Gradska muzika Kotor će održati svoj Ljetnji koncert 1. jula ispred Katedrale Svetog Tripuna. Ovaj muzički spektakl garantuje uživanje u raznim kompozicijama i postaje manifestacija koja se ne propušta u našem gradu!
“Na cijelom svijetu nema ljepše ništa, od festivala pozorišta”- i to će još jednom potvrditi ovogodišnje izdanje Kotorskog festivala pozorišta za djecu. U nedjelju, 2. jula ključevi grada će biti predati djeci čime će zvanično otpočeti još jedna nezaboravna desetodnevna avantura u našem gradu.
U Risnu nas očekuje bazar rukotvorina od 7-8. jula; i Rimska noć 23. jula.
13. jula će biti otvaranje Međunarodnog festival KotorArt uz proslavu Dana državnosti, a festival će trajati do 14. avgusta.
Međunarodna hidroavio regata MontAdria, posve neobičan događaj na našim prostorima, održaće se u Kotoru i Tivtu od 19-20. jula.
Tradicionalno, 22. jula u Perastu održaće se Fašinada, kojoj će prethoditi Jedriličarska regata “Fašinada cup” (19-22.07)
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva u organizaciji NVU Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva održaće se 20.jula
Prvi put do sada, u organizaciji Turističke organizacije u Kotoru će se održati Festival tribute bendova od 21-22.jula.
U Kostanjici nas 23. jula očekuje Ribarsko veče, a u Morinju 29. jula Morinjska gitarijada.
Međunarodni filmski festival Forteca održaće se u Perastu u periodu od 26-30. jula.
Uz ulaganje od oko 400 miliona eura, u narednih šest godina u Luštici Bay u Tivtu biće završena fazna izgradnja prvog golf terena sa 18 rupa u Crnoj Gori i većeg dijela golf rezidencija koje će zaživjeti već sljedeće godine. Luštica Bay golf nekretnine, pod nazivom Botanika, obuhvataju sedam vila, 12 gradskih kuća i 39 apartmana i prve vlasnike dočekaće tokom 2024. godine. Golf nekretnine su smještene iznad pozicija dvije rupe budućeg golf terena, čija je izgradnja planirana do 2028. godine.
„Gradnja Luštica Bay golf terena je u toku a vrlo brzo će početi izgradnja prvih golf rezidencija. Teren za golf je dizajniran tako da promišljeno koristi pejzaž obronaka luštičkog poluostrva obezbjeđujući pogled na more sa svake golf rupe i rezidencije. Time se svrstava u u elitnu grupu od svega deset procenata golf terena širom svijeta koji se mogu pohvaliti ovakvim iskustvom igranja golfa. Prva edicija The Peaks golf rezidencija, Botanika, nalazi se u okviru jedne od najprestižnijih parcela, iznad rupe 1 i 2, sa pogledom koji se pruža na prve golf rupe, zaliv Trašte i Jadransko more“, izjavio je Daren Tarner (Darren Turner), izvršni direktor razvoja u kompaniji Luštica Development.
Lustica Bay
Prvi kvart, pod imenom Botanika, je realizacija vizije The Peaks naselja, koji obuhvata golf teren i rezidencijalne kolekcije. Projekat arhitekture naselja potpisuje svjetski nagrađivani biro Block 722 i domaći NRA Atelier kojima je ribarska kuća luštičkog poluostrva poslužila kao inspiracija, te se koncept razvio dalje u tom smjeru. Iz prostranih stanova, gradskih kuća i vila pruža se pogled na plavetnilo Jadrana i blagi pejzaž golf terena. Vladaju dominantno prirodni materijali poput lokalnog kamena na fasadama, ali i u nekim unutrašnjim prostorima, dok su drvene površine glavna odlika enterijera.
Botanika postavlja nove standarde izuzetnosti, uz valorizaciju arhitektonskih referenci prošlih vremena, poput kamenih zidova umjesto fasada, potom međa i guvna, dok su drvene površine glavna odlika enterijera. Karakteristika ovih rezidencija je harmoničan spoj enterijera i spoljnih prostora, velikim francuskim prozorima i balkonskim vratima, kojim dominiraju bazeni i prostrane terase, čime se daje puna prednost životu na otvorenom.
