog eseja kao aktivističkog gesta. Ukazaćemo na to kako eksperimentalnost u filmskoj umjetnosti pripada polju političkog djelovanja, posebno kada su tehnologije produkcije i recepcije filma podvedene pod radikalno drugačije odnose moći. Učesnici će kreirati svoj film te je potrebno da imaju sopstven telefon/ kameru (po želji).

Mentori na filmskoj radionici: 

Jelena Mišeljić, producentkinja, teoretičarka filma, i predavačica na FDU UCG

Dušan Vuleković, reditelj i predavač na FDU UCG

Za scensku postavku prilikom kreiranja filma učesnici će imati podršku set dizajnerke Jelene Ivančević iz ŠkArta.

Više detalja o programu i načinu prijave na stranici https://skartskartskart.com/aktuelnosti/

Novljanima u Dvorani Park otkriveni podvodni arheološki lokaliteti

Podvodni kulturni-predjeli Crn Gore, Kovačević, Gačević, Luković – Foto RTHN

U okviru manifestacije “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore”, u Dvorani Park upriličeno je Veče sa istraživačima – roniocem Draganom Gačevićem, novinarom i publicistom Sinišom Lukovićem i podvodnim arheologom Darkom Kovačevićem, koji su prenijeli iskustva istraživanja podmorja Crne Gore.

Publika je mogla čuti veoma interesante priče od potopljenim brodovima Tihani, Zenta, torpeljarka austrougarske monarhije 76T, Dag, kao i potopljenoj britanskoj podmornici H3, ali i kako su određena otkrića promjenila stavove nekih naučnika, kao i istorijske činjenice.

Kako je informisao šef Laboratorije za arheologiju pomorstva (LAP), Centra za istraživanja, inovacije i preduzetništvo Pomorskog fakulteta Kotor, podvodni arheolog Darko Kovačević, akvatorijum Herceg Novog ima najveći broj lokaliteta podvodne kulturne baštine u Crnoj Gori, koje su do sada otkrivene i identifikovane.

Novljanima u Dvorani Park otkriveni podvodni arheološki lokaliteti
Podvodni-kulturni-predjeli-Crne-Gore-Vece-sa-istrazivacima- Foto RTHN

– Dragan Gačević i Siniša Luković su dva čovjeka koji su najviše doprinijeli, ne samo otkrivanju i identifikaciji, već i popularizaciji same teme pomorske istorije, podvodne arheologije, bez čijeg rada u prethodnom periodu, mi na Pomorskom fakultetu, ne bi mogli tako lako da osnujemo laboratoriju za arheologiju pomorstva, odnosno prvu akademsku jedinicu za proučavanje podvodne kulturne baštine – naveo je Kovačević.

Gačević i Luković su upoznali publiku sa prilikama i situacijom u proučavanju crnogorske podvodne kulturne baštine. Gačević je autor knjige “Podmorje Crne Gore”, dok je Luković svakodnevno pisao o potopljenim brodovima, kao i o problemima vezanim za istraživanje podvodnih arheoloških nalazišta.

Knjiga “Podmorje Crne Gore”, kako navodi Gačević, nastala je kao odgovor na mnogobrojnu literaturu koja donosi pogrešne podatke i činjenice o podvodnim pronalascima u Jadranu. On je pričao o tome kakva je strast koja ga stalno vuče da zaroni.

– Kad dugo godina ronite, pogotovo kada zaronite stotinu puta na neku olupinu, a ne znate o kom se brodu radi, ni pod kojim je okolnostima završio na dnu mora, nikako vam ne da da zaspite dok ne riješite koji je brod, o čemu se radi, da li je bilo žrtava ili ne, i šta ga je povuklo na dno – kazao je on.

Podvodni-kulturni-predjeli-Crne-Gore-Vece-sa-istrazivacima- Foto RTHN

Novinar Siniša Luković priča da njegova strast nije ronjenje u dubine mora, već u istorijska dokumenta, arhive, zapise, stare knjige.

– Najsretniji ste kada bacite malo svjetla na neke kontroverzne, nedovoljno istirijski poznate, stvari ili o nekim činjenicama koje nisu precizno utvrđene, da li je to nešto što se nalazi na dnu mora baš to na šta se sumnja ili eventualno nešto drugo – otkriva Luković.

Podvodni kulturni predjeli Crne Gore

U okviru istog programa, večeras u Dvorani Park biće prikazan dokumentarni film o brodu Tihani. Početak projekcije zakazan je za 19 sati.

Izložba “Delfin je moje ime” otvorena u Akvarijumu Boka

0
Foto IBM

U  Akvarijumu Boka otvorena je izložba „Delfin je moje ime“, u zajedničkoj organizaciji Prirodnjačkog muzeja Crne Gore i Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, a uz pomoć i podršku Inovaciono-preduzetničkog centra Tehnopolis iz Nikšića.

