Pojednostaviti procedure sezonskog zapošljavanja u turizmu

0
Zapošljavanje

Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore pozvao je da se do sljedeće ljetnje sezone, kroz prilagođeni zakonodavni okvir, stvore uslovi i domaće stanovništvo motiviše za rad u turizmu, te pojednostave procedure za sezonsko zapošljavanje stranaca.

Kako je istaknuto na sjednici Odbora, bez kvalitetnih kadrova nema razvoja turizma, a sadašnja ponuda na tržištu rada nije adekvatna.

Predsjednik Odbora Ranko Jovović podsjeća da je Privredna komora inicirala kod nadležnih uvođenje kategorije “stalni sezonski radnik”, kako bi se motivisalo nezaposleno domaće stanovništvo da se prekvalifikuje i ima sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU.

“Potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja privremenih i provremenih poslova i donijeti Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone”, rekao je Jovović, dodajući da je izrada ili dopuna pomenutih propisa, kao i regulative koja se odnosi na zapošljavanje stranaca u toku.

Ističe neophodnost izrade nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma u Crnoj Gori, što treba da prate centri za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.

“Potrebno je staviti akcenat na pojednostavljenje i digitalizaciju procedura zapošljavanja, kreirati elektronski portal za registraciju sezonskih radnika, kao i implementirati čl. 81 Zakona o strancima, koji propisuje da se prilikom aplikacije za dobijanje dozvole za sezonsko zapošljavanje stranca, biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzularnim predstavništvima, prvenstveno iz regiona”, smatra Jovović.

Tako bi, kako dodaje, stranac došao u Crnu Goru tek kad dobije dozvolu za sezonski rad, čime bi se skratila čekanja na šalterima i smanjili troškovi poslodavca.

Ministar ekonomskog razvoja i turizma, Goran Đurović ocijenio je izuzetno značajnim doprinos turizma ekonomiji Crne Gore i prezentova najnovije podatke o posjeti turista.

Pojednostaviti procedure sezonskog zapošljavanja u turizmu
Ugostitelji / turizam Crna Gora /Foto Boka News

Đurović je istakao da se sa nedostatak kadra suočava i Evropa, te da je jedno od rješenja traženje radnika u Indiji, Pakistanu, Filipinima i drugim dalekim destinacijama. Saglasan je da je moguće rješenje uspostavljanje instituta stalnog sezonskog radnika što je u nadležnosti Ministarstva za rad i socijalno staranje.

Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Dašić kazao je da je do danas, za sve djelatnosti, izdato više od 10.000 radnih dozvola, a da se svega dva odsto odnosi na sezonsko zapošljavanje.

Ukoliko se ovaj trend nastavi, dodaje on, očekuje se da će do kraja godine biti izdato blizu 40.000 radnih dozvola, što je rast veći od 10.000 u odnosu na prethodnu.

Prema njegovim riječima, doprinos u ubrazavanju procesa izdavanja radnih dozvola može biti striktno poštovanje roka od 15 dana, povećanje broja izvršilaca i efikasnije dostavljanje prijava/dozvola.

Najavio je otvaranje biometrijske stanice u Petrovcu do 15. maja. On je pozvao poslodavce da iskoriste mogućnost koju daje regulativa da zahtjev za izdavanje dozvole za privremeni boravak i rad može podnijeti i poslodavac u mjestu namjeravanog boravka stranca.

Predsjednik CTU Žarko Radulović ukazao je da Crna Gora može prihodovati mnogo više sredstava po osnovu doprinosa, ukoliko bi riješila izazove sa izdavanjem radnih dozvola za strance.

On je ponovio potrebu da se uvaži zahtjev turističke privrede i odobri privremena dozvola za rad od trenutka kada se podnese kompletna dokumentacija za sezonskog radnika, te omogući poslodavcu da prijavi sezonskog radnika Upravi za prihode i carine. Time bi, smatra on, država po zaposlenom ostvarivala poreze i doprinose i za 28 dana, tokom kojih se, prema Raduloviću, prosječno čeka za rješavanje zahtjeva po ovom pitanju.

Skeptičan je po pitanju, da sa postojećom regulativom, možemo blagovremeno dovesti radnika sa dalekih destinacija. On predviđa veoma dobru predstojeću sezonu, ali smatra da upravo zbog nedostatka kadra može doći do pada u kvalitetu usluge.

Marko Ćipović, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja, informisao je da je u Zakon o radu potrebno uključiti dvije nove direktive EK, te da se institut stalnog sezonskog radnika treba naći u ovom propisu.

Potpredsjednik Nikola Vujović informisao je Odbor o nastojanju PKCG u pravcu razvoja kongresnog turizma koji značajno može doprinijeti produženju sezone, kao i o izazovima u primjeni zakonske regulative koja se odnosi na obaveze privrede u korišćenju intelektualne svojine zaštićene autorskim pravima.

