Povodom Međunarodnog dana mladih, Crnogorsko društvo za borbu protiv raka (CDPR)
u saradnji sa KK Bijela 2015 iz Bijele / Herceg Novi organizuje tradicionalni košarkaški turnir za mlađe pionire „Bijela 2023”.
Međunarodni dan mladih obilježava se Rezolucijom 54 / 120 od 17. decembra 1999. godine Generalne skupštine Ujedinjenih nacija svake godine 12. avgusta sa ciljem da skrene pažnju međunarodne zajednice na pitanja mladih, kao i na potencijal mladih kao partnera u današnjem globalnom društvu.
Ove godine tema obilježavanja Međunarodnog dana mladih je „Zelene vještine mladih: U susret održivom svijetu”. Pomak prema ekološki održivom i klimatski neutralnom svijetu je ključan, ne samo kao odgovor na globalnu klimatsku krizu, već i za postizanje ciljeva održivog razvoja.
cdpr
Bavljenje sportom za sve, pogotovo za mlade, predstavlja jedan od načina na koji se u CDPR-a borimo da djeca uz zdrave stilove života i sport budu zdrava i aktivna, a ne da misle na pušenje i ostale bolesti zavisnosti.
Stoga tradicionalni košarkaški turnir „Bijela 2023” na kojem će pored domaćina KK Bijela 2015 učestvovati ekipe iz Nikšića i Risna sa igračima rođenim 2011. godine i mlađim, predstavlja jedan vid borbe i dio naših stalnih aktivnosti protiv pušenja kao bolesti zavisnosti, što je jedan od glavnih uzroka nastanka kancera, ali i drugih teških bolesti.
Sindikat Instituta Dr Simo Milošević i Unija slobodih sindikata juče su, trećeg petka zaredom, od 18 sati do 20 sati blokirali saobraćaj na graničnim prelazima sa Hrvatskom, Debeli brijeg i Kobila.
Niko nije mogao ući u Crnu Goru iz Hrvatske, niti izaći iz zemlje. Spojeni su bili u dužini od 2 km GP Karasovići i GP Debeli brijeg. Mnogi vozači, dok su čekali da izađu iz Crne Gore, nervozno su svirali negodovali.
Nije lako ni njima, ali ni radnicima Instituta, kaže fizioterapeutkinja Nataša Matković. Proteklih sedam dana došlo je do susreta ministara finansija Crne Gore i Srbije, Aleksandra Damjanovića i Siniše Malog, te iskazana volja da dvije Vlade ne dozvole blokadu računa Instituta i prinudnu naplatu 3,7 miliona eura potraživanja Jugobanke. Sindikalci, ipak, neće do daljnjeg odustati od protesta na graničnim prelazima, kaže Matković.
– Nismo primili tri plate, skoro četvrtu, radnici ispunjavaju svoje obaveze, pacijenti to ne osjećaju, ali smo u stresu od onog što će biti. Čekamo i dalje da Vlada potpiše kolektivni ugovor da nam uplati avans od 800 hiljada eura koga ćemo mi sigurno zaraditi i vratiti prije roka, kao i do sada – ističe ona.
Smatra da bi novca bilo dovoljno za sve u Crnoj Gori kada bi se bar malo ravnomjerno raspoređivao, a ne da u državnim instuticijama po nekoliko zaposlenih zauzimaju jedno radno mjesto.
Protest i blokada dva granična prelaza sa EU trajali su do 20 sati.
