Agencija za civilno vazduhoplovstvo odgovoriće početkom naredne sedmice na zahtjev Aerodroma Crne Gore za otvaranje Terminala 2 na tivatskom aerodromu.
Prethodno su Aerodromi Crne Gore uputili Agenciji za civilno vazduhoplovstvo zahtjev za izdavanje saglasnosti za stavljanje u funkciju Terminala 2 na Aerodromu Tivat, koji se 2019. godine koristio za opsluživanje odlaznih letova, prenosi portal RTCG.
“Imajući u vidu najave za ovu ljetnju sezonu, iako je riječ o terminalu koji je predviđen samo za odlazne letove, stavljanje u funkciju bi smanjilo opterećenje glavne terminalne zgrade”, saopšteno je portalu RTCG iz Aerodroma Crne Gore.
Iz Agencije su kazali da su inspekcijom koja je izvršena u maju utvrđeni određeni nedostaci, čije je otklanjanje neophodno prije davanja saglasnosti za otvaranje prolaza u Terminalu 2.
“Operator Aerodroma je obavijestio Agenciju da su ovi nedostaci u međuvremenu otklonjeni, što će biti predmet ponovne verifikacije od inspektora Agencije”, saopšteno je portalu RTCG iz Agencije.
Oni su naveli da će nakon ponovnog nadzora koji će biti realizovan u narednim danima s ciljem verifikacije da li su ranije utvrđeni nedostaci otklonjeni i nakon završenog procesa odobravanja izmjena programa bezbjednosti Aerodroma Tivat, Agencija odlučiti o ovom zahtjevu.
Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 28. maja opslužili preko 655 hiljada putnika.
“To je deset odsto više u odnosu na uporedni period rekordne 2019. godine”, kazali su iz Aerodroma Crne Gore.
Oni su ocijenili da ta kompanija radi u punom kapacitetu, te da raduje povećanje broja letova ka Baltiku.
“Posebno nas ohrabruje otvaranje novih linija u Tivtu, a to je, za sada Beč, dok su u najavi već ovih dana Kuvajt Siti (Kuvajt) i Taškent (Uzbekistan) kao i Rijad. Dakle, uz naše tradicionalne goste iz Zapade Evrope i povećanje broja letova ka Baltiku, posebno mjesto svakako zauzima Bliski istok”, kazali su iz te kompanije.
Preko crnogorskih aerodroma, kako se dodaje, u ključnim mjesecima ljetnje sezone, bićemo povezani direktnim avio linijama sa nizom država tog regiona kao što su Saudijska Arabija, Izrael, Egipat, Dubai, Kuvajt, Kazahstan i Uzbekistan.
Kao poluzatvoreno more i svjetska turistička destinacija, Mediteran je posebno osjetljiv na plastiku, koja prijeti mediteranskim vrstama, ekosustavima i ljudskom zdravlju.
UfM (Union for the Mediterranean) poduzima poteze kako bi te izazove pretvorio u rješenja, podržavajući projekte na terenu koji identificiraju žarišta curenja plastike i pružaju znanstvene dokaze i preporuke kreatorima politika, kao i angažiranjem dionika za razvoj rješenja za curenje plastike i smanjenje upotrebe.
Projekt TouMaLi koji je nedavno podržao UfM, razvija sustave održivog gospodarenja otpadom u sektoru turizma u Maroku, Tunisu i Egiptu.
Projekt Plastic Busters prikuplja i analizira plastični otpad u Sredozemlju, s naglaskom na zaštićena morska područja i ugrožene vrste.
Mediteran preplavljen plastičnim otpadom
Dok svijet slavi Dan zaštite okoliša 5. juna, UfM poziva sve članove na hitnu akciju, kako bi se zaštitio osjetljivi ekosustav Mediterana.
Procjenjuje se da je Sredozemno more, koje sadrži jedan posto svjetskih voda, ali koncentrira sedam posto sve globalne mikroplastike, onečišćeno s čak 570.000 tona plastičnog otpada godišnje!
To je jednako težini više od 50 Eiffelovih tornjeva plastičnog otpada koji se svake godine baci u naše more. Predviđa se da će se godišnje curenje plastike učetverostručiti do 2050., prema uobičajenom scenariju.
Razmjeri problema zahtijevaju hitne obveze i radnje na regionalnoj razini, od izvora do mora, kako bi se postiglo potrebno dugoročno smanjenje otpada proizvedenog na kopnu.
