Državna pomoć iz ugovora o izmirenju međusobnih obaveza Agencije za osiguranje depozita Srbije, Jugobanke u stečaju i crnogorskog Ministarstva finansija, u vezi duga Instituta „Simo Milošević“, nezakonita je, ocijenila je Agencija za zaštitu konkurencije (AZK).
Ugovora o izmirenju međusobnih obaveza bilo je predviđeno da se iznos duga Instituta prema Jugobanci umanji za 1,36 miliona EUR, pišu Vijesti.
Taj iznos je Crna Gora potraživala od Jugobanke u stečaju na osnovu duga po staroj deviznoj štednji, pa bi tim poravnanjem dug Instituta prema banci u stečaju bio smanjen na 5,3 miliona EUR.
Iznos od 1,36 miliona EUR Ministarstvo finansija formalno nije isplatilo.
Vlada je u septembru donijela odluku o poravnanju kako bi spriječila blokadu Instituta.
Iz AZK-a je saopšeno da je Savjet na sjednici 15. marta donio rješenje kojim se utvrđuje da je državna pomoć koja je nezakonito dodijeljena Institutu po osnovu ugovora o načinu izmirenja dijela međusobnih obaveza, zaključenog u septembru prošle godine, neusklađena sa Zakonom o kontroli državne pomoći.
“Nalaže se Ministarstvu finansija da, bez odlaganja, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od prijema rješenja, preduzme mjere neophodne za povraćaj neusklađene državne pomoći od Instituta u iznosu od 1,36 miliona EUR“, navodi se u rješenju AZK.
Oni su nalažili Ministarstvu finansija da u roku od dva mjeseca sačini i dostavi im plan povraćaja neusklađene državne pomoći, sa mjerama i rokovima realizacije ili obavještenje o preduzetim mjerama za povraćaj.
Na iznos neusklađene državne pomoći, obračunava se kamata za period od dodjele iznosa, odnosno od 29. septembra do donošenja rješenja o povraćaju i plaća zatezna kamata u skladu sa zakonom kojim se ona uređuje.
Izvor Vijesti, upućen u dešavanja u vezi Instituta, smatra da je moguće da će nakon rješenja Agencija za osiguranje depozita Srbije tražiti uvođenje stečaja u Instutut da bi namirila dug koji on ima prema Jugobanci.
Radnici Instituta trebalo bi da odlože najavljeni štrajk koji je bio planiran za 25. mart nakon što danas Vlada utvrdi plan spasavanja. Iz Sindikata su najavili konferenciju za novinare povodom odluke o odlaganju štrajka zaposlenih, na osnovu zaključaka sa sastanka održanog u ponedjeljak između predstavnika menadžmenta, Vlade i Sindikalne organizacije.
Otpravnik poslova Ambasade Njemačke u Crnoj Gori, Ralf Rojš boravio je u srijedu u prvoj zvaničnoj posjeti Opštini Herceg Novi, gdje je sa potrpedsjednikom Mirkom Musturom razgovarao o više tema značajnih za grad, među kojima je akcenat bio na ekonomskom i kulturnom razvoju Herceg Novog.
Rojš je iskazao interesovanje za projekat obnove tvrđave Španjola, za koji su hercegnovska lokalna samouprava i Ministarstvo kulture i medije prošle sedmice potpisali Memorandum o saradnji, kojim je predviđeno stvaranje kulturnog i kreativnog centra koji će obogatiti ne samo Herceg Novi, već čitavu Crnu Goru. Na sastanku je bilo riječi i o ekonomskoj slici grada u mjesecima izvan turističke sezone.
„Herceg Novi je poznata turistička destinacija za nas u Njemačkoj i svake godine ovdje dolazi na hiljade turista iz naše zemlje, a za mene kao njemačkog diplomatu ovo je bio prvi put da dolazim u Herceg Novi. Sa predstavnicima grada smo razgovarali o više tema, o ekonomskom i kulturnom razvoju grada, ali i o jednom lijepom suživotu raznih naroda u Herceg Novom. Takođe, jedna od tema je bila i EU integracija Crne Gore i koji bi značaj imala za ovaj grad“, kazao je Rojš nakon sastanka.
Prema riječima potpredsjednika Mustura, otvorena komunikacija sa jednom od najznačajnijih zemalja Evropske unije je od posebne važnosti.
