IJZ: Bez preminulih, 74 novooboljela, Kotor 5, H. Novi 4, Tivat 2

0
Covid

U Crnoj Gori su u prethodna 24 sata registrovana 74 nova slučaja koronavirusa, dok smrtnih ishoda povezanih sa covidom nije bilo, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje IJZ.

Oporavila su se 73 pacijenta, a trenutno oboljelih je 451.

 

U Tivtu obilježena 61.godišnjica prvog leta čovjeka u svemir – sjećanje na legendarnog Jurija Gagarina

0
Otvaranje izložbe

Ambasador Rusije u Crnoj Gori Vladislav Maslenikov, otvorio je u utorak u Tivtu, izložbu fotografija posvećenu prvom čovjeku koji je poletio u svemir – heroju Sovjetskog Saveza, kosmonautu Juriju Aleksejeviču Gagarinu.

Izložba koju su organizovali predsjednik Društva slovenačko-rusklog prijateljstva i NVO „Vrhovi ruske civilizacije“ Just Rugel i federalna agencija „Rossotrudničestvo“, postavljena je u foajeu tivatskog Centra za kulturu, a čini je dvadestak panoa sa fotografijama Gagarina i kljulnih momenata u njegovoj karijeri, odnosno u vezi sa pripremama, relaizacijom i efektima njegovog istorijskog leta u svemir, 12.aprila 1961.godine. Otvaranju izložbe pored brojnih posjetilaca, prisustvovali su i gradonačelnik Tivta Željko Komnenović i potpredsjednik Opštine Tivat Vladimir Arsić.

„U Rusiji se danas, na godišnjicu istorijskog Gagarinovog leta, obilježava dan kosmonautike. 12.april 1961. je dan kada je počela nova etapa u razvoju cijele ljudske civilizacije- svemirsko doba, u kojem su ljudi dobili mogućnost da ostvare svoj davnašnji san i da se približe zvijezdama, otisnu u svemir i krenu istraživati njegove tajne. To je bio dan važan za sve ljude na svim kontinetima, za čitavu planetu Zemlju i njemu se radovalo čitavo čovječanstvo. Mi ćemo uvijek biti ponosni na činjenicu da je prvi čovjek koji je poletio u svemir bio građanin naše zemlje, Jurij Aleksejevič Gagarin“- kazao je ambasador Rusije Vladislav Maslenikov.

Naglasio je da mu je posebnmo drago što se usponena na Gagarina sa pijetetom čuva u Crnoj Gori, posebno od ruskih turista rado posjećivanom gradu Tivtu gdje jedna od ulica nosi ime slavnog sovjetskog astronauta, odnosno gdje je u Radovićima prije šest godina, podignut i spomenik Gagariu. Ovaj spomenik je 2016. na 55-tu godišnjicu Gagarinovog leta u kosmos, na svom imanju u Radovičima podigao slovenačko-ruski biznismen Just Rugel.

„Sjećajuči se danas Jurija Gagarina, mi se moramo sjetiti i svih drugih sovjetskih ljudi koji su dali svoj doprinos u ostvarenju izvanrednog poduhvata slanja prvog čovjeka u svemir. O svima njima govori ova izložba koju danas otvaramao u saradnji ambasade Rusije, agencije „Rossotruničestvo“  i uz podršku gradskih vlasti Tivta i ovdašnjeg Centra za kulturu.”-istakao je Maslenikov.

Ambasador Rusije u Crnoj Gori

O istorijatu razvoja svemirskog programa SSSR-a i Gagarinovom letu govorio je predstavnik „Rossotrudničevstva“ u ambasadi u Podgorici, Aleksandar Fomin, naglasivši naučno-tehnolopki, ali i civilizacijski i simbolički značaj Gagarinovog leta u kosmičkom brodu „Vostok-1“ koji je trajao 108 minuta i tokom kojeg je on napravio jednu orbitu – krug oko Zemljine kugle. Fomin je istakao da je Gagarin, nakon trijumfalnog povratka na Zemlju, u SSSRu ali i širom svijeta, bio dočekan i slavljen kao heroj i da je u diplomatskim misijima mira nakon svog istorijskog leta u svemir, sovjeski kosmonaut posjetio više od 30 država.

