Kako tradicija nalaže, kulturno-zabavna manifestacija „Lastovska fešta“ koja se održava 49 godina za redom, sinoć je započela postrojavanjem i smotrom Odreda Bokeljske mornarice iz Tivta, ispred crkve Blažene Djevice Marije u Gornjoj Lastvi, nakon čega je odigrano tradicionalno Bokeljsko kolo, ovog više od 12 vjekova starog memorijalnog udruženja bokeljskih pomoraca, uz muzičku pratnju Glazbeno provjetnog društva “Tivat”.
U organizaciji Kulturno-zavičajnog udruženja „Napredak“ Gornja Lastva, brojni posjetioci su uživali u mediteranskom ambijentu i prigodnom umjetničkom programu, uz zvuke Glazbeno prosvjetnog društva Tivat i muzičkog sastava Kompas iz Ploča.
Lastovska fešta – foto Roko Stjepšević
“Naša misija je očuvanje tradicije, običaja, zajedništva, njegovanje lastovskih običaja. Svih ovih godina trudili smo se očuvati materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu…”, kazala nam je članica KZD Napredak Gornja Lastva, Marija Nikolić.
Lastovsku feštu sufinansira Opština Tivat na osnovu Odluke o manifestacijama iz oblasti kulture, koje se sufinansiraju iz budžeta Opštine kao i Turistička organizacija Tivat.
G.R. (1976) iz Tivta kažnjen je zatvorom u trajanju od 31 dana jer je juče oko 20 sati upravljao vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji of 3,57 g/kg.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru – Ivana Vukasović mu je osim kazne izrekla i zabranu upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju.
Da bi se Institut Dr Simo Milošević spasao nije potrebno obezbijediti samo 7,4 mil EUR za deblokadu računa i dodatnih 800.000 za isplatu dvije neto zarade, već i još oko 6,5 mil EUR koliko iznose dugovi po tužbama zaposlenih, oko 11 miliona za ostale dugove, kao i najmanje 35 mil EUR za njegovu rekonstrukciju da bi bio respektabilna i održiva kompanija. To je ukupno oko 60 mil EUR-a.
Da bi država preuzela potpunu brigu i Institutu, a time i odgovornost trebalo bi i da otkupi akcije u privatnom vlasništvu za oko osam miliona eura.
Ti podaci nalaze se u finansijskim i revizorskim dokumentima, koji se sada razmatraju u Vladi kako bi se pronašlo rješenje. Osim opasnosti po nastavak blokade računa koja bi vodila u stečaj, jednako velika opasnost za prestanak rada Instituta je da izgubi preostale stručne kadrove.
Agencija za osiguranje depozita Srbije je u ima Jugobanke u stečaju, nakon završetka višedecenijskog spora i pravosnažne presude, 18. jula blokirala račun Instituta za 7,5 mil EUR, od ukupno 9,2 miliona eura koliko bi sa svim troškovima mogao sada koštati ovaj spor. Prije pet godina postojala je ponuda da se ovaj dug izmiri sa milion eura, ali je to tada odbijeno.
Nakon razgovora ministara finansija Crne Gore i Srbije Aleksandra Damjanovića i Siniše Malog saopšteno je da su razgovarali o mogućnosti da se ovaj dug umanji za iznos koji Crna Gora potražuje od Srbije na ime ranijeg sravnivanja obaveza o obeštećenjima starih deviznih štediša, kao i da Fond zdravstvenog osiguranja Srbije postane korisnik usluga Instituta ili bude u pretplati za preostali iznos duga. Crna Gora od Srbije na ime duga za staru štednju potražuje oko 1,3 mil EUR.
Kako je tada saopšteno, ostalo je da Vlade dviju država donesu potrebne odluke o prebijanju ovog duga, a da to ne bude nezakonita državna pomoć Institutu, kao i da se dogovori potpisivanje ugovora između Instituta i Fonda za zdravtsveno osiguranje Srbije.
U međuvremenu bi Agencija za osiguranje depozita povukla nalog za blokadu računa. Međutim i to je pravno teško definisati jer je blokada nastala na osnovu pravosnažne odluke a naplata je dio sudskih, odnosno stečajnih vlasti, kojima formalno ne može naređivati izvršna vlast.
