Jedno dijete nastradalo je u petak veče tokom olujnog nevremena koje je pogodilo Novi Sad, ali i nekoliko drugih gradova u Srbiji.
To je potvrdio gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić za Radio-televiziju Srbije (RTS), dok su u novosadskoj policiji naveli da se radi o 12-godišnjem djetetu koje je pronađeno ispred zgrade u Ulici Vuka Mandušića.
Nakon Italije, Slovenije i Hrvatske, jaka kiša, praćena grmljavinom i olujnim vjetrom stigla je u Srbiju u petak predveče.
“Oluja je najviše pogodila Novi Sad, a u pojednim dijelovima tog grada nema struje i vode. Oluja u Novom Sadu srušila je kran na gradilištu na Detelinari koji je oštetio susjedne zgrade”, prenosi Slobodna Evrope.
Komandant vatrogasne brigade u Novom Sadu Stojan Milovac potvrdio je da je u tom gradu spašeno pet osoba, od toga dvoje djece.
Jaka kiša, praćena grmljavinom, zahvatila je Vrbas i Apatin, kao i Bačku Palanku, Sremsku Kamenicu, kao i u veći dio Srema.
To je drugo veliko nevrijeme koje je zabilježeno u Srbiji u samo tri dana, budući da je u srijedu zbog oluje evakuirano 15 osoba širom zemlje.
Dionica od motela Vinogradi do graničnog prelaza Debeli brijeg više nije u mraku.
Nakon puštanja u rad i ovog kraka javne rasvjete u potpunosti je osvijetljen magistralni pojas na teritoriji opštine Herceg Novi.
Projekat je završen zajedničkom aktivnošću Sekretarijata za komunalne djelatnosti, Komunalno stambenog preduzeća i Mjesne zajednice Sutorina, kazao je sekretar Vasilije Seferović.
„Puštena je u rad javna rasvjeta na dionici uz magistralni pojas u Sutorini, u dužini od 700m, od motela Vinogradi do graničnog prelaza Debeli brijeg. Projekat je započeo sredinom godine, a malo je duže trajala procedura kod CEDIS-a da bi se osvijetlio i ovaj dio Jadranske magistrale. Moram istaći da Sekretarijat daje nalog, a izvršilac je novsko Komunalno stambeno preduzeće koje veoma kvalitetno obavlja radove. Sada smo kompletirali posao i javna rasvjeta je postavljena duž cijelog magistralnog pojasa na teritoriji opštine Herceg Novi, od Kamenara do Debelog brijega“, kazao je sekretar Seferović.
Na ovom dijelu postavljena su 23 nova rasvjetna stuba.
Prilikom postavljanja nove ili obnavljanja postojeće javne rasvjete, vode računa da bude zastupljeno i gradsko jezgro ali i ruralni dio, dodaje sekretar Seferović.
„Nedavno je završena javna rasvjeta u Ulici Druge Dalmatinske brigade, zatim na stepeništu Iva Andrića koje povezuje šetalište sa Njegoševom ulicom, potom i u dijelu kod Tonsatija, potez koji povezuje šetalište sa Ulicom Save Kovačevića. Urađen je i produžetak javne rasvjete na Čelima, a skoro je završen sličan projekat na Podima i Kamenom“, kazao je sekretar Seferović.
Sredstva za unapređenje javne rasvjete na teritoriji opštine Herceg Novi planirana su budžetom i iznose 150 000 eura, a to je iznos koji će, uz određene projekte planirane u narednom periodu, biti zaokružen do kraja godine.
Tivatska policija uhapsila je D.O. (58), D.K. (43) i K.V. (54) službenike Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) zbog sumnje da su izvršili krivična djela falsifikovanje službene isprave i zloupotreba službenog položaja.
“Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Tivat su po nalogu nadležnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru uhapsili tri osobe”, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Naime, kako su naveli iz policije, D.O. (58), policijski službenik Odjeljenja bezbjednosti Tivat, sumnjiči se za krivično djelo falsifikovanje službene isprave.
