Požar koji je sinoć oko 22 sata izbio u Dubrovačkom primorju iznad Malih žala je pod kontrolom, a požar u Župi dubrovačkoj koji je planuo iznad Solina svega sat vremena kasnije jutros je još aktivan, a trenutno ga gase i kanaderi.
– U roku par sati dogodila su se dva požara na nepristupačnom terenu koji su se praćeni jakim jugom brzo širili. – kazao je rano jutros županijski vatrogasni zapovjednik Stjepan Simović.
– U Župi dubrovačkoj tijekom noći bile su ugrožene kuće i stambeni objekti. Taj dio je zasad obranjen, ništa nije stradalo, saniraju se rubovi požarišta, idemo cijevima istočno i zapadno da ga što prije zaustavimo. Puno ljudi je na terenu i nadam se da ćemo ga tijekom dana staviti pod nadzor, iako je vjetar opet pojačao pa nam otežava gašenje. – rekao je Simović.
Crnoj Gori danas se očekuje pojačana frekvencija vozila na putevima prema turističkim centrima, saopštili su iz Auto moto saveza i apelovali na vozače da, zbog visokih temperatura, za putovanja koriste jutarnje ili kasne poslijepodnevne sate.
Na magistralnim putevima M-1 granični prelaz (GP) Debeli Brijeg – Herceg Novi – Kotor – Tivat – Budva – Bar – Ulcinj – GP Sukobin, M-2 Podgorica – Sotonići – Petrovac i M-10 Podgorica – Cetinje – Budva, od 17 do 22 sata, saobraćaj je zabranjen za teretna vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona.
Saobraćaj nije zabranjen vozilima sa prvenstvom prolaza, za održavanje puteva i PTT instalacija, za pomoć na putu, specijalnim vozilima za prevoz životinja, betona i asfaltne mase, hladnjačama koje prevoze lako kvarljivu robu, kao ni vozilima za prevoz opasnih materija na dijelu puta od GP Debeli Brijeg do kružnog toka u Lipcima.
Sedmi medjunarodni filmski festival FORTECA od 26. – 30. jula 2023, na Trgu Perast od 21.00
Sedmi medjunarodni filmski festival FORTECA biće otvoren na Perašlkom trgu 26. jula u 21.00, i trajaće pet dana i noći do 30. jula.
U okviru Festivala biće prikazana najnovija ostvarenja nordijskih zemalja Švedske, Finske, Danske i iz sveta Amerike, Kine, kao i iz regiona Severne Makedonije, Hrvatske, Srbije, Slovenije.
Biće prikazano devet najnovijih dugometražnih igranih filmova na Trgu i dvadeset dokumentarnih i kratkih filmova u Crkvi Roždestva, svi u takmičarskoj selekciji. Predsednica žirija ovogodišnjeg Festiavla biće Prof Dr Sonja Tomović Šundić – dramaturg i filozof-politikolog, s kolegama glumcem prvakom Crnogorskog narodnog pozorišta Slobodanom Marunovićem i rediteljem Vukom Markovićem, i ocenjivaće selektovane filmove u tri kategorije: najbolji film, najbolji ženski filmski rukopis i specijalne nagrade, u tri selekcione grupe igrani, dokumetarni (sve duzine) i kratki film. Naravno posebno mesto uvek ima nagrada publike i nagrada saveta najmladjih – najbolji dečiji film.
Svi filmovi će imati prevod na engleski. Selekcija za decu imaće simultani prevod.
Gost Festivala je filmski kritičar i reditelj Božidar Zečević, i reditelj, Alekdandar Hadži Djurović, autor filma Sveta Perka Krst u kamenu, koji će biti prikazan poslednjeg dana Festivala 30.jula. Festival otvara švedski film Drugi čin – s poznatim švedskim glumcima Lenom Olin (Lena Olin), i Ralf Larsgord (Ralf Lassgård). Razgovori s autorima filmova biće organizovani posle prikazivanja filmova, dok će paneli i radionice biti svakoga dana od 12.00 na Trgu. Selekcija dokumetarnih i kratkih filmova zakazana je za 18.30 u porti Crkve Roždestva, a selekcija filmova za decu i omladinu planirana od 20.00 na Peraškom trgu.
