Neradni dani povodom Dana državnosti Crne Gore biće četvrtak i petak, 13. i 14 jul, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Iz tog resora su podsjetili da se, na osnovu Zakona o državnim i drugim praznicima, Dan državnosti praznuje 13. i 14. jula.
“Državni i organi lokalne samouprave, javne ustanove, preduzeća i drugi subjekti koji obavljaju djelatnosti od javnog interesa dužni da u praznične dane obezbijede vršenje poslova čijim bi prekidom mogle nastupiti štetne posljedice po građane ili državu”, kaže se u saopštenju.
Akademski umjetnik Tomislav Zovko, koji živi i stvara u Širokom Brijegu, a profesor je na studijskom programu Dizajn pri Visokoj školi „Logos centar“ u Mostaru, predstavlja se kotorskoj publici ciklusom slika „Transgressus“ u Gradskoj galeriji Kotora. Ovo je prvi put da izlaže u Crnoj Gori, te mu je posebno drago što je to upravo u Kotoru.
Postavka obuhvata 14 radova od ukupno preko 60 slika iz opusa „Transgressus“. Neke je odradio specijalno za ovu priliku, a inspiraciju je pronašao u intuitivnom ličnom osjećaju za promjene u globalnim razmjerama. Slike je radio u kombinovanoj tehnici, pretežno akrilom na platnu. Kompozicije su spoj neke geometrizirane crne konstrukcije, koja se sukobljava sa organskom atmosferom, što je na slikama dočarao tehnikom „dripinga“- kapanja.
-Mijenja se i život umjetnika – on uvijek osluškuje puls, i onaj svoj osobni i onaj oko njega, htio-ne htio, uvijek će ono izvana utjecati na njegovo stvaralaštvo. Zapravo, opet, čovjek se mora vratiti unutar sebe, pronaći neki pokretač da bi stvarao dalje, kaže Tomislav Zovko. Za Boka news.
-Ovdje je jedan dio ciklusa „Transgressus“, latinska riječ, u značenju prijelaz preko nečega u figurativnom smislu, ali više u smislu nekog osobnog previranja. Uvijek gledam ono što je unutar mene, ali i vanjska dešavanja utječu na ono kako razmišljamo, pogotovo na umjetnika uvijek ima utjecaja ono što se dešava lokalno i u svijetu. Zapravo, ovaj ciklus je krenuo „prije korone“, imao je jednu pauzicu pa se nastavio, kaže umjetnik za Boka news i objašnjava da je ideja postojala prije same realizacije. Ponukao ga je, kaže, neki osjećaj, intuicija da se nalazimo u nekom „prijelaznom razdoblju“, gdje ćemo iz jedne realnosti preći u neku drugu. Čudno je što je to bilo „prije korone“ tako da se kroz ovaj ciklus dogodilo i „malo proroštvo“. I dan danas živimo u tom „vremenu prijelaza“, smatra Zovko, jer „ne znamo šta će zapravo biti na kraju od ovog suvremenog društva“.
– Baš mi je drago da prvi put u Crnoj Gori izlažem baš u Kotoru, predivan je grad, a ja sam tu s obitelji, boravimo nekoliko dana. Spojili smo ugodno i korisno, profesionalno i privatno. Otvoren sam za suradnju, bilo bi mi drago da izlažem i u drugim gradovima van Hrvatske, kaže slikar.
-Ko god se odluči da se bavi sumjetnošću, mora biti sto-posto siguran da to želi, jer zaista nije lagan put. Treba voljeti to, osjećati, imati potrebu za tim, jer inače nema smisla. Ne treba se obeshrabriti, za bilo koje zanimanje, ako čovjek zaista voli to i ako se istinski trudi, može pronaći svoj put, poručuje Zovko mladim umjetnicima.
Izložba, koju je otvorila Radmila-Beća Radulović, direktorka Kulturnog centra „Nikola Đurković“, može se pogledati do 25. jula.