“Sumnja se da je D.O. tokom 2019. godine sačinio izvještaj gdje konstatuje da jedna osoba iz Tivta ne prolazi kroz prekršajnu evidenciju Odjeljenja bezbjednosti Tivat, namjerno zanemarujući činjenicu da je protiv pomenute osobe podnesen Zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka i dobijeno rješenje Suda za prekršaje u Budvi – Odjeljenje Kotor kojim je proglašen krivim za predmetni prekršaj, kao i da je, takođe tokom 2019. godine, sačinio službenu ispravu – izvještaj o terenskim provjerama u koji je unio neistinite podatke da protiv te osobe nije pokretan prekršajni postupak u posljednje tri godine, a koju službenu ispravu je ovjerio službenim pečatom”, kazali su iz Uprave policije.
Navedeni dokument je, kako dodaju iz UP, izdao na zahtjev Filijale za građanska stanja i lične isprave Tivat, i tako “omogućio toj osobi da mu se izda odobrenje za nabavku oružja, te nakon toga i dozvola za držanje i nošenje oružja”.
Iz UP navode da je uhapšena i D.K. (43) iz Mojkovca, stalno nastanjena u Kotoru, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova – Filijale za lične isprave, državljanstva i strance Tivat, zbog sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
“D.K. je ovo djelo, kako se sumnja, izvršila na način što je protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja i ovlašćenja pribavila sebi ili drugom korist tako što je, postupajući po zahtjevu za izdavanje odobrenja za nabavku oružja koji je podnesen od strane gore pomenute osobe tokom 2019. godine, izdala istom tokom 2020. godine odobrenje za nabavku vatrenog oružja, gdje u trenutku izdavanja predmetnog odobrenja osoba nije ispunjavala uslove propisane članom 13 stav 3 i 5 Zakona o oružju”, kazali su iz UP.
Na taj način je, kako su naveli iz policije, D.K. protivpravno iskoristila svoj službeni položaj i ovlašćenja i pored navedenih podataka izdala odobrenje za nabavku oružja toj osobi.
Treća osoba koja je uhapšena je K.V. (54), koja je, kako se sumnja, izvršila krivično djelo zloupotreba službenog položaja putem podstrekavanja.
“Koje je počinila na način što je, kao šefica Filijale za upravne poslove, državljanstvo i strance Tivat, dala usmeni nalog službenici pomenute Filijale koja je zaposlena na izdavanju odobrenja za nabavku oružja i izdavanje odobrenja za oružni list, da izda odobrenje gore pomenutoj osobi za nabavku oružja, iako on za to nije ispunjavao uslove”, zaključuju iz policije.
Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva - Foto M.D.Popović
1 od 12
Gornji Stoliv Izlazak u gornje selo na zalasku sunca - foto M.D.P Boka News
Gornji Stoliv - Crkva s pogledom na more
Gošće iz Beograda oduševljene posluženjem
Djed i unuka, uz muziku za ples
Domaći sokovi planuli za tren
Gornji Stoliv fešta - Gašlerice sa skoro praznim tećama
Oko trpeze
U porti Crkve
Mihovići, tri generacije Ilija najmlađi
Panoramski pogled Gornji Stoliv
Crkva Svetog Ilije Gornji Stoliv
Brusketi sa tunjevinom ala maka
Radost obnove starog sela Gornji Stoliv, mještani za Ilindan podijelili sa fureštima, u čast svoga nebeskog zaštitnika
Nevelik napor uspona hodom starim kamenim putem od obale u Donjem Stolivu do ruralnog naselja Gornji Stoliv, doduše, po užarenom tlu i vrelom popodnevnom zraku, mala je “žrtva” koju su u čast Svetoga Ilije brojni posjetioci učinili u četvrtak, 20. jula, dolazeći u portu crkve, posvećene zaštitniku sela, na feštu „Noć u šumi kostanja Gornjeg Stoliva“.