Ako bi se ipak račun odblokirao i novac počeo da pristiže, uslijedila bi blokada računa po nekim od tužbama oko 500 sadašnjih i bivših radnika koji ukupno potražuju oko 6,6 mil EUR.
Institut Igalo
Vlada je u junu uplatila Institutu 600.000 EUR za isplatu zaostalih zarada, kako bi spriječila najavljeni štrajk, međutim većina novca je odmah otišla na blokade računa po tužbe zaposlenih i na sudske troškove. Kako Vlada ne može tek tako da uplaćuje novac čak ni kompanijama čiji je većinski vlasnik, pravni osnov za isplatu te pomoći bio je avans Fonda za zdravstveno osiguranje na buduće usluge Institutu njegovim osiguranicima.
Ministar zdravlja, Dragoslav Šćekić, tada je kazao da država pomaže Institutu, jer neće dozvoliti da se brend Crne Gore ugasi, a pozvao je njegov menadžment da pruži svoj maksimalan doprinos i da se odgovorno ponaša.
Premijer Dritan Abazović kazao je tada da je stanje u Institutu teško, ali da se nada trajnom rešenju koje će biti u korist svih.
– Ovo je samo pomoć koja treba da pomogne da prevaziđu trenutnu situaciju. Nakon ovoga treba donijeti odluke i učiniti Institut održivim – rekao je Abazović.
Kako taj novac nije otišao na plate radnika, zaposleni i sada traže da im država isplati tri zaostale zarade.
Predsjednica Sindikata Instituta Marija Obradović ne vidi problem u tome što blokade računa i tužbe zaposlenih onomogućavaju da novac stigne do kompanije.
Ona je Vijestima kazala da ne zna koliko je tačno radničkih tužbi jer one stalno pristižu, kao i da će one pristizati sve dok se ne potpiše kolektivni ugovor koji je kako je kazala, predan na Vladu 11. maja ove godine.
Obradović je dodala da protestima na graničnim prelazima sa Hrvatskom traže ispunjenje njihovih zahtjeva, među njima isplate zaostale tri plate za maj, jun i jul, verifikaciju Kolektivnog ugovora, rješavanje statusa Instituta otkupom akcija manjinskih akcionara, kao i trajno rješavanje pitanja problema isplate Jugobanke.
– Peticije za spas Instituta se potpisuju u cijeloj Crnoj Gori, a sljedeće nedjelje smo u Pljevljima i Bijelom Polju – kazala je Obradović.
Prema podacima iz finansijskog izvještaja za prošlu godinu oko 40% ukupnih prihoda Institut dobije od države. Od Fonda za zdravstveno osiguranje Institutu je uplaćeno 3,25 mil EUR i još 670.000 iz Ministarstva zdravlja za projekat rehabilitacije oboljelih od kovida.
Institut je prihodovao i oko 550.000 eura iz sindikalnih fondova za odmor i rekreaciju radnika, kao i 398.000 za pružanje usluga penzionerima.
Od svih ostalih domaćih korisnika i individualnih pacijenata Institut je lani prihodovao 1,35 mil EUR. Od inostranih korisnika i fondova Institut je lani prihodovao 4,5 mil EUR. Ukupni rashodi bili su 15,2 miliona, pa je ostvaren gubitak od oko 4,3 mil EUR.
Amfiteatar i Piazza Centrale pozornica brojnih dešavanja svakog dana u Luštici Bay
Raznovrstan ljetnji kalendar čini Lušticu Bay središtem dešavanja na crnogorskoj rivijeri – predstave, koncerti i izvedbe međunarodnih festivala svakoga dana izvode se na različitim lokacijama novog grada na obali.
Promocija lokalnog nasljeđa tema je nastupa klape „Maris“ iz Kotora u subotu, 12. avgusta od 20:30 sati u amfiteatru u Marina naselju. Sedmočlana ženska klapa bavi se obradama i izvođenjem pop i mediteranske muzike. Ovom nastupu pridružena je izložba „Mare Ad Astra“ 12 umjetnilkih radova umjetnice Violete Beke Milovanović koja će početi u 19 časova.
