Kupuju dva feribota svojim novcem

0
Kupuju dva feribota svojim novcem
Luka Bar

Odbor direktora Barske plovidbe zaokružio je finansijsku konstrukciju za kupovinu dva feribota koji bi saobraćali do Barija i Ankone i tražiće dopunu dnevnog reda sjednice Skupštine akcionara, zakazane za kraj juna, tačkom koja će se odnositi na to, pišu Vijesti.

Uz to, tokom ljetnje sezone od 28. juna do 6. septembra povezivanju obala Italije i
Crne Gore biće putem fery linije koju će umjesto riječke kompanije Jadrolinija, obavljati Tnitsea Shipping Madeira, sa brodom Ionian star, za koji će barska firma biti agent.

“Biće tražena dopuna dnevnog reda sjednice i što je bitno naglasiti Odbor direktora ima podršku manjinskih akcionara za kupovinu brodova bez pomoći Vlade. Plan je da se renovira zgrada Barske plovidbe u centru Bara i da se na tržištu prodaju 32 stana u toj zgradi koja stoji napuštena 20 godina“, naveo je izvor lista.

On je objasnio da je u toj zgradi nekada bila Prekookeanska plovidba.

„Od tog novca uz dodatni novac koji prihoduje kompanija od najmanje dva teretna broda finansirala bi se kupovina brodova za obnovu saobraćaja sa Italijom. Dnevni najam od dva broda je 23,27 hiljada EUR i time bi se došlo do sume između pet i šest miliona za kupovinu brodova starosti od 40 do 50 godina“, kazaa je izvor lista.

Za renoviranje zgrade u centru Bara biće ovih dana, kako je objasnio, raspisan javni poziv za izvođača radova, koji posao treba da završi za 120 dana.

On je dodao da je plan da se brodovi kupe od kompanija Adria Ferry, veći brod, i Korzika Ferry, manji.

“Ono što treba istaći kada je u pitanju starost brodova i borodovi koji saobraćaju između Hrvatske i Italije i Albanije i Italije su veće starosti. Hrvatska Jadrolinija saobraća do Italije brodovima Marko Polo koji je star 50 godina i Mobi Zaza, 42 godine. Od Albanije do Italije saobraćaju dvije kompanije Ventouris, čija su dva broda starosti po 43 godina Rigel II i Rigel III, i jedan od 29 godina Rigel VII i brodovi kompanije Adria Ferry – Francesca, 44 godine, i Marina, 30 godina”, objasnio je izvor Vijesti.

On je saopštio da Barska plovidba ima imovinu koja nije stavljena u funkciju skoro 20 godina, a koja se nalazi u centru Beograda u zgradi nekašanje Borbe, u blizini Trga Nikole Pašića.

Odbor direktora sada radi da se i taj prostor osposobi za izdavanje, a koji je u komšiluku prostora kojim gazduje Luka Bar.

Barska plovidba od prodaje svog trajekta Sveti Stefan II u staro željezo u maju 2017. nema adekvatan brod kojim bi održavala redovnu pomorsku liniju između Crne Gore i Italije. Stoga je u posljednjih nekoliko godina sarađivala sa najvećim hrvatskim putničkim brodarom – kompanijom Jadrolinija.

U međuvremnu je i taj posao završen, jer je Jadrolinija prodala trajekt Dubrovnik koji je saobraćao na relaciji Bar-Bari. Brodu koji je prodat u staro željezo je 2016. godine su italijanske vlasti uzele klasu, jer nije bio siguran za plovidbu.

Kotorski maturanti prodefilovali starim gradom, pa slavili u Bečićima

0

Generacija koja će uljepšati svijet i učiniti ga srećnijim i boljim mjestom


Maturanti iz četiri srednjoškolske obrazovne ustanove Kotora- Srednje pomorske škole, Gimnazije, Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” i Resursnog centra za sluh i govor “Dr Peruta Ivanović”, prodefilovali su kotorskom rivom  i Starim gradom i predstavili “cvijet” mladosti generacije 2022/2023. Ponosni roditelji, braća i sestre, bake i djedovi, prijatelji, kao i mnogi turisti, ispratili su ih i pozdravili dok su prolazili kroz špalir, napravljen duž cijele rive, kroz Vrata od Mora, dalje kroz trgove ispred katedrale Sv. Tripuna, Pjacu od Muzeja, preko trga između crkava Sv. Luke I Sv. Nikole (zgrade Muzičke škole) i nazad na rivu. Odatle su put nastavili ka Bečićima, gdje su zajedno sa roditeljima, tradicionalno, uz zajednički bogat program, u hotelu “Splendido” proslavili maturu.