Ceo program predstavljen je na sajtu Festivala www.fiffp.com.
Ulaz je slobodan, ali je broj mesta na Trgu ograničen.
Dobrodošli u svet snova 7. Međunarodnog filmskog festival FORTECA Perast 2023.
Program, informacije i prateća dešavanja možete pratiti na
Gradska biblioteka Tivat priređuje sutra u 21 sat u JU Muzej i galerija Tivat promociju romana “Ja sam” Damira Uzunovića na kojoj će govoriti dr Miomir Abović i autor.
Damir Uzunović je direktor sarajevske knjižare i izdavačke kuće Buybook i programski direktor Međunarodnog festivala književnosti – Bookstan. Radi kao urednik u izdavačkoj kući Buybook u Sarajevu.
Objavio je tri knjige pjesama: «Brod sa talismanom» izdavač Veselin Masleša, 1992; «Mađioničar», izdavač Svjetlost, 1995; “Ljudi i ptice”, izdavač Space production, 2005; knjigu priča: «Kesten» izdavač Dani, 1996; roman „JA SAM“ (trilogija), izdavač Buybook, 2021, za koju je dobio najvažniju nagradu u Hrvatskoj, nagradu FRIC, za najbolju knjigu fikcijske proze objavljene u 2021 i Godišnju nagradu Društva pisaca BiH za 2021. godinu. Uvršten je u bosanskohercegovačku antologiju proze „Pod pritiskom“ i poezije „Ovdje živi Konan“ i „Zašto tone Venecija“. Pjesme i priče prevođene su mu na više jezika.
Karen Medoks – Ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori
“Moji posljednji dani u ulozi ambasadorke u ovoj dinamičnoj i prelijepoj zemlji dobar su trenutak da razmislim o prethodne tri godine ispunjene događajima, ali i o stanju naših bilateralnih odnosa. Bilo je to vrijeme političkih promjena bez presedana, jer je politički model Crne Gore prošao kroz tranziciju, koja je, mada ponekad neugodna, omogućila prelazak u živopisnu višepartijsku demokratiju”, kazala je prenoseći svoj lični stav britanska ambasadorka u Crnoj Gori Karen Medoks Agenciji MINA.
Veoma jasna načela Ujedinjenog Kraljevstva u oblasti vanjske politike bila su moje sidro u vremenu promjena u Crnoj Gori. Mi poštujemo suverenitet drugih zemalja i promovišemo demokratske principe. To znači da se ne miješamo u politiku ili izbor političkih lidera – o tome odlučuje vaš narod i predstavnici koje narod izabere.
Britanski pristup vanjskoj politici podrazumijeva da njegujemo odnose između naših zemalja, bez obzira koja je stranka u Vladi. Politički smo neutralni. Ali dubina naše saradnje uvijek će zavisiti od toga u kojoj mjeri dijelimo interese i vrijednosti. To što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Crna Gora ostvarile rast saradnje u brojnim oblastima, uključujući nepokolebljivu podršku Ukrajini, svjedoči o našim zajedničkim vrijednostima – našim evroatlantskim vrijednostima.
Jedno od najvećih zadovoljstava mog posla kao diplomate je prilika da se upoznam sa različitim ljudima. U Crnoj Gori sam se susrela sa svim političkim partijama, svim vjerskim poglavarima, nevladinim organizacijama, privrednicima, medijima, drugim ambasadama i onoliko predsjednika opština širom zemlje koliko sam uspjela. Za diplomate, ti susreti su ključni kako bismo stekli širu perspektivu. Susret sa nekim ne znači da nekoga podržavamo, već da pokušavamo da ih saslušamo. Na kraju krajeva, ako želite da utičete na nekoga, morate ostvariti kontakt sa njima. To su osnove diplomatije.
