Prirodu stvari dočarao uljem na platnu i akvarelom
Ljubitelji likovne umjetnosti imaju priliku da u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” pogledaju izložbu slika pod nazivom De rerum natura – Priroda stvari akademskog slikara Darka Mandića, a u postavci Đorđija – Bata Boljevića, kustosa JU Muzeji i galerije Budve. Predstavljeno je 11 radova rađenih u tehnici ulje na platnu i akvarel, koji su dio su izložbe prikazane ranije u Trstu, u Zemunu i Tivtu.
-Izbor radova za izložbu „De rerum natura – Priroda stvari” u Darkovoj matičnoj instituciji kulture pred vama stoji u jednom krajnje intimnom obliku i poziva vas da u njoj uživate kroz vaše lično viđenje, da upravo u toj prirodi stvari pronađete srž svakog probranog tkiva u ovim djelima koje zaista izlazi i biva naglašeno majstorskom tehnikom skromnog stvaraoca. Dragom prijatelju Darku čestitam na još jednoj ostvarenoj izložbi i poručio bih mu da svoje zamisli što više pretvara u gotova umjetnička djela, kazao je Goran Pajović, arheolog iz Bara, koji je otvorio izložbu.
Izložba slika Darka Mandića
Akademski slikar Darko Mandić rođen je 1965. godine u Sremskoj Mitrovici, a od 1970. godine živi u Budvi. Diplomirao je na odsjeku za slikarstvo Fakulteta za likovnu umjetnost na Cetinju u klasi profesora Smaila Karaila, zaposlen je kao grafički dizajner u JU Muzeji i galerije Budve. Imao je više samostalnih izložbi u Crnoj Gori (Moderna galerija, Budva, Spomen dom „Stefan M. Ljubiša”, Budva, Galerija „Queen of Montenegro”; Galerija „Porto Montenegro”, Tivat; Galerija solidarnosti, Kotor). Bio je učesnik brojnih kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Izložba „De rerum natura – Priroda stvari”, koju je podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore, prikazana je 30 okt. 2021. u Galeriji „Rettori Tribbioˮ u Trstu. Tokom jula i avgusta 2022. prikazana je u JU Muzej i galerija Tivat, a zatim u novembru iste godine u galeriji „Stara kapetanija” u Zemunu.
Izložba De rerum natura – Priroda stvari akademskog slikara Darka Mandića otvorena je u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” u četvrtak, 25. maja i biće otvorena za posjetioce do 11. juna.
Zijah Sokolović pozirao za Boka News – foto M.D. Popović
Raduje ga priznanje branše bliske umjetnosti i njegovom načinu razmišljanja
Glumac Zijah Sokolović, doajen regionalne pozorišne scene, laureat je Nagrade za životno djelo drugog izdanja CIM Foruma u Kotoru – ovo je njegova stota (100.) nagrada uopšte i sedma nagrada za životno djelo, kaže u razgovoru za Bokanews.
-Lijepo je kad dobiješ nagradu, iz razloga što je to neko gledao, vidio i osjetio kao neku vrijednost za to što sam radio i čime sam se bavio. To je prva i lijepa stvar – što postoji neko ko gleda to. To mi daje jedan kompliment, vrijednu informaciju da nastavim dalje ovim putem, dok čovjek ima razuma i snage da stvara. Vrlo lijepo i dirljivo, tim prije što ovo nije striktni umjetnički festival, nego ipak jedno područje, vrlo blisko i umjetnosti i mom načinu razmišljanja i na kraju, svijetu u kojem živimo.
Predstavu „Glumac… je glumac… je glumac“ igram 45 godina, hiljadu i šesto i nešto puta, igram „CABAres CABArei” 30 godina (1400 puta), „Lijevo desno glumac“ igram par godina, ali igram 200 i nešto puta, „Međuigre“ 400 puta…to je nešto što je u pozorišnom smislu vrlo neobično i vrlo rijetko. Ja se nekako ne okrećem unazad da bih to gledao, nego gledam unaprijed, tako da svi ovi brojevi, kad dobijem nagradu, nekako me potsjećaju na neki period igranja, traženja, komunikacije sa ljudima, kaže umjetnik, koji je sa nama podijelio svoju radost na zabavi u bašti Kafane Dojmi.
Svojim stvaralaštvom na „daskama koje život znače“ ovaj „meštar od teatra“ prevazilazi sva nacionalna ograničenja i podjednako je omiljen među publikom u svim bivšim republikama EX-YU prostora, jer svojim vrcavim humorom govori o univerzalnim ljudskim vrijednostima i temama.