Lustica Bay
„Kao čuvar izuzetnog terena koji nam je povjeren,Luštica Development je naporno radila na tome da razvoj golf terena bude pažljiv prema okruženju i nasljeđu i svojevsrtan omaž autentičnosti destinacije. Omogućili smo to kroz pažljivo planiranje niske gustine, održive izvore vode i dizajnerski izraz koji počiva na autentičnim arhitektonskim principima i materijalima. Imajući u vidu ove prednosti, Botanika nudi jedinstvenu priliku za investitore koji žele da iskoriste napredno tržišta nekretnina u Crnoj Gori i priliku da postanu dio rastuće, bezbjedne i vibrantne zajednice Luštica Bay.“ dodao je Tarner.
Botanika je prva stepenica u realizaciji Master plana kojim je predviđeno da u narednih deset godina, uz ulaganje od oko 400 miliona eura, na površini od oko million metara kvadratnih golf terena i naselja bude izgrađeno 130 vila, 520 apartmana, golf hotel sa 300 ključeva i golf klub.
Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović za jesen ove godine najavio je početak gradnje bulevara od Aerodroma do Jaza, dok bi godinu nakon toga trebalo da počne izgradnja bulevara kroz Tivat.
U Jutarnjem programu TVCG, Komnenović je podsjetio da su u Tivtu realizovani brojni infrastrukturni projekti, a da je za veće smanjenje gužvi potrebno sistemsko rješenje kroz igradnju bulevara.
“Ja se nadam da će brzo kineska kompanija koja je izabrana na tenderu početi radove na bulevaru od Aerodroma Tivat do Jaza. Po mojim informacijama ubrzo će početi zemljani radovi, dok na jesen kreću intenzivni radovi”, kazao je Komnenović.
Kaže i da je nedavno sa Direkcijom za saobraćaj dogovoren početak izgradnje bulevara kroz Tivat.
“Dogovoreno je da od septembra 2024. kreću radovi i na izgradnji novog bulevara kroz Tivat od Aerodrma do Donje Lastve”, kazao je Komnenović, u Jutarnjem programu TVCG.
Sezona će biti rekordna
Komnenović kaže da u Tivtu trenutno boravi oko 6.200 turista, kao i da svi pokazatelji kažu da će ovo biti rekordna turistička sezona.
Tivat / foto Boka News
Komnenović je za TVCG saopštio da je u gradu trenutno 10% više turista nego lani i osam odsto više nego rekordne 2019.
“Najave i očekivanja se ispunjavaju i imaćemo bolju sezonu nego 2019.”, kazao je Komnenović.
Među turistima u Tivtu najbrojiniji su, kako kaže, Rusi, gosti iz Srbije, BiH, Turske, Velike Britanije.
“Oko 80% hotelskih kapaciteta u gradu je već rasprodato najave su odlične i kažu da je teško naći krevet u Tivtu do kraja sezone”, naveo je Komnenović.
Nada se i da grad neće imati problema sa vodom i strujom, što je nedavno bio slučaj, kada Tivat nekoliko sati nije imao struje.
Na gradskoj plaži u Tivtu, u četvrtak, 29. juna, biće izveden umjetnički performans rediteljke Dušanke Belade. Performansom koji je posvećen Maji Perfiljevoj, umjetnica će odati počast njenom pjesničkom nasljeđu i proširiti svijest o njenoj vezi s gradom Tivtom.
Dio performansa je i intervencija umjetnice na kući Maje Perfiljeve na Pinama inspirisana potrebom na čuvanje sjećanja jedne žene stvarateljke koja je svojim radom doprinijela kulturi grada Tivta.
Ovaj performans dio je sedmodnevnih umjetničkih rezidencija pod nazivom Škart rezident II, koje ovih dana u Tivtu realizuje Nevladino udruženje ŠkArt. Program ima za cilj da mladim umjetnicima pruži priliku da se bliže upoznaju sa angažovanim umjetničkim praksama i stvaraju u inspirativnom okruženju. Učesnici ovog programa, u saradnji sa renomiranim crnogorskim umjetnicima i mentorima, baviće se istraživanjem društvenog aktivizma kroz formu filma, vizuelnih umjetnosti, i performansa.
Pozivamo građane Tivta da se pridruže ovom jedinstvenom umjetničkom događaju čiji je početak planiran u 22 sata.