Bilo je divno čuti od brojnih ljudi sa kojima sam se susrela da je otvoren i neutralan pristup britanske vlade dobrodošao u ovoj zemlji. Ali naša pozicija takođe pruža municiju onima koji žele da budemo bliži u našoj podršci (ili kritici) jedne ili druge strane u političkoj debati. Vidjeli smo kako obje strane političkog spektra u Crnoj Gori kritikuju britansku vladu (a ponekad i mene lično) jer ne pružamo direktnu podršku jednoj od strana.
Javni diskurs, kritički stavovi i preispitivanje tih stavova suštinski su elementi zrele demokratije, gdje postoji sloboda govora i sloboda medija. Idealno, to bi vodilo do kvalitetnijih debata, do dijeljenja novih perspektiva, do boljeg međusobnog razumijevanja, i do toga da svi učesnici debate postanu i mudriji i tolerantniji. Nažalost, posebno na društvenim mrežama, prečesto se srijećemo sa raspravama osmišljenim da izazovu mržnju i podjele, a ponekad možemo posumnjati da potiču iz vanjskih državnih izvora, koji ciljaju da ostvare upravo ovaj efekat. Ovo je problem rasprostranjen u cijelom svijetu, koliko u Ujedinjenom Kraljevstvu, toliko i u Crnoj Gori.
Karen-Medoks-foto-Britanska-ambasada
Upravo zbog toga moramo iznova preispitivati ono što čitamo, a to je razlog zbog čega je Britanska ambasada podržala projekte o regulisanju i profesionalizaciji medija, kao i promovisanju medijske pismenosti u školama. Britanski novinar i ekonomista Tim Harford rekao je da je dobar metod za prepoznavanje namjerno plasiranih (dez)informacija da razmislite da li ono što ste pročitali izaziva emocije – da li vas možda ljuti. Ako je to slučaj, vjerovatno je to bila namjera autora. Možda bi onda trebalo da posmatramo one koji objavljuju ljutite komentare na internetu kao žrtve dezinformacija i manipulacija, izazvanih takvim izvorima.
Crna Gora je ponosna i izdržljiva nacija, čiji su građani strastveni prema ciljevima u koje vjeruju, koja dijeli naše euroatlantske vrijednosti i ima kapacitet da ispuni svoje ambicije i težnje, uključujući pristupanje Evropskoj uniji. Uspjeh u tome će zahtijevati otpornost na namjerne pokušaje da se posiju podele, i povratak racionalnoj javnoj debati i razumu, da bi se te vrijednosti očuvale i ojačale – na društvenim i u tradicionalnim medijima, u Skupštini i unutar zajednica.
Kao ambasadorka, fokusirala sam se na podršku tom procesu, jer cijenimo stabilnost koju bi on donio zemlji i širem regionu. Ponosna sam što je, tokom svih promjena na političkoj sceni od mog dolaska, britanska Vlada nastavila da podržava jačanje demokratskih institucija u Crnoj Gori – ne samo kroz rad sa medijima, već i kroz institucije vladavine prava i izborne procese. Neutralna pozicija Ujedinjenog Kraljevstva, usidrena u našim zajedničkim vrijednostima, zajedno sa riješenošću da se izdignemo iznad buke dezinformacija i da promovišemo povratak razumu, poslužila je objema stranama.
Potpredsjednik opštine Tivat dr Andrija Petković ugostio je danas mlade Tivćane, pripadnike RE populacije, koji sa velikim uspjehom pohađaju srednje škole u Tivtu i drugim crnogorskim gradovima. Sabrija Rama, Mendona Ćuškaj, Đulijano Baljaj i Matej Vučković uzorni su đaci koji u planu imaju nastavak školovanja i skoro zaposlenje.
„Čestitam vam na tome što ste odabrali obrazovanje kao svoj prioritet. Vaš primjer i naša podrška, nadam se, motiv su drugima da krenu vašim stopama“ istakao je potpredsjednik opštine i podsjetio da zajedno moramo graditi društvo jednakih šansi za sve.