Ministar Đurović zaključio je da ostaje dosta prostora za definisanje procedura koje bi omogućile da brže evidentiramo radnu snagu.

MSC Grupa dovršila ispitivanja za svoju novu liniju kruzera

0
MSC Grupa dovršila ispitivanja za svoju novu liniju kruzera
Foto: FleetMon

MSC Grupa završila je ispitivanja za svoju novu luksuznu liniju za krstarenje, EXPLORA JOURNEYS. Prvo plovilo u floti EXPLORA I izgradio je Fincantieri, a dodjela imena zakazana je za 8. srpnja u Civitavecchi, Italija.

EXPLORA I krenut će na svoje prvo putovanje iz Južnog Hamptona, Engleska, prevozeći putnike na 15-noćno putovanje do norveških fjordova i Arktičkog kruga, završavajući plovidbu u Kopenhagenu, Danska, prenosi FleetMon.

Brod sadrži jedan o najprostranijih smještaja po gostu za u kategoriji luksuznih oceanskih putovanja i ima visok omjer posade i putnika. Putnici će imati pristup trima vanjskim bazenima i jednom unutarnjem, te velikom unutarnjem i vanjskom wellness objektu s luksuznim toplicama.

Osim luksuznih obilježja, EXPLORA I također će imati napredna ekološka obilježja, uključujući sustav SCR (Selective Catalytic Reduction), naprednu obradu otpadnih voda i sustav za obradu balastnih otpadnih voda. Njegova optimizirana hidrodinamika poboljšat će učinkovitost goriva smanjenjem otpornosti plovidbom.

Fincantieri će izgraditi još šest brodova za EXPLORA JOURNEYS.

 MSC je nedavno najavio da će rad u EXPLORI III i IV biti obustavljen kako bi se ugradili motori za LNG i druge potrebne izmjene za tu nadogradnju. MSC je izjavio kako tom ugradnjom njihova ulaganja u brodove za EXPLORA JOURNEYS dostiže 3.5 milijardi eura.

U požaru u pekinškoj bolnici stradalo 29 ljudi

0
U požaru u pekinškoj bolnici stradalo 29 ljudi
U požaru u pekinškoj bolnici stradalo 29 ljudi
Foto: Tingshu Wang / Reuters

Kina je naredila istragu o požaru u bolnici u Pekingu u kojemu je poginulo 29 ljudi, jednom od najsmrtonosnijih u prijestolnici zadnjih godina, ali su mnoge objave na društvenim mrežama o incidentu izbrisane jer su ljudi postavljali pitanja o odgodi objave vijesti.

Među žrtvama 26 su bili bolnički pacijenti, rekao je dužnosnik, dodajući da je požar izbio u krilu u kojem su smješteni kritično bolesni pacijenti.

Na društvenim medijima vidjele su se dramatične videosnimke ljudi koji koriste zavezanu posteljinu kako bi se spustili niz zgradu i pobjegli od dima i plamena nakon što je požar izbio oko 13 sati (5 sati po GMT) u utorak u bolnici Changfeng. Tijekom spašavanja evakuirana je 71 osoba. Do 18 sati, 29 ljudi je smrtno stradalo, izvijestio je Beijing Daily. Prema lokalnim izvješćima, požar je ugašen pola sata kasnije.

Vlada u Pekingu najavila je da će održati konferenciju za novinare u srijedu u podne. Lokalni mediji izvijestili su da je istraga u tijeku. Vlasti su u srijedu blokirale pristup bolnici. Mogli su se vidjeti razbijeni i spaljeni prozori, a na mjestu događaja raspoređena je jaka policija, uključujući policiju u civilu, naveli su Reutersovi svjedoci.

Objave na društvenim mrežama o požaru koje su kružile WeChatom nekoliko sati bile su ili cenzurirane ili izbrisane, prema provjerama Reutersa. U jednoj još uvijek vidljivoj objavi kritizirana je bolnica jer se na svom službenom WeChat računu u februaru hvalila kako je spremna u slučaju požara.

– Spasilački napori na mjestu nesreće završili su za 3,5 sata, ali javnost je tek poslije 20 sati saznala da je u požaru smrtno stradalo 29 ljudi. Vrlo je zbunjujuće da je prije službene objave bilo poznato malo informacija o požaru u kojemu je poginulo 29 ljudi u gusto naseljenom velikom gradu poput Pekinga,, napisala je jedna osoba na WeChatu u objavi koja je kasnije izbrisana.

Uzrok požara se istražuje, navodi se u izvješćima državnih i lokalnih medija.

Mulitimedijalna manifestacija “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” u Kotoru od 21. aprila do 3. maja

0
Mulitimedijalna manifestacija “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” u Kotoru od 21. aprila do 3. maja
Podvodni kulturni predjeli Crne Gore – podvodna arheologija

Podvodni kulturni predjeli Crne Gore je multimedijalna manifestacija koja je dio multidisciplinarnog i multidimenzionalnog projekta Laboratorije za arheologiju pomorstva, Pomorskog fakulteta Kotor Univerziteta Crne Gore.