„Poseban akcenat je danas bio na temi valorizacije Španjole i uređenju novskih tvrđava. Mislim da smo postigli visok nivo saglasnosti i zaista cijenimo njihovu želju da se u ovaj projekat uključe. Razgovarali smo i o drugim kulturnim vrijednostima našeg grada, privredi, te političkoj situaciji na lokalnom i državnom nivou“, kazao je Mustur i dodao da bi u narednom periodu trebalo uložiti dodatni napor kako bi njemački turoperatori doveli još više gostiju u Herceg Novi.
Sastanku su prisustvovali i ekonomski savjetnik u Ambasadi Njemačke Enis Čindrak, menadžer Opštine Herceg Novi Dušan Vukić i Mitar Kisjelica ispred Sekretarijata za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju.
Predstava “Ubistvo u Orijent Ekspresu” prema romanu Agate Kristi, u režiji Darijana Mihajlovića a u produkciji pozorišta “Boško Buha”, biće izvedena 28. marta u Velikoj sali Centra za kulturu Tivat.
Radnja je smještena u 30. godine prošlog vijeka i najluksuzniji voz tog vremena Orijent Ekspres, prinuđen je da nepredviđeno zastane zbog ogromnog snijega. Događa se brutalno ubistvo, u kome je nesrećni nastradali putnik likvidiran sa osam uboda nožem. Samim tim privatan put kući čuvenog Herkula Poaroa se pretvara u komplikovanu istragu ubistva, jer je voz pun osumnjičenih, a svaki od njih ima navodno neoboriv alibi. Put neustrašivog detektiva počinje u Istanbulu, a ostatak priče dešava se u – Jugoslaviji, između Vinkovaca i Broda. Misterija se lagano komplikuje, posebno što tragovi vode ka prošlosti koja nije razriješena, a tiče se veoma surove stvarnosti.
Do sada se ova dramatizacija igrala samo na Brodveju i u Njemačkoj, na sceni u Berlinu, i to je jedini roman iz bogatog opusa Agate Kristi, koji je Fondacija slavne spisateljice dozvolila za izvođenje u pozorištu.
U predstavi igraju Andrija Milošević, Viktor Savić / Đorđe Kadijević, Jelena Trkulja, Lena Bogdanović, Borka Tomović, Katarina Gojković, Katarina Marković, Igor Damnjanović, Vladan Dujović / Rade Marković, Stefan Bundalo, Branislav Platiša
Prema prevodu pozorišne adaptacije koji je napisala dramaturškinja i književnica Ivana Dimić, autorski tim “Ubistva u Orijent Eskpresu” čine – scenograf Vesna Popović, kostimograf Marina Medenica, scenski pokret – Milan Gromilić i scenski govor Dijana Marojević. Autor dramatizacije je Ken Ludvig.
Ulaznice po cijeni od 15€ mogu se kupiti na blagajni Centra za kulturu Tivat radnim danima od 10.00h – 13.00h, 30min prije filmskih projekcija, 2h prije predstave, kao i putem fakture u dogovoru sa službenicom blagajne pozivom na broj +382 69 342 799.
Rusija je rano jutros započela raketni napad na ukrajinski glavni grad Kijev, pri čemu je ozlijeđeno osam osoba te su oštećene stambene zgrade i industrijski objekti, rekao je gradonačelnik Vitalij Kličko.
To je bio prvi veliki raketni napad na Kijev u posljednjih nekoliko tjedana.
Kličko je u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram rekao da su jedinice protuzračne obrane odbijale napad te da su krhotine projektila pale u različite dijelove grada.
Pogođene zgrade, industrijski objekti i vrtići
“Već ima osam ozlijeđenih kao rezultat napada neprijatelja”, rekao je Kličko.
Dodao je da su ostaci srušenog ruskog projektila pogodili nekoliko stambenih zgrada, industrijskih objekata i dječji vrtić.
Hitne službe su na terenu u različitim dijelovima glavnoga grada i gase nekoliko požara, rekao je Kličko.
Prije toga napali Harkiv, tamo ima mrtvih
Ruski projektil pogodio je kasno sinoć industrijsko područje u sjevernom ukrajinskom gradu Harkivu, usmrtivši najmanje pet osoba i ranivši osam, dok je izazvao veliki požar u tiskari, priopćile su lokalne vlasti.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da se još pet osoba vode kao nestale nakon napada.