Local Culture Pop-up Concert Klapa Maris
Ljubitelje zvijezda privući će posmatranje kiše meteora „Perseid Meteor Shower“ zakazano za 13. avgust iz udobnih lejzi-begova na Marina plaži, uz hranu i piće koji se mogu poručiti u Marina Beach baru. Posjetiocima se savjetuje da instaliraju neku od besplatnih aplikacija koje predstavljaju realističnu mapu zvjezdanog neba kako bi mogli da prate kretanje u univerzumu tokom dogadjaja i na taj način.
„Noviteti su uvijek bili zaštitni znak Luštice Bay, a ovog ljeta posjetiocima predstavljamo brojna nova dešavanja i raznovrsne sadržaje koji privlače publiku različitih životnih doba i afiniteta. Za nas je važno da njegujemo aktivan i zdrav životni stil, u kome će naći mjesta zdravo prirodno okruženje, sportske aktivnosti, probrana ishrana, bogat kulturni i zabavni život i, nadasve, lijepa druženja koja oplemenjuju i povezuju sve nas u zajednicu kojoj želimo da pripadamo“, izjavila je Sonja Banićević, supervizorka događaja u Luštici Bay.Ulaz na sve događaje je slobodan.
Rusko ministarstvo digitalnog razvoja zabranilo je zaposlenicima korištenje Appleovih iPhonea i iPada za rad, izvijestila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na ministra Maksuta Šadaeva.
– Uvedena je zabrana korištenja Apple mobilnih uređaja – pametnih telefona i tableta – za pristup radnim aplikacijama i razmjenu poslovne e-pošte, rekao je Maksut Šadeaev novinarima na digitalnoj konferenciji, objavila je agencija.
– Dopušteno je koristiti iPhone za osobne potrebe, dodao je.
Ministarstvo je izdalo zabranu dva mjeseca nakon tvrdnji glavne ruske sigurnosne službe FSB-a, da je nekoliko tisuća Appleovih uređaja kompromitirano kao rezultat špijunske operacije SAD-a.
Apple je odbacio optužbe. Američka Nacionalna sigurnosna agencija, za koju je FSB rekao da je surađivala s Appleom, odbila je tada komentirati te tvrdnje.
Fešta od ribe i vina u starim Krašićima i ove godine okupila je brojne turiste ali i mještane koji su uživali u zabavnom programu uz besplatnu ribu i vino.
Fešta je i ove godine organizovana na na glavnom pristaništu i obližnjem šetalištu a za sve prisutne, vrijedne domaćice iz ovog tivatskog naselja, pripremale su preko 300 kilograma ribe. Organizatori su obezbijedili i oko 500 litara crnog i bijelog vina kao i besplatan prevoz brodićima iz Tivta.
Ivona Petrović predsjednica MZ Krašići kazala je da su Krašići tipično primorsko mjesto koje je u priodu 70-tih i 80-tih godina prošlog vijeka imalo ribarske fešte koje su bile uobičajena aktivnost.
„Mještani bi se tada okupili, izvukli malo ribe u mreži i uz muziku i vino dešavala su se druženja, odnosno fešte. 90-tih godina ta praksa je prekinuta da bi je grupa entuzijasta iz ove Mjesne zajednice ponovo pokrenula, posle skoro 30 godina, 2019. godine. Uslijedila je opet pauza zbog korone da bi se ponovo fešta desila prošle godine, sada i ove i nadam se da će postati tradicija“, kaže Petrović.
Fešta se i ove godine organizuje zahvaljujući dobroj volji i entuzijazmu prvenstveno mještana ove mjesne zajednice uz podršku Opštine i Turističke organizacije grada.
Fešta od ribe i vina u Krašićima
Direktorica Turističke organizacije Tivat Nina Lakičević zadovoljna je načinom i organizacijom fešte dodavši da su se mještani ove mjesne zajednice zaista potrudili da budu dobri domaćini te da smatra da se niko od gostiju ko se odlučio da bude na fešti od ribe i vina nije pokajao.