Tomislav Zovko izlaže u Kotoru
Kozmički i emocionalni pejzaži
„Uloga konstrukcija je premošćivanje s jedne obale na drugu, iz jednog emocionalnog životnog razdoblja u drugo, pa iako se doimasju čvrste i stabilne, nemaju jasno uporište, mijenjaju se stišavaju i rasplamsavaju, poput kakvog dijagrama emocionalnih stanja. Industrijski, kozmički i emocionalni pejzaži Tomislava Zovka rezultat su proživljenih duhovnih stanja i životnog iskustva, izlaze iz podsvijesti prikazujući proces evoluiranja umjetnika i čovjeka koji pokušava ovladati svojim unutarnjim svemirima i uskladiti ih s beskonačnošću koja ga okružuje“, zapisao je Tomislav Ćavar, dipl. pov. umjetnosti.
Brod “Kotor” Crnogorske plovidbe danas je prvi put, uplovio u svoju matičnu luku, kako bi pozdravio grad čije ime nosi, koji je za tu priliku organizovao prigodan doček.
Predsjednik Opštine Vladimir Jokić je posjetio brod koji je u većinskom vlasništvu Vlade Crne Gore i kapetanu Predragu Nikaljeviću uručio je prikladan poklon.
Predsjednik Jokić uručio poklon
Brod je dug je 180 i širok 28,4 metara. Sagrađen je 2012. u Šangaju u Kini.
Brod Kotor u matičnoj luci
“Kotoru” i njegovoj posadi je priređen doček od strane menadžmenta kompanije Crnogorska plovidba i predstavnika Ministarstva kapitalnih investicija, koji su zajedno sa predstavnicima Opštine Kotor, obišli brod koji je prvi put došao u svoju matičnu luku.
Portparol Kremlja rekao je da se ruski predsjednik, Vladimir Putin, sastao sa liderom Vagnera Jevgenijem Prigožinom nekoliko dana nakon kratkotrajne pobune šefa plaćenika i njegove privatne vojske, prenosi AP.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je danas da je tročasovni sastanak održan 29. juna i da su učestvovali i komandanti vojne kompanije koju je osnovao Prigožin.
Vagnerovi plaćenici su se borili zajedno sa ruskim trupama u Ukrajini. Prigožin ima dugo tinjajući sukob sa najvišim ruskim vojnim snagama koji je 24. juna kulminirao oružanom pobunom u kojoj je poveo svoje borce u Rusiju.
Prigožin je prekinuo pobunu nakon što je postignut dogovor da on bude prognan u Belorusiju.
Peskov je rekao da je Putin tokom sastanka 29. juna ponudio „procjenu“ Vagnerovih akcija na bojnom polju u Ukrajini i „događaja od 24. juna“.
Predsjednik Rusije je takođe „saslušao objašnjenja komandanata i ponudio im opcije za dalje angažovanje i dalju upotrebu u borbi“, rekao je portparol Kremlja.
“Sami komandanti su iznijeli svoju verziju onoga što se dogodilo. Oni su istakli da su vjerne pristalice i vojnici šefa države i glavnokomandujućeg, a takođe su poručili da su spremni da nastave da se bore za svoju otadžbinu“, rekao je Peskov.
Hidro avio regata Montadria i ove godine donosi pravi spektakl u Crnu Goru. Na press konferenciji održanoj u Podgorici najavljeno je da će treće izdanje ove manifestacije biti organizovano 19. do 24. jula ove godine na različim lokacijama širom Crne Gore, te će se na taj način obilježiti 110 godina avijacije i hidro-avijacije u našoj državi.
“Sami cilj naše hidro-avio regate je da vršimo i unaprjeđujemo promociju hidro potencijala, sporta, kulture i ljepota naše države. Takođe, želimo da damo značaj pokretanju malih aerodroma u Crnoj Gori u sportsko-turističke svrhe i njihoj afirmaciji i izgradnji njihovih tehničkih kapaciteta. Da bismo izgradili dio kapaciteta u narednom periodu potrebna nam je podrška svih državnih i lokalnih organa. Na ovaj način smo započeli dinamičnu komunikaciju sa svima njima i nadamo se da ćemo moći do kraja zajedničkim aktivnostima doći do rezultata,” kazao je organizacioni direktor Montadrie, Siniša Bubanja.