Manifestacija se organizuje u partnerstvu sa Pomorskim muzejem Crne Gore u Kotoru, u kome se održava najveći dio programa, a podržana je od strane Opštine Kotor i Turističke organizacije Kotor.

Mulitimedijalna prezentacija podvodnih kulturnih predjela održati će se od 21. aprila do 3. maja 2023. na Trgu Bokeljske mornarice u Kotoru, u Pomorskom muzeju i Pomorskom fakultetu.

Manifestacija ima za cilj da doprinese većoj vidljivosti atraktivne podvodne kulturne baštine Crne Gore i prenese njene kulturno istorijske poruke koristeći inovativne tehnologije. Program se sastoji od izložbe fotografija podvodne kulturne baštine na trgu ispred Pomorskog muzeja Crne Gore. Posjetioci će moći da zarone na istorijskim olupinama Crne Gore pomoću imersivne tehnologije virtuelnoj relanosti. Promovisaće se aplikacije za mobilne uređaje koje realistično vizuelizuju olupine brodova u 3D i obogaćenoj realnosti. Omogućeno je druženje sa istraživačima potonulih brodova, premijera filmova i izložba maketa. Organizovana su predavanja o biologiji olupina, podmorničarstvu, panel diskusije, radionice za djecu i kurs podvodne arheologije i arheologije pomorstva u okviru kampanje nauka za građane.

Podmorje Crne Gore skriva interesantne istorijske priče koje govore o pomorskim kontaktima od helenističkog i rimskog perioda sve do ratova u prvoj polovini 20. vijeka. Misija projekta “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” je da, multidisciplinarnim pristupom, pomoću inovativnih tehnologija, potpuno osvijetli i učini dostupnim raznovrsne kulturno-istorijske aspekte podvodne kulturne baštine Crne Gore. Projekat Podvodni predjeli Crne Gore dio je kandidature Budva Boka 2028 Evropska prestonica kulture.

Počinje realizacija projekta “Čini dobro, zasadi drvo”

0
Počinje realizacija projekta “Čini dobro, zasadi drvo”
Cini-dobro-zasadi-drvo

Fondacija Čini dobro organizovaće, povodom Dana planete Zemlje, akcije sadnje drveća u dvorištima obrazovno-vaspitnih i ustanova socijalne i dječije zaštite u sedam crnogorskih opština.

Kako je saopšteno iz Fondacije, aktivnost će biti realizovana u 17 ustanova iz Podgorice, Danilovgrada, Zete, Tuzi, Bara, Kotora i Herceg Novog, u okviru projekta Čini dobro, zasadi drvo.

Navodi se da će ove sedmice, dvorišta vrtića, osnovnih i srednjih škola i Dnevnog centra u Herceg Novom, biti bogatija za 90 sadnica melije, skadarskog hrasta i čempresa.

Direktorica Fondacije Marija Jovović rekla je da je značaj drveća za čovjeka i planetu višestruk, i da su zbog toga u Fondaciji odlučili da pokrenu projekat Čini dobro, zasadi drvo u okviru zelenih inicijativa.

Ona je kazala da su, znajući da Srednja stručna škola “Spasoje Raspopović” u Podgorici ima plastenik u kojem se pored časova prakse, proizvode i sadnice drveće, odlučili da toj školi pruže novčanu podršku za unapređenje plastenika i stvaranja boljih uslova za proizvodnju sadnica.

„Naime, u plasteniku će đaci zajedno sa nastavnicima proizvesti 170 sadnica različitog drveće, koje ćemo pokloniti obrazovno-vaspitnim ustanovama i ustanova socijalne i dječije zaštite“, pojasnila je Jovović.

Prema njenim riječima, projekat se ne ogleda samo u podršci ustanovama, već ima širi cilj.

„Uvezivanjem obrazovanja, zaštite životne sredine i zdravih stilova života da skrenemo pažnju na ekološka pitanja, navike i odnos koji imamo prema očuvanju prirodnih resursa, biodiverzitetu, zagađenju vazduha“, rekla je Jovović.

Projekat Čini dobro, zasadi drvo bićr realizovan kroz niz aktivnosti tokom godine, a druga faza sađenja drveća, kako je najavljeno, obuhvatiće ustanove iz centralne i sjeverne regije.

Krk – hrvatski pionir u odvojenom prikupljanju otpada

0
Krk – hrvatski pionir u odvojenom prikupljanju otpada
Otpad

Otok Krk je sa stažem od 18 godina hrvatski pionir u odvojenom prikupljanju otpada. Dosegnuo je visokih 60 posto, a cilj mu je 70 do 75 posto, što će mu omogućiti da što manje preostalog, miješanog komunalnog otpada odvozi u centar Marišćinu gdje za njega plaća 130 eura po toni.

Sustav odvojenog prikupljanja otpada za grad Krk i šest otočkih općina provodi komunalno društvo “Ponikve Krk”.