Rat u Ukrajini Foto: Oleksandr Ratushniak / Reuters
Ukrajinski vojni dužnosnici tvrde da njihove snage napreduju na bojištu na istoku i jugoistoku zemlje. Rekli su i da osvajaju teren u okolici Bahmuta, koji su ruske snage zauzele prošli mjesec nakon dugih borbi i gotovo ga u potpunosti razorile.
Ne stišavaju se rekacije na pobunu plaćeničke skupine Wagner u Rusiji prošloga vikenda. Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je ona oslabila predsjednika Vladimira Putina, ali nije jasno kako će utjecati na rusku invaziju u Ukrajini. Neke države NATO-a izrazile su zabrinutost zbog dolaska Jevgenija Prigožina u Bjelorusiju. Sjedinjene Države i Njemačka najavljuju da neće postustati u davanju potpore Ukrajini.
Putin posjetio Dagestan
Ruska državna televizija objavila je sinoć snimke posjeta predsjednika Putina udaljenoj južnoj regiji Dagestan uz komentar kako su ga dočekale stotine stanovnika grada Derbenta.
Britanski Guardian ove prizore u kojima se Putin rukuje s okupljenima, neke je čak i poljubio, komentira kao neobičan potez inače tajnovitog predsjednika te navodi da ga je jedan visoki dužnosnik sigurnosti opisao kao “patološki uplašenog za svoj život”.
Analitičari i neki zapadni čelnici rekli su da je Putin oslabljen pobunom pa će vjerojatno htjeti pokazati da je i dalje popularan među svojim narodom.
Nevjerojatno, ali istinito, jutros je s potonulog trgovačkog broda Boka, koji nakon nasukavanja više od 40 godina leži na plitkom dnu pelješkog zaljeva Trstenica, ukradena propela teška između tri i četiri tone. Stupili smo u kontakt s vlasnikom tvrtke koja je uzela propelu, tvrdi da je napravio sve po zakonu.
Stara narodna, dalmatinska pjesma „Oj vapore pukla ti propela“ na Pelješcu od jutros ima novo značenje. U ranim jutarnjim satima, kako su nam dojavili stanovnici Orebića i okolice, primijetili su brod za podvodne radove s velikom dizalicom na provi kako duže vrijeme stoji tik uz olupinu potopljenog broda „Boke“. Budući da ih je prizor zainteresirao, primijetili su da ja brod dizalicom s dna pokupio golemu propelu s kojom je otplovio prema Hvaru. Odmah su obavijestili nadležne službe, policiju i Lučku kapetaniju Dubrovnik.
Na broj Lučke kapetanije u Dubrovniku nitko se ne javlja, a iz Policijske uprave Dubrovačko-neretvanske su tražili upit mailom na čiji ćemo odgovor objaviti naknadno. Neslužbeno doznajemo da je po dojavi policija isplovila policijskim brodom iz Vele Luke u smjeru Hvara ne bi li pronašli sporni brod. Brod koji je jutros pokupio propelu s dna trsteničkog zaljeva u vlasništvu je tvrtke Jadranski ronilački servis d.o.o. iz Šibenika, stupili smo u kontakt s Ivicom Gulinom koji je član Uprave i osoba ovlaštena za zastupanje. Potvrdio nam je da je policija stupila u kontakt s posadom broda, da je pretražila brod, pronašla propelu te da ih je pustila nastaviti dalje prema Hvaru nakon njegovog objašnjenja.
Mještani Orebića, ali i lokalci koji se bave otkupom metala, vrlo dobro znaju o kojoj se propeli radi i tvrde da nema nikakve šanse da je napravljena od tzv. gize, odnosno od legure lijevanog željeza i ugljika. Propele se, kažu, nisu nikad radile od gize pa ni 50-ih godina prošlog stoljeća kad je brod izgrađen za kotorsku Jugooceaniju. Tvrde da je propela napravljena od mesinga, materijala koji u otkupnim stanicama u ovom trenutku vrijedi 3,10 eura po kilogramu, a ako se odjednom preda veća količina metala, cijena doseže do 4 eura po kilogramu. Ako uzmemo u obzir da je propela teška između tri i četiri tone, jednostavno je izračunati kako bi se prodajom propele moglo zaraditi i do 12 tisuća eura.