„Sekretarijat za društvene djelatnosti kontinuirano pruža podršku pripadnicima RE populacije u Tivtu, sa posebnim fokusom na obrazovanje. Zanimanja koja ste odabrali su tražena i nadam se da ćete edukaciju nastaviti, a zatim i pronaći posao u struci“ – istakla je ovom prilikom sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Uspješnim srednjoškolcima uručene su novčane nagrade.
Protekle godine izrađen je nacrt Lokalnog akcionog plana za socijalnu inkluziju Roma i Egipćana u opštini Tivat za period 2022-2026 godine, kojim se definišu lokalne politike od značaja za RE populaciju. Opština Tivat svake godine obezbjeđuje školski pribor za sve osnovce, školske torbe za đake prvake i besplatan školski prevoz za učenike osnovnih i srednjih škola. Opština Tivat je u prethodnom periodu podržala projekat „Prevencija ranih brakova u RE zajednici“, ali i inicijativu Evropske unije i Savjeta Evrope „Blokiraj mržnju. Podijeli ljubav!”. Već tradicionalno lokalna uprava najmlađe pripadnike RE populacije u Tivtu obraduje poklonima u vrijeme novogodišnjih praznika.
Luc (Euthynnus Alletteratus) prvi je rođak tune. Sličan, a različit. Velika većina prosječnih konzumenata i kupaca na peškarijama teško će ih po izgledu razlikovati.
Gastronomski gledajući, meso mu je lošije kvalitete od tunjevine, što se očituje i u njegovoj cijeni koja je skoro dvostruko niža. Ali, kvaliteti i cijeni unatoč, luc ipak ima vrlo visoke nutricionističke vrijednosti, visok udjel omega 3 nezasićenih kiselina i sl.
Živi u jatu i najčešće se lovi mrežom plivaricom. Međutim, ribolovci koji ga love panulom mogu uživati u tzv. „litttle big game“ ribolovu.
Napominjem kako se recept koji slijedi može koristiti za svaku pečenu ili friganu ribu: srdele, inčune, lokarde, palamidu ili tunu, te sve vrste bijele ribe. Kod pripreme ribe na saur mogu se koristiti i razne kombinacije plave i bijele ribe. Međutim, plava riba ima jači karakter kod konzumacije ovakvog jela. Jednostavno, bolja je na saur od bijele ribe!
Luc na saur – foto Željko Višić
Sastojci:
– očišćeni pečeni ili frigani luc; 3/4 – 1 kg
– maslinovo ulje; 3 dcl (2 dcl za marinadu + 1 dcl za friganje kapule)
– prošek; 1 dcl prošeka (ili 1 jušna žlica šećera)
– češnjak; 4-5 režnjeva grubo sjeckanih
– peršin; 1/4 vezice
– lovor; 2 lista
– ružmarin; 1 grančica (cijela ili ogulite listiće, kako volite)
– bosiljak svježi; nekoliko listića (ili prstohvat sušenog)
– klinčić; 5-6 komada
– muškatni oraščić; nariban u količini po želji
– limun; polovica nasječena na kolutove
– papar i sol; prema želji
– kapula; 4 srednje velike, nasjeckane na tanke polumjesece
– balzamični ocat; do 1 dcl (može i crno vino)
Luc na saur – foto Željko Višić
Priprema ribe:
Ispečenoj ili friganoj ribi odvojite glavu i rep, očistite je od peraja, kože, krupnijih kostiju, iskomadajte na veće komade i poslažite u posudu u kojoj ćete je kasnije držati i servirati. Pri čišćenju ne treba gledati baš svaku košćicu ili dlačicu kako se riba ne bi previše usitnila.
Luc na saur – foto Željko Višić
Priprema marinade
U posudi zakuhajte saur (marinadu) od ulja, kvasine i prošeka s češnjakom, peršinom, lovorom, ružmarinom, bosiljkom, klinčićima, muškatnim oraščićem i limunom, posolite i popaprite. Kuhajte desetak minuta, maknite s vatre i hladite. Izvadite listove lovora i grančicu ružmarina.