-Svaka generacija je po nečemu posebna, pa i ova. Kao i kod svih umjetnika,  afiniteti naših učenika se razlikuju. Kod ove generacije, čini nam se, najviše.  Mnoge od njih put ċe odvesti na druge fakultete, baviċe se drugim profesijama, neki bliskim, a neki i ne toliko. Želimo im puno uspjeha! Bitno je da su ostali vjerni muzici na neki svoj način. Mi smo u njih ugradili vrijednosti bitne za cio život. Nadamo se da je vrijeme provedeno u našoj školi na njih ostavilo trajni pečat, a da će se školi kroz neko vrijeme odužiti na sebi svojstven način, kao promoteri škole koju su pohadjali, sjutra slati svoju djecu, pratiti koncerte… One koji  nastave da se dalje školuju u muzici očekujemo  na koncertnim podijumima i u našem kolektivu kao kolege.

Srećno djeco u daljem životu, najbolje za vas tek dolazi!, poručili su svojim maturantima direktor mr Mihajlo Lazarević i kolektiv ŠOSMO “Vida Matjan”.

Kotorski maturanti 2023.

U JU Srednja pomorska škola ponosni su na svoje “lučaše”: Dejana Pudar, maturantkinja IV a – Nautički tehničar, laureatkinja je Diplome “Luča A”, a Vladana Tučević sa smjera za Špediciju i njeni vršnjaci sa Nautike – Savo Marić, Andrija Tučević, Andrija Begović,  Ratko Čejović, Kristijan Radović, Savo Sredojević i Dejan Nikolić, svojim primjernim vladanjem I ocjenama zaslužili su Diplomu “Luča B”.

Čestitajući maturantima uspješan završetak srednjoškolskog obrazovanja i početak novog životnog ciklusa, Ratko Petrović, direktor Srednje pomorske škole Kotor, poželio im je da njeguju humane vrijednosti.

-Ovo je trenutak kada vas pratimo u svijet odraslih, svijet koji će obilovati iskušenjima, neće uvijek biti ni lijepo ni lako. Ipak, siguran sam da će vaša mladost i vaši ideali taj isti svijet uljepšati i učiniti ga srećnijim i boljim mjestom.

Ovaj trenutak je emotivan ne samo za vas, već i za vaše odjeljenjske starješine i profesore, a posebno za vaše roditelje!

Budite ljudi -da kroz život koračate uspravno, ponosno, pošteno. Tada će i ovaj svijet postati bolji. Želim vam da budete uspješni porodični ljudi, ali i ljudi koji će imati i zavidne karijere u oblastima kojima se budete bavili. Maturantima koji se opredijele za poziv pomorca, želim mirno more tokom dugih plovidbi i sretne povratke kućama.

Ali zapamtite, nije sve u CV-ju, koji jeste u društvu značajan i predstavljaće važne dijelove vaših života, nije sve u njemu jer će iza njega biti skriven onaj samo vama znani život. I kako naš veliki pisac Ivo Andrić kaže: “to jeste “zaistinska” istorija našeg duha i tijela, ona koja nije nigdje zabilježena, koju niko i ne naslućuje, koja ima vrlo malo veze sa našim društvenim uspjesima, ali koja je za nas i za naše krajnje zlo i dobro jedina važna i jedina stvarna”.

Želim vam da ostanete iskreni, nasmijani, puni elana, da vjerujete u sebe i svoju snagu čak i u teškim prilikama, a biće ih. Savjetujem vam da budete oslonac drugima, ali isto tako i da zatražite oslonac kada vama ustreba.

Budite na ponos svojim porodicama. Zaplovite punim jedrima u život, volite i budite voljeni! Sretno, riječi su prof. Petrovića, koje bi mogle da se shvate i kao univerzalna poruka svim maturantima.

Porodica Anđele Dojkić

Poslije slavlja sezonski rad, pa fakultet

-Provela sam dan u spremanju za ovo slavlje, u “Splendidu” će nam biti program, ja idem sa sestrom i majkom, ko je mogao koga da povede, poveo je. Planiram da ovoga ljeta radim sezonski, upisaću se na odsjek “Menadžment” Pomorskog fakulteta u Kotoru. Pamtim ekskurziju u Beč-Prag-Budimpeštu, a generalno, školovanje je prošlo sa divnim profesorima koji su mi uljepšali školovanje, kao i prijatelji, društvo, sa kojim sam se lijepo uklopila, kaže za Boka news Anđela Dojkić, maturantkinja SPŠ, smjer Špedicija, čiji je otac pomorac, trenutno u Francuskoj. Umjesto tate, nju su u defileu ispratili majka, baba, dva mlađa brata, sestra, stric, brat od strica…

/Tekst i foto: M.D.Popović/

Kuvajt i Crna Gora prvi put povezani direktnom avio linijom, letovi do kraja oktobra

0
Kuvajt i Crna Gora prvi put povezani direktnom avio linijom, letovi do kraja oktobra
Kuvajt – Tivat

Kuvajt i Crna Gora su prvi put povezani direktnom avio linijom. Jazeera Airways počela je operacije na liniji Kuvajt Siti – Tivat. Letovi će se realizovati dva puta sedmično, četvrtkom i nedjeljom do kraja oktobra.