Na izložbi su govorili dr Milica Mandić zamjenica direktora Instituta za biologiju mora UCG i dr Natalija Čađenović direktorica Prirodnjačkog muzeja Podgorica.

“Istraživanje delfina koje Institut za biologiju mora sprovodi kroz svoje aktivnosti vrlo značajno. Sve vrste delfina su zaštićene u Crnoj Gori i danas u ime Instituta za biologiju mora i Akvarijuma Boka želimo ovom izložbom da apelujemo na naše posjetioce, djecu turiste da svoje aktivnosti i ponašanje i na obali i u moru više usklade sa prirodom i da gledajući očima delfina koristeći postavku shvate da smo mi trenutni posjetioci plavim dubinama i da utičemo na njihovo prirodno okruženje”, rekla je dr Mandić na otvaranju izložbe.

Izložba “Delfin je moje ime” otvorena u Akvarijumu Boka
Foto IBM

Direktorica Prirodnjačkog muzeja Crne Gore dr Čađenović navela je da nije slučajno da baš danas na Svjetski dan zaštite životne sredine koji se prvi put počeo obilježavati 1974. godine želimo da izložbom “Delfin je moje ime” skrenemo pažnju kako ljudske aktivnosti ugrožavaju morske sisare, kitove i delfine kako u svjetskim morima, tako i u Jadranu.

“Ovo je prva izložba rađena u koorganizaciji sa inovaciono-preduzetničkim centrom Tehnopolis zahvaljujući kojima smo uspjeli da pripremimo prirodnjačku izložbu uz primjenu savremenih digitalnih tehnologija”, kazala je dr Čađenović i pozvala prisutne da se upoznaju kroz izložbu sa zanimljivim činjenicama o delfinima kao i da isprobaju pomoću virtuelne realnosti kako je roniti kao delfin.

Foto IBM

Kroz izložbu, posjetioci Akvarijuma moći će vidjeti model odraslog delfina i mladunca u prirodnoj veličini, upoznati se sa bioloijom i taksonomijom kitova i delfina preko interaktivnog multuimedijalnog kioska, saznati informacije o delfinima preko edukativnih panela postavljenih kroz Akvarijum, te virtuelno zaroniti u morske dubine pomoću naočala za virtuelnu stvarnost.

Izložba je originalno realizovana kroz projekat IPA CBC Italija-Albanija Crna Gora „BioTours“, a najprije je postavljena u Prirodnjačkom muzeju Crne Gore u Podgorici, gdje se mogla pogledati do polovine maja ove godine.

Kit oslobođen nakon osmosatne misije spašavanja, akciju ometali drugi pripadnici njegove vrste

0
Kit oslobođen nakon osmosatne misije spašavanja, akciju ometali drugi pripadnici njegove vrste
kitovi – foto arhiv

Nesretni grbavi kit, koji je bio zarobljen u vodama južno od Sydneya, konačno je oslobođen nakon iscrpljujuće osmosatne misije spašavanja, piše VauMijau.

Spašavanje je počelo u subotu ujutro, nakon izvješća o kitu koji je u nevolji kod Pet otoka u blizini luke Kembla. Volonterske ekipe iz Marine Rescue NSW i NSW National Parks and Wildlife Service pozvane su u pomoć oko 8.30 ujutro, piše Guardian.

Kit je bio posve zapetljan u gomilu užadi i koječega drugoga, pa je bio veliki izazov za spasioce da ga razmrse kako su se vremenski uvjeti pogoršavali, a drugi kitovi u tom području osujetili pokušaje izvlačenja. Nisu oni znali da mu ljudi žele pomoći, pa su ih pokušavali otjerati od svojeg prijatelja.

– Niz konopa i plovaka stršao je iz kita – rekao je inspektor Marine Rescue NSW Glenn Sullivan.

Specijalizirani tim Nacionalnih parkova za zaštitu divljih životinja pridružio se operaciji nešto poslije podneva.

Sullivan je najprije rekao da dobri vremenski uvjeti znače da je vjerojatno kako će akcija spašavanja biti uspješna. No, s promjenom južnog vjetra, slabljenjem svjetla i drugim kitovima u tom području, spasiocima je trebalo više od osam sati da oslobode sisavca, koji je otpetljan malo poslije 16.30.

– Spasilačke ekipe su izvan sebe. Drago nam je da je on slobodan i pliva sa svojim prijateljima – dodao je Sullivan.

Migracija kitova počinje u svibnju, kada sisavci krenu na sjever prije nego što započnu svoje putovanje prema jugu u kolovozu.

Vrhunac sezone događa se od lipnja do jula.