A zadovoljstvo je njihovo neizmjerno, oduševljenje veliko, kada su bacili pogled na panoramu Bokokotorskoga zaliva sa platoa gdje su ih pitkim mediteranskim notama uveseljavali članovi klape “Castel Nuovo”. Entuzijasti iz NVU “Društvo prijatelja G. Stoliva” ljubazno su ih dočekali domaćim sokovima od metvice, zove, divljeg šipka drenjine, malo bire ili vina…A kad su “ala maka” probali specijalitete bokeške kužine koju su osmislile, zgotovile i aranžirale Dolores&Mikica, članice NVO “Gašlerice”, sve muke izlaska uzbrdo su začas nestale. A ko bi mogao da odoli muljanskom brodetu uz palentu, njokama sa toćom od mesa, začinjenim parmezanom, mediteranskoj salati, mafinima od tikvica, brusketima sa tunjevinom, paštašuti na toć od pamidora, salati od žućenice? A potom da sve to začini slatkarijama- voćem, galetinama, bombicama od naranče, starinskim kolačem sa višnjom ili limunom…I opet muzikom.
Gornji Stoliv – Crkva s pogledom na more
-Bilo nam je naporno da izađemo, srećom pa se dolje čuje muzika sa Gornjeg Stoliva, inače se ne bismo popentrali do gore. Lijepo je da imamo osvježenje i okrepu. Ljetujemo niz godina u Stolivu, ali smo prvi put izašli u Gornji Stoliv, kaže nam Tanja Kamenko iz Novog Sada, koja je brišući znoj sa čela, došla na feštu zajedno sa dva sina i suprugom. Sreli smo grupu mladih iz Crne Gore i Srbije, koji ljetuju u D. Stolivu, mnogo stranih turista, Rusa, Ukrajinaca, koji su sa djecom izašli do crkve. Posebnu važnost ovaj dan imao je za malog Iliju Mihovića, koji je sa djedom i tatom proslavio imendan.
-Ima mnogo turista koji izlaze u G. Stoliv, oni nas motivišu da uređujemo staze. Kako bismo im ponudili zanimljive sadržaje, osposobili smo za život crkvenu kuću i uselili u nju Ronalda Dabčevića, koji brine o tome da crkva bude otvorena za njih, i to besplatno. On održava selo tokom godine, kosi, uklanja kamenje, bavi se povrtlarstvom. Svako može da razgleda unutrašnjost crkve, a sve donacije su nam dobrodošle za obnovu krova zvonika i crkve, kaže za Boka News Marko Mihović, predsjednik Udruženja. Objasnio nam je da je program u čast Ilindana, organizovan uz podršku Opštine i Turističke organizacije Kotora, malo sužen u odnosu na prošlogodišnji, jer nisu bili u stanju da autima dovedu učesnike i izlagače tradicionalnih lokalnih proizvoda, koje su imali prethodne dvije godine.
Feštu su organizovali dijelom sredstvima donatora, a dijelom iz sopstvenog “džepa”. Iako društvo ima 70 članova, samo njih petoro-šestoro ovdje radi intenzivno. Decenijama u selu živi porodica Roganović, i Mihovići su ovdje obnovili dom, a od skora su povremeni stanovnici i jedna porodica iz Nikšića, jedan crnogorsko-austrijski bračni par, te novi investitor iz Engleske.
-Šumski put je potpuno neupotrebljiv zbog erozije tla. Opština je obavezna da svakom selu dovede put, neka sela sa dvije kuće imaju asfaltirani put, a mi u G. Stolivu sa 252 ucrtana objekta, od čega je osam obnovljenih kuća – nemamo puta. Za dvije godine crijepom je pokriveno sedam kuća. Radi se intenzivno, uz obavezne UT-uslove. Važna stavka su konzervatorski uslovi- da krov mora biti pokriven kanalicom, vrata da budu zelena, autentična – pokušavamo da unificiramo objekte u selu. Nažalost, počeli su se uvoditi neki arhitektonski elementi koji nisu u skladu sa ambijentom, ali državne institucije nisu reagovale na naše apele da se to spriječi.