Nije u novcima stvar, tvrde Orebićani. Oni su, naime, uskoro trebali propelu izvaditi iz dna, očistiti je i staviti na središte Trga Mimbelli, povijesnu jezgru Orebića. Umjesto na glavnom Orebićkom trgu, propela je trenutno na brodu šibenske tvrtke koji se nalazi na Hvaru. Pitali smo Ivicu Gulina zašto nije pitao Općinu Orebić ili Lučku kapetaniju može li uzeti propelu i staviti je, kako ističe, u još uvijek nepostojeći mali pomorski muzej u Šibeniku.
„Koga ću pitati? Nemam koga pitati, propela nije ničija, nitko nije nadležan za nju. Ako je netko hoće natrag, vratit ćemo je. Dolje kod vas nema broda s dovoljno velikom dizalicom koja bi tu propelu izvadila iz dna, ona je trenutno deponirana na brodu koji će sljedeća dva dana biti na Hvaru. Ako je netko hoće natrag, neka me kontaktira, dođe s kamionom i pokupi je“, poručuje Gulin.
Trgovački brod „Boka“ desetljećima je postao dio identiteta Orebićana, da ne govorimo turistička, a pogotovo ronilačka atrakcija. Radilo se o zaista velikom teretnjaku od preko 100 metara dužine, s centralnim komandnim mostom i vlastitim dizalicama za ukrcaj tereta. Brod je 1981. godine doživio nasukavanje nakon olujnog nevremena. Da propela nedostaje primijetio je Dalibor Ćosović, iskusni i dugogodišnji instruktor ronjenja, vlasnik Ronilačkog centra Lumbarda Blue koji gotovo svakodnevno roni oko „Boke“.
„Znam svaki dio „Boke“ detaljno, ronio sam oko olupine na tisuće puta. Glavna je propela spojena na osovinu, nju je nemoguće odnijeti, a druga, veća, je sa strane. Pretpostavljam da je ta propela bila dio tereta kojeg je „Boka“ prevozila kao rezervu nekom drugom brodu. Jutros sam oko osam sati odmah primijetio da propele nema, imao sam masku, ali da nisam, protrljao bih oči jer sam mislio da ne vidim dobro. Promislio sam, ma nije netko valjda ukrao propelu, stvarno smo najgori“, zaključuje Ćosović.
„Boka“ je izgleda ostala bez jedne propele, a kako je krenulo, možda uskoro ostane i bez drugih dijelova.
Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Mirko Mustur i sekretar za komunalne djelatnosti Vasilije Seferović obišli su pripadnike Službe zaštite i spašavanja Opštine Herceg Novi kako bi u razgovoru sa njima provjerili da li je tehnička opremljenost na potrebnom nivou s obzirom na to da je počeo period pojačanog rizika od požara.
Svi pripadnici su izrazili spremnost da budu na visini zadatka kao i prethodnih godina, ali i iznijeli predloge šta bi trebalo uraditi u narednom periodu kako bi bili stvoreni bolji uslovi za rad.
„Prošle godine je bilo teško, imali ste jako puno posla. Žrtvujete se i ispunjavate težak zadatak da zaštitite građane i imovinu i naša je obaveza da vas obiđemo i provjerimo da li je sve spremno, razgovaramo sa vama o problemima sa kojima se susrećete“, kazao je potpredsjednik Mustur.
Komandir Službe Zlatko Ćirović izrazio je bojazan da li će ove godine imati adekvatnu pomoć vazduhoplovne jedinice u gašenju požara, kao što je to bio slučaj prethodnog ljeta.
„Država ima jedan aktivan avion i jednu helikoptersku posadu, za sada. Možda bi bilo dobro da se po ovom pitanju založe zajedno predstavnici sve tri bokeljske opštine kako bi se nešto uradilo, iako je ovo problem države, ne lokalnih uprava“, kazao je komandir Ćirović i dodao da je za gašenje požara na novskom području najefikasniji kanader ili helikopter.
Pojasnio je da je dobra situacija po pitanju broja i funkcionalnosti hidranata na teritoriji opštine i dodao da očekuju postavljanje još jednog kod raskrsnice od magistrale za donji put u Kumboru, kao i vraćanje u funkciju postojećeg ispod Gradskog muzeja.