„Ovaj događaj ušao je u svjetsku istotriju i mi smo ponosni što je upravo jedan sovjetski građanin bio prvo ljudsko biće u svemiru. Zahvaljujuli Gagarinu, danas svi zajedno širom svijeta slavimo međunarodni dan kosmonautiuke.“- istakao je Fomin.

Ambasador Maslenikov je potom, u pratnji tivatskih čelnika, građana i ruskih državljana koji žive i rade u Tivtu i Boki, položio i vijenac na spomenik Juriju Gagarinu u Radovićima. Prisutnima se ovdje obratio inicijator postavljanja tog psomenika, Just Rugel koji je naglasio da je istorijski prvi let čovjeka u svemir, tadašnji SSSR uspio da napravi samo 15 godina nakon što je ta država bila bukvalno razorena do temelja u Drugom svjetskom ratu u kojem je SSSR izgubio  milione svojih građana.

„Uprkos tome, SSSR je uspio da napravi tehnološki podvig vrijedan najvećeg divljenja i da pošalje prvog čovjeka u svemir. Dana 12.aprila 1961 godine, Jurij Gagarin upisao se u vječnost, postavši prvo ljudsko biće koje je kročilo van nama do tada znanih prostora. To je ogromno dostignuće ne samo za ruski narod, već i za kompletan ljudski rod. Gagarinom let u svemir je od opštecivilizacijskog značaja, ali je ipak činjenica da je to u tom trenutku mogla napraviti samo Rusija.“- istakao je Rugel.

Rišnjani bi da zatrpaju vrijedan arheološki lokalitet, struka podijeljena

0
Arheološki lokalitet u Risnu

Mjesna zajednica Risan i uprava tamošnje Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“ pokrenuli su inicijativu za konačno rješavanje statusa i adekvatno obezbjeđenje  arheološkog lokaliteta „Carine“ u tom gradu za kojeg kažu da u aktuelnom stanju, predstavlja veliku opasnost za građane, pogotovo djecu koja idu u tu školu.

Lokalitet „Carine“ gdje su prethodnh godina vršena iskopavanja od strane naših i arheologa iz Poljske i koji važi za jedan od najbitnijih takvih antičkih lokaliteta u regionu, potpuno je zapušten, pun je smeća, a ograda oko njega je dotrajala i djelimilno urušena. U MZ i upravi škole koja ima preko 220 učenika, tvrde i da se tokom kišnih dana, i kada obližnja rijeka Spila nabuja, zapušteno i u korov obraslo arheološko nalazište pretvara bukvalno u veliki bazen – baru punu vodozemaca, a u kojoj dubima viode na pojedinim mjesgtima dostiiže i preko tri metra. Stoga smatraju da bi najbolje rješenje s obzirom da država sada nema načina da adekvatno istraži, zaštiti i prezentira ovo nalazuiše, bilo da se ono u skladu sa konzervatorkskim uslovima i primjenom adekvatnihn mjera, privremeno zatrpa a na njegovom prostoru napravi neki nedostajući javni sadržaj poput parkirališta za potrrebe škole, ili igrališta za djecu kakvo Risnu nedostaje. Tvrde i da za takvo mešto imaju obećanu pomoč donatora, odnosno građevinske kompanije „Briv Construction“ iz Kotora koja je vlasnik obližnjeg hotela „Teuta“ i koja na tom objektu već izbodi obimne radobve rekonstrukcije i dogradnje.