– Prostori su i prije bili povezani, samo su bili narušeni tim situacijama, to što se nama događa nije nikakva rijetkost, ovo se događalo i prije. I ova predstava o demokratiji koju sam napisao i režirao govori o tom nekom ponavljanju i da čovjek ništa nije naučio i da je tamna strana ljudske prirode ipak jedna vrsta imperativa i to se događa sad i događaće se sutra i teško je ukrotiti ljudsku prirodu. A kad bi je ukrotili, onda bi prestao i jedan veliki dio umjetnosti – o čemu bi pisao Šekspir, ako ne bi bilo tog zla među ljudima, pojašnjava maestro Sokolović, koji radi na istraživanju građe za novu dramatizaciju.
Sa masterklasa – foto M.D.P.
– Sad radim za 12. Krležin festival u Zagrebu, ponudili su mi jedan Krležin tekst iz 1916/17. godine, rukopis koji nikada nije objavljen, tek su ga sad pronašli, njegov tekst i razmišljanja o Goji. Krleža je imao petoro ljudi kojima je posvetio dio svog života – Isus, Kolumbo, Kant, Goja, o čijim je životima razmišljao i pisao, našli su taj rukopis i ponudili su meni da napravim predstavu od toga. Biće to dramatizacija njegovog rukopisa, koji nije klasična predstava niti klasična monodrama, nego više nekih rasprava o Goji kao umjetniku. To je vrlo neobično, tako da smo sada u tom istraživanju. Na jesen ću doći da igram predstavu u Crnoj Gori, ako nađemo vremena, obećava nam Zijah.
– Nastavite i dalje, desna ruka na desno uvo, lijeva ruka na lijevo uvo, a ja ti kažem: „Pričam ti bajke“, poručio je Zijah razdraganoj publici, koja ga je pozdravila burnim aplauzom prilikom dodjele Nagrade za životno djelo CIM Foruma za 2023. godinu u Centru za kulturu. Zijah Sokolović je prvoga dana programa održao masterklas pod nazivom „Znam pozorište! Pa šta?!“, gdje je u svom prepoznatljivom duhovitom maniru, na temelju vrijednosti objektivnosti i subjektivnosti, dočarao publici sličnosti stvarnog života sa pozorištem, umjetnošću.
Bez obzira na brojne apele i molbe koje D.O.O. “Čistoća” Herceg Novi upućuje našim sugrađanima za pravilno odlaganje otpada, zaposleni isti zatiču širom grada i uz sav trud koji ulažu, ne mogu se izboriti sa bahatim sugrađanima. Ogroman problem predstavljaju gradilišta, renoviranja kuća i stanova, izbacivanje namještaja i sl. jer se otpad ostavlja u svako doba dana pored kontejnera.
Slika koju su radnici na javnim površinama zatekli ubrzo nakon čišćenja Njegoševe ulice, na novosadskom, šokirala ih je. Naime, velika količina raznog otpada ostavljena je pored kontejnera. Dokle ide bahatost i neodgovornost više nije jasno.
Revoltirani ovakvim bahatim ponašanjem i neodgovornošću nadležni iz Čistoće poručuju da će u narednom periodu sve one koji se na ovaj način budu ophodili prema našem gradu i narušavali izgled ovakvim slikama, biti javno prozivani, a takođe pozivaju nadležne da u što skorijem roku počnu da reaguju na ovakva ponašanja pojedinaca.
Još jednom podsjećamo da sve informacije o odlaganju otpada možete dobiti na broj tel. 031/345-755.
Kraljevi humora – Zoran Kesić i Aleksandar Radunović Popaj govorili su na zatvaranju CIM Foruma u Kotoru. To je, kako su kazali, bila tribina bez plana i koncepta.
„Važno je pokazati spontanost. Pričali smo o humoru. Nije to samo humor radi humora. To je angažovan humor, koji se bavi društvenim pitanjima, politikom, najmoćnijim ljudima. Tako da je to humor koji može biti blagotvoran kako za onog koji ga pravi, tako i za onog koji ga sluša i gleda“, kazao je Zoran Kesić.
Dodao je i da je humor jedan od najboljih načina borbe protiv sistema.