U cilju unaprijeđenja rada Službe, Opština Herceg Novi je prošle godine kroz prekogranični projekat „Otporna granica“ obezbijedila novo vatrogasno vozilo za intervencije u gradskom i seoskom području sa termovizijskom kamerom i savremenom opremom za gašenje požara.
I ovog ljeta nastaviće program angažovanja čuvara u zaleđu i Savinskoj dubravi, a kontinuirano podržava rad dobrovoljnih vatrogasnih društava na Luštici, u Bijeloj i Prijevoru.
Hercegnovski Vatrogasni dom spada, prema riječima komandira Ćirovića, među pet najbolje opremljenih u Crnoj Gori, a da bi se takvo stanje održalo ukazali su na potrebnu nabavku opreme u narednom periodu kao što je uskočni jastuk koji zbog dotrajalosti više nije u funkciji kao i kamion – cistjerna većeg kapaciteta.
Potpredsjednik Mustur i sekretar Seferović obećali su pomoć u sanaciji mokrog čvora i tuš kabina, a zbog curenja vode i starih cijevi, vlaže zidovi u garaži i magacinu.
Pripadnici novske Službe informisali su predstavnike lokalne samouprave da je za devet njihovih kolega onemogućen odlazak u penziju jer im nije uplaćen beneficirani radni staž.
Wizz Air od 26. oktobra ukida letove na liniji Podgorica – Beč, te na liniji Podgorica – Rim. Kompanije je na obje ove linije letjela prošle zime.
Kako prenosi portal Zamaaero, kompanija tokom zime neće letjeti ni sezonske linije za Katovice i Varšavu – po tri leta nedeljno), te za London, dva leta nedeljno.
Kompanija će i dalje letjeti dva nedeljna leta za Dortmund, isto toliko za Memmingen i Budimpeštu. No, kompanija smanjuje letove za Milano sa tri na dva nedeljno.
To znači da će Wizz Air za Podgoricu ove zime letjeti tek četiri linije sa 8 nedeljnih polazaka. Prošle zime Wizz Air je imao 13 nedeljnih letova na šest linija, pet letova i dvije linije više.
Kompanija Voli Trade na lokaciji postojećeg hipermarketa u Igalu planira izgradnju novog trgovinskog centra. Izgradnja objekta planirana je na parceli površine 6.065 m2, pored magistralnog puta Herceg Novi – Debeli brijeg.
To se može vidjeti u zahtjevu za Odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, koji je investitor podnio Opštini Herceg Novi.
Kako stoji u dokumentu, na ovoj lokaciji već postoji objekat istog investitora, a plan je da se on ukloni prema urađenom elaboratu uklanjanja objekta. Umjesto njega predviđena je izgradnja novog trgovinskog centra.
Novoprojektovani objekat je spratnosti Po(Ga)+Pr+1. Površina etaže prizemlja u osnovi iznosi 2.344,80 m², dok je sprat predviđen u površini od 2.246,01 m². Ukupna bruto građevinska površina trgovinskog centra sa garažom biće 7.995,40 m².
Parking prostor je dijelom riješen na nivou parcele gdje je ostvareno 57 parking mjesta i u podzemnoj garaži koja je projektovana u okviru građevinskih linija i u kojoj je planirano 79 parking mjesta, tako da se dobija ukupan broj od 136 parking mjesta.
Na objektu je projektovano više ulaza u skladu sa namjenom. Sa istočne i sjeverne stane objekta je predviđeno ekonomsko dvorište. Ispred objekta je popločana staza koja spaja parking sa objektom.
U podzemnoj etaži predviđena je garaža. Na prizemlju je smješten hipermarket sa uslužnim restoranom (take and go) i pratećim sadržajima (kuhinja, komore, komunikacije itd).
Na prizemlju je predviđen i poslovni prostor namijenjen za apoteku.
Na spratu se nalaze prateće prostorije (magacini, toaleti, garderobe, administracija u službi hipermarketa itd.), kao i restoran sa kuhinjom i balkonom.
Etaže su povezane sa tri stepeništa, pokretnom trakom (travelatorom), putničkim liftom nosivosti 630 kg i tri teretna lifta nosivosti 2.500 kg.