Panoramski pogled Gornji Stoliv
Nadam se da će se nešto desiti, da će ljudi razumjeti da G. Stoliv mora da se zaštiti, da je ovom selu bio neophodan put da bi se obnavljalo mjesto, a ako inspekcije ne rade svoj posao, ako ne kontrolišu radove tokom obnove, dolazi do odstupanja od konzervatorskih uslova, što ne bi trebalo da se dešava, primjećuje Mihović. U sastavu UO “Društvo prijatelja Gornjeg Stoliva” su arhitekte, konzervatori, advokati, ljude od struke koji se trude da zaštite ovo mjesto, ono što je najvrednije- kulturna baština.
Ilindan se slavio cijeli dan, dok je Stolivljana bilo u Gornjem Stolivu, od jutarnje mise do kasnih večernjih sati, kada se nastavljao zabavni program. Od zemljotresa 1979. godine iz sela su se iselili zadnji stanovnici i više se to nije slavilo cljelodnevno, ali se svake godine za Ilindan održavala jutarnja misa, pa kad upekne sunce – svak svojoj kući, sjeća se Grigorije-Grišo Mihović, član grupe entuzijasta koji su na svojim plećima iznosili material za obnovu sela.
Gošće iz Beograda oduševljene posluženjem
-Stepenice kroz zvonik do satnoga mehanizma i do zvona na vrhu su završene prije 20-ak dana, skinuli smo kompletnu staru konstrukciju, koja je bila nebezbjedna, pucali su pragovi ispod nogu. Napravili smo nove nosače zvona – umjesto drvenih, postavili smo metalne nosače, u saradnji sa licenciranom firmom iz Splita. Još nismo montirali rasvjetu duž stepenica do zvonika. Potpuno smo rekonstrtuisali stepenište ispod crkve sv. Ilije, ostalo je da se kamen fuguje.
Projekat za uređenje staze od Donjeg do Gornjeg Stoliva smo uradili i predali Sekretarijatu za investicije, ali s obzirom da ruta prolazi kroz šumu, kako su nam objasnili, nemoguće je postaviti stubove za rasvjetu sa visećim kablovima- u slučaju da se stablo obali, onda bi prekinulo kabl, što bi izazvalo požar, nego treba kabl ukopavati, a to je za nas velika investicija, kaže Grišo.
Najesen planiraju rekonstrukciju krova Crkve sv. Ilije koji prokišnjava, u želji da spriječe dalje uništavanje crkvenog inventara. Oni koji su voljni da pomognu ovom entuzijastima u obnovi Gornjeg Stoliva, mogu to učiniti i uplatom na ž.r.br. 510-102173-41, CKB
U porti Crkve
Veliko je interesovanje za kupovinu kuća u G. Stolivu
-Veća je potražnja nekretnina, nego što su kapaciteti ponude- ljudi neće da prodaju svoju starinu, što je i razumljivo, ali gledajući pragmatično, ako ti ljudi nisu spremni ili nemaju mogućnosti da rekonstruišu svoje kuće, imanja, onda je bolje da to daju nekome pod dugoročni zakup, da se objekat popravi, a poslije izvjesnog boja godina, to se opet vraća izvornom vlasniku. Ima raznih mogućnosti, a ovako samo propada.
Neko prodaje ruševinu za pet hiljada, a neko za 50 hiljada, ima i prodaje pošto-zašto, a ima i onih koji pretjeruju u tome, jer tržište nekretnina nije standardizovano. Najbolje bi bilo kad bi Stolivljani htjeli da popravljaju svoje kuće, ali je 70 posto njih po inostranstvu, već generacijama su napolje. U idealnoj situaciji, Gornji Stoliv bi mogao da bude grad -hotel poput “Sv. Stefana”.