Svečanom dočeku prisustvovali su predsjednik Odbora direktora Aerodroma Crne Gore, Eldin Dobardžić, član Odbora direktora Slavko Vukčević,  direktor Aerodroma Tivat, Vladimir Praščević, direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević…

“I danas imamo sjajne vijesti za našu državu – prisustvovali smo istorijskom letu na relaciji Kuvajt- Tivat. Kompanija koja će od danas do oktobra povezivati Crnu Goru i Kuvajt je Jazeera Airways, a letjeće dva puta sedmično. Uspostavljanje direktne linije između naše dvije države dokazuje pojačano interesovanje bogatih zemalja Bliskog istoka za naše tržište, što mora obradovati sve u Crnoj Gori, ne samo nas u ACG”, rekao je Dobardžić.

Kuvajt – Tivat

Predsjednik Odbora direktora ACG istakao je da se narednih dana otvara još jedna nova ruta: Taškent – Tivat, najavio premijerno otvaranje linije Rijad – Tivat i podsjetio da je nedavno, takođe prvi put, otvorena linija Beč-Tivat.

On je naglasio značaj povezivanja Crne Gore sa zemljama Bliskog istoka.

“Preko Aerodroma Crne Gore, u ključnim mjesecima ljetnje sezone, bićemo povezani direktnim avio linijama sa nizom država tog regiona kao što su Saudijska Arabija, Izrael, Egipat, Dubai, Kuvajt, Kazahstan i Uzbekistan. To je dobra vijest za kompletnu crnogorsku privredu. Povezivanjem Tivta sa glavnim gradom Uzbekistana, Taškintom, kompletiramo sliku interesovanja tržišta koja su za nas potpuno nova. Na taj način, Crna Gora se, kao mediteranska zemlja, pozicionira u dijelu svijeta iz kog do sada nisu dolazili naši tradicionalni gosti”, kazao je on.

Predsjednik OD ACG najavio je i novu liniju Tivat – Brno, dodajućida će na toj relaciji saobraćati naša nacionalna avio kompanija.

“Zadovoljstvo mi je da saopštim da imamo povećano interesovanje sa Češkog tržišta, kao i iz Poljske, sa kojom nas već povezuje nekoliko direktnih linija. Otvaranje novih avio linija, daje nam za pravo da očekujemo odličnu sezonu, možda i rekordnu po nekim parametrima, ali i da budemo optimistični u pogledu prilbližavanja rekordnoj 2019. godini”, poručio je Dobardžić.

Zamjenik regionalnog menadžera u Jazeera Airwaysu, Ahmet Albayrak, zahvalio se rukovodstvu Aerodroma Kuvajt i ACG, na uspostavljanju direktne avio linije.

Kuvajt – Tivat

“Veoma smo srećni što od danas, kada smo započeli direktne letove iz Kuvajta za Tivat, i ovu destinaciju možemo da uvrstimo u našu ponudu”, rekao je on.

Direktorica TO Tivat, Nina Lakičević, istakla je da svako povećanje avio linija doprinosi razvoju turizma, jer su direktne konekcije olakšica za svakog zainteresovanog pojedinca da posjeti našu zemlju.

“Kako je turizam iz godine u godinu postao sve jača privredna djelatnost tako su aerodrom i avio prevoznici prepoznali potrebu za snažnijom saradnjom. Pored veće zastupljenosti gostiju iz Zapadne Evrope sada ćemo zasigurno imati i turiste Bliskog Istoka u većem procentu, sve to zahvaljujući linijama koje kreću već od danas, pa do kraja oktobra. Nove avio linije podsticajna su činjenica ne samo za Tivat, već i za cijelokupni crnogorski turizam”, kazala je Lakičević.

Direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore dr Ana Tripković Marković, iskazala je zadovoljstvo povodom otvaranja direktne linije na relaciji Kuvajt – Tivat, što predstavlja važan korak za Crnu Goru kao turističku destinaciju.

“NTO CG je snažno posvećena diversifikaciji turističkog tržišta, te je otvaranje avio linija ka novima tržištima za nas od velikog značaja. Ove godine su urađeni značajni koraci na putu otvaranja ka tržištu Bliskog istoka, te ćemo pored Kuvajta biti povezani i sa tržištem Saudijske Arabije, posredstvom dvije avio kompanije. Tako je NTO CG intenzivirala promotivne aktivnosti ka ovim tržištima, te učestvovala na Arapskoj turističkoj berzi, a očekuju nas i druge aktivnosti na tržištu Bliskog istoka”, saopštila je Tripković Marković u pisanoj izjavi dostavljenoj ACG.