U posljednjih nekoliko dana, UfM je podržao projekt TouMaLi, koji pridonosi smanjenju tokova otpada u more uzrokovanih turizmom, istovremeno promičući rješenja kružnog gospodarstva kao što je smanjenje i ponovna uporaba neizbježnog otpada u Maroku, Tunisu i Egiptu.
Plastic Busters
Projekt koji podržava UfM, Plastic Busters, aktivan je od 2013. i ima za cilj unaprijediti znanje o podrijetlu morske plastike kako bi se predložile političke preporuke zemljama UfM-a, uz podizanje svijesti među civilnim društvom.
Projekt naglašava potrebu hitnog rješavanja plastike za jednokratnu upotrebu, koja predstavlja osam od deset plastičnih ostataka pronađenih u Sredozemlju.
Plastika
Analizirana su četiri zaštićena morska područja u Sredozemlju i 40 vrsta, pronalazeći tragove tih otpadaka ne samo na površini i morskom dnu, već i u probavnom sustavu mnogih vodenih organizama, od vrsta morskih kornjača do kitova i mekušaca.
Također, projekt je stvorio digitalnu platformu za razmjenu podataka o morskom otpadu diljem Sredozemlja. Obučila je 250 stručnjaka i pojedinaca za upravljanje morskim otpadom, uključujući 30 opština u mrežu obalnih gradova protiv morskog otpada.
Objavio je i izvješća s političkim preporukama i dobrim primjerima za poboljšanje gospodarenja i upravljanja morskim otpadom.
Tretačno je 50 organizacija civilnog društva uključeno u akcije čišćenja plaža.
Glavni tajnik UfM-a, Nasser Kamel, naglašava da će borba protiv onečišćenja plastikom biti u središtu političke agende u regiji jer ”ubija vodene divlje životinje, oštećuje prirodne sustave i zagađuje morske prehrambene lance. Budući da je Sredozemlje zatvoreno more, svaki utjecaj na okoliš na sjeveru ima posljedice za jug i obrnuto.
UfM čvrsto vjeruje da se učinkovito smanjenje morskog otpada u Sredozemlju može postići samo zajedničkim naporima i suradnjom između svih mediteranskih zemalja i civilnog društva”.
Zamjenik glavnog tajnika UfM-a za vodu, okoliš i plavu ekonomiju, Almotaz Abadi, izjavio je:
”UfM djeluje na tri razine u borbi protiv plastičnog otpada i zaštiti Mediterana. Prvo, kao politička platforma kroz svoje države članice, koje su 2021. usvojile dvije ambiciozne ministarske Deklaracije o zaštiti okoliša i klimi te o održivom plavom gospodarstvu.
Drugo, promicanjem mediteranskog političkog dijaloga za usklađivanje i jačanje ekoloških propisa i djelovanja.
I treće, uspostavljanjem operativnih partnerstava, kao i podržavanjem i pružanjem tehničke pomoći regionalnim projektima kao što su inicijativa Plastic Busters, ili projekt TouMali.
Okvir politike UfM-a
Države članice Unije za Sredozemlje usvojile su ambicioznu Ministarsku deklaraciju o okolišu i klimatskim mjerama u listopadu 2021., pozivajući na poseban, strukturiran mehanizam koordinacije i praćenja među inicijativama, programima i projektima koji se vode na regionalnoj razini.
Cilj je stvoriti političku i operativnu konvergenciju i maksimizirati rezultate kroz Agendu Unije za Mediteran 2030 prema zelenijem Mediteranu i Klimatsku akcijsku kartu Unije za Mediteran.
UfM je, putem svog statusa promatrača u Ujedinjenim narodima, aktivno sudjelovao na drugoj sjednici Međuvladinog pregovaračkog odbora (INC-2), kojem je Skupština Ujedinjenih naroda za okoliš u veljači 2022. dala mandat da razvije međunarodni pravno obvezujući instrument o onečišćenju plastikom, uključujući u morskom okolišu.
Sjednica je održana od 29. maja do 2. juna 2023. u Parizu, u Francuskoj”.