“Dani dalmatinskog pršuta i vina” u Vrgorcu 9. i 10. juna

0
“Dani dalmatinskog pršuta i vina” u Vrgorcu 9. i 10. juna
Pršut

Eno-gastro festival “Dani dalmatinskog pršuta i vina” održat će se u petak i subotu, 9. i 10. juna, u gradskom parku u Vrgorcu, najvećem proizvođaču pršuta u jugoistočnoj Europi, najavila je tamošnja Turistička zajednica.

Posjetitelji će prvog dana imati priliku kušati vina autohtonih sorti, dalmatinski pršut, te brojne druge tradicionalne delicije karakteristične za područje Dalmacije.

U Vrgorac stiže i ekipa renomiranih kulinarskih zvijezda i ambasadora međunarodne udruge ŠKMER (Udruga šefova kuhinja mediteranskih i europskih regija), John Wulff, Stevo Karapandža, Željko Neven Bremec i Dušan Veršec, koji će u kulinarskom showu “Vrgorac na mediteranskom pijatu” prirediti vrhunske kreacije začinjene autohtonim vinama i najboljim pršutima.

Pored revijalnog natjecanja u rezanju pršuta za pršutare, svoje umijeće u rezanju moći će pokazati i posjetitelji fešte.

Drugi dan eno-gastro događanja posvećen je prezentaciji svjetskih pršuta, a ove će godine biti predstavljen talijanski Parma pršut o kojem će govoriti predstavnici organizacije Festival del Prosciutto di Parma.

Za kraj “Dana dalmatinskog pršuta i vina”, u subotu navečer, besplatan koncert održat će Severina.

“Raduje nas što i ove godine iz Vrgorca možemo uputiti pozivnicu na najveću feštu dalmatinskog pršuta i vina na ovom području. Potrudili smo se da i ovogodišnji program svojim sadržajem probudi sva osjetila naših posjetitelja i možemo jamčiti vrhunsku hranu, dobro piće, glazbu i toplu atmosferu, kakva se može doživjeti samo u šušuru vrgoračkog parka”, rekla je direktorica Turističke zajednice grada Vrgorca Željka Opačak.

Dodaje kako je interes za događaj velik, jer su stigli upiti i najavljeni su dolasci i iz dalekih destinacija poput Australije. “Drago nam je što je naša priča prepoznata, a mi ćemo se i dalje truditi da svi oni koji nas posjete sa sobom ponesu najbolja sjećanja“, kaže Opačak.

Dani Dalmatinskog pršuta i vina održavaju se u organizaciji Turističke zajednice grada Vrgorca i Grada Vrgorca, uz potporu Mesne industrije Braća Pivac.

Prijeti katastrofa: Poplave nakon razaranja brane u južnoj Ukrajini

0
Prijeti katastrofa: Poplave nakon razaranja brane u južnoj Ukrajini
Rat u Ukrajini, uništena brana Kahovka Foto: Maxar Technologie / via Reuters

Eksplozije na brani iz sovjetske ere u dijelu južne Ukrajine koji je pod ruskom kontrolom u utorak su izazvale poplave širom ratne zone, prema ukrajinskim i ruskim snagama koje se međusobno optužuju za dizanje u zrak brane.

Nepotvrđeni videosnimci na društvenim mrežama prikazuju niz intenzivnih eksplozija oko brane Kahovke. Drugi video snimci pokazuju kako voda nadire kroz ostatke brane, dok su ljudi izražavali šok.

“Rusko uništenje brane predstavlja “ekocid”, ali nacionalni i regionalni dužnosnici rade na osiguranju lokalnog stanovništva”, rekao je u utorak šef ukrajinske predsjedničke administracije.

Andrij Jermak je na Telegramu napisao da ruske akcije također predstavljaju prijetnju za obližnju nuklearnu elektranu Zaporižja, ne navodeći detalje.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij održat će hitan sastanak zbog eksplozije brane, objavio je u utorak na Twitteru Oleksij Danilov, tajnik ukrajinskog Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu.

Rusko uništenje brane pod ruskom okupacijom potvrđuje da moskovske snage “moraju biti protjerane” iz cijele Ukrajine, poručio je u utorak Zelenskij.

“Ruski teroristi. Uništavanje brane hidroelektrane Kahovke samo potvrđuje za cijeli svijet da moraju biti protjerani iz svakog kutka ukrajinske zemlje”, napisao je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.

“Niti jedan metar im ne treba ostaviti jer svaki metar koriste za teror”.

Brana visoka 30 metara i duga 3,2 km, koja ima količinu vode kao Veliko slano jezero u američkoj saveznoj državi Utah, izgrađena je 1956. godine na rijeci Dnipro u sklopu hidroelektrane Kahovke.

Također opskrbljuje vodom poluotok Krim, koji je Rusija anektirala 2014., te nuklearnu elektranu Zaporižja, koja je također pod ruskom kontrolom.