Združeni polumaturanti Risna, Prčanja i Radanovića defileom i zabavom obilježili kraj devetogodišnjeg školovanja

0

Generacija posebna po spremnosti da pomaže drugima


Još jedna uspješno završena godina, još jedna generacija izlazi iz osnovnih škola u Risnu, Radanovićima i Prčanju, a objedinjeni zajedno, polumaturanti, profesori, roditelji i prijatelji uživali su u druženju defileom kroz Kotor, a kasnije, bez roditelja i na zabavi u Poslovnom centru „Vukšić“.

Iz OŠ „Nikola Đurković“ u Radanovićima na zabavu dolazi 23 učenika-polumaturanata, 13 djevojčica, 10 dječaka, koje je ispratila i direktorka Mare Pržica.

-Danas smo ponosni i srećni da ih ispratimo, dva učenika su nosioci Diplome Luča, Vanja Nedović i Tijana Bubanja, koja je i Đak generacije, pet učenika su odlični (računajući i ta dva), saopštila nam je Vanja Bilafer, razredna starješinka devetog razreda.

Polumaturanti iz Risna

-Pored teorijskog dijela nastavnog programa tokom školovanja smo naučili da budemo složni, da pomažemo jedni drugima, da funkcionišemo kao cjelina. Žao mi je što se razdvajamo, ali se radujem što svako od nas nastavlja svojim putem, pratećii svoje želje. Već pet godina igram u Folklornom ansamblu „Nikola Đurković“ u Kotoru, odlično mi ide, time se za sada bavim samo u slobodno vrijeme, ali, ko zna, možda se jednoga dana posvetim samo folkloru. Upisaću Gimnaziju u Kotoru i nastojaću da nastavim sa aktivnostima u ansamblu, kaže Tijana Bubanja za Boka News.

Razredna starješinka Maja Vidović i Marina Ćirković, direktorka, ispratile su svoj razred od 23 učenika – polumaturanata OŠ „Veljko Drobnjaković“ Risan.

-Jedna jako uspješna i lijepa generacija, imamo  dosta i odličnih i vrlo dobrih i dobrih učenika, a imamo dvije „Luče“- to su Jovan Kuševija i Darija Guberinić. Ova su djeca posebna po tome što su bili prvenstveno dobri drugari, jedni druge su uvijek podržavali, što je veliki plus, jer to se ne viđa često, a oni pripadaju toj generaciji, uvijek spremni da jedno za drugo sve urade, ali takođe su posebna po spremnosti da učestvuju u svim vannastavnim aktivnostima. Osvajali su dobre rezultate i nije mi svejedno što se rastajem sa tako divnom djecom, kazala nam je prof. Vidović.

Prčanjski polumaturanti

Vrata Osnovne škole „Ivo Visin“ na Prčanju uvijek će biti otvorena za polumaturante koji sada, nakon devet godina, odlaze iz nje, poručila je direktorka Petra Ćetković obraćajući se slavljenicima na platou ispred Doma slobode na Prčanju.

– Bili ste dobri đaci, dobri ljudi, mislim da ste lijepo slušali vašu razrednu Tatjanu Došljak i pokušajte da ostanete tako. Imamo jednog polumaturanta „lučaša“ (Jovan Krivokapić), njih pet sa odličnim uspjehom i četiri sa vrlo dobrim, što je divan uspjeh, ali nama je važno što ste pokazali dobrim u mnogim školskim i vanškolskim aktivnostima. Ocjena nije bitna toliko koliko je važan taj vaš odnos prema nama i nas prema vama. Roditelji će imati dosta posla sa vama u srednjoj školi, to je druga sredina, drugi su nastavnici i drugari, veliki su izazovi i za vas i za roditelje, zato više sreće želim njima, a vama zdravlja i uspjeha, poručila je Ćetković.

/Tekst i foto: M.D.Popović/

NIJE VIĐENA OD 1912.U olupini Titanica pronađena zastrašujuća ogrlica: ‘Pogledajte od čega je!

0

Izgubljena ogrlica napravljena od zuba megalodona, nekoć davno najvećeg i najmoćnijeg oceanskog grabežljivca, pronađena je pored olupine broj RMS Titanic, piše Newsweek.

Ogrlica nije viđena otkad je Titanic potonuo 1912. godine.

Ogrlicu je pronašla tvrtka Magellan Ltd s otoka Guernsey u kanalu La Manche. Tvrtka je specijalizirana za podvodne istrage i mapiranje morskog dna. Podsjetimo, Magellan je zajedno s produkcijskom kućom Atlantic Productions iz Londona izradio trodimenzionalnu maketu Titanica, a Atlantic Productions o procesu izrade makete snima dokumentarni film. Da bi se napravila maketa, bespilotne podvodne ronilice 200 su sati plovile oko olupine Titanica te za to vrijeme napravile više od 700 tisuća fotografija iste.