UfM, zajedno s partnerskim zemljama poput Egipta, Jordana, Maroka i međunarodnim financijskim institucijama (IFI), uključujući EIB i EBRD, uz potporu Španjolske, Švedske, AFD-a, KFW-a i DG Mare, uspostavlja Blue Med partnerstvo, kao strateški financijski instrument za povećanje ulaganja u prioritetna područja plavog gospodarstva.
To uključuje rješavanje pitanja morskog otpada, krutog otpada i drugih podsektora unutar plavog gospodarstva.
Što je UfM?
Unija za Mediteran (UfM) jedina je euro-mediteranska međuvladina organizacija koja okuplja zemlje Europske unije i 15 zemalja južnog i istočnog Mediterana.
To je forum za jačanje regionalne suradnje, dijaloga i provedbu konkretnih projekata i inicijativa koje imaju konkretan, vidljiv učinak na građane, posebice mlade ljude, kako bi se ispunila tri strateška cilja regije: stabilnost, ljudski razvoj i integracija.
Godine 2020. obilježena je 25. obljetnica Barcelonskog procesa, koji je postavio temelje za stvaranje Unije za Sredozemlje.
Turistička organizacija Herceg Novog podiže kapacitete privrede
U organizaciji P.R.A. d.o.o. iz Beograda, a pod pokroviteljstom Turističke organizacije Herceg Novog, u petak i subotu, 2. i 3. juna u hotelu Palmon Bay Hotel & Spa u Igalu, se konferencija Four Seasons Conference in Tourism (Turizam četiri godišnja doba) sa temom DIGITALNOG MARKETINGA U TURIZMU. Vodeći marketinški stručnjaci agencija P.R.A. i Poslovne škole za public relations prenijeće znanja i vještine vođenja društvenih mreža i uopšte onlajn komunikacije, učesnicima Konferencije, i naučiti ih kako biti kreativan, drugačiji, jedinstven. Učešće za ljude iz turističke privrede je besplatno, a svi zainteresovani mogu da se prijave putem zvaničnog sajta Konferencije www.fourseasonsconferences.me
Iako se zove konferencija ovaj program je više trening podizanja komunikacijskih kapaciteta, rekla nam je Milja Matković Vitorović, direktorica Turističke organizacije Herceg Novog. Učesnici će prvog dana Konferencije steći praktična znanja kako da izgade i održavaj sajt, kako da šalju e mailom svoje njusletere, kako da se oglašavaju na Google-u. Naučiće kako da budu kreativnu sa svojim sadržajem na društvenim mrežama, kako da snimaju videe i fotografije. Predavači na konferencii su naši vodeći eksprti komunikacija i onlaijn komunikacija Predrag Vujović, predsjednika agencija P.R.A., Petar Travica, Sanela Pajazitović, Marko Mitrović, Dragan Petrović i Vanja Šuberić.
Turistička organizacija Herceg Novog je onoliko uspješna koliko su nam uspješne naše članice, nastavila je Milja Matković Vitorović, direktorica Turističke organizacije Herceg Novog. Od kraja prošle sezone Turistička organizacija Herceg Novog je imala mnogo aktivnosti u promociji naše turističke destinacije. Tokom jeseni, a posebno zime, kao i ovog proljeća, realizovali smo mnogo aktivnosti promocije Herceg Novog kao destinacije. Herceg Novi gostima, pored svih prirodnih vrijednosti I ljepota, pruža kvalitetne kulturne, zabavne, rekreativne sadržaje, a posebno za aktivni turizam na moru i na Orjenu, ali I drugim planinama, koje čine Herceg Novi dodatno zanimljivim i podižu motive za dolazak turista u naš grad. Jako nam je stalo da i nače članice, hoteli, apartmani, izdavaoci smještaja u Herceg Novom, ali I restorani I svi ugostiteljski objekti, kao I ostali koji imaju specifične usluge za turiste, uspješno rade na svojoj promociji, marketingu, na stalnoj, uspješnoj komunikaciji sa svojim gostima. Zato smo i planirali da baš u oblasti digitalnog marketinga, koja danas ima velike mogućnosti, a u saradnji sa P.R.A. I Poslovnom školom za public relations organizujemo ovu edukaciju. završila je Milja Matković Vitorović.
Konferencija
Crna Gora, Boka Kotorska i Herceg Novi imaju potencijale da turistička privreda radi sva četiti godišnja doba, rekao je Predrag Vujović, direktor Konferencije. Ne samo ljetnju sezonu i zimsku, već i proljetnu i jesenju.