Mihovići, tri generacije Ilija najmlađi
Šumskim putem do “grada-hotela”
-Mjesna zajednica Stoliv je zajedno sa našom NVU predala zahtjev Sekretarijatu za urbanizam Opštine Kotor, kao i gradonačelniku da se uradi sve po pitanju ucrtavanja puta, njegovog stavljanja u pravni okvir i privođenja namjeni. Kao mještani, mi smo sakupili pare i prokrčili put koji je dijelom već postojao na terenu, a sve nadalje je njihova obaveza. Prolaz je probijen kao “šumski put” preko privatnog imanja, čiji su vlasnici pred notarom dali saglasnost da se može proći preko njihove zemlje, ali s obzirom da država nije izvršila eksproprijaciju te zemlje, onda opština na može da finansira uređenje i održavanje privatnoga puta. To je sada stvar Sekretarijata za urbanizam, poručuju iz Društva.
Internacionalni scenski umjetnik za djecu Jozo Božo prirediće dvije interaktivne predstave
Interaktivni mađioničarski šou za djecu mađioničara i zabavljača Joza Boža održaće se u subotu, 22. jula na Piazzi Centrale od 20 do 21 sati, i u istom terminu dan kasnije, u nedelju 23. jul, a pod otvorenim nebom Amfiteatra u Luštica Bay Marina naselju.
Riječ je scenskom umjetniku koji prvi put nastupa u Crnoj Gori, a iza sebe ima 25 godina profesionalnog rada u Europi i USA gdje je nekoliko puta biran biran među deset najboljih mađioničara za djecu na svijetu. Prije 12 godina u Holivudu je izabran za mađioničara godine za djecu. Dva puta je nastupao u Bijeloj kući, iza njega je na hiljade predstava u dječijim pozorištima u Njujorku, Holivudu, Vašingtonu, Las Vegasu, Portoriku i mnogim drugim gradovima širom svijeta i regiona.
„Luštica Bay je i ove godine jedno od najpopularnijih centara za zabavu i opuštanje svih generacija i cijelih familija. Kao porodična zajednica trudimo se da najmlađima boravak kod nas učinimo što zabavnijim i nezaboravnim, bilo da su gosti, jednodnevni posjetioci ili stanovnici našeg grada“, saopštila je Sonja Banićević, supervizorka organizacije događaja u Luštici Bay.
Prema ocjeni publike, predstave Joza Boža su duhovite, pristupačne, magične i čarobne, sa puno dječijeg smijeha i vedrine, uz odličnu komunikaciju sa djecom i istančan osjećaj za detalje i mimiku.
Ulaz na predstavu je besplatan kako za djecu tako i za odrasle.
JU Gradska bibliotekaTivat ima zadovoljstvo da naše čitateljke i čitaoce može obavijestiti da smo nabavili još jedno kapitalno djelo koje je nedavno izašlo iz štampe, i koje je 25.06. tekuće godine imalo svoju promociju u katedrali Svetoga Tripuna u Kotoru.
Riječ je o “Izabranim djelima Pavla Butorca”, objavljenim u 10 (deset) tomovâ (sa jedanaestom knjigom koja predstavlja Dodatak). Izabrana djela Pavla Butorca izašla su u izdanju izdavačke kuće „Gospa od Škrpjela“ iz Perasta.