Glavni izvršni direktor Magellana Richard Parkinson rekao je da je otkriće ogrlice “zadivljujuće i prelijepo” te da “oduzima dah”.

Megalodon je izumro prije otprilike 3,6 milijuna godina, a prvi je puta uočen prije više od 20 milijuna godina. Prema Prirodoslovnom muzeju u Londonu, najveći megalodon bio je dugačak između 15 i 18 metara. Usporedbe radi, najveća velika bijela psina u povijesti bila je dugačka tek šest metara.

NIJE VIĐENA OD 1912.U olupini Titanica pronađena zastrašujuća ogrlica: ‘Pogledajte od čega je!
3D MAKETA TITANICA
ATLANTIC PRODUCTIONS/MAGELLAN

Zubi megalodona mogli su biti dugački i 17,5 centimetara. Međutim, fosili zubiju megalodona koji se mogu naći u prirodi najčešće su dugački između osam i 13 centimetara.

Magellan ogrlicu nije izvukao iz olupine jer su se Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija dogovorile da javnost iz olupine ništa ne smije izvlačiti.

Magellan trenutno pokušava otkriti kome je ogrlica pripadala. Umjetna će inteligencija dati doprinos potrazi tako što će analizirati snimke ukrcavanja putnika te kontaktirati rođake putnika.

Auto-putem u CG od početka godine prošlo 760,2 hiljade vozila

0
Auto-putem u CG od početka godine prošlo 760,2 hiljade vozila
autoput Princeza Ksenija, rampa

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 760,2 hiljade vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 27. maja do 2. juna iznosio 33,44 hiljade.

Auto-putem je u prošloj godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo ukupno 1,14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula prošle godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Prvo mjesto za gitaristkinju Kristinu Miljenović

0
Prvo mjesto za gitaristkinju Kristinu Miljenović
Kristina Miljenović

Gitaristkinja Kristina Miljenović osvojila je 1.mjesto na XVII izdanju Međunarodnog takmičenja gitarista “Montenegro International Guitar Competition 2023” koje je održano od 1. do 3. juna u Centru za kulturu Tivat. Ovo je njena 29. nagrada.

Takmičenje se odvijalo u dvije kategorije: solo gitara sa starosnim ograničenjem i kamerni ansambli sa gitarom. Takmičilo se 37 solo gitarista u VII kategorija i 4 kamerna ansambla i to iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Slovenije.

Festival, pored takmičarskih, uključuje i koncertne aktivnosti.
Održan je koncert Al Dina u okviru programskog segmenta Festival Plus 2. juna u Centaru za kulturu Tivat, a 3. juna nastupio je  poznati klasični gitarista i kompozitor iz Hrvatske, Neno Munitić.

Sa sedam godina Kristina počinje svirati gitaru u Školi za osnovno I srednje muzičko obrazovanje ,,Vida Matjan” u klasi profesora Dražena Jokovića, a zatim u klasi profesora Romea Lukšića.

Sada pohađa Umjetničku školu za muziku i balet ,,Vasa Pavić” u Podgorici u klasi prof. Srđana Bulatovića.

Skandiranje “Vučiću odlazi” na protestu “Srbija protiv nasilja”

0
Skandiranje “Vučiću odlazi” na protestu “Srbija protiv nasilja”
Beograd: Peti građanski prosvjed mjesec dana nakog tragedije u školi

Peti protest “Srbija protiv nasilja” izveo je u subotu na ulice Beograda desetke tisuća ljudi koji su u povorci središnjim gradskim ulicama okružili sjedište predsjednika Srbije i smatrajući vlast odgovornom za porast i toleriranje nasilja u društvu, ostavili mu brojne poruke kritike i pozive da se povuče.

Današnji protest je, sudeći po dojmovima sudionika i ocjenama organizatora, najmasovniji dosad.

Prosvjedi na koje je pozvala proeuropska oporba potaknuti su dvjema masovnim pucnjavama početkom svibnja, kada je ubijeno 18 mladih ljudi. Trinaestogodišnji učenik usmrtio je školskog čuvara i devetero đaka, a niti 48 sati kasnije, 21-godišnji mladić ubio je osam ljudi u gradskoj općini Mladenovac.

Današnji prosvjed održan je točno mjesec dana nakon ubojstva u OŠ “Vladislav Ribnikar”.

Prosvjednici vide ubijene i kao žrtve toleriranja nasilja i govora mržnje u javnom prostoru i medijima pod kontrolom vlasti.