Predsjednik Zelenski oglasio se tijekom noći. U video obraćanju istaknuo je kako nema odgovarajuće protuzračne obrane u Harkivu, drugom po veličini ukrajinskom gradu.
Vlada je zbog prenapučenosti azilantskog centra u Ljubljani odlučila izolirati azilantske centre u Brežicama i Središču na Dravi, što je izazvalo val negodovanja
Prijedlog o uspostavi novih ispostavnih centara za azil razmatrat će Odbor za unutarnje poslove Državnog zbora (parlamenta) Slovenije, javlja Anadolu.
Ured za zbrinjavanje i integraciju migranata već duže vrijeme traži nove lokacije za azilantski centar u vrijeme dok je prelazak granice ilegalnih migranata u Sloveniji u porastu.
Vlada je zbog prenapučenosti azilantskog centra u Ljubljani odlučila izolirati azilantske centre u Brežicama i Središču na Dravi, što je izazvalo val negodovanja.
U isto vrijeme upozorava se da i ove godine raste broj neovlaštenih prelazaka granice između Slovenije i Hrvatske.
Do sredine marta policija je obradila više od 7.900 stranaca koji su ilegalno prešli granicu. U azilnom centru u Ljubljani nemaju dovoljno smještajnih kapaciteta.
“Vlada je stoga odlučila uspostaviti dva privremena centra za azil na području Obrežja u općini Brežice i u Središtu na Dravi. Ova je odluka izazvala burne reakcije, posebno u lokalnim sredinama, a protivi joj se i opozicija”, naglašava se.
Slovenska demokratska stranka (SDS) je stoga zatražila hitno sazivanje sjednice Odbora za unutarnje poslove Državnog zbora s prijedlogom da Vlada hitno ukine svoju odluku jer smatraju da odluka predstavlja veliki sigurnosni rizik za lokalno stanovništvo.
Kontroverznom vide činjenicu da je odluka donesena bez saglasnosti i znanja lokalne zajednice.
Na nepodnošljive uvjete u azilantskom domu u Ljubljani prošle godine su ukazivali i državni pravobranitelj i nevladine organizacije. Stoga, Ured za zbrinjavanje i integraciju migranata već duže vrijeme traži nove lokacije za centar za azilante, ali bezuspješno.
Lokalne zajednice pokazuju otpor prema ovim prilagodbama, jer do sada nisu bile dovoljno uključene u integracijske procese.
Kako je rekao Franci Zlatar iz Slovenske filantropije “lokalne zajednice bi mogle organizirati integracijske aktivnosti, za to trebaju imati određeno znanje i finansijska sredstva”.
“Mi smo tu još na početku. Važna je i adekvatna komunikacija s lokalnim stanovništvom, a i njima treba omogućiti sistemska rješenja”, naglašava Zlatar.
Slovenija se još uvijek smatra tranzitnom zemljom, jer većina tražitelja azila vrlo brzo napusti zemlju zbog dugotrajnih azilantskih procedura.
“Što, naravno, također obeshrabruje kandidate da ostanu u Sloveniji, traže prilike da se smjeste negdje drugdje u Evropi”, objašnjava Zlatar.
Zbog porasta zahtjeva za azilom, Ministarstvo unutrašnjih poslova priprema prijedlog izmjena i dopuna Zakona o međunarodnoj zaštiti, koje bi trebale omogućiti brz i učinkovit postupak azila.
Zaštitari su uočili sumnjivog ronioca pored teretnog broda koji je dovozio soju iz Južne Amerike
U Luci Koper zaplijenjeno je 260 kilograma kokaina, a oduzeta droga na tržištu vrijedi oko deset miliona eura.
Kako javljaju slovenski mediji, prije nekoliko dana u luci Kopar zaplijenjeno je 260 kilograma kokaina. Zaštitari su uočili sumnjivog ronioca pored teretnog broda koji je dovozio soju iz Južne Amerike.
Ronioci su pokušali izvući pet velikih vreća iz spremnika balastnih voda.
Nakon brze intervencije, ronioci koji su se skuterom spustili niz rijeku Rižanu su uhvaćeni.