MZ i uprava škole obraćali su se stim u vezi, na sve relavantne adrese – od Centra za ahrologiju i konzervaciju Crne Gore (CZAK) na Cetiunju i njihovog područnog odjeljenja u Kotoriu, preko Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crbe Gore i njihovog područnoj odjeljenja u Kotoru, do Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta, do ahreologa Ptredraga Lutovca iz Polimskg muzeja s obzirom da je on nekada bio u našem dijelu mješovitog crnogorsko-poljskog tima arheologa koji su godinama istraživali ovaj lokalitet. Ova istraživanja su stala nakon donošenja aktzuelnog Zakona o zaštiti kulturnih dobara kojim je pored ostaloga, ugašen nekadašnji relevantni Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Kotoru i pretvoren u područno odjeljenje CZAK, a ta institucija trebalo je da preuzme dalju brigu o ovom lokalitetu, njegovom daljemistraživanju, konzervaciji, zaštiti i prezentaciji.

Arheološki lokalitet u Risnu

Direktorica CZAK Biljana Brajović je međutim u dopoisu upućenom MZ Risan  koja je tražila da se arheološki lokalitet „Carine“ zaštiti i obezbjedi kako ne bi predstavljao opasnost za djeci i prolaznike, potvrdila da ta ustanova „nije vršila istraživanja a samim tim ni zaštitu lokaliteta“.

„Rješavanje probklema je vrlo kompleksno i iziskuje  značajna finasijka sredstva koje Centar nije u mogućnosti da obezbjedi, pa Vas upućujemo da se obratrite nadležnom ministarstvu.“- odgovorila je Brajovićeva Rišnjanima.

U MZ smatraju da se dio lokaliteta, uz poštovanje adekvatnih konzervatorksih mjera, može nasuti zemljom, zatraviti i pretvotriti u sportsko igralište jer je pozitivno mišljenje na takvu inicijativu dao još 2006. bivši Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kotora.

Arheološki loklaitet „Carine“ u Risnu je ineče, zaštićeno kultuno dobro još od 1950.godine, a na tom mjjetsu arheolozi su pronašli ostatke više impozantnih građevina iz rimskog perioda, među kojima najvjerovatnije i ostatke jednog većeg hrama i rimskog foruma.

Područna jedinica Uprave za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru mešđutim, usprotivila se namjeri da se na osnovu prije tridesetak godina donešene prostorno-planske dokumnetacije, dio prostora koji gravitira ovom arheološkom lokalitetu pretvori u sportsko-rekreacione terene, bez da se prethodno na njemu obave arnheološka istrađžiuvanja. Po njihovom mišljenju, ni na dijelu gdje su već vršena arheološka iskopavanja, ne smiju se obavljati nikakvi drugi radovi dok se ne sprovedu konzervatorske mjere po prethodno donešenom adekvatnom projektu.

Na loše stanje ovog lpokaliuteta pažnju je skrenula i međunarodna savjetodavna misija ICOMOS-a prilikom sagladavanja stanja u zaštićenom području prirodne i kulturno-istorijske baštine Kotora decembra 2019. Oni su tada ukazali da je nephodno da se nađe „rješenje za fizičku zaštitu“ za već iskopanu građu iz rimskog grada Risiniuma sa ovog lokaliuteta, a koja je iskopana 2014.

„Rješenje bi moglo biti konsolidacija i prezentacija, ili, kao privremena mjera ili trajna mjera, imajući u vidu njihovo krhko i sada erodirano stanje, pažljivo ispunjavanje rovova geotekstilnom membranom odvajajući preostala arheološka nalazišta i građu do ispuna. Ovo jeftino rješenje bi trebalo implementirati bez odlaganja.“- preporučli su tada stručnjaci UNESCO-a.

Arheološki lokalitet u Risnu

U međuvremenu, MZ i uprava OŠ „Veljko Drobnjakovič“ su od UZKMD zatražili da njima izda konzervatorske uslove kako bi se dio lokaluteta koji je sada velika rupa puna vode, privremeno zatrpao i pretvorio u travnjak-igralište za djecu.