Mnoštvo je demonstracije započelo u znak žalosti, pijeteta i protiv nasilja, ali se prosvjed pretvorio u masovan pokret i bunt nezadovoljstva protiv vlasti i predsjednika Aleksandra Vučića. Nizu ranijih zahtjeva prosvjednici su večeras povicima i skandiranjem “Vučiću odlazi” sve glasnije zahtjevali njegovo povlačenje s dužnosti šefa države.

Vlast odbacuje odgovornost, prosvjede vidi kao političke, a prozapadnu oporbu optužuje da “lešinari” na tragedijama.

Vučić je ranije poručio da se vlast neće mijenjati na ulici nego na izborima.

“Nasilje ne rješava probleme, samo stvara nove”, “Tamo gdje je strah tamo živi mrak”, “Nemoj nas omaložavati”, “Ne pričaj danas jedno sutra drugo, nemamo pamćenje zlatne ribice”, “Ovo je za našu djecu, a ne za političare”, “Smijat ću se opet”, … samo su neke od poruka ostavljenih ispred sjedišta predsjednika Republike.

Provladini mediji i tabloidi večeras su prosvjede prvi put nazvali “prozapadnim”. Također, konstatirali su da je jedan registrirani incident, u kojem su pripadnici ultradesničarske skupine Narodne patrole napali stranog turista, psujući mu “majku američku”, “izazvali desničari”.

Organizatori su uoči prosvjeda upozorili na moguće provokacije za kojima će posegnuti vlast da bi diskreditirala prosvjed i zahtjeve upućene vladajućim.

Prosvjedu su pridružili su i brojni glumci, glazbenici, javne osobe, studenti nakon što su zastupnici vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) nazvali “šljamom” glumce koji su podržali prosvjednike i njihove zahtjeve.

Glumci su ovog tjedna objavili proglas nazivajući nasiljem ocjene zastpunika SNS-a, a njihove poruke u kojima ukazuju da su na različite načine javno označeni kao mete o kojima se šire laži, uvrede i klevete, čitane su uz predstave u kazalištima u posljednja dva dana.

Glumce je podržala i udruga glazbenika, a prosvjedima su se pridružili i predstavanici brojnih nevladih organizacija, udruga i sindikata.

“Ne tražimo krivce, tražimo odgovornost”, “Ujedinimo se kako bismo zajedno pobijedili ovo zlo koje je stvoreno i koje se prijeteći nadvija nad nama”, neke su od poruka govornika s večerašnjeg prosvjeda.

– Molim Europu da raspravi s Vučićem to što je dogovorila, a da ovaj narod pusti da nađe svoj demokratski put. Ovo je vapaj za demokracijom, da se podanik pretvori u građanina… Valjda Europi ne trebaju podanici, rekao je novinarima beogradskih medija umirovljeni profesor beogradskog sveučilišta Miodrag Zec.

Organizatori prosvjeda priopćili su da neće biti razgovora s predsjednikom Srbije sve dok ne budu ispunjeni svi zahtjevi građana koji “traže normalnu državu, u kojoj će svi biti sigurni”.

Među ostalim, traži se smjena vodstva RTS-a, ukidanje reality programa i oduzimanje nacionalnih frekvencija komercijalnim provladinim televizijama Pink i Happy zbog kršenja zakona, promicanja nasilja i nemorala i emitiranja programskih sadržaja koji afirmiraju nasilje, kriminal i agresiju.

Na popisu zahtjeva je i smjena ministra unutarnjih poslova Bratislava Gašića, direktora sigurnosne agencije (BIA) Aleksandra Vulina, nakon što je prethodno pod pritiskom javnosti ostavku podnio ministar prosvjete Branko Ružić.

Prosvjedi su potaknuti dvjema masovnim pucnjavama s početka svibnja, kada je ubijeno 18 mladih ljudi koje prosvjednici vide kao žrtve toleriranja nasilja u javnom prostoru i medijima pod kontrolom vlasti, a današnji se održava točno mjesec dana nakon ubojstva u OŠ “Vladislav Ribnikar”.

Večerašnji prosvjed službeno je završen nešto poslije 21 sat, ali je tisuće ljudi ostalo na ulicama i dulje, a novi prosvjed je zakazan za kraj idućeg tjedna.

Kulturna sramota države, Opštine Kotor i Kotorske biskupije

Rijetko se gdje više  nego u Crnoj Gori govori o istoriji i kulturnom nasljeđu koji se stalno upotrebljavaju u ideološko – političkim raspravama i konfrontacijama. Istovremeno  se veoma malo pažnje poklanja zaštiti i valorizaciji  kulturnog nasljeđa, što svjedoči stanje nekih od najvažnijih arheoloških kompleksa, poput Duklje. Ilustrativno je da Ministratsvo kulture nije bilo u stanju da izradi evidenciju kulturnih dobara u državi, tako da niko zapravo ne zna ni koja su  ni u kakvom su stanju.