Pavao Butorac (Perast, 26. 03. 1888 – Dubrovnik, 22. 11. 1966) bio je poznati hrvatski istoričar i teološki pisac. Imenovan je za kotorskog biskupa 1938. godine, administrator Dubrovačke biskupije bio je od 1940. godine, a dubrovački biskup od 1950. Sudjelovao je u radu Drugog vatikanskog koncila (1963.-1965.). Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu dodijelio mu je 1964. počasni doktorat. Proučavao je svjetovnu i crkvenu prošlost Boke i južnoga Jadrana, te napisao više raspravâ i članakâ, koje je objavio u domaćim i stranim časopisima. Važnija njegova djela su: “Politički i gospodarstveni liberalizam i kršćanstvo” (1920), “Proti sadašnjem obliku parlamentarizma” (1922), “Boka Kotorska od najstarijih vremena do Nemanjića” (1927), “Gospa od Škrpjela” (1928), “Opatija sv. Jurja kod Perasta” (1928), “Zmajevići” (1928), “Kotor i Boka Kotorska” (1934), “Boka Kotorska prema narodnome pokretu u revolucionarnoj godini 1848.” (1938), “Boka Kotorska nakon pada Mletačke republike do Bečkoga kongresa (1797.–1815.)” (1938), “U Marijinu perivoju I–II” (1962-1965), “Razvitak i ustroj peraške općine” (1998), “Kotor za samovlade (1355.–1420.)” (1999), “Boka Kotorska u 17. i 18. stoljeću” (2002).
Izabrana djela Pavla Butorca
Za predusretljivost i ljubaznost na koju smo kod njih naišli u našoj želji da nabavimo izabrana djela Pavla Butorca, ovom prilikom želimo se najsrdačnije zahvaliti peraškom župniku mons. Srećku Majiću, tivatskom župniku don Milidragu Janjiću i g. Miroslavu Marušiću.
“Izabrana djela Pavla Butorca” od danas su dio bibliotečkog fonda naše Gradske biblioteke, a (eventualnom) interesovanju naših čitateljki i čitalacâ biće dostupna od ponedjeljka 24.07. tekuće godine, do kada će ih naši bibliotekari kataloški obraditi, kazao je glavni urednik JU Gradska biblioteka Tivat Miomir Abović.
Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović donio je novu Odluku o organizaciji i načinu rada lokalne uprave Opštine Tivat, koja je stupila na snagu početkom juna mjeseca. Ovom odlukom u okviru lokalne uprave obrazovano je sedam sekretarijata, dvije direkcije, dvije posebne službe i četiri stručne službe.
Broj sekretarijata uvećan je za jedan novi budući da je iz Sekretarijata za privredu izdvojen Sekretarijat za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti.
Preostali sekretarijati su: Sekretarijat za lokalnu upravu, Sekretarijat za finansije, Sekretarijat za uređenje prostora, Sekretarijat za društvene djelatnosti i Sekretarijat za inspekcijski i komunalni nadzor.
Na čelu Sekretarijata za lokalnu upravu sada je v.d. sekretarka Jelena Šćekić, dok je na čelu Sekretarijata za finansije v.d. sekretarka Lidija Bakalbašić. Mirela Jarić postavljena je za v.d. sekretarku Sekretarijata za saobraćaj i stambeno-komunalne djelatnosti. Na čelu Sekretarijata za društvene djelatnosti je v.d. sekretarka Olivera Mišković Vidojević, a na čelu Sekretarijata za inspekcijski i komunalni nadzor imenovan je v.d. sekretar Krsto Pejović.
Željko Komnenović
Novom odlukom definisano je da Opština Tivat ima dvije direkcije, a to su Direkcija za investicije, koju od februara vodi v.d. direktor Vlado Brguljan i Direkcija za imovinsko-pravne poslove.
Posebne službe su Služba zaštite i spašavanja i Služba za unutrašnju reviziju na čijem čelu je od nedavno v.d. rukovoditeljka službe Milica Ojdanić.
Uvećan je broj stručnih opštinskih službi, pa su uz Službu predsjednika opštine i Službu glavnog administratora, sada posebno izdvojene Služba glavnog gradskog arhitekte i Služba za odnose sa investitorima, kojom će rukovoditi Elvis Mustajbašić.