Osnovna namjena je objekat uslužnih djelatnosti odnosno prodaje robe široke potrošnje (prehrambeni, higijenski i ostali konditorski proizvodi). Skladištenje dospjele robe planirano je na rafovima za euro-palete.
Oko objekta je predviđena saobraćajnica, manipulativni prostor i prostor za parkiranje vozila.
Povodom premijere “Ćelave pjevačice”, predstave tivatskog Centra za kulturu koja je zakazana za subotu, u sali DTV Partizan danas je održana press konferencija
Predstava “Ćelava pjevačica” prva je premijera ovogodišnjeg izdanja Festivala mediteranskog teatra Purgatorije. Ćelava pjevačica, kultno djelo Ežena Joneska, teatar apsurda, antidrama, ozbiljan dramski komad i zahtjevan projekat za Centar za kulturu Tivat.
“Poslije punih šest godina radimo samostalnu produkciju koja će zasigurno predstavljati pečat 18. izdanja Purgatorija” istakao je director CZK Tivat Goran Božović.
On je kazao da se festival, ovom predstavom, vraća izvornoj zamisli festivala mediteranskog teatra I da dobija novu bokešku, mediteransku predstavu.
“Hvala Nevenu Staničiću koji je preveo djelo “po bokeški”, hvala režiseru Jagošu Markoviću koji je bez razmišljanja sa oduševljenjem prihvatio da radimo predstavu, hvala glumcima koji su prihvatili uloge i ostalim članovima autorskog tima za učešće u ovom projektu.
Posebna zahvalnost ide timu CZK koji više od mjesec dana, pored redovnih obaveza i bogatog programskog repertoara ustanove radi na produkciji ove predstave!” rekao je Božović.
On je naglasio da su očekivanja svakako velika te da vlada ogromno interesovanje publike.
“U prilog tome govori i činjenica da su premijera i dvije reprize rasprodate u rekordnom roku, da smo juče popodne oglasili četvrto igranje mimo programa Purgatorija, koje je rasprodato za par sati, a danas smo oglasili još dva nova igranja za 22. i 23. jul. Ovaj autorski tim obećava spektakularno pozorišno ostvarenje, koje će proslaviti Centar za kulturu u regionu.”
Jagoš Marković reditelj predstave istakao je da posebno cijeni ovu priču, pozorišnu tivatsku, zbog ukusa, zbog toga što se u ovom vremenu sve ruši, a ovdje se zaista pravi pozorište.
“I to je za veliko poštovanje. Drago mi je da sam bio dio toga. A sad, Ćelava pjevačica – apsurd, besmisao, komedija, komedija, komedija. Ali na temu ovog što rekoh, uvijek je ispod komedije drama. Predstava je jako ozbiljna ali ja neću da sugerišem publici. jer ja želim da se narod smije. Kad je besmisao? Kad nema boga. Kad nema ljubavi. Kad nema ljubavi onda čovjek misli da je on bog, i gotovo. Postaje taj apsurdni svijet. Vidimo šta se čini na planeti. Međutim, ti dragi likovi kojima premještanje u Boku daje poseban šarm,posebno u tumačenju vrsnih glumaca, ti dragi ljudi u toj svojoj potrazi za ljubavlju, u nemogućnosti da vole, u mogućnosti da vole, i tom ludilu strasti, tim krivicama i inatima, gradiraju, i mi počinjemo da ih volimo, da se identifikujemo, da se prepoznajemo, i da se smijemo sebi. Ni bolji ni gori od njih”, rekao je Marković.
Neven Staničić koji je prilagodio tekst predstave bokeškom govoru podsjetio je kako nastala ideja da se ova predstava realizuje.