U organizaciji JU Muzeji i galerije Budve u četvrtak, 10. avgusta 2023. godine, u 21 sat u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša” otvorena izložba „Mali format – slike, crteži, objekti – Izbor iz savremene crnogorske likovne scene”. Kustos izložbe je Đorđije – Bato Boljević. Izložbu je zvanično otvorio pisac Đorđe V. Gregović:
„Ovogodišnja izložba kratkog formata je pred vama. Još jedna pažljiva selekcija umjetnika koji bitišu u različitim svjetovima, prema drugačijoj muzici, kroz drugačije vektore i sa raznobojnim sjajem svog osobitog DNK. Jer, zašto bi se umjetnici obraćali nama ako nemaju neku delikatnu i subverzivnu sliku svijeta koju nam žele predstaviti? Zašto bi umjetnici stvarali čuda ako u njih ne bi vjerovali? Ja mislim da su umjetnici izabrana bića. Njima je dato da se poigravaju sa stvarnošću, da je transformišu i da je izigraju. I još da to bude lijepo za oko i božanstveno za dušu. Dakle, složićemo se da su izabrana bića u punom radnom odnosu spram Boga koji stvara kroz njihove ruke i oči. Zanimljivo je to, čudesno bogami, vrijedi jedan život jednog umjetnika. Pa ćemo mi drugi, siromašniji maštom i ljepotom, na umjetnike gledati kroz zavist ili nejasne, mutne emocije. Ali, pošto je ovo večeras izložba koja predstavlja mali format (slika, crteža i objekata), mora se reći koliko je teško u baš taj mali format predstaviti jednu viziju, detalj ili kompoziciju. Znalci umjetnosti, a ja to nijesam, potražiće na radovima ličnu poetiku umjetnika, njegov stil i tehniku, izražajnost i igru gole egzistencije. Njegov san, možda. A sve to u jednom malenom, ograničenom kosmosu. Bez neograničene perspektive, u svedenom prostoru i vazduhu malog umjetničkog formata. Priznaćete da je to strašno i neodoljivo postići. I baš kao što su neki kratki romani među najboljim napisanim romanima na svijetu, tako se i u ovim malim djelima, iz ljubavi ponajviše, može dogoditi čitav jedan svijet. Zato pažljivo pogledajte, sve je moguće.
Izbor iz savremene crnogorske likovne scene
Umjetnici su: Adin Rastoder, Bojana Popović, Dijana Lazović, Vana Prelević, Marica Kuznjecov Boljević, Vlatka Vujošević, Sandra Đurbuzović, Nada Kažić, Željko Reljić, Sreten Nikčević, Vaso Nikčević, Darko Vučković, Kristina Lazarević, Milena Vukoslavović, Sanja Raonić, Srđa Dragović, Vladana Mirković i Đorđije Bato Boljević, koji je i izabrao radove za ovu izložbu. Uživajte ljudi, izložba je već počela.”
Izložbu možete pogledati do 6. septembra 2023. godine.
Plivački vaterpolo klub „Jadran“ igraće ove jeseni utakmice Lige šampiona na zatvorenom bazenu „Banje“ u Trebinju, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare u Trebinju kojoj su prisustvovali čelnici Opštine Herceg Novi i grada Trebinja, Hidroelektrane na Trebišnjici i PVK Jadran
Predsjednik PVK „Jadran” Boro Lučić je zahvalio budućem gradu pobratimu na pruženoj logistici i ustupanju bazena za odigravanje LEN takmičenja i izrazio nadu da će na ovaj način doprinijeti afirmaciji vaterpola u Trebinju.
„Sticajem okolnosti, Jadran trenutno nema svoj zimski bazen za ovaj rang takmičenja. Već u oktobru na zatvorenom bazenu u Trebinju igramo prve utakmice Lige šampiona. Na ovaj način naš klub, koji postoji 100 godina, pomoći će promociju vodenih sportova u ovom gradu i BiH. Važno da se ovakvi sportovi razvijaju i u Trebinju, pošto su u okruženju gradovi koji su dali velike vaterpolo klubove poput Jadrana, Primorca, Juga pa je sasvim logično da se Trebinje pozicionira kao budući vaterpolo i plivački centar”, kazao je Lučić i zahvalio čelnim ljudima Trebinja, Hidroelektrane i Opštine Herceg Novi na podršci i razumjevanju.
On je izrazio nadu da će „Jadran“ igrati dobre utakmice sa jakim protivnicima i da će tako na najbolji način promovisati svoj grad, ali i Trebinje.
Direktor Hidroelektana na Trebišnjici Gordan Mišeljić istakao je da nova saradnja već pokazuje da njihova investicija izgradnje zatvorenog bazena „Banje” nije bila bezidejna.
„Ovdje će se na jesen igrati jedno od najboljih evropskih takmičenja u vaterpolu. Nadamo se da će u saradnji sa Vaterpolo klubom „Jadran“ i gradskim upravama Trebinja i Herceg Novog ovaj sport biti omasovljen i u našem gradu“, naveo je on.
Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić zahvalio se gradonačelniku Trebinja Mirku Ćuriću, HET-u i upravi bazena, što su omogućili da „Jadran“ utakmice Lige šampiona igra na zatvorenom bazenu „Banje“.
Jadran igra Ligu šampiona u Trebinju
„Nadam se da će ovo doprinijeti da i Trebinje bude prepoznatljivo kao grad vaterpola u nekom narednom periodu i da će se naša saradnja u oblasti sporta nastaviti na obostrano zadovoljstvo. Vaterpolo klub Jadran kao brend ne samo Herceg Novog, nego i Crne Gore će u mnogome pomoći da se u Trebinju pojačava kvalitet igre i da bude sjedište vaterpola. U Herceg Novom trenutno radimo projekat za novi olimpijski bazen koji će biti sličnih gabarita kao ovaj u Trebinju.”, kazao je Katić.
Predsjednik grada Trebinja Mirko Ćurić kazao je da je uprava Jadrana imala viziju i cilj da zajedno sa Trebinjem učestvuju u ovom projektu.
„Ostvario se san mnogih Trebinjaca koji su 50 godina čekali da se napravi zatvoreni bazen. Na njemu će se igrati Liga šampiona, a to se ranije nije moglo zamisliti. San se ostvaruje zahvaljujući ljudima koji su prijateljski, bratski nastrojeni i žele sa nama da podijele sve što imaju, ali takođe i rukovodstvu bazena, Hidroelektrane na Trebišnjici koji su podrška od početka ovom važnom projektu. Ovo će sigurno biti značajna promocija i Trebinja i Republike Srpske, ali i „Jadrana” i Herceg Novog”, kazao je Ćurić i poželio Jadranu dobre rezultate.
Vaterpolisti Jadrana se nalazi u grupi C Lige šampiona sa Ferencvarošem, Jadranom iz Splita i pobjednikom kvalifikacione grupe A. Prvi put će biti domaćini u Trebinju 7. oktobra kada dočekuju splitski Jadran. Prethodno će igrati u gostima 27. septembra protiv mađarskog Ferencvaroša.
Službenici Regionalnog centra bezbjendosti „Jug“ – Odjeljenja bezbjednosti Budva su, nakon sprovedenog višemjesečnog izviđajnog postupka u saradnji sa Osnovnim državnim tužilaštvom u Kotoru, podnijeli krivičnu prijavu protiv lica L.Š. (32) iz Budve zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zelenaštvo, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su kazali, sumnja se da je L.Š. tokom prethodnih pet godina, jednom licu iz Budve davao novac na zajam, a pri tom dogovorio nesrazmjernu imovinsku korist.
“On je oštećenom davao na pozajmicu različite novčane iznose, od kojih je prva pozajmica bila 60.000 eura, nakon čega je davao i druge pozajmice u različitim iznosima, pa je na te pozajmice obračunavao kamatu na mjesečnom nivou od 5-7%, po osnovu kojih je od oštećenog neutvrđenih dana u navedenom periodu na ime dospjele kamate u kontinuitetu naplaćivao različite novčane iznose”, naveli su u saopštenju.
Budvanin je, kako su dodali, na taj način za sebe pribavio imovinsku korist u ukupnom iznosu od 180.000 eura, te na današnji dan oštećenog duži za novčani iznos od 155.000 eura, na ime neisplaćenih kamata i glavnica.
“L.Š. se nalazi u bjekstvu i za njim je raspisana lokalna potraga, a na njegovom lociranju se preduzimaju mjere i radnje iz nadležnosti policije”, kazali su iz Uprave policije.
Iz šoltanskog akvatorija stiže nam zastrašujući video. Čitatelj nam je poslao zapis na kojem se vidi upucan dupin, a pretpostavlja se da su ga upucali ribari koji na taj način tjeraju dupine od mreža i srdela.
Kako svjedoči naš čitatelj, na tom su području jučer lovili ribu pa je pretpostavka da je nesretni dupin stradao upravo od njegovih metaka.
Na fotografijama koje su nam stigle vide se dvije prostrijelne rane, a o detaljima događaja i znaju li uopće što se događa na moru koje je pod njihovom jurisdikcijom pitat ćemo nadležne i prenijeti njihov odgovor.