Možda vam se čini kako je u marinadi prevelik broj raznih dodataka. Međutim, budite sigurni kako ćete kod konzumacije osjetiti baš svaki od začina posebno.
U dubljoj tavi na maslinovu ulju dinstajte nasjeckanu kapulu, polako i strpljivo miješajte, neka sva kapula dobije boju, tj. karamelizira se. Na kraju posolite i dodajte balzamični ocat, te nastavite kuhati dok tekućina ne ishlapi.
Toplu (ne prevruću) pripremljenu marinadu prelijte preko očišćene, u posudi poslagane ribe. Zatim po površini poslažite karameliziranu kapulu. Ukrasite s kojim kolutom limuna.
Serviranje i prilozi
Serviranje jela slijedi tek kad se prožmu svi okusi ribe, marinade i kapule. To spajanje traje najmanje 5-6 sati, najbolje preko noći. Ovako pripremljenu ribu držite u frižideru, a možete je konzumirati i do 6 dana nakon mariniranja.
Kod ovog jela za prilog predlažem toplu palentu. Kombinacija toplog priloga i hladne ribe na saur je predobra. Možete koristiti i neki drugi topli prilog, npr. pire od krumpira s rikulom, rižot od špinata i sl.
Oštećena zgrada u Moskvi Foto: Maxim Shemetov / REUTERS
Fragmenti bespilotne letjelice pronađeni su rano jutros u središtu Moskve, oko dva kilometra od glavne zgrade Ministarstva obrane, prenijele su ruske državne novinske agencije pozivajući se na hitne službe.
Rusija razmišlja o “snažnom odgovoru” za napade na Moskvu i Krim
Rusija si daje za pravo “snažno odgovoriti” na napade dronovima na Moskvu i na anektirani poluotok Krim u ponedjeljak koje pripisuje Ukrajini, objavila je ruska diplomacija.
– Na ove događaje gledamo kao na novo posezanje ukrajinskih političkih i vojnih čelnika za terorističkim metodama radi strašenja civilnog stanovništva, ističe se u priopćenju ruskog ministarstva vanjskih poslova.
– Iza ovih drskih čina ukrajinskih neonacista stoji želja Zapada za pogoršanjem situacije (u ukrajinskom sukobu), dodaje ruska diplomacija, najavivši da će “pronaći i kazniti” sve krivce.
Izvor u ukrajinskom ministarstvu obrane koji je htio ostati anoniman, potvrdio je za AFP da je napad na Moskvu izveo GUR, vojna obavještajna služba.
Ruska vojska je objavila da je pogodila dva ukrajinska drona koja su pala a da pritom nitko nije stradao, jedan blizu ruskog ministarstva obrane, a drugi na trgovački centar na jugu Moskve.
U novom ukrajinskom napadu dronovima u ponedjeljak pogođeno je skladište streljiva na Krimu, u okrugu Džankoj, na sjeveru anektiranog poluotoka, rekao je ruski guverner Sergej Aksjonov.
Prihod od usluga trajektne linije protekli vikend je iznosio preko 100 hiljada eura, saopšteno je iz Javnog preduzeća morsko dobro.
Iz Morskog dobra, koje upravlja trajektnom linijom Kamenari-Lepetane, kazali su da je prihod u subotu iznosio 48,55 hiljada eura, a u nedjelju 51,55 hiljada eura.
„Sa zadovoljstvom ističemo da smo premašili iznos od dva miliona eura prihoda od kada je krenula naplata od usluge prevoza trajektne linije Kamenari-Lepetane“, navodi se u saopštenju Morskog dobra.
Oni su najavili da će na kraju jula saopštiti zvaničan rezultat prihoda i rashoda, kako bi javnost bila upoznata sa rezultatima poslovanja u tom mjesecu.
„S obzirom na to da je jul prvi mjesec od kada je kompletirana flota i uspostavljen redovan servis na trajektnoj liniji, na kraju mjeseca ćemo dostaviti zvaničan rezultat prihoda i rashoda, kako bi javnost bila upoznata koliki je profit za tekući mjesec“, rekli su iz Morskog dobra.