Da bi taj sistem bio cjelovit, pomoćnik direktora Ivan Jurešić kaže da uz kamione i raznobojne kante te podzemne i polupodzemne spremnike, imaju i sistem za sortiranje i kompostiranje, koji su izgradili 2005., kako bi ono što njihovi korisnici odvojeno prikupe mogli obraditi i poslije plasirati kao sekundarnu sirovinu.

Kaže da iako su im ulazni troškovi veći nego zarada od prodaje sirovina, opet su manji od odvoza svega toga u Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćinu.

Papir i karton, te aluminij i željezo prodaju, plastiku predaju bez naknade, a za neke stvari moraju i platiti da im ih preuzmu. Preostali dio, odnosno miješani komunalni otpad unazad tri godine više ne odlažu na odlagalište na Krku, nego ga, u skladu sa zakonskom obavezom, moraju odvoziti u centar Marišćinu.

“Na otoku Krku 60 posto otpada odvajamo, a 40 posto ostatnog dijela odvozimo u Marišćinu. Naš zadatak je da unaprijedimo sistem odvojenog prikupljanja otpada jer je svaka tona otpada koju odvozimo u Marišćinu za nas trošak od 130 eura po toni”, ističe Jurešić.

Počeli s 13 posto odvojenog otpada

Otpad su odvojeno počeli prikupljati 2005., počeli su s 13 do 15 posto, u vrijeme kada je to bila zakonska obaveza samo na papiru. Ustanovili su problem s kapacitetom svog odlagališta i shvatili da ako se žele ozbiljnije baviti turizmom, moraju nešto ozbiljnije poduzeti.

“Naš primarni cilj je bio smanjiti količine otpada koje se odlažu na odlagalište i da dočekamo izgradnju centra Marišćina, jer je Ministarstvo još 1996. odredilo da će u Hrvatskoj postojati centri. Marišćina u Rijeci otvorena je tek 2018., pa je imala nekih problema u radu, a ima ih i dan-danas.

Na Krku su iz godine u godinu povećavali postotke odvojeno prikupljenog otpada, sada im je cilj dostići 70-75 posto, a u tome im je važna i edukacija stanovnika. Provode je s djecom, a imaju i eko-patrole koje su na raspolaganju otočanima u davanju savjeta. Besplatno im i dijele kompost.

Svako kućanstvo i svaki gospodarski subjekt na otoku ima pet kanti – plavu na papir i karton, žutu za plastiku i sitne metale, smeđu za biootpad, crnu za staklo i zelenu za miješani komunalni otpad. Imaju i poluukopane i ukopane spremnike na koje će postaviti “otpadomjere”, koji će očitati karticu korisnika i evidentirati njegovu količinu otpada.

Četiri kante, one koje zovu “korisni otpad” dovoze u svoje reciklažno dvorište, a peta s miješanim komunalnim otpadom se putem pretovarne stanice odvozi u centar Marišćinu.

U reciklažnom dvorištu na Krku nalazi se sortirnica gdje se papir i karton dodatno sortiraju na još tri frakcije, a plastika i metali na još pet frakcija. Sortirani otpad se zatim balira, preša i mota u kocke, te predaje trgovcu.

U reciklažnom dvorištu nalazi se i kompostana, gdje se od biootpada dobiva kompost. Zelenilo, panjevi i granje se melju i plasiraju uglavnom u Sloveniju i Austriju za toplane, za grijanje.

Tvrtka Ponikve ima i tri solarna panela – na zgradi sortirnice od 136 kilovata, na zgradi pretovarne stanice od 75 kilovata i na upravnoj zgradi, nadstrešnici na parkiralištu od 45 kilovata. Time pokriva oko 80 posto svojih potreba za strujom.

Ostala “zelena” postignuća

Otok Krk ima i uređaje za pročišćavanje otpadnih voda – zasad mehanički, a do ljeta 2024. bit će pušteni u funkciju i biološki. Na otoku je 19.800 stanovnika, a tijekom ljeta 130-140.000.

I gradonačelnik Krka Darijo Vasilić ponosan je na postignute rezultate u odvajanju otpada.

Ističe i ostala “zelena” postignuća, uveli su LED rasvjetu, te elektromobilnost čime su sve terenske službe, a i gradonačelnika opremili s elektro-vozilima.

Na otoku su izgradili 11 javnih elektro punionica, grade ih još, i na njima se besplatno pune elektro-automobili od 1. oktobra do 1. aprila. Na sedam lokacija izgradili su punionice za elektro-bicikle, a takvi bicikli mogu se i iznajmljivati. Na puno javnih objekata postavili su solarne elektrane, na brdu iznad Baške bit će od pet megavata i razmatra se da ju izgrade kao komunalnu u kojoj bi osnivačka prava imale sve lokalne samouprave.