Da Crna Gora zaista ima ogroman potencijal za razvoj hidro avijacije i turističkih aspekata vezanih za ovu discipline, napominje i predsjednik Organizacionog odbora hidro avio regate Montadria, Dragiša Raičević.
“Vidimo veliki potencijal hidro-avijacije za razvoj turizma, brzi i atraktivan prevoz turista i putnika iz južnih djelova zemlje, prema sjevernim i kontinentalnim djelovima Crne Gore. Ova hidro-avio regata će ove godine okupiti preko 30 aviona a veliko je interesovanje sportskih pilota iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i Bosne,” istakao je Raičević.
Objašnjava da je regata podijeljena u nekoliko letačkih dana, od kojih će svaki imati svoju tematsku cjelinu.
“Okupljanje svih učesnika će biti 19. jula, u toku čitavog dana će piloti i ljubitelji aviona dolaziti sa različitih destinacija iz čitave Evrope, a mi ćemo ih lijepo ugostiti od prvog dana. To prvo dolijetanje će biti na Sportskom aerodromu na Ćemovskom polju u Podgorici gdje će biti početna tačka naše regate. Prvi letački dan biće posvećen herojima hidroaviona u Crnoj Gori, te je planirano da se nadlete sva istorijska mjesta gdje su se ta prva slijetanja i odvijala,” najavio je Raičević.
Nakon prvog letačkog dana koji maršutu započinje na Ćemovskom polju i nastavlja sa preletanjem iznad Cetinja i većeg dijela crnogorskog primorja, ostalih dana će biti upriličeni letovi iznad Ulcinja ( 20 jul), Plužina (21. jul), Berana i Plava (22. jul), Tivta (23. jula) 23. jula će u Kumbora biti postavljeni vijenci na memorijalnom spomeniku herojima hidro-avijacije, dok je 24. jul predviđen za ceremoniju zatvaranja u Tivatskom zalivu i odlazak inostranih učesnika.
Press Hidro avio regata
“Jedna od misija Međunarodne hidro-avio regate Montadria je da aktivira sportsku i malu avijaciju u Crnoj Gori, koja je dosta zapostavljena posljednjih 20 godina. Kada bismo napravili infrastrukturu koja bi obuhvatila te male aerodrome i hidrodrome, to bi nam sa vrlo malim ulaganjima dalo ogroman potencijal i dovelo Crnu Goru u najegzotičniju tačku svijeta, gdje je takav vid avijacije idealan,” objasnio je Raičević.
Organizatori pozivaju sve ljubitelje vazduhoplovstva i prirode, kojima je interesantan spoj čovjeka i neobičnih letjelica sa prirodom da budu gosti regate Montadria 2023, te podsjećaju da se i van regate mogu realizovati dopunske letačke aktivnosti i pokazni informativni letovi.
Sve aktivnosti treće Međunarodne hidro avio regate svi zainteresovani mogu pratiti na zvaničnom sajtu www.montadria.me , kao i na Instagram i Facebook stranici.
Službenici Uprave prihoda i carina (UPC), Carinske ispostave Debeli Brijeg, zaplijenili su novac u različitim valutama u ukupnom iznosu od 113,8 hiljada EUR.
Iz UPC su saopštili da je novac zaplijenjen u zajedničkoj akciji sa službenicima Uprave policije, u subotu u ranim jutarnjim satima.
Kako su naveli, prekršaj je otkriven kada je na izlazu iz zemlje, u četiri sata i 17 minuta, za detaljan pregled izdvojen automobil marke merecedes poljskih registarskih oznaka, kojim je upravljao državljanin Poljske.
„Detaljnim pregledom vozila u dijelu iza naslona prednjeg sjedišta pronađen je neprijavljen novac, i to 100 hiljada poljskih zlota (22 hiljade EUR), 5,5 miliona albanskih leka (53 hiljade EUR), 76 hiljada bugarskih leva (38,8 hiljada EUR).
Iz UPC su rekli da je neprijavljeni novac oduzet, a protiv navedene osobe podnešena prekršajna prijava nadležnom Sudu za prekršaje, gdje mu je izrečena novčana kazna.