„Nakon upućenog  zahtjeva, rad na konzervatosrkim uslovima je u toku, a stranke su obaviještene da će  uslovi biti sveobuhvatnog karaktera, odnosno da će tretirati lokalitet  integralno i predvidjeti sva potrebna istraživanja i analize kojima će  se doprinijeti rješavanju problema stanja lokaliteta. Konačni cilj  konzervatorskih uslova i posljedično Projekta koji će iz njih  prooisteći je iznalaženje najboljeg rješenja za očuvanje i  prezentaciju ovog lokaliteta od izuzetnog značaja, ali istovremeno i formiranje bezbjednih uslova za funkcionisanje škole.“- releno je „Vijestima“ u UZKD-a. Iz ove Uprave na čijem je čelu arheolog Mladen Zagarčanin,  skreću pažnju na to da je „trenutno stanje lokaliteta  izuzetno loše i da je vremenom došlo do propadanja improvizovane zaštitne ograde postavljene oko lokaliteta nakon poslednjih arheoloških istraživanja“.

„Stoga je UZKD podnosiocima zahtjeva već izdala smjernice za postavljanje nove zaštitne ograde privremenog karaktera, za potrebe obezbjeđivanja  lokaliteta, dok se ne formiraju uslovi za izradu sveobuhvatnog Projekta konzervacije i sprovođenje konzervatorskih mjera.“- poručili su iz te Uprave.

Tvrđava Forte Mare u Herceg Novom otvara se za posjetioce

0
FORTE MARE

Tvrđava Forte Mare od 13. aprila biće otvorena za individualne i grupne posjete, a Kanli kula naredne sedmice. U prethodnom periodu tvrđava u blizini Gradske luke je uređena, a za posjete biće otvorena od 10 do 17 sati.

Kako je za RTHN kazala Biljana Belušević iz Herceg festa, u završnoj fazi je sređivanje Kanli kule koja će za posjetioce biti otvorena naredne sedmice.

– Zbog obilnih padavina koje smo imali u prethodnom periodu neophodne su još neke sitnije sanacije uraditi. Planinari će očistiti korov, a od resornog ministarstva dobili smo smjernice za konzervaciju i injektiranje tih pukotina i rupa koje su prouzrokovane korovom.

U Herceg festu očekuju dobru posjetu kao i prošle godine,

– Kanli kulu je prošle godine posjetilo 25.000 ljudi, a Forte mare 18.000 – podsjetila je Belušević.

Cijena za individualne posjete je dva eura, grupne jedan, dok je za djecu do 10 godina obilazak besplatan.

Pomorski fakultet Kotor formira sopstvenu bazu pomoraca koji su diplomirali…

0
Pomorac – foto Pomorski fakultet Kotor

Pomorski fakultet Kotor u skladu sa modernom praksom među institucijama  visokog obrazovanja, preduzima intenzivne aktivnosti na formiranju sopstvene alumni baze svih kandidata koji su diplomirali na nekim od studijskih programa fakulteta, bez obzira da li su danas zaposleni na kopnu ili su pomorci.

Cilj formiranja baze je uspostavljanje konktakata sa svima vama koji ste stekli teorijska i praktična znanja na Pomorskom fakultetu Kotor i koji ste svoja znanja tokom vaših karijera i poslovnog angažovanja, sigurni smo, unaprijedili i osavremenili.

“Smatramo zato da će vaše stečeno radno iskustvo i primjena vaših znanja, kako na moru, tako i na kopnu,  uvijek dobro doći našim studentima i budućim pomorcima kojima ćete biti u prilici da se obratite. Takođe, namjera nam je da vas uključimo i  u organizovanje ili učešće na konferencijama, okruglim stolovima, projektnim i drugim aktivnostima koje često organizujemo i po čemu smo prepoznati u nastavnom i naučnom okviru.

Kako bismo vam  na najbolji način približili našu koncepciju cijelog ovog projekta i kako bismo isto započeli, pripremili smo anketu koju možete preuzeti preko linka: https://forms.gle/eeGujJZPzgzcFvbn7

Zahvaljujemo se na vašem vremenu i podršci i u uvjerenju da ćemo  ostvariti komunikaciju i sarađivati na najbolji mogući način” – saopšteno je sa Pomorskog fakulteta Kotor.

Više od 100 biznis žena na konferenciji “Žene od uticaja: Vrijeme je za preokret”

0
Lazure

Regionalna konferencija “Žene od uticaja: Vrijeme je za preokret”, namijenjena ženama koje žele da oporave svoj biznis nakon pandemije, biće danas održana u hotelu Lazure u Herceg Novom.