Kaže da već sada jako puno građana proizvodi toplu vodu preko solarnih panela na svojim krovovima, ali u manjem broju i struju i to zbog birokratski zahtjevne procedure HERA-e i HEP-a. Razmišljaju i o gradnji vjetroelektrane na lokacijama s jakim udarima vjetra.

Vasilić je naglasio i činjenicu da je Krk grad s najvećim rastom broja stanovnika od svih gradova u Hrvatskoj. Na popisu stanovništva 2011. imao je 6250 stanovnika, a 2021. 6850, ima i najmanju stopu iseljavanja, te rast nataliteta. Krk nema prirez i jedan je od rijetkih gradova koji nema porez na potrošnju u ugostiteljstvu.

Krk je odabran da bude “Zeleni grad prijatelj” na ovogodišnjoj 25. obljetnici Zbora novinara za okoliš i dodjele “Velebitske degenije”, nagrade koju dobivaju novinari i fotoreporteri za najbolje radove s područja zaštite okoliša i prirode koja će biti 21. travnja, uoči Dana planeta Zemlje.

“Školjke Boke” tradicionalno 20 godina obilježavaju Dan planete Zemlje

0
“Školjke Boke” tradicionalno 20 godina obilježavaju Dan planete Zemlje
Školjke Boke

“Školjke Boke” Kotor- uzgajalište školjki, Orahovac nosioc oznake Dobro iz CG, Excellante i DHP-HACCP-a nad vodom, kao svih proteklih godina, ove 2023. godine, proslavlja značajan jubilej 20 godina (obilježavanje započeto sa NVO”Fifi”  i Boka Gard-Security) obilježavanja sedmice Dan planete Zemlje pod nazivom ”NAŠOJ MAJCI PLANETI SA KOTORSKE PLAVE NJIVE”.

Tako će se i ove godine tradicionalno u saradnji sa Gimnazijom Kotor, Osnovnom školom “Savo Ilić”, Osnovnom školom “Njegoš”, Institutom za biologiju mora Kotor i Sekreterijatom za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor, u toku naše sedmice od 17.04 do 23.04.2023 god. (dok je centralni dogadaj sa školama 19.04 srijeda) obilježiti svjetska sedmica planete Zemlje,uz poštovanje mjera zaštite, realizovati niz ekoloških aktivnosti:

1.čišćenje i košenje obalnog dijela lokacije od mosta rijeke Ljute do vodovoda Orahovac,

2.selektiranje otpada i uređenje plavog reciklaznog dvorišta,

3 čišćenje „pametne eko ribarske kuće“ i OC-a MNE68,

4.čišćenje solarnih panela za snadbijevanje el.energijom,

5.čišćenje vjetrogeneratora za snadbjevanje el.energijom,

6.čišćenje filtera za vodosnadbijevanje,

7.prekopavanju kompostane,

8.čišćenje suvozidanog bazena za ostrige,

9.uredjenje dvorišta hotela za insekte”Buba Miki”

10.postavljanje hranicica za šumske ptice

11.ekološki čas i uručenje zahvalnica učesnicima (19.04.2023. u 12 sati)

12.degustacija organskih čistih i ispitanih školjki uz piće osvježenja

Cilj obilježavanja i sprovodjenja aktivnosti je: “Da ukažemo da je neophodno da svi dajemo svoj doprinos kod sebe,u svom dvorištu,u svom gradu,u svojoj državi a da to bude domaćinski, ekološki, održivo te da nama ne pripada planeta Zemlja nego da svi mi pripadamo njoj i samo u skladu sa prirodom i životinjama možemo da opstanemo i spasimo sadašnjost radi vaše i njihove  budućnosti”. Priroda nas zove,moli,plače  i jasno upozorava da shvatimo da samo u skladu i harmoniji sa njom mozemo opstati, jer zdrav vazduh, zemlja, voda i hrana daju zdravo drustvo i zdravu drzavu! – poručio je ekolog Nevres Đerić.

Salon Privé donirao 5.000 eura Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat

0
Salon Privé donirao 5.000 eura Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju Tivat
Salon Prive

Privatni klub Salon Privé nedavno je pokazao svoju društvenu odgovornost donirajući Javnoj ustanovi Dnevnom centru za djecu i mlade sa smetnjama i teškoćama u razvoju iz Tivta novčanu pomoć u iznosu od 5.000 eura.

JU Dnevni centar pruža podršku djeci i mladima sa različitim izazovima u njihovom razvoju. Ova organizacija je važna za mnoge porodice koje se suočavaju sa izazovima koje donosi briga o djeci sa posebnim potrebama.

Direktor JU Dnevni centar Srđan Krunić, istakao je da će im donacija Salon Privé-a omogućiti da nastave sa pružanjem kvalitetne podrške i pomoći mnogim mladim ljudima na njihovom putu ka nezavisnosti i uspjehu.

“Ovaj potez Salon Privé-a pokazuje da društvena odgovornost nije samo trend, već je to neophodna komponenta uspješnog poslovanja. Kada poslovne organizacije rade na jačanju svojih zajednica, one stvaraju povjerenje i lojalnost kod potrošača,koji žele da podrže organizacije koje rade na pozitivnom uticaju u društvu”- istakao je Krunić.