Svaka sezona može da ima svoje goste, svako godišnje doba ima svoje prednosti. Bitna je ponuda, ali je danas kvalitet promocije i komunikcije još značajniji. To je ono što, ipak određuje da li će gosti doći ili ne, istakao je Predrag Vujović, predsjednika agencije P.R.A. Nama je cilj da pokrenemo stalnu edukaciju sa ciljem da turistička privreda zaista radi četiri godišnja doba, što i jeste cilj serije edukacija, treninga i konferencija, kao i da potencijale Herceg Novog i Boke podignemo na najviši nivo. I ljudske, i kulturna-istorijske, a posebno potencijale u oblasti marketinga, PR i komunikacije, završio je Predrag Vujović., direktor Konferencije i predsjednika P.R.A. agencija.
Izložbom slika pod nazivom „It is not what it seems“ („Nije ono što se čini“) akademska umjetnica Meltem Uldes iz Turske predstaviće se crnogorskoj likovnoj publici i to u četvtrak, 1.juna u 20 sati u Gradskoj galeriji Kotora.
Meltem Uldes je do 2017. godine radila kao profesor na Fakultetu likovnih umjetnosti Sveučilišta Halic u Istanbulu. Od 2017. živi u Palermu-Italija, gdje je nastavila svoj umjetnički rad i akademske studije.
Nakon završenog fakulteta komunikacija (Sveučilište Marmara-Istanbul) magistrirala je i doktorirala Istoriju umjetnosti na Univerzitetu u Istanbulu. U tom je razdoblju učestvovala u studijama umjetnosti u Francuskoj, SAD-u i Turskoj.
Uldes je imala šest samostalnih izložbi i učestvovala na mnogim kolektivnim izložbama, uključujući međunarodne u Grčkoj, Libanu, Maroku, Pakistanu i Engleskoj.
Piše umjetničke kritike i članke u umjetničkim časopisima, stoji u najavi koju potpisuju galeristi, akademski slikari Daliborka Kordić i Milenko Premović.
Srbi na sjeveru Kosova nastavili su proteste protiveći se ulasku albanskih gradonačelnika u zgrade općina koje i dalje osigurava KFOR, ali je situacija mirna, dok SAD i EU pozivaju na deeskalaciju napetosti i povratak dijalogu.
Zaposleni u lokalnoj samoupravi i građani okupili su se ispred ograde podignute u Zvečanu i razvili 250 metara dugu zastavu Srbije, stojeći naspram bodljikave žice koju je postavio KFOR.
U Leposaviću su građani okupljeni na prosvjedu na bodljikavu žicu postavili šestokraku zvijezdu na žutoj podlozi, asocirajući na stradanje židova pod nacistima i život u getu.
Dvojica Srba, uhićenih poslije sukoba s pripadnicima KFOR-a i kosovske policije, prebačeni su u sudski pritvor u Prištini.
Predsjednik Srpske liste Goran Rakić zatražio je od dužnosnika europske pravosudne misije (EULEX) njihovo oslobađanje.
Na popisu zahtjeva je i povlačenje specijalaca kosovske policije (ROSU).
Srpska lista, koja je bojkotirala lokalne izbore 23. travnja na kojima su albanski kandidati izabrali za gradonačelnike, sada traži da oni ne dolaze u zgrade općina na sjeveru.
Na sastanku su dužnosnicima EULEX-a zatraženo je da se, nakon ispunjenja tih zahtjeva, povuku sve specijalne postrojbe kosovske policije s cijelog teritorija sjevera i da započne formiranje Zajednice srpskih općina, što je uvjet Beograda za nastavak dijaloga s Prištinom.
Veleposlanik SAD-a u Beogradu Cristopher Hill izjavio je danas da će Priština snositi posljedice, jer nije poslušala savjete Sjedinjenih Država u pogledu zauzimanja općina na sjeveru. Hill je rekao da će se to odraziti na odnose s Washingtonom i podsjetio na upozorenje državnog tajnika Antoniya Blinkena koji je izravno najavio posljedice u bilateralnim odnosima.
“Trenutna situacija je opasna i neodrživa”, upozorio je danas šef eurodiplomacije Joseph Borrell poslije sastanka s kosovskim premijerom Albinom Kurtijem na konferenciji u Bratislavi.