„Najbolji način za borbu protiv sistema su zapravo izbori, jer tu političku garnituru koja ti se ne sviđa promijeniš drugom. Kada je većina medija u rukama štetočine izbori su nepošteni i onda humor jeste ubojito rješenje. Protiv njega nemaju odgovor. U Srbiji imamo tradiciju humora i te odbrane od autoritarne vlasti. U najtežim trenucima je humor bio naša odbrana i to i danas praktikujemo“.
CIM Kotor – foto CG News
Kesić je i prošle godine bio gost na CIM Forumu i kazao je da će se uvijek rado odazvati pozivu.
„Došao sam sa srcem. Zove se Ika i to mi je žena. A i prije nje sam dolazio u Kotor. CIM je prilika da se vidim s kolegama iz bivših jugoslovenskih zemalja. Da, na marginama festivala, popričamo i dok god me budu zvali na CIM ja ću doći na CIM“, poručio je Kesić.
Aleksandar Radunović Popaj kaže da koliko god da ima homora „vazda ga je malo“.
„Humor je iluzija pobjede nad smrću. Moramo se šaliti, igrati, smijati. CIM je fenomenalan, ne što sam ja gost i što sam prijatelj s organizatorima. Nego, okupiti ovakva imena i napraviti ovakve panele, druženja, razgovarati o važnim temama je fenomenalno. Nadam se da se gledamo naredne godine“, poručio je Popaj.
I organizatori CIM Foruma kažu da imaju mnogo razloga za zadovoljstvom.
„Drago mi je da su svi koji su došli učesnici, panelisti gosti i svi koji su prisustvovali programskim sadržajima zadovoljni i da su na CIM došli srcem, a da odlaze s osmijehom na licu. To nam daje nadu da će doći i na naredni CIM i da ćemo se družiti u Kotoru“, kazao je jedan od organizatora CIM Foruma Branimir Bane Žugić.
CIM Kotor – foto CG News
Dodao je da je bilo produkcijskih izazova.
„U maju je bilo dosta nestabilno vrijeme, morali smo da tražimo rješenja, ali je na kraju sve ispalo vrlo dobro. Imali smo odličan program, sjajne goste i mislim da smo napravili još jedan uspješan CIM, još jedno uspješno okupljanje ljudi iz regiona i da smo napravili korak više. Sad hitamo u nove pobjede, brzo krećemo s CIM-om tri i ovu priču ćemo tek da širimo“.
Na CIM-u su dodijeljene nagrade iz raznih oblasti, a nagradu za životno djelo dobio je glumac Sijah Sokolović.
Ugostiteljski radnici Instituta Igalo od ponedeljka će nastaviti proteste ali će pored jednočasovne obustave rada za vrijeme ručka to uraditi i tokom večere od 18 do 19 sati, jer im nijedan zahtjev nije ispunjen do petka 26. maja, kako su tražili.
To je za RTHN, nakon sastanka koji su održali zaposleni u toj ustanovi, kazao predstavnik ugostitelja Rade Miljanić, navodeći da im je dosta neispunjenih obećanja.
-Tražimo da nam odmah isplate dvije zarade i ne želimo više da živimo u iščekivanju kada ćemo dobiti zarađeni novac. Zahtijevamo od Vlade da hitno da saglasnost na Kolektivni ugovor koji smo predali u isto vrijeme kada i zaposleni u RTCG. Naš Kolektivni još nije stigao na dnevni red Vlade a njihov je usvojen, kazao je Miljanić.
Institut Igalo – Foto: Shutterstock/Gekatarina
Navodi da su to dva osnovna zahtjeva jer se agonija produžava a troškovi na osnovu sudskih postupaka rastu, a samim tim i dugovanja Instituta.
Podsjećamo, zaposleni su tek prije osam dana primili januarsku zaradu. Menadžment im duguje još tri a uskoro će na naplatu doći i majska plata. Iz te ustanove je upućen zahtjev Vladi za isplatu avansa u iznosu 1, 25 miliona eura. Premijer Dritan Abazović kazao je na jučerašnjem sastanku Vlade da će sredstva za Institut biti operativna početkom naredne sedmice na elektronskoj ili u četvrtak na redovnoj sjednici Vlade.
Proizvodnja na mjestu potrošnje izazvala je veliki interes sudionika drugog dana konferencije Dani sunca koja se od petka održava u Bolu na Braču i na kojoj se čulo da solarni bum u Hrvatskoj počiva na proizvodnji na mjestu potrošnje, kao i da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste.