JU-Dnevni centar Tivat

Dodao je da poslovne organizacije mogu pratiti primjer Salon Privé-a kroz donacije, volontiranje, podršku lokalnih inicijativa i razvoj održivih poslovnih praksi.

“Društvena odgovornost nije samo dobar način da se pomogne zajednici, već je i dobar način da se unaprijedi poslovanje i stvori dugoročni uspjeh. Uzimajući u obzir sve ovo, želimo da pohvalimo Salon Privé na njihovom plemenitom djelu i pozivamo sve poslovne organizacije da slijede njihov primjer i rade na jačanju svojih zajednica i doprinose pozitivnom uticaju u društvu”- zaključio je Krunić.

Problem pilotaže u kotorskoj luci – Odluka Vlade u suprotnosti sa Zakonom o zaštiti konkurencije?!

0
Pilotski čamac kompanije Sea Pioneer Montenegro
Pilotski čamac kompanije Sea Pioneer Montenegro

Odluka Vlade da se Sea Pioneeru Montenegro onemogući obavljanje lučke pilotaže na području luke Kotor je suprotna Zakonu o zaštiti konkurencije, saopštili su predstavnici hercegnovske kompanije i dodali da će podnijeti krivične prijave protiv direktnih učesnika u rušenju koncesije.

“Naglašavamo da se po Zakonu o zaštiti konkurencije u ovoj situaciji nikome ne može dati ekskluzivitet. To dokazujemo i rješenjem Agencije za zaštitu konkurencije br.02-UPI-81/67-15, gdje je isključivo utvrđeno da luka Kotor ne može imati ekskluzivitet i na bilo koji način ograničiti ili narušiti konkurenciju”, navodi se u reagovanju Sea Pioneera Montenegro, koje potpisuje izvršni direktor Miodrag Kršanac.

On je naveo da je nakon odluke Vlade sa sjednice od 13. aprila onemogućeno obavljanje toj kompaniji lučke pilotaže na području luke Kotor, na koje je stekla pravo po osnovu ugovora o koncesiji potpisanog sa Vladom u avgustu 2020. godine.

Kršanac je kazao da je najinteresantnije od svega to što kao zainteresovana strana u cijelom tom postupku nijesu dobili nijedan poziv da upoznaju i stručno objasne ovu vrstu poslovanja.

“Do dan danas nijesmo dobili zvanično rješenje o ukidanju ugovora o koncesiji”, rekao je Kršanac.

On je saopštio da u prva četiri mjeseca u ovoj godini kompanija Sea Pioneer Montenegro nije ostvarila prihod ni za platu jednog zaposlenog, a da ne napominju koje su obaveze kompanije po raznim osnovama koje se moraju izvršiti.

“Naglašavamo da je u firmi zaposlen izuzetno kvalifikovan i profesionalan kadar koji će u ovom trenutku, ukoliko odluka ostane na snazi, morati da izgubi posao”, dodao je Kršanac.

On je naveo da se nada da će se neko profesionalno posvetiti ovom problemu, a kompanija Sea Pioneer Montenegro će u međuvremenu potražiti pravdu u institucijama sistema i podnijeti krivične prijave protiv direktnih učesnika u rušenju koncesije.

Iz te kompanije su podsjetili da je javni poziv za učešće na javnom tenderu za dodjelu koncesije za pružanje lučke usluge – lučke pilotaže u luci Kotor objavljen 2018. godine i nakon vrednovanja ponuda Tenderska komisija je donošenjem rješenja utvrdila da su pravo potpisivanja ugovora o koncesiji ostvarili Sea Pioneer Montenegro i Luka Kotor.

“Iz razloga kasnije podnesenog prigovora na rješenje Tenderske komisije i tužbe podnesene Upravnom sudu postupak je trajao dvije godine. Komisija za koncesije Vlade je donijela rješenje od 19. marta 2020. godine kojim se prigovor odbija, nakon čega je Vlada potvrdila validnost ugovora o koncesiji. Moramo da napomenemo da je za vrijeme sudskog postupka Upravnog suda, u periodu od 2018. do 2020. godine, usluge lučke pilotaže uvođenja kruzera u luku Kotor i Bokokotorski zaliv preuzela treća pilotska organizacija koja nije bila podobna za učešće u postupku davanja koncesije”, navodi se u saopštenju.

Ubrzo nakon sklapanja ugovora o koncesiji, usljed pandemije koronavirusa, Vlada je donijela Naredbu o zabrani uplovljenja svih kruzera i jahti u Bokokotorski zaliv koja je trajala do aprila 2021. godine.