Na konferenciji, koja će okupiti najuspješnije žene Zapadnog Balkana, biće razmijenjene poslovne ideje i iskustva, životne priče i konkretni načini za unapređenje i oporavak biznisa koji su u potpunom ili djelimičnom vlasništvu žena.

Direktorica Impact Instituta i organizatorka konferencije, Sanja Milosavljević, poručila je da je vrijeme da žene sebi budu na prvom mjestu i gledaju naprijed ka novim investicionim koracima.

Ona je dodala da su uspjeli da privuku najuspješnije žene regiona da upoznaju Crnu Goru, investiraju u domaće kompanije ili pozicioniraju svoje brendove.

– Više od 100 žena Balkana su ili stigle ili su u putu ka Crnoj Gori. Želja da sarađuju i rade na sebi jača je od svih izazova sa kojima se suočavamo kao region trenutno. Vreme je da sebi budete na prvom mjestu i gledate napred ka novim investicionim koracima – kazala je Milosavljević.

Na konferenciji će učestvovati direktorica Investiciono razvojnog fonda (IRF), Irena Radović, predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Drakić, direktorica za preduzetništvo u Privrednoj komori Srbije, Branislava Simanić, predstavnica Alter Modusa, Ana Kentera, izvršni direktor NLB banke, Martin Laberle, psiholog i biznis konsultant, Radoje Cerović, pedagog i psiholog Vanja Bokun Popović, regionalna umjetnica Nina Badrić i predstavnica Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), Vanja Kljajević.

Učesnici konferencije će biti i predstavnica CMM Investment Groupe, Nataša Grdinić, Jasmina Janković iz Porche Leasing, Ana Radonjić iz Entext-a, Ljilja Pižurica iz Neregelie, Nevena Petković iz One Day Chartera, master Persolog trener Dragan Savić i operska diva Milica Raičević.

Predsjednik HNV-a odgovara HRS-u, drugi put!

0
Donja Lastva

Odgovor Predsjednika HNV-a predsjednici HRS-a na saopštenje, Vučinović: O uspješnim poduhvatima Dekovića nabolje govori problem o načinu korištenja Doma kulture

Portal Boka News sa ovim saopštenjem zaključuje raspravu između predstavnika HRS i HNV-a.

“Gospođo Vučinović, ako, kako kažete, pod prepucavanjem mislite da svakome dam odgovor na klevete i neistine, onda ste u pravu. Uvijek sam spreman da se branim, volim se prepucavat – odgovarati na neistine o meni ili o bilo kome s kime sam u zajedništvu. U mom prošlom odgovoru postavio sam Vam neka pitanja na koja niste ni pokušali dati suvisli odgovor. Nastavljam u istom stilu.

Koliko ste se, kao predsjednica HRS puta sastali s nekim državnim zvaničnikom? Kad ste posljednji puta bili u službenom posjetu Republici Hrvatskoj? Tko Vas je tamo primio? Jednako tako, pitanja se odnose i na Crnu Goru. Znamo i Vi i cijela javnost odgovore na njih. Nitko Vas ne zove, nitko Vas ne traži, nitko Vas ne pita za mišljenje. Uvjeren sam da ste shvatili da u Crnoj Gori postoji samo jedna hrvatska politička stranka- Hrvatska građanska inicijativa, a, kao što sam već priopćio, HRS je projekt.

Nakon dvadeset godina bavljenja politikom, Vi u prvoj rečenici(ili netko tko je pokušao da odgovori u Vaše ime) ne pravite razliku između političke stranke i Hrvatskog nacionalnog vijeća.

Obilati račun HGI-ja , kako Vi kažete, nije se punio političkim mjestom ministrice, već mjestom zastupnika, a jedina osoba u HGI-ju koja je bila ovlaštena raspolagati računom ste Vi, gospođo Vučinović. Da li tu ima nešto sporno?