Rečeno je da se radi o državljanima Brazila i Albanije.
Jedriličar tivatskog Delfina, Nikola Golubović, aktuelni vicešampion svijeta u klasi ILCA 6, nije uspio da se probije u zlatnu grupu na Evropskom prvenstvu za jedriličare do 21 godine u olimpijskoj klasi ILCA 7.
Uoči posljednje kvalifikacione regate, Golubović je bio na koti 82 i desetak mjesta ga je djelilo od finala. Međutim, izuzetno jak vjetar ga je onemogućio da ostvari sjajan rezultat.
Do kraja Evropskog prvenstva ostala su još tri dana, planirano je šest regata, u kojima će talentovani tivatski jedriličar pokušati da ostvari što bolji plasman.
Premijer Milojko Spajić iniciraće na narednoj sjednici Vlade razgovor o podizanju spomenika u Herceg Novom za ratni zločin Deportacije, poručeno je iz NVO Građanska alijanasa.
To je premijer obećao na jučerašnjem sastanku sa programskim direktorom Građanske alijanse, Milanom Radovićem i Bojanom Jokić ispred LGBT Forum Progress. Sastanku je prisustvovao i Alen Bajrović iz Herceg Novog, sin žrtve ratnog zločina Deportacije, Osma Bajrovića.
Kako su iz GA naveli na društvenim mrežama sa premijerom su razgovarali o inicijativi za podizanje spomenika u Herceg Novom za ratni zločin Deportacije, te se saglasili oko važnosti njene realizacije za pomirenje, pravdu i budućnost Crne Gore i regiona.
“Premijer Spajić je podržao inicijativu i naveo da će na narednoj sjednici Vlada Crne Gore inicirati ovo veoma važno pitanje, kojem se zahvaljujemo na prijemu i na prepoznavanju značaja ove teme”, naveli su iz GA u objavi na Facebook-u.
Gastro turizam je trend u svijetu, ali njegov uspjeh zavisi od privlačenja gostiju, organizovanog bavljenja destinacijskim menadžmentom i podrške države, ocijenjeno je na konferenciji pod nazivom Kulturne i kreativne industrije i baština, koja je održana u Petrovcu.
Dekan Fakulteta za biznis i turizam Adriatik u Budvi, Rade Ratković, smatra da je za uspjeh gastro turizma neophodno privući goste koji to preferiraju, ali da preduzetnici to ne mogu sami, već da im je potrebno organizovano bavljenje destinacijskim menadžmentom.
„Neophodno je i da u zakonodavstvu implementiramo norme koje omogućavaju umrežavanje u turizmu. To treba da tražimo, a mi to i ne tražimo, koliko vidim“, rekao je Ratković na konferenciji posvećenoj hrani i gastronomiji kao naslijeđu i nematerijalnoj kulturnoj baštini i mogućnostima njene valorizacije.
On je kazao da je gastro turizam danas trend i da je Svjetska turistička organizacija (WTO) u posljednjem barometru, osim digitalnog i održivog razvoja, naglasila njegov rastući značaj.
Ratković je dodao da su zemlje Mediterana zahvaljujući gastro turizmu prevazišle problem „mrtve“ sezone i da u tom periodu dostižu popunjenost do 50 odsto.
Foto Bauo
„Da bi to postigli treba da prestanemo da radimo ono što radimo prethodnih 30 godina, da pretvaramo sela u predgarađa, da sačuvamo nasljeđe, obnovimo baštinu i krenemo organizovano da radimo“, upozorio je Ratković.
Stručnjak za marketing u turizmu i predavač na Fakultetu za kulturu i turizam na Univerzitetu Donja Gorica, Velibor Zolak, smatra da afirmacija kulturne i gastronomske baštine nije moguća bez podrške države, jer komercijalni subjekti to ne mogu sami da rade.
„Država je koproducent etabliranja vrijednosti. Mora se voditi odgovarajuća kampanja i javne i tržišne komunikacije, za koju jedino država može da obezbijedi novac, a tako uložen novac se uvijek vraća“, poručio je Zolak.
On je naveo da gastronomska baština postoji samo u rijetkim okupljanjima porodica, dok se rijetko može vidjeti na trpezama javnih objekata, u restoranima i hotelima.