Panelisti tvrde da građani shvaćaju da gradnjom solarnih elektrana automatski smanjuju svoje potrebe za energijom, postaju neovisniji i štede, dok za poduzetnike to znači da postaju konkurentniji s obzirom na činjenicu da su cijene energije jako puno narasle. Zanimljivo je i kako među građanima apsolutno nema niti malo otpora za ugradnju solara već su izrazito zainteresirani, ali im trebaju edukacije, okrugli stolovi i tribine, čulo se.
Da se prije ugradnje solarne elektrane treba misliti na zakonsku regulativu upozorio je Mate Rebić iz tvrtke Struya. Kaže kako prvo treba pripremiti projekt elektrane koja je u Zakonu o gradnji tretirana kao jednostavna građevina i za to ne treba građevinska dozvola, te drugi dio koji se odnosi na priključenje na mrežu distributera. To se sve treba napraviti da bi se ishodili preduvjeti za priključenje.
Rebić kao i brojne hrvatske tvrtke rade solare po principu ključ u ruke, što znači od projektiranja, pripreme za fondove do ugradnje i puštanja u pogon. Za grad Split su zajedno sa gradskom razvojnom agencijom Rast pripremili projekte i osigurali sufinanciranje od 85 posto za ukupno 14 objekata škola i vrtića.
Ističe da s obzirom kako je država ukinula PDV na ugradnju solara prosječna investicija u solarnu elektranu iznosi oko sedam tisuća eura. Ovisno u kojem se području netko nalazi i u koji fond se prijavljuje. Trenutno je aktualan županijski fond koji financira 2000 eura po instalaciji, tu je i državni preko Fonda za zaštitu okoliša, pa netko u Splitu može dobiti 40 posto od te investicije, a primjerice u Lokvičićima duplo više.
“U godinu dana smo instalirali stotinjak malih i deset velikih elektrana. Takva mala elektrana u energetskom smislu može zadovoljiti sto posto potreba kućanstva, no ako govorimo u financijskom smislu ušteda se kreće od 70 do 80 posto godišnjeg računa. Primjerice ako neko kućanstvo godišnje troši 1500 eura za električnu energiju ugradnjom solara bi uštedjeli od tisuću do 1300 eura”, rekao je Hini Rebić.
Što se stambenih zgrada tiče, nastavio je, situacija je specifična s obzirom da su krovovi zajednička imovina i potrebna je suglasnost svih suvlasnika, međutim u Zakonu o tržištu električne energije je predviđen i takav model koji, za sada, u Hrvatskoj još nije krenuo, ali hoće. Mogućnost je i da suvlasnici na svoju zgradu postave solarnu elektranu koja im puni račun zajedničke pričuve.
Građani zainteresirani za solare kompletan posao prikupljanja dokumentacije, obrade i prijave mogu dati tvrtkama koje se time bave i onda im samo preostaje čekati da im se elektrana ugradi u samo jedan dan, te u roku od tri tjedna dobiju certifikate i ostalu dokumentaciju.
Ines Ban-Kolić iz tvrtke e.on je tijekom prezentacije otkrila da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste, pa ih je tako 2017. bilo 1600, snage 270 MW, dok ih je krajem 2022. bilo 6.999 snage 570 MW. U prva tri mjeseca 2023. taj broj se popeo na 8.500, a snaga im je 50 MW veća.
“Primjećuje se da obnovljivi izvori energije usporavaju rast peakova vršnih opterećenja. Investicije u mrežu sada se koncentriraju na povećanje prijenosne moći tamo gdje je to potrebno i zamjenu TS novima s automatskom regulacijom”, kazala je.
Konferencija Dani sunca je posvećena korištenju sunčeve energije. Cilj joj je kroz zajedničke rasprave te prenošenje znanja i razmjenu iskustava pronaći mogućnost i načine učinkovitijeg korištenja sunčeve energije te snažnijeg razvoja projekata koji se temelje na njoj. Na događaju aktivno sudjeluju predstavnici ministarstava, institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica, te organizacija civilnog društva.
Pokrovitelj konferencije Dani sunca, koja završava večeras, je Europska komisija, Vlada Republike Hrvatske, SolarPower Europe, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka
U rizortu Portonovi otvorena je ekskluzivna izložba “WonderCon Montenegro Sneak preview” koju Portonovi organizuje u saradnji sa Pizana galerijom i FiveG grupom. Prvi put u Crnoj Gori, posjetioci čuvene Pizana galerije u Portonovom će do 1. juna imati ekskluzivnu priliku da vide izložbu rasprodatih skupocjenih licenciranih eksponata (statua) najpoznatijih medijskih franšiza po uzoru na čuveni ComicCon.