Borrell je rekao da je neophodna hitna deeskalacija sukoba i povratak radu na sporazumu koji su prihvatili Beograd i Priština u Bruxellesu 28. veljače, te aneksu tog sporazuma iz Ohrida 18. ožujka.
Kurti je, prema izvješću beogradskih medija iz Bratislave, rekao da postoje dva puta do rješenja – prvi da se ljudi povuku s ulica, a da se potom smanji broj policajaca i drugi da se brzo, u potpunosti primjene dogovoreni sporazumi.
Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR) i Opština Kotor u saradnji sa Organizacijom žena Risan i OŠ “Veljko Drobnjaković” u Risnu organizovalo je povodom Svjetskog dana bez duvana izložbu radova učenika/ca iz crnogorskih osnovnih škola na temu “Život čini zdrava hrana bez duvana”.
Izložbu je u OŠ „Veljko Drobnjaković” otvorila je Bojana Petković, sekretarka sekretarijata za kulturnu baštinu Opštine Kotor.
Naglašavamo, po ko zna koji put, da je od posljedica pušenja kao jedne od najtežih bolesti zavisnosti samo u prethodnoj godini, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svijetu umrlo preko šest miliona, a u Crnoj Gori preko 1.500 osoba.
Foto CDPR
Povod za Izložbu je kao što smo naveli Svjetski dan bez duvana, koji se u svijetu obilježava Odlukom Generalne skupštine Ujedinjenih nacija od 1988. godine.
Za moto ovogodišnjeg 31. maja (World No Tobacco Day 31. May 2023.), SZO (WHO) je odredila temu: „Hrana nam treba, a ne duvan” („We need food, not tobacco”).
Ugostitelji Instituta Igalo, koji osam dana protestuje po sat vremena u vrijeme ručka i večere, apelovali su na premijera Dritana Abazovića da im se hitno isplate dvije plate i potpiše kolektivni ugovor koji je poslat Vladi prije 20 dana.
Okupljenima ispred ulaza u restoran Instituta prilazili su pacijenti i kolege fizioterapeuti i pružali podršku, prenosi portal RTCG.
U Institutu Igalo trenutno se liječe pacijenti iz Crne Gore, Norveške, Holandije i brojnih evropskih zemalja, uz nevjericu da osoblje koje im pruža vrhunske usluge, za taj posao mjesecima ne dobija platu. Ugostitelji nijesu primili četiri plate.
Konobari i kuvari izražavaju protest okupljanjem ispred restorana, dok su vrijeme posluživanja obroka skratili na sat vremena.
Šef restorana Veselin Vuković kazao je Radiju Crne Gore da se maksimalno trude da gosti i pacijenti ne osjete njihovu muku.
“Nijednog trenutka ništa nije falilo od hrane ili pića, a ljubaznost osoblja je kao u najbolja vremena. Za naše probleme Vladu kao da nije briga. Niko nas nije obišao, čujemo samo obećanja preko medija. Ministar zdravlja nikada nije obišao Institut”, rekao je Vuković.
Konobar Rade Miljanić u ime kolega apeluje na Vladu uoči sjutrašnje sjednice da ispuni obećanje i uplati najmanje dvije plate. Jednako je važno i potpisivanje kolektivnog ugovora, kako bi konačno radnici prestali da tužbama naplaćuju nepravilno obračunate zarade.
Ugostitelje podržavaju i kolege fizioterapeuti.
Marina Spasić je objasnila gdje još nalaze motiv za rad.
“Kad dođe beba od dva mjeseca sa majkom i kada se svi skupa borite i vidite rezulatat na kraju, vidite nakon nekog vremena koliko ste pomogli tom djetetu, to nema cijenu. To nas drži. Institut treba proglasiti nacionalnim dobrom Crne Gore”, kazala je Spasić.
Dugogodišnja konobarica Bosa Pijanović je rezignirana i kaže da “sit gladnome ne vjeruje, niti zdrav bolesnome”.
“A svi smo mi od danas do sjutra i svakome se može desiti da mu treba liječenje u Institutu. Politika me ne interesuje, samo apelujem na Vladu da shvati da i mi moramo od nečega živjeti”, kazala je Pijanović.
Ukoliko do petka ne budu ispunjeni njihovi zahtjevi, ugostitelji će, kako su kazali, radikalizovati proteste.