Ističe  se da se najveći dio kulturno umjetničkog nasljeđa države nalazi u Boki Kotorskoj, posebno u  Opštini Kotor, znatan dio u vlasništvu Kotorske biskupije; pri tome se barata proizvoljnim podacima jer niko o tome nema evidenciju.

Kotor sa okolinom  je još 1979. proglašen od UNESCO-a kulturnom baštinom svijeta, 2017. su kotorske fortifikacije upisane na listu UNESCO-a a 2021. Bokeljska mornarica Kotor je  upisna na listu nematerijalne kulturne baštine svijeta, prvo takvo dobro iz Crne Gore.

Tako je  Kotor  u odnosu na broj stanovnika grad sa najvećom koncentracijom kulturnih dobara na listi UNESCO-a.Par kilometara udaljen od Kotora, Prčanj, nekada jedan od najvažnijih pomorskih centara Boke i Istočnog Jadrana, sa hramoničnim nizom baroknih palaca, kuća i crkava uz obalu je dio ove ambijentalne i kulturne cjeline  Zahvaljujući upravo intervenciji UNESCO-a,  koji je prijetio isključivanjem Kotora sa svoje liste, spriječena je planirana devastacija Prčanja gradnjom neprimjernog građevinskog kopleksa na lokalitetu Glavati kao i puta iznad naselja na padinam Vrmaca.No, UNESCO ne može riješavati  sve probleme; zadatak je države i lokalne zajednice da se brinu o kulturnim dobrima, tim više kada su proglašena svjetskom baštinom.  Na Prčanju pored obalnog puta postoji više velikih zgrada u ruševnom stanju od zemljotresa koji je prije 44 godine pogodio regiju. One su dokaz izuzetne neefikasnosti i nebrige društva, crne rupe na harmoničnom nizu  baroknih zdanja koje ugrožavaju sigurnost saobrćaja i prolaznika.

No, jedna manje vidljiva strruktura , budući da se nalazi na padinama brda Vrmac  na oko 200 m nadmorske visine, je nevjerovatna sramota za državu, Opštinu Kotor,  te za njenog vlasnika Kotorsku biskupiju. Radi se o katoličkoj crkvi posvećenoj Rođenju Bogorodice (poznatoj kao Stara crkva) i groblju oko nje. Ona je jedna od 8 katoličkih crkva Prčanja od kojih su neke građene u srednjem vijeku a druge su barokne. Na Prčanju je prije oko 4 decenije sagrađena i jedna pravoslavna crkva tako da Prčanj ima devet  crkava , a 1130 stanovnika. To je apsoluto, a pogotovo u odnosu na broj stanovnika,  više nego naprimjer na Cetinju. Stara crkva je sagrađena  u srednjem vijeku i bila je župna crkva Prčanja sve do početka XX vijeka. Prčanj je u srednjem vijeku bio malo naselje na padinama brda, dok su tereni pored obale bili vlasništvo katoličkih crkvenih redova i kotorskih plemića.

Stanovnici Prčanja  su u vrijeme mletačke vladavine ( 1420-1797) počeli  da se intenzivno bave pomorstvom da bi u XVII I XVIII v, mjesto postalo značajan pomorski centar čiji su se pomorci isticali hrabrošću u pomorskim bitkama protiv turske flote i gusara a pomorski trgovci razvili unosne poslove širom Mediterana. U toku XVIII vijeka Prčanjani su bili vlasnici oko 200 jedrenjaka  Poslije krize u toku Napoleonovih ratova prčanjsko pomorstvo se  oporavilo u toku austrijske vladavine , da bi zbog konkurencije parobroda propalo krajem XIX vijeka . Pored brojnih istaknutih pomoraca, ratnika i admirala,  Prčanj je dao i brojne  svećenike, biskupe, intelektualce i  umjetnike. Prije svakog odlaska  na plovidbu pomorci su išli u župnu crkvu da se pomole Bogorodici kao i poslije povratka da joj se zahvale. Poklanjali su crkvi zavjetne darove , srebrne pločice  i umjetničke slike sa prikazom rizičnih pomorskih pothvata, oluja, i pomorskih bitaka koje su preživjeli.