Otvaranjem sportsko-ugostiteljskog objekta “Playground” uz pump track stazu u Igalu, kompletirana je početna i završna stanica biciklističkih ruta planiranih IPA projektom Ćiro 2. Objekat će poslovati u okviru Sportskog centra Igalo i hotela i restorana Play.
Projektom je planirano više odmorišta duž buduće biciklističke trase. Uz odmor i osvježenje, korisnici će na stanici u Igalu imati i druge sadržaje, pojašnjava direktor SC Igalo Radovan Ralević.
Igalo – pump track staza
„Moći će da iznajme bicikla, da se osvježe i počaste u našem ugostiteljskom objektu. U stanici će biti omogućena prijava boravka gostiju, tu će dobiti informacije o gradu i znamenitostima koje bi trebali da obiđu, biće organizovane i druge avanturističke aktivnosti… Sve zajedno predstavlja lijepu priču koja je uvezana sa sportskom ponudom SC Igalo i hotela i restorana Play”, istakao je Ralević.
Igalo – pump track staza
Adrenalinska pump track staza u Igalu je jedina takve vrste u Crnoj Gori i veoma je interesantna i mještanima i turistima, dodaje Ralević.
„Staza je ekstremna, predstavlja novitet u ukupnoj ponudi Herceg Novog i mislim da će biti popularna, naročito u toku ljetnje turističke sezone. Sportski centar planira uvođenje još nekih adrenalinskih sadržaja i mislim da će uz to i interesovanje rasti. Naglašavam da je korišćenje staze besplatno i ona je svima dostupna”, kazao je Ralević.
Igalo – pump track staza
Dodaje da očekuje da se u narednom periodu ova trasa spoji sa dijelom na Debelom brijegu, što je i planirano projektom Ćiro 2.
Podsjećamo, projekat je odobren u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014-2020.
Aerodromi Crne Gore su od 1. januara 2023. godine do sredine jula opslužili oko milion i dvjesto hiljada putnika što je na nivou rekordne 2019. godine, a kompanija na računu danas ima 15 miliona eura. To je saopšteno na prigodnoj svečanosti povodom obilježavanja Dana Aerodroma Crne Gore u upravnoj zgradi u Podgorici. Događaju su prisustvovali predsjednik Vlade, Dritan Abazović, ministri finansija i ekonomskog razvoja i turizma, Aleksandar Damjanović, Goran Đurović i poslovni partneri ACG.
“Tokom prvih šest mjeseci, na Aerodromu Podgorica je opsluženo oko 30 odsto više putnika u odnosu na rekordnu 2019. godinu, dok je Aerodrom Tivat na oko 65 odsto uporednog rezultata”, pojasnio je predsjednik Odbora direktora, Eldin Dobardžić.
“Važno je, međutim, što se otvaraju nova tržišta i što je Aerodrom Tivat od ove ljetnje sezone prvi put povezan direktnim letovima sa Bečom, Kuvajt Sitijem i Taškentom, a Podgorica sa Gdanjskom. Ističemo i to da na postojećim destinacijama i u Podgorici i u Tivtu imamo i niz novih partnera”, rekao je predsjednik Odbora direktora uz napomenu da se na računu ACG danas nalazi 15 milona eura.
„Poslovni prihodi tokom prvih šest mjeseci 2023. godine iznose blizu 14 miliona eura što je oko 45 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine. Neto rezultat tokom prvih šest mjeseci je na nivou od dva i po miliona eura i veći je za tri i po miliona eura u odnosu na isti period prošle godine”, pojasnio je Dobardžić.
U skladu sa principom kog su ACG promovisali prije godinu, a u kontekstu neizvjesnosti do donošenja konačne odluke o tome ko će biti nosilac razvoja – država ili privatnik, kompanija se prema infrastukturnim ulaganjima odnosila racionalno i odgovorno, kazao je izvršni direktor, Vladan Drašković.