Izložba ikona i fresaka digitalno obogaćenih u proširenoj i virtualnoj stvarnosti pod nazivom “Budvanski manastiri na raskršću milenijuma”, koju si osmislili autori Marko Kentera i mr Lucija Đurašković, biće otvorena u četvrtak, 1. juna u 20 sati u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović”, a dio izložbe će biti predstavljen u galeriji „Marko Krstov Gregović” u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu. Postavka obuhvata savremeni pristup i upotrebu najsavremenije elektronske opreme koja segmente manastirskih kompleksa, arhitekturu, slikarstvo i riznicu čini lako razumljivim najširem krugu posjetilaca. Ovaj naučni i stručni projekat, u seriji od velikih predprojekata u kandidaturi za Evropsku prijestonicu kulture “Budva – Boka 2028”, organizovan je u saradnji JU Muzeji i galerije Budve sa “LiveView studiom” iz Beograda i Turističkom organizacijom opštine Budva, uz nesebičnu pomoć Mitropolije Crnogorsko primorske, sa blagoslovom Mitropolita Joanikija.
-Predstavlja prvu izložbu digitalno obogaćenih eksponata, ikada organizovanu u Crnoj Gori, koja povezuje orginalne ikone budvanskih manastira i najmodernije tehnologije u proširenoj realnosti. Cilj izložbe je stvaranje interaktivne, savremene prezentacije duhovnog i kulturnog naslijeđa svih manastira sa teritorije Budve, kombinovanjem autentičnih artefakata i konvencionalnih eksponata sa novim tehnologijama i digitalnim instalacijama, saopštila je Slavica Radoman iz PR sektora TO Budva.
Objašnjava da posebno mjesto na skali mješovite stvarnosti (XR) zauzima Augmented reality odnosno proširena stvarnost (AR), novi mediji koji ima potencijal da integriše sve ostale medije i kao takav postane dominantan masovni medij u 21. vijeku. Kada se sve to uspješno spoji sa autentičnim duhovnim naslijeđem dobija se nevjerovatan i jedinstven proizvod – izložba koja je pred posjetiocima. U njoj se spaja kreativnost i tehnologija za stvaranje inovativnih interfejsa između digitalnog i fizičkog svijeta na načine koji izazivaju maštu i bude do sada neviđenu duhovnu autentičnu naraciju.
U katalogu koji potpisuju autori Marko Kentera i mr Lucija Đurašković, piše da su “manastire podizali i nadziđivali mnogi vladari od Nemanjića i Balšića, do mnogih, često zaboravljenih i rijetko pominjanih, dobrotvora skrivenih lica i sudbina, ostavljajući za sobom trag u vječnosti”.
Ikone – iz postavke
“Svojom uzvišenom ljepotom i tajnovitom tišinom od davnina privlače putnike i moreplovce, a zadnjih decenija i znatiželjne turiste sa svih strana svijeta. Ako se zagledamo u ta djela skrivena u manastirima Podlastva, Podostrog, Stanjevići, Praskvica, Duljevo, Vojnići, Rustovo, Reževići i Gradište, izražena rukom srednjovjekovnih i savremenih majstora u nesvakidašnjoj harmoniji spoja neba, planina i mora, uvidjećemo da ih, kao najveći umjetnički domet, objedinjuju ne samo vanredno skladni arhitektonski spojevi materijala i vještine, već i molitvene suze vjerujućih u uzvratu živih, milosrdnih pogleda na blagim licima svetih, koji kao nijemi odgovori vječno opstaju skamenjeni u miru manastirskih zidova”, ističe autorski dvojac i dodaje:
“Dok zvona, već hiljadu godina, glasno pozivaju na svetu liturgiju i vežu nas odjekom sa precima koji nas zasjenjuju pred oltarom, ponijećemo dio jedinstvene ljepote i duhovnosti sa sobom i podijeliti plemenitu ljepotu lica svetaca, mučenika i careva, ovom nesvakidašnjom izložbom širom obala Crne Gore i regiona. Ova interaktivna izložba fresaka i ikona, protkana najsavremenijim tehnologijama, prikazuje digitalno obogaćene eksponate i simbolički predstavlja još jedan od slojeva bogougodnog kreativnog stvaranja koji se vjekovima talože na temeljima i zidovima budvanskih manastira.”