Primjera neodgovornog ponašanja prema životinjama u moru je bezbroj, a jedan sličan dogodio s baš jučer kod Rovinja o čemu smo i pisali.
KOTORART AKADEMIJA Kemal Gekić, klavir, Avg 2022, Foto: D.Miljanić
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike organizuje resital jednog od najistaknutijih pijanista svoje generacije, Kemala Gekića. Koncert će se održati u subotu, 12. avgusta, u Samostanskom kompleksu sv. Nikole u Prčanju, sa početkom u 21 čas.
Kuriozitet koncerta pod nazivom Carte blanche je da će program ostati iznenađenje do samog kraja, kada će umjetnik sam predstaviti djela prije njihovog izvođenja.
Ulaznice, kako samostalne, tako i sa prevozom, su dostupne preko mreže GigsTixa, putem interneta na www.gigstix.me i širom Crne Gore, na izabranim lokacijama Tobacco S Press. Festival organizuje povratni prevoz solarnim brodom Bella Boka iz Kotora a stajalište brodića je preko puta Centra za kulturu “Nikola Đurković” sa polaskom u 20 časova. Brodić odatle odlazi na Plagente, drugo stajalište i u 20 časova i 20 minuta sa doka u Plagentima kreće ka Prčanju.
Kemal Gekić, ekskluzivni umjetnik za kompaniju Stenvej i doživotni član Američkog Listovog društva, jedan je od najistaknutijih pijanista svoje generacije, prepoznatljiv po originalnom pristupu muzičkoj interpretaciji, ekspresivno i tehnički perfektnoj, često provokativnoj i intrigantnoj. Redovno nastupa širom planete a član je i žirija na brojnim međunarodnim klavirskim takmičenjima. Njegov tonski zapis za JVC, s Transcendentalnim etidama Franca Lista, smatra se najboljim u istoriji pijanizma. Radi kao profesor na Međunarodnom univerzitetu Floride u Majamiju (SAD) i kao gostujući profesor na brojnim univerzitetima i akademijama širom svijeta.
KotorArt akademija je trenutno u toku i mnogi mladi pijanisti se usavršavaju upravo na majstorskim radionicama Kemala Gekića. Večeras, u petak, 11. avgusta, u Crkvi sv. Duha, sa početkom u 19 časova, polaznici majstorske radionice će se predstaviti publici. Ulaz je slobodan.
Gradska biblioteka Tivat i Josip Tripović vas pozivaju na književno veče – predstavljanje knjige “Mala Dolores” u JU Muzej i Galerija Tivat, u nedelju 13. avgusta od 21 sat, u sklopu Tivatskog književnog ljeta.
O knjizi će govoriti prof. dr. Igor Lakić i autor Josip Tripović.
O romanu Novljanina Josipa Tripovića, lektor i recenzent izdanja, profesor dr Igor Lakić je rekao: „U ovom romanu susrećemo se sa životom djevojčice Dolores i njene porodice. Radnja romana počinje u Njemačkoj. Atmosfera u selu je naizgled idilična, jer Dolores, njeni brat i majka prolaze teške trenutke, boreći se sa ocem koji često pije. Tu situaciju prekida teška povreda oca, koji sa sankama propada u provaliju, žureći da pomogne oboljeloj komšinici…
Danijel Đorđević pokazuje lokalitet koji je otkrio timu Laboratorije za arheologiju pomorstva
Mediteransko morsko dno svjedoči o mnogim pomorskim transportima građevinskog materijala čiji je dio često bio krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi. Takav lokalitet je u Crnoj Gori nedavno otkrio Danijel Đorđević, instruktor ronjenja i vlasnik ronilačkog kluba „Adriatic Blue“ iz Herceg Novog. Svoje otkriće podjelio je sa timom Laboratorije za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore kako bi se uradila procjena kulturne i naučne vrijednosti.