Odbornici Skupštine opštine Herceg-Novi jednoglasno su, sa 27 glasova, usvojili odluku da se Sindikalnoj organizaciji Instituta „Dr Simo Milošević“ isplati 27 500 eura iz budžetskih rezervi Opštine Herceg-Novi. Na današnjoj 14. vanrednoj sjednici lokalnog parlamenta donesena su i dva zaključka koja će biti upućena ka Vladi, nadležnim ministarstvima i Fondu za zdravstveno osiguranje.
Predsjednik Skupštine opštine Ivan Otović pojasnio je da je iznos od 27 500 eura najviše što Opština može izdvojiti shodno važećem zakonu i Odluci o trošenju tekuće budžetske rezerve.
U cilju pomoći radnicima Instituta, odbornici su se odrekli današnje dnevnice za sjednicu SO koja iznosi po 25 eura, a sredstva će biti uplaćena Sindikalnoj organizaciji ove zdravstvene ustanove.
Odbornici su na današnjoj vanrednoj sjednici usvojili i dva zaključka koja će uputiti ka nadležnim državnim ustanovama i organima:
– SO Herceg Novi je donijela odluku o uplati 27 500 eura iz tekućih budžetskih rezrevi za pomoć SO Instituta „Dr Simo Milošević“ i s tim u vezi SOHN apeluje na Vladu Crne Gore da u najkraćem roku, a na zahtjeva SO Instituta od 10. 05. 2023. godine, uplati pomoć u iznosu ne manjem od 400 000 eura iz tekuće budžetske rezerve države Crne Gore.
– SO Herceg Novi insistira da Vlada Crne Gore, Ministarstvo finansija i Fond za zdravstveno osiguranje preduzmu odgovarajuće radnje u okviru svojih nadležnosti, a povodom usvojenih zaključaka na sjednici SO HN od 10.05.2023. godine, s naglaskom na one koji se tiču uplate avansa i povećanja cijena usluga u Institutu.
Podsjećamo na zaključke donijete na sjednici lokalnog parlamenta od 10. maja ove godine:
– SOHN zahtjeva od nadležnih organa, Vlade Crne Gore i Ministarstva finansija da u međusobnoj komunikaciji i kroz odgovarajuće postupke u nadležnim institucijama utvrde titulara prava svojine na zemljištu na kojem egzistira upis Instituta sa pravom korišćenja
– SOHN u potpunosti podržava predlog Instituta “Dr Simo Milošević”, iskazan prema ministarstvima finansija i zdravlja i Fondu zdravstva, da mu se na ime avansa za ispunjenje obaveza Ugovora sa Fondom za zdravstveno osiguranje isplati iznos od 1.250.000 eura, a u skladu sa zaključcima Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje Skupštine Crne Gore od 4. maja 2023. godine i u skladu sa zaključcima sa tematskog sastanka Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, održanog 8. maja u Podgorici
– SOHN apeluje na Vladu Crne Gore da u najkraćem roku, ne dužem od 15 dana, da saglasnost na nacrt Kolektivnog ugovora kod poslodavca, zaključenog između Odbora direktora, izvršnog direktora i reprezentativne Sindikalne organizacije Instituta „Dr Simo Milošević“
– SOHN insistira da nadležni organi, odnosno ministarstva finansija i zdravlja i Fond zdravstva sagledaju mogućnost povećanja cijena usluga koje Institut pruža korisnicima – pacijentima po ugovoru sa Fondom za zdravstveno osiguranje za 40%
– SOHN insistira i da se Vlada Crne Gore i Ministarstvo zdravlja aktivno uključe u rješavanje problema duga, koji Institut ima prema Jugobanci AD u stečaju
– S obzirom na to da je tekući privatizacioni postupak doživio neuspjeh, insistiramo da Vlada CG pokrene postupak otkupa akcija od svih manjinskih akcionara koji imaju udio u vlasništvu Instituta “Dr Simo Milošević”.
Meštrice Kotora i volonteri NVO Naša Akcija kojima su se pridružili i mladi Omladinskog tima Tivat prethodnog vikenda posvetili su humanitarnom radu.
Naime, uz bezbroj slatkih i slanih delicija kreiranih od vještih ruku Meštrica Kotora u subotu i nedelju ispred vrata od grada omladina je sakupila 1.971,40 eura, za liječenje Feđe Alkovića.