– Portonovi se uvijek trudi da donese nešto novo i radimo stvari koje do sada nisu rađene, ne samo u Crnoj Gori, već i u regionu. Izložba WonderCon je dokaz toga, te nas raduje veliko interesovanje koje su pokazali ne samo naši gosti, već i građani Crne Gore. Raduje nas što upravo ovom izložbom postavljamo ne samo Portonovi i Herceg novi na svjetsku mapu, već i Crnu Goru – kazala je direktorica marketinga i komunikacija u Portonovom, Adrijana Husić.
Wondercon Portonovi
Veliko zadovoljstvo posjećenošću izložbe izrazio je i osnivač WonderCon-a, Radoš Purić, te je istakao je da je “WonderCon Montenegro Sneak preview” samo najava za ono što će uslijediti tokom velikog festivala pop kulture rađenog po uzoru na čuveni Comic Con, koji je najuticajniji festival tog tipa u svijetu.
– U galeriji Pizana u Portonovom možete vidjeti veći broj eksluzivnih eksponata najpoznatijih medijskih franšiza u do sad neviđenom formatu. Radi se o medijskim franšizama Marvel, DC, Transformers i Star Wars. U galeriji trenutno možete vidjeti oko 15 do sada neviđenih ekskluzivnih figura. WonderCon je predpremijera za festival koji se planira održati u Crnoj Gori po najvećim standardima koje zahtijeva WonderCon – objasnio je Purić.
Ova ekskluzivna izložba samo je jedna u nizu sjajnog umjetničkog programa kojeg galerija Pizana nudi od 2019. od kada datira saradnja sa rizortom Portonovi. Sinoćna izložba je još jedan pokazatelj kako i te kako postoji publika koja želi da iskusi različite vidove umjetnosti.
– Ovogodišnja art sezona u Pizani počela je WonderCon izložbom pop kulture i namijenjena je publici svih uzrasta. Eksponati su licencirani od najpoznatijih medijskih kuća. Pravo je zadovoljstvo ovakvu izložbu imati u Crnoj Gori – istakla je vlasnica galerije Pizana, Ljiljana Milošević.
Milošević napominje da će se galerija i u narednom periodu truditi da publiku angažuje i zainteresuje za izložbe koje će biti upriličene u rizortu Portonovi.
Wondercon Portonovi
– Mogu već da najavim da ćemo polovinom juna imati izložbu koja će se zvati “Herbarijum”, a riječ je o autorskom projektu Sonje Đuranović. Za naredni period možemo najaviti izložbu umjetnice iz Valensije, ali i crnogorskih umjetnika. Galerija Pizana će se truditi da i dalje njeguje umjetnost u pravom smislu te riječi – podvukla je vlasnica galerije.
Izložba WonderCon je samo dio bogatog programa koji je rizort Portonovi u prethodnom periodu upriličio u okviru “Proljećne sage” koja privlači veliki broj posjetilaca iz Crne Gore, regiona i inostranstva.
– Već sada vidimo da sezona može da bude jako uspješna. U Portonovi stižu novi zakupci, stižu nove aktivnosti, veliki koncerti koji su planirani za ovu godinu, niz izložbi i aktivnosti za djecu. Vjerujemo da kao destinacija imamo zaista puno da ponudimo, uz Herceg Novi kao grad – najavila je Adrijana Husić.
Rusija je pokrenula više zračnih napada na Kijev tokom noći. Prema riječima dužnosnika, bio je to najveći napad bespilotnim letjelicama na grad od početka rata, dok se ukrajinska prijestolnica u nedjelju pripremala za proslavu godišnjice osnutka.
Za ovaj prvi smrtonosni napad na Kijev u svibnju i 14. napad od početka mjeseca dužnosnici su rekli da su sustavi protuzračne obrane oborili najmanje 40 bespilotnih letjelica koje su se kretale prema Kijevu, pri čemu su krhotine padale i ubile jednu osobu.
Napadi prije zore dogodili su se zadnje nedjelje u svibnju kada glavni grad slavi Dan Kijeva, godišnjicu svojeg službenog utemeljenja prije 1541 godinu. Dan se obično obilježava uličnim sajmovima, koncertima uživo i posebnim muzejskim izložbama što je planirano i ove godine, ali u manjem opsegu.