Predstavnik Adria DMC Budva, Branko Diki Kažanegra, kazao je da bi najprije trebalo da budemo ponosni na gastronomsku baštinu, kako bi joj pomogli da se pojavi na turističkom tržištu.
„Smatralo se da to što imamo nije ono što turisti traže. Ranije nijesmo shvatali da ljudi kod nas ne dolaze da jedu šatobrijan za dvije osobe ili bečku šniclu, a mi smo htjeli da pokažemo da smo dio svijeta. Onda su počeli da dolaze ćevapi i pljeskavice, koji takođe nijesu karakteristični za ove prostore“, rekao je Kažanegra.
Foto Bauo
On je dodao da je i danas situacija ista i da se više cijeni ono što dolazi sa strane, ali da se mora znati šta je autentično domaće.
„Bio sam ubijeđen da je sirnica naša, dok mi u Portugalu nije poslužena ista, sa sirupom od nara. Boraniju na makarulima, za koju sam bio ubijeđen da je naša, jeo sam u najstarijem restoranu u Francuskoj iz 17. vijeka u Sen Mišelu i bila je poslužena sa koljenicom“, objasnio je Kažanegra.
Vlasnik restorana Jadran u Budvi, Krsto Niklanović, rekao je da je za razvoj gastro turizma neophodno imati sirovine, ali i obučene ljude.
Predavač na Fakultetu za biznis i turizam Adriatik u Budvi, Ivo Armenko, koji je bio ministar turizma i izvršni direktor Budvanske rivijere, smatra da je hrana odraz kulture, tradicije i običaja.
Gastronomija je, prema njegovim riječima, nauka, a hotelijerstvo i restoraterstvo veliki svjetski biznis.
Armenko je kazao da svaka zemlja predstavlja i promoviše svoju gastro ponudu po kojoj su se neke destinacije, poput Delkog istoka, Orijenta, Mediterana ili Latinske Amerike, jasno diferencirale.
Armenko je podsjetio da je hotel Sveti Stefan 1972. godine od najrelevantnijeg svjetskog žirija dobio nagradu najbolji hotel na svijetu, za ambijentalne vrijednosti i izvanredne ugostiteljske usluge.
„Atanas Popović je bio utemeljivač visokog ugostiteljstva, koji je kao šef restorana Šumatovac u Beogradu dobio poziv da dođe na Sveti Stefan, čime mu je pružena velika šansa. On je znao da okupi najbolje kuvare tog vremena. Tada sam shvatio da je kuhinja simfonijski orkestar“, rekao je Armenko.
Kažanegra je naveo da je pad crnogorskog glamura u turizmu 70-ih godina prošlog vijeka počeo je unifikacijom i socijalizacijom turističke privrede. On je dodao da smo nekada bili pet odsto prodaje TUI-a, a da smo danas mjesto gdje živimo napravili neuslovnim za život.
„Kako da plasiramo tradiciju kada turista vidi šta smo od svoje zemlje napravili. Ako hoćemo nešto da napravimo, prvo sebi moramo da napravimo normalne uslove za život, pa tek onda turistima zadovoljstvo, jer ako onaj koji pruža uslugu nije zadovoljan, nema ni zadovoljnog gosta“, rekao je Kažanegra.
Armenko je saopštio da je 70-ih godina prošlog vijeka bilo 40 hiljada kreveta u hotelskom smještaju, dok danas postoje „milioni“ u drugim smještajima, a svega 44 hiljade u hotelima.
„To dovoljno govori o razvoju, a što nas je izbacilo iz ozbiljnog turističkog tržišta“, rekao je Armenko.
Predstavnica Turističke organizacije (TO) Budva, Marija Mitrović Andrić, kazala je da je problem crnogorske turističke ponude dubok, od prodaje zemlje, prekomjerne gradnje, do masovnog turizma, čime se gubi kvalitetan turistički proizvod.
Ona je najavila da će TO Budva nastojati da ustanovi načine da se afirmiše gastronomska baština i nađe na menijima restorana.
Međunarodna multidisciplinarna konferencija pod nazivom Kulturne i kreativne industrije & Baština, Gastroheritage, organizovana je prošle sedmice u Petrovcu. Konferenciju su organizovali Društvo za kulturni razvoj BAUO, uz podršku Opštine Budva, Privredne komore i kompanije Golden Group.