Obije organizacije se zahvaljuju Kotoranima i svim ljudima dobre volje na donacijama i njihovoj humanosti!
Žiro račun za uplatu otvoren je u CKB banci na ime Milena Alković, a broj za uplate je 510-0210988215028-20
Fantastičan pogled na Rovačke planine začinili kačamakom
Grupa planinarskih zaljubljenika iz Boke kotorske okupljena oko PD „Vjeverica“ krenula je subotu, 8. jula iz Kotora preko Nikšića do Lukavice, opština Kolašin, odakle se iz Zagaračkog katuna na 1.690 mnm (Bare Bojovića) popela na vrh Veliki Žurim na 2035mnv. Podijelili su se u dvije grupe- jedna je išla malo težom, neobilježenom stazom, a druga lakšom, markiranom. Našavši se zajedno na vrhu, uživali su u pogledu na sve četiri strane svijeta, sve sa vizurom na kamenito- travnatu visoravan, prepunu raznobojnog cvijeća (majčine dušice, kantariona, hajdučke trave…), bez ijednog stabla.
Gledajući u vrh Malog Žurima, zahtjevnijeg za uspon od svog “velikog” imenjaka, u okruženju vijenca vrhova Gackovih greda, pored Ilijinog vrha i ostalih, ispeli su se na strmi Nikolin vrh sa fantastičnim pogledom na jezero i Rovačke planine, te spustili niz padinu do Kapetanovog jezera. Nekolicina ih se okupalo, a svi su se, nakon pređenih 12 kilometara, okrijepili u dvorištu seoskog domaćinstva Dragomira-Dragana Minića, starosjedioca Rovaca. Njegova supruga Zorica i sinovi Radun, Mina i Momčilo, dio su porodične ekipe koja na obali Kapetanovog jezera uspješno dočekuje goste već 26 godina. Planinari iz Boke imali su priliku da probaju ukusni domaći specijalitet kačamak, priganice su nezaobilazne, a na meniju su i cicvara – koju ovdje zovu gotovac- ili vareni sir, zatim jagnjeća čorba, sve iz domaće proizvodnje sa obližnjih katuna.
-Naši posjetioci iz inostranstva, posebno oni koji su prošli alpske planine i oblast Stare planine ka Bugarskoj, svi oni koji dođu ovdje, kažu da je ovo mjesto najljepše od svih koja su obišli. Dive se ljepoti dva jezera: Kapetanovo jezero od starina se zvalo Trebješko, a kasnije je nazvano po kapetanu Mušoviću (iz turskoga rata), a gmalo dalje je Brnjičko jezero, kako piše u knjizi „Crnom Gorom“ iz 1972, u novije doba nazvano Manito jezero. Ime je dobilo po Brnjiku, prostoru od ždrijela do Veljeg Dubokog na Lukavici, što je dio vijenca Rovačkih planina. Tu je i nekoliko vrhova sa preko 2000mnv: Stožac (2175mnv) i Kapa Moračka (2225mnv), u produžetku je Kanjon Mrtvice, dubok hiljadu metara, jedan od najljepših u Evropi., objašnjava za Boka news domaćin. Njegovo domaćinstvo „Minić“ nalazi se u katalogu Turističkog saveza Crne Gore. U registru je upisano sa jednom zvjezdicom, moglo bi biti i više, ali za planinare koji umorni dođu do ovoga mjesta pored jezera, važnije od zvjezdica je „da imaju gdje glavu skloniti“.
Pogled na Kapetanovo jezero
– Volim ove planine, tu sam rođen i želja mi je da se Rovca proglase nacionalnim parkom (ne parkom prirode). Predlažem da se „ukinu“ svih pet nacionalnih parkova, a da se stvori jedan – cijela Crna Gora da bude nacionalni park. Tu bi trebalo da se uključi država. Na taj način ćemo povezati južni, središnji i sjeverni dio zemlje, to je nekih 150 kilometara od mora dovde, vi planinari ste primjer tog povezivanja, kaže domaćin.
Nedavno je do jezera asfaltiran put, koga Minić zove „zlatna traka“, jer se mještani više „ne lome“ oko iznošenja potrepština za domaćinstva, a i posjetiocima je lakše doći do jezera i odatle planirati različite rute za hodanje.