Što se tiče Vašeg ponosa na osobe koje su Vam na listi, u to ne sumnjamo. Zapravo, na kraju Bog odredi da čovjek uvijek dobije ono što zasluži. Očekivao sam da ćete odgovoriti barem na neko postavljeno pitanje kako bih bio u prigodi da Vas upitam gdje Vam je registrirano sjedište stranke. HRS, nažalost, i po sastavu i sjedištu više sliči na stranku bivše JNA.

Za Vaš ostanak na mjestu ministrice i nakon što ste postali bivša predsjednica, glasovanjem 13 protiv, 4 za, od kojih je jedan i Vaš glas, trebate biti isključivo zahvalni HGI-ju jer je Predsjedništvo donijelo Odluku da ne traži Vašu smjenu iz Vlade Crne Gore do isteka mandata, na što smo imali pravo, a  sad vidim da je to bila greška.

Moram Vam odgovoriti (prepucavati se) na Vašu konstataciju da su svi koji su otišli s Radio Dux-a sada uspješni u svojim poslovima. Gospođo Vučinović, za razliku od Vas, koji ste ostrašćena, svima koji su otišli, tako i Vama, iskreno želimo u privatnom i poslovnom životu svako dobro. Na žalost više bivših nije shvatilo ili još ne shvaća da je Radio Dux (kakav je, takav je) radio hrvatske zajednice.

Kako mene optužujete da sam glavni krivac za stanje u Domu ,, Josip Marković”, nakon mog prošlog odgovora Vama, gdje sam Vam taksativno nabrojao aktivnosti, tko je sve smješten u Domu, koliko ljudi u tom Domu prima plaće ,ovu Vašu opasku sam doživio kao kompliment iako su ovo zasluge cijelog tima ljudi. Sada, nakon skoro dvije godine, izlazite u javnost i radite jedino zašto sebe smatrate sposobnim, haeresovski napadate hrvatsku zajednicu. Čim se javljate, jasno je – brzo će izbori!

 Na kraju jedna preporuka. Kako  Vi tvrdite, da se Dom u Donjoj Lastvi zlorabi, preporučam Vam, sad kad imate dovoljno vremena, dovoljno političkog iskustva na najvišim funkcijama, a koliko vidim, nemate potrebe za putovanjima,  da preuzmete dom u Lepetanima, da ga svojom inventivnošću oživite i stavite na raspolaganje zajednici kako bi barem sa nečim konkretnim dokazali da se ne nalazite u imaginarnoj kapsuli” – predsjednik HNV-a Z. Deković.

„Crnogorac u krevetu“ u Kotoru

0
Crnogorac u krevetu

Nakon brojnih nastupa i rekordne gledanosti, “Crnogorac u krevetu”, najgledanija crnogorska komedija svih vremena, stiže ponovo u Kotor.

Urnebesna priča, klasična komedija mentaliteta, u kojoj glume Peđa Šuškavčevića i  Ana Šimundža-Selski, biće izvedena na Velikoj sceni kotorskog Kulturnog centra u četvrtak, 14. aprila u 20h.

Crnogorac u krevetu najgledanija je crnogorska komedija svih vremena, predstava koja se izvodi preko deset godina i čija je gledanost veća sada nego u vrijeme kad je nastala. To je klasična komedija koja se bavi crnogorskim načinom života i običajima i na duhovit način govori o svim životnim fazama, a naročito duhovito opisuje život prosječnog crnogorskog bračnog para, prikazan prema klasičnim stereotipima o Crnogorcima.

Ulaznice po cijeni od 5,00 eura mogu se kupiti svakog radnog dana od 10h do 14h u kancelarijama Kulturnog centra, a 14. aprila (na dan predstave)  dva sata prije početka (18h do 20h).

Trebinje i Budva potpisali ugovor o turističkoj saradnji

0
Muzej Hercegovine – foto TO trebinje

Direktor Turističke organizacije grada Trebinja Mirjana Putica i direktor Turističke organizacije opštine Budva Nemanja Kuljača potpisali su danas protokol o saradnji koji ima za cilj formalizaciju i ozvaničenje buduće intenzivnije poslovno-tehničke saradnje između ove dvije organizacije.
Potpisivanju sporazuma u Trebinju prisustvovali su gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić kao i predsjednik opštine Budva Marko Carević.