Kompanije Mercator-CG i trgovinski lanac „Franca“ potpisale su danas kupoprodajni ugovor kojim Mercator-CG preuzima maloprodajne objekte Franca u gotovo svim opštinama u Crnoj Gori.
Riječ je o prvoj akviziciji Fortenova grupe u regionu, kojom kompanija ostvaruje jedan od svojih strateških ciljeva – da uz organski rast, jačanje mreže svojih prodavnica na tržištima jugoistočne Evrope i njihovu dostupnost kupcima, osigura i kroz preuzimanja lokalnih maloprodajnih lanaca.
Transakciju je prethodno odobrila Agencija za zaštitu konkurencije, a njenom realizacijom, Mercator-CG koja posluje pod brendom IDEA, jača svoju ključnu konkurentsku prednost prema potrošačima – rasprostranjenost na tržištu cijele države.
Naime, trgovinski lanac u vlasništvu porodice Franca ima 67 prodavnica, a najviše ih je u Podgorici i to 13, zatim osam u Budvi i sedam u Bijelom Polju. Preuzimanjem novih prodavnica, maloprodajna mreža brenda IDEA raste na gotovo 200 prodavnica, a preuzimanjem 900 zaposlenih u maloprodaji France, pojačava se i značaj kompanije Mercator-CG kao jednog od najvećih poslodavaca u državi jer će nakon ove akvizicije brend IDEA ukupno zapošljavati više od 2.500 ljudi. Mercator-CG je kao poslodavac preuzeo i sve ugovorne obaveze prema svojim novim zaposlenima.
Kupoprodajni ugovor su u ime Mercatora-CG potpisali Ivan Karadžić, izvršni direktor, te Ivan Antonijević i Boško Vuković, pomoćnici izvršnog direktora, a u ime France, suvlasnici udjela i članovi porodice Franca: Hilmija Franca, Hatema Franca, Halida Franca, Sead Franca, Safet Franca i Halid Franca.
Potpisivanju ugovora kojim se finalizuje transakcija prisustvovao je i Fabris Peruško, član Upravnog odbora i glavni izvršni direktor Fortenova grupe koji je tom prilikom izjavio:
IDEA i Franca
„Fortenova grupa je snažno podržavala ovu akviziciju kompanije Mercator-CG jer je ona potvrda da u djelo sprovodimo našu strategiju jačanja regionalne prisutnosti u maloprodaji. Imamo jasnu viziju šta želimo u toj djelatnosti, želimo u svih pet država u kojima poslujemo – kvalitetnu ponudu i uslugu, pristupačne cijene te rasprostranjenost i širinu izbora za potrošače. Već jasno vidimo efekte sinergija u maloprodaji koja je počela s integracijom Mercator-a CG 2021 – od poboljšane implementacije i upravljanja do odlične saradnje s lokalnim dobavljačima, što se, zbog kraćih nabavnih lanaca, u prethodne dvije krize pokazalo kao naša ključna konkurentska prednost. S obzirom da je porodica Franca vrlo kvalitetan proizvođač mesa i mesnih prerađevina, siguran sam da će se dobra partnerska saradnja nastaviti i u ovom slučaju“, rekao je Peruško.
Iz ugla izvršnog direktora kompanije Hilmije Franca, ovo preuzimanje će značiti još bolje pozicioniranje na tržištu naše mesne industrije i kroz zajedničku sinergiju učvrstiti poziciju lidera na crnogorskom tržištu mesa i mesnih prerađevina. Franca će i dalje biti prisutna na tržištu pod tim nazivom, kao jedan od najvećih i najprepoznatljivijih domaćih brendova. „Ono što je za nas najbitnije je da će svih 900 zaposlenih ostati u radnom odnosu u novoj kompaniji“, kaže on i dodaje:
„Postati dio regionalne mreže i udružiti snage sa jednim od najvećih lanaca u Crnoj Gori za nas je od velikog značaja. Izuzetno smo ponosni što će naši proizvodi biti zastupljeni i u svim IDEA prodavnicama i tako još bliži brojnim potrošačima. Ujedno, kao liderima u industriji mesa u našoj zemlji, siguran sam da će ovo partnerstvo otvoriti vrata i za druga tržišta. Fokus kompanije Franca će biti razvojni projekti u smjeru primarno-prerađivačke proizvodnje i jačanje izvoza u zemlje Evropske Unije i regiona. Ono što želim da poručim, da kao i do sada poljoprivredni proizvođači će kroz otkup biti prioritet kompaniji Franca. Vjerujem da će ovaj važan poslovni korak biti početak novih, velikih uspjeha za sve nas“, rekao je Franca.