– Povijest Ukrajine već je dugo iritantna za nesigurne Ruse, rekao je Andrij Jermak, šef ureda predsjednika Volodimira Zelenskog, na svom Telegram kanalu.
Preliminarne informacije pokazuju da je zračni napad bio najveći napad dronovima na Kijev od početka ruske invazije u veljači 2022., poručio je Serhij Popko, čelnik kijevske vojne uprave. Rusija se u napadu koristila bespilotnim letjelicama Shahed, iranske proizvodnje, dodao je.
Reuters nije bio u mogućnosti neovisno potvrditi tu informaciju.
– Danas je neprijatelj odlučio ‘čestitati’ građanima Kijeva Dan Kijeva uz pomoć svojih smrtonosnih UAV-ova (besposadnih letjelica), naveo je Popko na Telegramu.
– Napad je izveden u nekoliko valova, a zračna uzbuna trajala je više od pet sati, dodao je.
Gradonačelnik Vitalij Kličko izvijestio je da je žrtva 41-godišnjak. Vojna uprava priopćila je da su najmanje dvije osobe ozlijeđene.
Nekoliko četvrti Kijeva, daleko najvećeg ukrajinskog grada s oko 3 milijuna stanovnika, stradalo je u noćnim napadima, rekli su dužnosnici, uključujući povijesnu četvrt Pečerski.
U zelenoj četvrti Holosivski, u jugozapadnom dijelu Kijeva, krhotine su zapalile trokatno skladište, uništivši oko 1000 četvornih metara građevinskih struktura, izvijestio je gradonačelnik Kličko.
Požar je izbio nakon što su ostaci bespilotne letjelice udarili u nestambenu zgradu od sedam katova u četvrti Solomjanski, zapadno od grada. Četvrt je prometno čvorište željezničkog i zračnog prometa.
U četvrti Pečerski izbio je požar na krovu deveterokatnice zbog pada krhotina dronova, a u četvrti Darnitski oštećena je trgovina, rekli su dužnosnici kijevske vojne uprave na Telegramu.
Jadransko more naš je prirodni biser i izvor dobre zarade, no učestala zagađenja i prekomjerni ribolov onečišćuju taj vrijedan ekosustav i prijete izumiranju 60-tak vrsti riba. Djelotvornija zaštita Jadrana cilj je hrvatsko-talijanskog projekta “InnovaMare” financiranog europskim novcem. Kruna dvogodišnje suradnje je Digitalni inovativni Hub u Šibeniku koji postaje tehnološko središte zaštite Jadrana.
Roboti, senzori i dronovi itekako su vrijedni pomagači u inspekcijskom nadzoru jadranskog podmorja.
– Ta autonomna vozila mogu ići na misiju u uvale, skenirati i vidjeti koliko je uništenje od strane nautičara i snimiti brodove kamerom i uhvatiti registracije ako bi se išlo u smjeru kažnjavanja, za HRT Dnevnik rekao je Mateo Ivanac, voditelj projekta InnovaMare HGK.
U više od pet i pol milijuna eura vrijedan projekt Hrvatske gospodarske komore “InnovaMare” uključeno je 14 hrvatskih i talijanskih znanstvenih institucija i tvrtki.
– Želimo ubrzati projekte kako bi zaštitili Jadran, spasili vrijedan ekosustav i unaprijedili ekonomski napredak priobalja, kazao je Pierfrancesco Sacco, talijanski veleposlanik u RH.
Otpad i kanalizacija najviše onečišćuju morski ekosustav, tvrde stručnjaci.
– U Jadranu imamo više od 7 tisuća živih vrsta, a prijetnje koje su svima poznate su nagli razvoj turizma i klimatske promjene i događa se da pojedine vrste polako izumiru, objasnio je Frane Urem, profesor, Veleučilište Šibenik.
Očuvanje Jadrana i plava ekonomija za nas su itekako važni jer turizam, ribarstvo, akvakultura i brodogradnja zapošljavaju čak 170 tisuća radnika.
– Plava ekonomija je prepoznata kao jedna od ključnih industrijskih niša unutar regionalnih vrijednosti prema kojima će se usmjeravati bespovratna sredstva za tvrtke koje se hoće povezati u stvaranju inovativnih proizvoda, rekao je Urem.
Ministar najavljuje nove natječaje do kraja godine za dodjelu 500 milijuna eura potpora za projekte zelene tranzicije jadranske, primorske i sjeverne Hrvatske.