Ukrajinske snage na bojištu blizu Bahmuta Foto: Sofiia Gatilova / REUTERS
Ukrajinske postrojbe nastavile su jučer kampanju ponovnog zauzimanja područja pod ruskom kontrolom na jugoistoku Ukrajine, a predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su snage njegove zemlje preuzele inicijativu nakon prijašnjeg usporavanja. Vilnius dočekuje čelnike NATO-a s jasnom porukom da mu Ukrajina treba pristupiti što prije, ali na ovotjednom summitu neće biti zaključka o ubrzanom članstvu, kako bi to želio predsjednik Zelenski.
Vilnius voli Ukrajinu”; glavni grad Litve želi Ukrajinu što prije u NATO-u
Vilnius dočekuje čelnike NATO-a s jasnom porukom da mu Ukrajina treba pristupiti što prije, ali na ovotjednom summitu neće biti zaključka o ubrzanom članstvu, kako bi to želio predsjednik Volodimir Zelenski. Čelnici 31 zemlje članice NATO-a sudjelovat će u utorak i srijedu na sastanku na vrhu na kojem je jedna od glavnih tema članstvo Ukrajine u Sjevernoatlantskom savezu.
Ukrajina se želi priključiti što prije, ali mišljenje je o tome među članicama NATO-a podijeljeno. Istočnoeuropske zemlje, među kojima i Litva, podržavaju brz ukrajinski put, dok su zapadne, koje predvode SAD i Njemačka, opreznije. Vilnius je međutim u tome jasan – poruke podrške u gradu su posvuda. Ukrajinske zastave vise ravnopravno s litavskim i zastavama NATO-a.
Američki predsjednik Joe Biden bio je jasan. “Ne mislim da je spremna ući u NATO”, rekao je za CNN. “Bili bismo u ratu protiv Rusije kad bi se to dogodilo”, dodao je.
No bez obzira na to što neće dobiti poruku o ubrzanom pristupanju, Kijev bi na summitu mogao dobiti “jamstva o sigurnosti” i općenito obećanje o daljnjoj pomoći.
Održat će se i prvi sastanak Vijeća NATO – Ukrajina, neke vrste kompromisa kojim bi Savez jačao veze s Kijevom jer bi nova platforma trebala omogućiti Ukrajini da sudjeluje bliže u radu NATO-a i bude uključena u njegov razvoj.
Zelenski: Ukrajinske snage napreduju na jugu, drže inicijativu
Ukrajinske postrojbe nastavile su jučer kampanju ponovnog zauzimanja područja pod ruskom kontrolom na jugoistoku, a predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su snage njegove zemlje preuzele inicijativu nakon prijašnjeg usporavanja.
U ruskim izvještajima stoji da su teške borbe zahvatile područja izvan istočnoga grada Bahmuta, koji su zauzele snage ruske plaćeničke skupine Wagner u svibnju, nakon višemjesečnih borbi. Čečenski vođa Ramzan Kadirov rekao je da je jedna od njegovih postrojbi raspoređena na tom području.
Opremljena sve sofisticiranijim zapadnim oružjem nakon više od 500 dana rata, Ukrajina je pokrenula očekivanu protuofenzivu koja se do sada usredotočila na zauzimanje niza sela na jugozapadu. Ukrajinske snage također pokušavaju ponovno zauzeti područja oko Bahmuta.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram navela je da su borbe bjesnjele na dva područja na jugoistoku.
– Konsolidiramo naše dobitke na tim područjima, napisala je.
Ruske postrojbe, rekla je, brane Bahmut, dok su ukrajinske snage zabilježile određeni napredak na južnom krilu grada.
Rusko ministarstvo obrane: Borbe otežane topografijom
Nije bilo promjena na položajima sjeverno od Bahmuta, a ukrajinske snage nastavile su voditi teške borbe zapadno od Bahmuta i blizu Limana, sjevernije u regiji Donecka.
Zelenski je prije priznao da je napredovanje sporije od onoga što su on i njegovi generali željeli, ali rekao je da su ukrajinske snage držale inicijativu.