IDEA i Franca
Ivan Karadžić, izvršni direktor kompanije Mercator-CG je povodom zaključenja transakcije istakao kako nema sumnje da će ovo preuzimanje predstavljati još jedan snažan iskorak u ostvarenju naših poslovnih ciljeva.
„Ovo je važan trenutak u poslovanju kako kompanije Mercator-CG, tako i Fortenova grupe. Pridruživanje lanca trgovina Franca, značajan je korak u našem strateškom razvoju jer nas pozicionira na mjesto lidera na crnogorskom tržištu sa oko 200 prodavnica postajemo jedini lanac koji će biti prisutan u svim crnogorskim opštinama. Naša komanija ovom akvizicijom postaje najveći poslodavac u državi sa više od 2.500 zaposlenih, pa bih iskoristio priliku da poželim iskrenu dobrodošlicu za preko 900 zaposlenih Franca Marketa u naš tim. Srećan sam što će postati dio naše kompanije i što ćemo kao jedan tim nastaviti da ostvarujemo postavljene ciljeve. Ovom akvizicijom i fokusom na svježe, lokalno, trgovačku marku, Super Karticu i digitalnu transformaciju, mijenjamo tržište maloprodaje u Crnoj Gori, unapređujemo uslugu prema kupcima i implementiramo najsavremenije trendove, koristeći snagu grupe kojoj pripadamo“, rekao je Karadžić.
I Zoran Mitreski, izvršni direktor Fortenova grupe za maloprodaju i predsjednik Uprave Konzuma je naglasio značaj realiziovane akvizicije, posebno u svjetlu širenja mreže prodavnica.
„Imamo veliku investicionu dinamiku u sistemu. Prošle godine smo u cijelom regionu otvorili više od 150 prodajnih mjesta od čega 60 novih i 90 preuređenih. Na jesen nam slijedi formalno preuzimanje i integracija France, nastavak investicija, ali i nastavak istraživanja daljih mogućnosti spajanja i akvizicija u maloprodaji“, najavio je Mitreski.
Inače, trgovinski lanac Franca je nastao kao dio kompanije koju je porodica Franca osnovala 1990. krenuvši od nekadašnje mesne industrije „Meso-promet“. Tokom proteklih 30-tak godina razvili su jedan od značajnijih proizvodno maloprodajnih kompanija na području Crne Gore, koja je imala ukupno 1.500 zaposlenih. Svoju je prepoznatljivost na tržištu Franca u velikoj mjeri temeljila upravo na domaćem mesu i mesnim proizvodima s vlastitih farmi, koji su osim na crnogorskom tržištu zastupljeni i na tržištu regiona i zemalja Evropske unije.
Realizovano preuzimanje će ujedno značiti kombinovanje stručnosti, tehnologija, brendova i drugih resursa obje kompanije i omogućiti snažniju poziciju na tržištu, zadovoljenje različitih potreba kupaca, kao i proširenje asortimana prije svega putem ponude vrhunskih domaćih proizvoda.
U Crnoj Gori je u aprilu 2023. u kolektivnom smještaju ostvareno je 112.560 dolazaka i 305.836 noćenja turista.
Podaci Monstata pokazuju da su od ukupnog broja noćenja u kolektivnom smještaju 88,5% ostvarili su strani, a 11,5% domaći turisti.
– U strukturi noćenja po vrstama turističkih mjesta u aprilu 2023. najviše noćenja ostvareno je u primorskim mjestima 86,5%, glavnom gradu 8,7%, ostalim mjestima 2,9% i planinskim mjestima 1,9% – navode iz Monstata.
Najviše turista stiglo je iz Srbije – 11.580, a slijede Njemačka sa 10.307, Francuska sa 7.760, te Velika Brutanija sa 6.019 gostiju.
Kolektivni smještajni objekti uključuju hotele, pansione, motele, turistička naselja, odmarališta, hostele, kampove i sl. Kolektivni smještaj ne uključuje individualni, tzv. “privatni smještaj”(smještaj u kućama i sobama za iznajmljivanje, kao i u turističkim apartmanima).