„Gosti imaju priliku da degustiraju ribu i vino, ali i da uživaju u lijepim zvucima muzike pored mora. Da su organizatori vodili računa o svemu, govori i činjenica da su organizovali besplatan prevoz brodićima iz Tivta obzirom da Krašići imaju problem sa parking prostorom. Zadovoljna sam što vidim da su ljudi u velikom broju došli na ovu manifestaciju“, rekla je Lakičević.
Ona je kazala da je Turistička organizacija ove godine bila sponzor i podrška za tri ribarske večeri ali da to nije sve kada je riječ o događajima koji se baziraju na degustaciji i gastronomiji.
„U junu smo imali Žućenica fest, imaćemo Lastovsku feštu, od 17.-20. avgusta u marini Porto Montenegra biće upriličen gastro vikend tako da se pokazujemo kao dobri gastronomi i kao neko ko voli da sprema i ugosti“.
Fešta od ribe i vina u Krašićima
Lakičević ističe da su ovoga ljeta u gradu relizovani brojni koncerti i manifestacije a da je za brojne događaje koji nijesu u njihovoj organizaciji, turistička bila podrška. U narednom periodu, u čast uplovljenja broda Jadran i proslave njegove 90. godišnjice biće upriličeno niz manifestacija.
„19. avgusta će tim povodom u Tivtu biti organizovana svečanost, 20. avgusta imaćemo jedriličarsku regaatu, od 23. – 27. u Tivtu će se održati međunarodni festival dječijeg folklora gdje očekujemo oko 300 mališana iz regiona i vjerujem da brojke ali i gužva koja je vidljiva u gradu, potvrđuju da je sezona u punom jeku“ naglašava Lakičević.
Fešta od ribe i vina u Krašićima potrajala je do kasno u noć a goste su zabavljali Glazbeno prosvjetno društvo Tivat, klapa Škuribanda i bend Kuba.
Obilježena 71. godina Bućarske olimpijade - foto Roko Stjepčević
1 od 14
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Brđani - 71. godina Bućarske olimpijade
Olimpijada Đurđevo brdo - otvaranje jul 2023.
U Đurđevom brdu – opština Tivat, u petak je obilježena 71. godišnjica od kada je na tom zogu 1952. godine bačena prva buća na taj način ozvaničeno prvo organizovano takmičenje u ovom sportu u Crnoj Gori, “Bućarska olimpijada“.
Povodom obilježavanja ovog događaja, upriličen je svečani program, koji je brojne posjetioce proveo kroz bogatu povjest o bućanju u Tivtu.
U ime organizatora BK Brđanin posjetioce je pozdravio Mato F. Krstović.
Olimpijski plamen zapalio je Zvonko Vuksanović najstariji član BK Brđanin koji se sa puno emocija prisjetio prošlih vremena:
Prikazani su film o BK Brđanin i stare fotografije koje su podsjetile na dugu tradiciju bućanja u Đurđevom brdu odakle je sve počelo i prve početke takmičenja u ovom sportu.
Prisutnima se obratio Neven Staničić, koji je prezentirao kako je sve počelo kada je u pitanju bućanje u Tivtu, te na potrebu da i bućanje konačno postane olimpijski sport.
Nasljednicima pobjednika prve Bućarske olimpijade davne 1952. godine uručene su plakete zahvalnice.
Brđani – 71. godina Bućarske olimpijade
Posjetioce je pozdravio i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske Davor Božinović koji je porijeklom iz Tivta.
“Pomoć Vlade, kao i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH predstavlja pomoć očuvanja jedne prekrasne tradicije. Tradicije, koju treba čuvati i kojoj moramo dati novi poticaj zbog generacija koje dolaze” – poručio je Božinović.
Davor Božinović – Brđani – 71. godina Bućarske olimpijade
Državni ured za Hrvate izvan RH pomogao je projekat uređenja zogova i prostorija BK Brđanin iz Đurđevog brda koji su ove godine domaćini 67. Bućarske olimpijade.
Nakon kulturnog dijela programa brojne posjetioce zabavljao je Ansambl Toć duboko u noć.
KotorArt Don Brankovi dani muzike, u okviru serijala Pjace od džeza organizuju koncert Njemačkog nacionalnog džez orkestra. Koncert će biti u nedjelju, 13. avgusta, na Pjaci od Kina, sa početkom u 21 čas i 30 minuta. Ulaz je slobodan.