“U tom smislu, završena je rekonstrukcija krova Aerodroma Podgorica i nadam se da ćemo tako eliminisati nemile scene od otvaranja aerodroma 2006. godine. Istrajavamo u namjeri da sanaciju krovova sprovedemo i na Aerodromu Tivat. Od ostalih radova izdvojio bih sanaciju parking pozicija 3 i 5 u Tivtu, sanaciju parking pozicije 3 na Aerodromu u Podgorici kao i izgradnju tehničke kapije, dok nas u dijelu jačanja operativnih kaciteta očekuje isporuka opreme za zemaljsko opsluživanje i isporuka vatrogasnog vozila. Takođe očekujemo deicing vozilo koje bi trebalo da bude u upotrebi krajem godine. Iz drugog plana nastavljamo da pratimo situaciju sa ambulift vozilom”,
Na taj način, kako dodaje, ACG će pokušati da ponude vlasniku novu platformu u vezi sa finalnom odlukom o budućnosti kompanije.
Aerodrom Tivat – foto Boka News – jul 2023.
“Odluka o tome da li će država ili privatni kapital da bude nosilac budućeg razvoja se javlja kao nužnost u vezi sa aviodostupnošću što je strateški cilj Crne Gore”, istakao je Drašković.
Da Vlada treba da “presiječe” i donese konačnu odluku smatra i premijer Abazović.
“Mislim da trenutno poslovanje govori da bi Aerodrom u Podgorici mogao da ostane državni. Dok se ne donese konačna odluka, menadžmentu ostaje da nastavi da stvara uslove za bolji servis i rješavanje nekih problema koji su naslijeđeni iz prethodnog perioda. U tom kontekstu želim da čestitam u ime Vlade Crne Gore na ostvarenim rezultatima”, istakao je Abazović.
On je napomenuo da se i tokom posjete uvjerio da sve na ACG funkcioniše kako treba.
“Ovo je firma koja je održiva i koja ostvaruje bolje rezultate nego 2021. i 2022. godine. Vlada Crne Gore nema nikakvih zamjerki, naprotiv, pružamo punu podršku da se nastavi još snažnije i bolje u cilju ostvarivanja još boljih rezultata”, istakao je predsjednik Vlade.
Kada je riječ o gužvama u terminalima, Abazović kaže da to treba da posmatramo pozitivno.
“To znači da sve veći broj građana drugih država odlučuje da odmor provede u Crnoj Gori. Cilj je da otvaramo nove destinacije”, zaključio je Abazović uz želju da naredne godine Dan ACG bude proslavljen uz još bolje rezultate.
Tradicionalna “Fašinada” biće održana u subotu 22. jula od 18 sati i 30 minuta po 572. put, kada će vezane barke, zaploviti sa Pošova, uz perašku obalu, ka školju Gospe od Škrpjela.
“Dođite sa svojom barkom i uveličajte našu feštu”- poručuju organizatori.
Radi se o jedinstvenom i jednom od najživopisnijih običaja, koji je vezan za nastanak i obnovu vještačkog ostrva Gospa od Škrpjela.
Inače, ova manifestacija je dobila ime po talijanskoj riječi ”fascia”, što znači traka ili povez, a tako je nazvana jer barke međusobno povezane i napunjene kamenjem, okićene jablanovim granama, plove ka otoku Gospe od Škrpjela. U barkama su samo muškarci, dok ih žene pozdravljaju sa obale. Tokom ove svojevrsne procesije na moru, pjevaju se bugarštice.
“Fašinada” ima tradiciju koja nikada nije prekidana i sa sobom nosi obilježje vjerskog turističkog i karaktera, običaja koji na Mediteranu nigdje ne možete vidjeti i doživjeti.
Fašinada se već pet i po vjekova održava bez prekida, a svake godine 22. jula Peraštani iz svojih barki potapanjem kamenja obnavljaju, statički ojačavaju pomenuto ostrvo.
Ova manifestacija od 2013. godine ima status nematerijalnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja.