“Nakon prestanka navedene zabrane uplovljenja plovila u Bokokotorski zaliv bio je potreban period od više od jedne godine kako bi se stvorio i uspostavio ponovni dolazak kruzera. Kao što je poznato kruzing funkcioniše na sistemu bukiranja i do dvije godine unaprijed, te smo 2021. godini imali samo par uplovljenja i za te dvije godine ostvarili velike gubitke. U tom periodu od Ministarstva kapitalnih investicija postojao je ogroman pritisak, u smislu da će ugovor o koncesiji biti poništen ukoliko se ne omogući rad i trećoj pilotskoj organizaciji”, rekli su iz hercegnovske kompanije.

Oni su naveli da su, na lično i zadovoljstvo luke Kotor sezonu kruzinga u prošloj godini odradili vrlo uspješno i sa izuzetnom međusobnom saradnjom. Međutim, u aprilu prošle godine isti Upravni sud po istom osnovu preinačuje presudu i traži poništenje ugovora o koncesiji.

Kotor – foto Roko Stjepčević

“Moramo da naglasimo da je nakon presude Upravnog suda drugostepena Komisija za koncesije Vlade donijela rješenje kojim ne prihvata odluku Upravnog suda i ostaje pri prvobitnom stavu da Sea Pioneer Montenegro i Luka Kotor treba da nastave poslovanje po postojećem ugovoru o koncesiji. Takođe, pojedini mediji počeli su sa favorizovanjem jedne pilotske organizacije služeći se potpuno netačnim podacima, i zajedno sa Ministarstvom kapitalnih investicija nastavili sa vršenjem pritiska za prekidom ugovora”, dodaje se u saopštenju.

Za vrijeme trajanja ugovora o koncesiji i pružanja pilotske usluge koncesionara obavljali su se, kako su objasnili, upadi treće pilotske organizacije koja nije imala obaveze plaćanja prema državi. Usljed toga su nakon brojnih sastanaka, kako sa Ministarstvom kapitalnih investicija, tako i sa Upravom pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, bili prepušteni sami sebi i bez njihovog reagovanja.

“Za prethodnu godinu izmirene su sve obaveze koje kao koncesionari posjedujemo i uredno je izvršeno plaćanje fiksne koncesione naknade”, dodaje se u saopštenju.

U decembru prošle godine, na osnovu informacija dobijenih od Ministarstva kapitalnih investicija, Vlada donosi odluku o ukidanju ugovora o koncesiji za pružanje lučke pilotaže u luci Kotor.

“Zatim u februaru Vlada na sjednici poništava prvobitnu odluku od decembra prošle godine i traži od Ministarstva kapitalnih investicija i Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama da pripreme informacije i uslove pod kojima će koncesija biti nastavljena”, naveli su iz kompanije.

Pri prvoj Odluci Vlade u decembru prošle godine, kako se dodaje, nije predstavljeno ranije pomenuto rješenje te iste Vladine Komisije za koncesije koja je dala do znanja Vladi da ugovor o koncesiji ne treba biti prekinut.

Komemoracija povodom 82. godišnjice potapanja razarača “Zagreb” – Slava herojima Spasiću i Mašeri

0
Polaganje vijenca – foto CG News

“Zato ne dozvolimo nikad da prašina zaborava prekrije njihove živote i junačko djelo. Slava herojima Spasiću i Mašeri”- kazao je Komnenović


Opština Tivat je u saradnji organizacijom OBNOR-a  organizovala komemoraciju povodom 82. godišnjice potapanja razarača “Zagreb” Kraljevske mornarice Jugoslavije i stradanja narodnih heroja Milana Spasića i Sergeja Mašere.

Vijence na spomen obilježje u Velikom gradskom parku položili su predstavnici Opštine Tivat predsjednik Željko Komnenović zajedno sa predsjednikom SO Miljanom Markovićem i potpredsjednikom Andrijom Petkovićem, predstavnici Mornarice VCG, predstavnici ambasara Srbije i Slovenije, OBNOR Tivat, Bokeljska mornarica podružnica Tivat ali i građani i Dječiji savez Tivta.

Obraćajući se prisutnima nakon polaganja vijenaca, predsjednik Opštine Željko Komnenović podsjetio na činjenicu da kada je u aprilskom ratu došlo do kapitulacije države, zahvalјujući njima, razarač „Zagreb“ nije kapitulirao niti predat u ruke italijanske okupacione vojske koja je ulazila u Boku.

Komemoracija povodom 82. godišnjice potapanja razarača “Zagreb” – Slava herojima Spasiću i Mašeri
Polaganje vijenca – foto CG News

„Rodili smo se da časno idemo kroz život, po svaku cijenu, bez obzira na prepreke, makar i najteže“ – ovim riječima u svom poslјednjem pismu majci, jasno se moralno odredio Milan Spasić torpedo-minerski oficir na razaraču „Zagreb“. Rođen u Beogradu, inteligentan i perspektivan – najbolјi u klasi na Akademiji, svojim uvjerenjima ostao je vjeran do samog kraja svog prerano okončanog života. Bio je upamćen kao najbolјi navigacioni oficir Školskog broda „Jadran“ koji ga je 1937.g.uspješno doveo do Sjeverne Amerike nakon dvadesetodnevnog školskog krstarenja” kazao je Komnenović .