Pod vođstvom Nilsa Klajna, orkestar će predstaviti rezultate četvrtog takmičenja kompozitora BuJazzO, kroz svoj program Muzika budućnosti. Naime, mladi muzičari i aranžeri do trideset godina pozvani su da dostave djela za džez orkestar i/ili vokalni ansambl, 2022. godine. Odabrane radove Orkestar predstavlja u tekućoj 2023/24. koncertnoj sezoni.
Ovaj oficijelni ansambl Federalne Republike Njemačke postoji od 1988. Osnovao ga je Peter Herbolchajmer a trenutno je pod vođstvom dirigenta Nils Klajna. Klajn, ujedno je i saksofonista koji je jedan od najpoželjnijih mladih muzičara na današnjoj njemačkoj džez sceni. Kao saksofonista i klarinetista na međunarodnoj sceni, dobio je džez nagradu ECHO, 2015. godine, i Džez nagradu Javnog servisa Njemačkog radija, 2011. godine. Njegovi projekti i kompozicije za džez i klasične ansamble nastavljaju da nižu priznanja muzičke kritike. Radi kao profesor džez saksofona na Visokoj školi za muziku i ples u Kelnu, od 2016. godine.
Zadovoljstvo nam je ugostiti ovakav orkestar koji se smatra visokokvalitetnom sponom između edukacije, s jedne, i karijere, s druge strane, te odličnom „fabrikom“ talenata iz koje izlaze uspješni džez muzičari. U orkestru su svoje karijere započeli danas poznate džez zvijezde kao što su Til Brener, Rožer Cicero, Julija Hilsman, Tom Gebel, Nils Vogram, Mihael Volni i Nils Vilker. – istakli su iz PR službe festivala.
Nakon Kotora, u ponedjeljak, 14. avgusta u Luštici Bay, sa početkom u 21 čas, nastupa nonet BuJaazzO orkestra a partner događaja, pored Luštice Bay je i Ambasada Republike Njemačke u Crnoj Gori.
U devet hrvatskih zračnih luka u junu je bilo gotovo 1,5 milijuna putnika ili 15,4 posto više nego u istom lanjskom mjesecu, pri čemu su sve luke ostvarile poraste broja putnika, podaci su DZS-a.
U prvoj polovini godine zračne luke uslužile su ukupno 4,1 milion ili 24,4 posto više nego u prvoj polovici 2022.
Porast broja putnika i u junu i u prvoj polovini 2023. pratio je na zračnim lukama i porast operacija zrakoplova, kojih je u junu bilo nešto više od 15 hiljada ili jedan posto više nego u junu 2022., a na razini prvih pola godine gotovo 50 hiljada ili sedam posto više.
Promet tereta je pak na bio manji – u junu za 11,4 posto s 887 tona, a u prvih šest mjeseci za 3,9 posto manji s nešto više od 4.500 tona.
Splitska zračna luka s najviše putnika u junu
Najviše putnika u junu imala je zračna luka Split, 484 hiljada ili 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine, a slijede zračne luke Zagreb i Dubrovnik.
Zagrebačka zračna luka je s 344,9 tisuća putnika u plusu od 18,5 posto, a dubrovačka je s tek nešto manje putnika ili 343 hiljada ostvarila porast od 10,2 posto u odnosu na jun 2022. godine.
Kroz zračnu luku Zadar u lipnju je prošlo 208 hiljada putnika ili 22,1 posto više nego u šestom mjesecu prošle godine.
U zračnim lukama Pula i Rijeka bilo je gotovo 65 hiljada putnika odnosno 26,2 hiljada, što je za sedam odnosno 0,3 posto više nego u lanjsko junu.
S najvećim porastom broja putnika od 171,4 posto, na njih malo više od pet hiljada u junu se ističe zračna luka Osijek.
Otočne zračne luke, na Braču i (pristanište) na Lošinju, također su u plusu u odnosu na jun 2022. – Brač od 30,5 posto, sa nešto više od 2600 putnika, i Lošinj od 22,6 posto sa 190 putnika.
Najveći međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, Ujedinjene Kraljevine i Francuske, s kojih je svih prevezeno i više putnika nego u lanjskom lipnju.