Stara župna crkva Prčanj

Crkva Bogorodice  je bila dekorisana brojnim umjetničkim dielima, uglavnom radovima poznatih italijanskih baroknih umjetnika, a u noj se nalazila čudotvorna ikona Bogordice sa Isusom rad italo-kritske škole. Crkva je bila oštećena u zemljotresu 1667 g. ali su je Prčanjani svojim sredstvima restaurirali, proširili, dogradili  kupolu i zvonik   sa satom. Pored crkve postoji i groblje na kome su sahranjeni pripadnici starih prčanjskih porodica, među kojima su heroji mletačko-turskih ratova, svećenici, intelektualci, kapetani, admirali, uključujući i Iva Visina , prvog podanik Habzburškog carstva i južnog Slovena koji je sa svojim jedrenjakom  oplovio svijet. Gradnja nove župne crkve  pored obale je završena 1913. poslije 124 godine do početka  gradnje. To je  najveća crkva u Boki, približno istih dimenizija kao i katedrala u Dubrovniku. I ova crkva, takođe posvećena Rođenju Bogorodice, je izgrađena sredstvima Prčanjana, a pored nje je i novo groblje. Iz stare crkve  u novu su prenensi raskošni oltari, brojna umjetnička djela i liturgijski predmeti. . U staroj župnoj crkvi su se povremeno održavale mise, a obavezno na Dan mrtvih.

U zemljotresu 1979. ova crkva je teško oštećena  Od tada do danas nije učinjeno ništa da se restaurira i zaštiti od daljeg propadanja, Naprotiv, crkva i groblje  su pretvoreni u zapuštenu ruševinu, grobovi su provaljeni i oskrnavljeni, nagrobne ploče sa drevnim natpisima i grbovima polomljene, posmrtni ostaci razneseni. Istina, nekoliko mještana  je pokušalo da spriječi dalje propadanje crkve i groblja ali njihove mogućnosti su bile nedovoljne.  Odnos prema kulturnim spomenicma, posebno hramovima  i grobljima pokazuje civilizacioni nivo društva tako da mučni prizor koji pružaju ova crkva i groblje pokazuju mjeru kulturnog posrnuća  ovog društva. U toku protekle 44 godine od zemljotrresa  država i njene kulturne institucije, Oština Kotor, Mjesna zajednica Prčanj kao ni Biskupija Kotor, koja je vlasnik ckrve i groblja, nijesu poduzeli ništa da spriječe ovu skandaloznu  devastaciju i pokrenu inicijativu za restauraciju ovog važnog vjerskog i kulturno-istorijskog objekta.. Ukoliko se ubrzo ne preduzmu potrebne mjere crkva i groblje će se savim urušiti.Pored dramatičnog stanja ove crkve  i neke od drugih   katoličkih crkva na Prčanju zahtijevaju restauraciju, Monumentalna skalinada župne crkve Rođenja Bogorodice na obali , koju je prilikom kidanja osušenih palmi prije tri godine, firma  Ekoplant iz Podgorice teško oštetila, do danas  nije restaurirana.Sa svim ovim su javnost i odgovorni  dobro upoznati. Tako je prije devet godina objavljen  na portalu Boka news opširni članak sa fotografijama  pod naslovom Prčanj, Stara župna crkva zaboravljena i ostavljena vandalima i zubu vremena, koji nažalost nije imao nikavog efekta.

Prije par godina neki turisti iz Zapadne Evrope zaprepašteni stanjem crkve i groblja su o tome obavijestili UNESCO koji je intervenisao kod odgovornih instituticja Crne Gore i Kotora, bez ikakvog rezultata.Ne vjerurjm da će ovaj članak uticati da se nešto promijeni  ali sam ga napisao iz osjećaja moralne dužnosti , pošto sam uzlaud na to usmeno upozoravao  odgovorne više puta. Nevjerovatno je i sramotno da vrijedno kulturno naslijeđe koje su stanovnici malog Prčanja stvarali prošlih vijekova, brižljivo čuvali i održavali, početkom XXI vijeka država nije u stanju da restaurira . Zbog toga česte izjave političara i predstavnika kulturnih institucija  o brizi za kulturu i kulturno istorijsko nasljeđe djeluju zaista licemjerno.

/prof. dr Antun Sbutega/

Zbog odbijanja alkotestiranja i vožnje pod dejstvom alkohola kazna 2000 eura

0
Zbog odbijanja alkotestiranja i vožnje pod dejstvom alkohola kazna 2000 eura
Alkohol – foto Boka News

Sud za prekršaje u Budvi je u dva hitna postupka izrekao novčane kaznu u iznosu od 2000 eura zbog prekršaja iz oblasti zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima počinjene prethodne noći, saopštio je predsjednik Suda Marko Đukanović.

Budvanin K.J. (57) kažnjen je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,61 g/kg alkohola u organizmu, dok je S.S. (35) iz Podgorice zbog odbijanja da se podvrgne analizi krvi u zdravstvenoj ustanovi, nakon što je odbio da potpiše zapisnik o alkotestu utvrđen mjernim uređajem Alkometar kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1500 eura.

Okrivljenima su osim kazni izrečene i zabrane upravljanja vozilima u maksimalnom trajanju, kao i maksimalan broj kaznenih bodova.