Ćurić je podsjetio da su Trebinje u 2019. godini posjetili turisti iz 94 zemlje kada je zabilježeno oko 100.000 noćenja, kao i prošle godine, istakavši značaj toga.

– Ubijeđen sam da ćemo potpisivanjem današnjeg sporazuma da poboljšamo turističku sezonu u Trebinju i Budvi – istakao je Ćurić.

Carević je rekao da je želja opštine Budva i grada Trebinja da zajednički nastupaju prema svjetskim tržištima i turističkim destinacijama, istakavši da ga današnji sporazum raduje jer je riječ o narodu iste vjere.

– Ekonomsko povezivanje je nešto na čemu treba da baziramo budućnost i samo ekonomski povezani možemo biti jači. Teritorija Budve je 60% turističkog proizvoda Crne Gore i to je potencijal koji treba iskoristiti – istakao je Carević.

Trebinje – foto Boka News
Direktor Turističke organizacije grada Trebinja Mirjana Putica rekla je da je današnjim protokolom izražena saglasnost obje strane o potrebi unapređenja međusobne saradnje u turizmu i ugostiteljstvu, kroz razmjenu znanja i pozitivnih iskustava u poslovanju turističkih organizacija Trebinja i Budve.

– Izražavamo uvjerenje da je saradnja i partnerstvo u obostranom interesu te da će doprinijeti budućem uspješnijem razvoju i pozitivnim ekonomskim i drugim benefitima po obje lokalne zajednice – rekla je Putica.

Direktor Turističke organizacije opštine Budva Nemanja Kuljača rekao je da će se saradnja dvije turističke organizacije nakon potpisivanja protokola dodatno razvijati u pravcu razmjene iskustava iz oblasti turizma ali i promocije i organizacije zajedničkih događaja koji će oplemeniti turističke ponude Trebinja i Budve.

– Nema sumnje da će prijateljstvo i saradnja naša dva lijepa grada u budućnosti biti još ljepša bolja i kvalitetnija – rekao je Kuljača.

Brod Obalne straže spasio jedrilicu i skipera

0
Brod Obalne straže

Brod obalne straže spasio je u ponedjeljak jedrilicu u akvatoriju južno od Dubrovnika nakon što je britanski skiper s nje uputio poziv za pomoć zbog kvara na pogonskom stroju, priopćilo je Ministarstvo obrane u utorak.

Obalni ophodni brod Obalne straže “Omiš” koji se nalazio na redovnoj zadaći nadzora mora jučer u popodnevnim satima zaprimio je poziv za pomoć upućen s jedrilice „Aurora“ koja je u akvatoriju južno od Dubrovnika pretrpjela kvar na pogonskom stroju.

U koordinaciji s Lučkom kapetanijom Dubrovnik i Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanje na moru (MRCC – Maritime Rescue Coordination Center), zapovjednik broda poručnik fregate Marin Delić uputio je brod prema toj poziciji.

Doplovljenjem do jedrilice, s broda je u more spuštena brza interventna brodica kojom je član posade Obalne straže došao do jedrilice. Pregledom plovila utvrđeno je kako je skiper plovila britanski državljanin koji nije bio izložen bilo kojoj vrsti ugroze nakon čega je ophodni brod jedrilicu teglio do luke Gruž.

Ministar obrane Mario Banožić kazao je kako je ovo još jedan od primjera da sigurnost nema cijenu te kako je sposobna i spremna Hrvatska vojska od neprocjenjive važnosti za zaštitu sigurnosti svih hrvatskih građana, ali i turista.

“Zahvaljujući sposobnostima naše Obalne straže znamo da se možemo sigurno osjećati na Jadranskom moru. Ovo je bila jedna od uspješno izvršenih zadaća koja pokazuje njihovu visoku razinu profesionalizma”, rekao je ministar Banožić.