Purgatorije
“Nastala je 2018. na Ljetnjoj pozornici kada smo pričali Jagoš Marković i ja. Da je stavimo u Boku kao eksperiment. I njemu se to dopalo. Trebalo je punih 5 godfina, jer je trebao onaj treći u priči. I ja zahvaljujem tim trećim, posebno Goranu Božoviću, direktoru Centra, koji je ušao u ovu priču. Ovo je sve rađeno i pisano da bi režirao Jagoš. To vam kažem iz prve ruke. Njegovo razumjevanje Mediterana i Boke je veliko, i zato je postao punopravni član Boke, ja ga proglašavam. Svaka civilizacija zaslužuje svoju Ćelavu pjevačicu. Nema apsurda bez civilizacije, prosta društva nema oko čega da prave apsurd. Nije apsurdno, ali ovim djelom smo svi osjetili potrebu da damo omaž Boki, koji ona zaslužuje. Nadam se da će to prihvatiti publika. Krenuli smo od humora, ali ima dosta eksperimenta. Drago mi je da je ovo došlo na scenu, da ga predstavimo Boki i Bokeljima i široj javnosti. Glumci su se stvarno posvetili ozbiljnom radu, a to nije samo jezik nego i karakter i psiha nas u Boki” rekao je Staničić.
Glumica Olga Odanović kazala je da je riječ o timskoj predstavi I ulozi koju nije lako igrati.
“Ja obožavam Mediteran i zahvalna sam što sam pozvana da budem deo projekta. Mislim da će ova predstava biti jedna od mojih omiljenih. Dosta smo bili i u panici i u strahu da li ćemo savladati bokeški jezik. Velika podrška bili su na ovdašnji glumci, posebno Dubravka. Bićemo srećmi ako kod publike izazovemo osmeh. Jeste ovo komedija, ali u komediji su uvek ljudi sa velikim problemima. I to bude duhovito kako se oni bore sa tim problemima. Ako izazovemo empatiju i emocije biće dobro. Jagoš je na listi reditelja broj 1 koji ume da emociju prenese na publiku. Majstor je u tome. Ćelavu pevačicu sam igrala na Akademiji i uopšte se ne sećam. Mislim da ću se ove predstave sećati. Jako dugo” kazala je ona.
Glumac Branko Vidaković istakao je da je briljantan prevod teksta na bokeški te da je tekst zanimljiviji od originala.
“Jagoš i ja se znamo dugo. Moja jedna od prvih velikih predstava Učene žene, radio sam sa Jagošom, davno još. Osim što je sjajan reditelj on je i prijatelj. I to ne samo kad je dobro, nego i kad stvari ne idu kako treba. On je podrška glumcima. Kad me pozove Jagoš, ja nemam puno dilema. Nadam se da smo uspeli sa ovom predstavom”, rekao je Vidaković.
“Svi mi znamo šta je apsurd. Znamo da postoji od kako postoji čovek. Preneli smo ga na scenu. I videćete kako smo to uradili. Nekako je sunce prešlo na moju stranu ulice i ja sam svima vama zahvalna na poverenju i radosti igre. Vi ste nas u ovih mesec ipo dana prihvatili kao svoje i hvala vam”, kazala je glumica Sandra Bugarski.
Glumica Dubravka Drakić kazala je da su rijetke prilike da radite predstavu, bez obzira što igrate sa velikanima regionalnog glumišta, uživate u međosobnom povjerenju i prepoznavanaju zajedničkog cilja, nego i da maštate i da ne brinite da li će vam ta mašta biti zamjerena.
“Nego plivate u tome, puštate se u toj vodi, toj igri, radosti igre. Dozvoljavate svojoj mašti da se razigra , čak i u godinama kad mislite da su to tempi pasati. Veliko mi je zadovoljstvo što sam dio ovog projekta, što učestvujem u predstaviu Tivtu, koja na veoma zanimljiv način korespondira sa savremenim trenutkom. Mislim da će mladi obožavati ovu predstavu. Apsurd je svevremen, nama pripadajući, a rijetko imamo prilike, što kaže Jagoš, da ga prepoznamo” kazala je Drakić.
“Ja ću isto iskorstitipriliku da se zahvalim djelatnicima Centra za kulturu. Ja se ne osjećam kao kod kuće, već sam kući. Došao sam doma da igram predstavu.Uvijek mi je ovdje lijepo. Sa strahom sam ušao u apsurd jer ga nisam nikad radio. Ali sam znao da je tu Jagoš koji će mi pomoći, da će me navesti gdje da vozim ovog nježnog fašistu. Moja profesorica govora, Dubravka, mi igra ženu Uživam u radu na ovoj ulozi. I ljubavi njih dvoje, koja postoji negdje duboko. Bilo me je strah apsurda, a sad me strah što me ništa više nije strah na sceni. Jedva čekam premijeru” – naglasio je glumac Momčilo Otašević.