Imbreksi i tegule su preklapajući krovni crijepovi koji su se koristili u antičkoj i srednjevjekovnoj arhitekturi kao vodootporni pokrivač krova. Uglavnom su pravljeni od pečene gline. U Rimu su se koristili na skoro svakoj vrsti građevine, od skromnih pomoćnih objekata do veličanstvenih hramova. Tegule su oblikovane sa izdignutom vertikalnom ivicom na dva kraja, što bi usmjeravalo kišnicu prema dnu crijepa. Imbreksi su upotpunjavali vodootpornost tako što su se postavljali preko spojeva vertikalnih ivica tegula, dijeleći krov na kanale. Kišnica je otjecala sa zakrivljenih imbreksa niz kanale i preko tegula se spuštala u oluk.
U koordinaciji sa Upravom za zaštitu kulturnih dobara, tim Laboratorije za arheologiju pomorstva, Univerziteta Crne Gore, je sa Danijelom Đorđevićem, posjetio lokalitet. Lokalitet se nalazi na strmom kamenom grebenu na kome su rasuti komadi krovnog pokrivača tipa imbreks, dok tegule za sada nijesu pronađene. Imbreksi su grupisani oko većeg kamenja i stijena. Na pjeskovitom dnu takođe su uočljivi pojedinačni komadi. Čitav lokalitet je netaknut. Nastao je, vjerovatno, izbacivanjem tereta, prije nego potonućem broda. Starost i porijeklo imbreksa na lokalitetu se ne mogu odrediti bez detaljnih naučnih analiza. Ipak, ovaj tip materijala se često veže za Rimsko doba i tadašnje građevinske poduhvate.
Imbreksi i tegule su transportovani brodovima, o čemu svjedoči rimska olupina, otkrivena 2009. godine od strane RPM Nautical Foundation i istraživačkog plovila Hercules južno od ulaza u Boku Kotorsku. Ova olupina antičkog plovila, čiji je teret bio samo krovni pokrivač, odnosno tegule i imbreksi, je preliminarno datovana u doba Rimske republike, to jest prvi vijek prije nove ere.
Koncentracija imbreksa – Laboratorija za arheologiju pomorstva
Pronalazak ovog lokaliteta svjedoči o velikom potencijalu i opravdava razvoj podvodnih nauka i tehnologija na Univerzitetu Crne Gore sa ciljem sistematskog istraživanja podmorja. Djelo iĐorđevića ilustruje model saradnje ronilačkog, naučnog i institucionalnog sektora koji unapređuje istraživanje, zaštitu i turističku valorizaciju podvodne kulturne baštine Crne Gore.
Laboratorija za arheologiju pomorstva kao dio Centra za istraživanje, inovacije i preduzetništvo, Pomorskog fakulteta Kotor, nastoji da osvijetli i učini podvodnu kulturnu baštinu Crne Gore dostupnu javnosti. Laboratorija je članica UNESCO UNITWIN mreže za podvodnu arheologiju i u svojoj misiji primjenjuje najsavremenije metode, koristi najmoderniju opremu i inovativne tehnologije razvijene kroz IPA projekat WRECKS4ALL, koji je kofinansiran od strane Evropske unije.
Opština Tivat obilježava Međunarodni dana mladih (12.avgust) organizujući izložbu fotografija na temu “Društveni aktivizam i volonterizam mladih”. Izložba je danas postavljena u holu Opštine Tivat i fotografije će biti izložene do petka 18. avgusta. Odabranim fotografijama su prikazane aktivnosti mladih Tivta – članova Omladinskog tima, Đačkog parlamenta, Unije srednjoškolaca, omladine angažovane u okviru Crvenog krsta Tivat, opštinske Službe zaštite i spašavanja, dobrovoljnih vatrogasnih društava i nevladinih organizacija koje se bave pitanjima mladih.
“Aktivno uključivanje mladih u život lokalne zajednice značajno je ne samo za njihovo zdravo odrastanje već i za uspješnije i kvalitetnije funkcionisanje društva u cjelini. Volontiranje kao oblik građanskog aktivizma ističe ono najbolje u čovjeku, mjenja svjest ljudi, poboljšava kvalitet života, razvija toleranciju” – istakla je sekretarka za društvene djelatnosti Olivera Mišković Vidojević.
Dan mladih je međunarodni godišnji događaj, koji su 2000. godine ustanovile Ujedinjene nacije, sa ciljem ukazivanja na probleme mladih, ali i na brojna pitanja iz oblasti kulture i prava koja se tiču mladih ljudi širom svijeta.