Vladimir Putin osvojio je peti mandat na čelu Ruske Federacije. Prema službenim rezultatima, Putin je na trodnevnim predsjedničkim izborima dobio potporu gotovo 88% posto birača.
Glasanje je održano i u okupiranim ukrajinskim regijama, a Kremlj kaže da je odaziv birača bio rekordan – glasalo je 87 milijuna Rusa.
Zapadni dužnosnici kritizirali su ruske izbore, kažu da nisu bili ni slobodni ni pošteni.
U najvećoj zemlji na svijetu glasalo se od dalekoistočnog poluotoka Kamčatke do ruske enklave Kalinjingrada. Stanovnicima anektiranog Krima bili su to drugi ruski predsjednički izbori, a na drugim okupiranim dijelovima ukrajinskog teritorija, poput Donecka i Luhanska, Zaporiške i Hersonske oblasti, prvi.
Da će Putin odnijeti premoćnu pobjedu, znalo se i prije izbora jer njegovi protukandidati nisu imali baš nikakvih izgleda i više se činilo da su se natjecali zbog demokratske forme.
Leonid Slucki čelnik je nikad pretjerano popularne nacionalističke Liberalno-demokratske stranke.
Sedamdesetpetogodišnji komunist Nikolaj Kartinov zamjenik je predsjednika Državne Dume.
Vladislav Davankov čelnik je stranke Novi ljudi koja je na prošlim izborima osvojila malo više od 5% glasova. Putin ih je primio nakon izbora.
Pravih protukandidata nije bilo
Pravih protukandidata na izborima nije bilo. Aleksej Navaljni nedavno je umro u kažnjeničkoj koloniji, Boris Njemcov ubijen je pokraj Kremlja 2015., Mihail Hodorkovski u egzilu je nakon što je 10 godina proveo u zatvoru, a osuđen je za kriminal čim se počeo baviti politikom. Igor Strelkov pritvoren je zbog kritiziranja načina na koji Rusija vodi rat u Ukrajini. Jekaterini Duncovoj i Borisu Nadeždinu, antiratnim kandidatima, kandidatura jednostavno nije dopuštena.
Putin izvan zemlje pobijedio samo u Vijetnamu
Izbori su obilježeni brojnim incidentima na biračkim mjestima. Ponegdje su paljene glasačke kutije, ali najačšće je u njih ulijevana boja. Bacani su i Molotovljevi kokteli.
Ispred ruskih veleposlanstava diljem svijeta bili su dugački redovi za glasanje. Uglavnom mladi ljudi koji su nakon napada na Ukrajinu pobjegli iz zemlje i sada su željeli glasati protiv Putina. Aktualni predsjednik izvan Rusije pobijedio je jedino u Vijetnamu.
Putin će biti na vlasti dulje od Staljina
Nitko ne spori da je Putin stabilizirao Rusiju nakon kaosa i bezvlašća 1990-ih. Povećao je životni standard, vratio Rusiju na svjetsku pozornicu i stekao golemu popularnost.
Istodobno je progonio političke protivnike i neposlušne tajkune poput Berezovskog, Gusinskog i Hodorkovskog.
Godine 2014. anektirao je ukrajinski poluotok Krim i potaknuo rat u Donbasu, a prije dvije godine, zbog pogrešne procjene o snazi ukrajinske vojske, uvukao je zemlju u krvav i težak rat i konfrontaciju s kolektivnim Zapadom, a sve se to sve više osjeća i u Rusiji.
Većina ruskog stanovništva podupire Putina. Tomu pridonosi medijska cenzura i slika predsjednika u javnosti. Nakon početka rata ugašeni su slobodni mediji, a svaka kritika rata i ruske vojske kažnjava se zatvorom. Stvorena je slika da se Rusija s Putinom na čelu bori za svoj opstanak u ratu u Ukrajini.
Iako su dvije trećine Rusa za kraj rata i mir, i dalje podržavaju čovjeka koji je počeo rat, dok su oni protiv u startu diskvalificirani kako bi se izbjegao rizik od mogućeg gubitka izbora. Ovi izbori pokazali su da alternativa Putinu i njegovoj viziji Rusije zasad nije dopuštena. Kada odradi i peti mandat, Putin će imati 77 godina i bit će dulje na vlasti i od samog Staljina – puna tri desetljeća.