Milan Spasić i Sergej Mašera

„Ja znam šta je moja dužnost“ – govorio je o borbi protiv okupatora Sergej Mašera prvi artirelјerijski oficir razarača „Zagreb“. Porijeklom iz mjesta Gorica u Sloveniji, bio je blage i vedre naravi, na Akademiji talenat za matematiku i prirodne nauke, jedan od najbolјih stručnjaka za brodske topove koji je Pomorsku vojnu akademiju završio kao peti u klasi.

Komnenović je istakao da su Spasić i Mašera bili ozbilјni i savjesni, izuzetno cijenjeni među posadom te da su pripadali krugu najsposobnijih oficira Kralјevske ratne mornarice.

Polaganje vijenca – foto CG News

“U trenutku izbijanja Aprilskog rata, 1941. godine Spasić i Mašera, su odbijajući napade neprijatelјskih aviona, mijenjajući vezove po Boki gajili nadu da će stići naređenje Vrhovne komande za isplovlјenje na otvoreni Jadran u pravu borbu sa Italijanima ili priklјučenje saveznicima u Grčkoj. Nijesu se mogli pomiriti sa sramnom izdajom ni situacijom u kojoj su mnogi mornari napuštali svoje brodove a kapetani ih pripremali za predaju Italijanima. 16.aprila su Italijani počeli da ulaze u Boku Kotorsku, a posadama je naređeno da se brodovi napuste.  Tog kišnog i maglovitog 17. aprila, strahovita eksplozija odjeknula je čitavom Bokom – oficiri Spasić i Mašera, odbivši naredbe o predaji broda od strane komande, digli su u vazduh svoj ratni brod, usidren u tivatskom zalivu, i umjesto predaje zajedno sa njim otišli u smrt, u vječnost potvrđujući geslo Napoleonovog komandanta garde, generala Kambrona u bici za Vaterlo – „GARDA UMIRE, GARDA SE NE PREDAJE“.

U minutima prije svog odlaska u vječnost, na pramcu broda, u „brodskom stavu“, salutirali su zastavi u pravcu Lovćena naveo je Komnenović.

Polaganje vijenca – foto CG News

“Iako su razarač umjeli i mogli uništiti i bez gubitka svojih života, izabrali  su herojsku smrt i sebe svrstali u red najvećih podvižnika u istoriji pomorskog ratovanja u svijetu. U trenucima beznađa i propasti države, njihov prkosni čin bio je iskra u mraku i nagovjestio je veliki narodni otpor protiv okupatora, koji je organizovano krenuo samo par mjeseci kasnije, u julskim ustancima”.

Herojski podvig dvojice poručnika, kaže Komnenović, odjeknuo je mnogo dalјe od Bokokotorskog zaliva, brzo prešao granice tada poroblјene države i obišao čitav svijet.

“Zatekao je tada i neprijatelјa, pa su njihovom poslјednjem ispraćaju na hercegnovskom mjesnom groblјu Savina, prisustvovali čak i predstavnici odreda italijanske okupatorske vojske i ispratili ih uz najviše vojne počasti. Spasić i Mašera, jedini su pripadnici Kralјevske vojske, koji su za izvanredan podvig heroizma i odanosti svojoj otadžbini, posmrtno odlikovani ordenom narodnog heroja u socijalističkoj Jugoslaviji. Ukazom Kralјevine, prethodno su odlikovani Ordenom Karađorđeve zvijezde sa mačevima četvrtog reda. U okviru britanske kasarne na Malti postavlјena je spomen-ploča posvećena Milanu Spasiću i Sergeju Mašeri. Britanski publicista A.D. Divine je 1944. godine u svojoj knjizi „Mornarice u egzilu“, posebno je istakao podvig Spasića i Mašere. Godine 1968. Francuzi su o ovom događaju snimili film pod nazivom „Plamen nad Jadranom“ za koji je scenario napisao Meša Selimović”.

Polaganje vijenca – foto CG News

Komnenović je istakao da danas, 82 godine kasnije, kada svjedočimo izraženoj dehumanizaciji društva, vremenu u kom čovjek ima skoro sve, ali gubi samog sebe, prisjećanje na herojski podvig dvojice izuzetnih mladića, vraća nas vanvremenskim idealima i suštinskom značenju slobode, lјubavi, časti, ponosa, plemenitih vrijednosti za koje je tada i sada vrijedilo život dati.

Razarač Zagreb

“Zato ne dozvolimo nikad da prašina zaborava prekrije njihove živote i junačko djelo. Slava herojima Spasiću i Mašeri”- kazao je Komnenović.

Nakon komemoracije u Velikom gradskom parku, delegacija je isplovila sa pristaništa Pine ka uvali Brdišta gdje je položen zajednički vijenac u more na mjestu potapanja razarača Zagreb.