Izložba radova Karoline Marušić iz Mostara, biće otvorena u Gradskoj galeriji Kotor u četvtrak, 20. aprila u 19 sati.
Karolina Marušić rođena je 1965. u Mostaru. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Sveučilišta u Mostaru smjer slikarstvo u klasi prof. dr. art Dragane Nuić Vučković. Član je udruge likovnih umjetnika EN FACE , DHLU u FBIH i ULU BiH.
Imala je trinaest samostalnih i preko 60 žiriranih međunarodnih izložbi. Učestvovala je na više od 50 grupnih izložbi i na mnogim umjetničkim, međunarodnim kolonijama.
Autorka je više likovnih rješenja za poštanske marke, od kojih se izdvajaju “Međunarodni dan obitelji”, 2018. godine za koju je HP Mostar dobila srebrnu plaketu na međunarodnom svjetskom UPU takmičenju u Wuhan Kina 2019. godine.
Dobitnica je više nagrada za svoj rad.
Predsjedavajući Opštinskog vijeća Centar Sarajevo, Sejad Đozo boravio je tokom prethodne sedmice u Herceg Novom, gdje je sa predsjednikom Skupštine opštine Herceg Novi, Ivanom Otovićem i potpredsjednikom Opštine, Mirkom Musturom razgovarao o revitalizaciji hotela “Plaža” u Zelenici, te mogućnostima turističke, privredne i kulturne saradnje.
Nakon okončanja imovinsko pravnog spora otvaraju se mogućnosti planiranja, investiranja i revitalizacije hotela koji se sada nalazi u zapuštenom i nefunkcionalnom stanju. Do tada, opštinske komunalne službe će pojas oko hotela održavati čistim i urednim, a prve aktivnosti po tom pitanju planirane su već za sledeću sedmicu, istaknuto je tokom sastanka predstavnika opština koje su još 1977. godine uspostavile bratske i prijateljske veze potpisivanjem Povelje o trajnoj prijateljskoj saradnji.
Obje strane saglasne su se da će hotel u perpsektivi biti novi simbol prijateljstva i osnova za osnaživanje saradnje dva grada, te da će generacije građana Sarajeva i Bosne i Hercegovine biti u mogućnosti da svoje ljetnje odmore provode u Herceg Novom.
Paketići sa obojenim jajima i slatkišima, koje su svojim sredstvima obezbijedile, ofarbale i sa pažnjom upakovale članice dobrovoljnog udruženja Kolo srpskih sestara Kotora, obradovali su drugog dana Vaskrsa i korisnike -pacijente Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti. Podijelili su ih lično sveštenici Kotorske parohije- Nemanja Krivokapić i Milivoje Bakić, te Dragoslav Vasiljević, predsjednik Bratstva pravoslavne omladine „Sveti Luka“. Oni su, za razliku od perioda zatvaranja u vrijeme pandemije „kovida“, kada im je bio zabranjen pristup korisnicima, sada imali priliku da ih posjete i lično im uruče skromne pakete.
-Nije toliko važna sadržina poklona, bitno je da smo farbana jaja i kolače tim ljudima uručili lično. Pripremili smo 260 paketića sa farbanim jajima, kolačima i sve podijelili pacijentima SBP. Posjetili smo ih od odjeljenja do odjeljenja, sa svakim se rukovali i čestitali im Vaskrs, kazao je protojerej Nemanja Krivokapić, arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski, za Boka news.
Ispred jednog od odjeljenja / [podjela paketića uskrsnih
U sklopu kuhinje SBP takođe su pripremljena i podijeljena uskršnja jaja, ali ova, koja tradicionalno redovno donose iz crkve, imaju posebno značenje za korisnike i zbog toga ih naročito raduju ove posjete drugog dana Vaskrsa.
Najmlađi pjevali uz pratnju klavira i gitare - Omladinski hor - SPD Jedinstvo
Publika uživala - koncert SPD Jedinstvo
Omladinski hor - SPD Jedinstvo
Horska pjesma uz ritam kahona - Najmlađi pjevali uz pratnju klavira i gitare - Omladinski hor - SPD Jedinstvo
Oko stotinu mlađanih članica i članova Dječijeg i Omladinskog hora Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“(1839) Kotor nastupilo je na vaskršnjem koncertu održanom u crkvi Svetoga Nikole u Kotoru.
Publika je ispunila unutrašnjost hrama čak do ulaza i stajala na stepeništu hrama, slušajući toplo sazvučje dječijih glasova, koje je majčinski nježno, ali odrešito i precizno, vješto „oblikovala“ dirigentkinja Ivana Krivokapić. Pored narodnih napjeva, tropara, vizantijskih i karlovačkih napjeva posvećenih Vaskrsenju Hristovom, u programu su se našle i moderne duhovne kompozicije, poput onih koje je komponovala Ljiljana Popović i („Presveta Bogorodice spasi nas“, „Svjat, svjat, svjat jesi Bože naš“), ili one koju na stihove Ep. Nikolaja Velimirovića izvodi muzički sastav „Stupovi“ („O, Isuse, slatki Spasitelju“).
Za klavirom je horove pratila prof. Ana Mihaljević, a zvuke mandoline, buzukija, gitare i bas-gitare dočarao je Petar Bukilica. Zvucima flaute pjesmu su oplemenile Jovana Mršulja i Jovana Šujica, Dimitri Drašković je na kahonu melodijama dodao ritam, a pitke akcente na trianglu naglasila Una Pajić.
Generacije mladih duhovno sazrijevaju pjevajući u horovima Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“.
Mnogi od članova/ca su pohađali ili sada pohađaju Muzičku školu „Vida Matjan“, odakle imaju priliku da se od malih nogu uključe u aktivnosti ovih horova. Flautistkinja Jovana Mršulja, studentkinja IV godine Muzičke akademije u Kragujevcu, odrasla je i muzički stasavala pjevajući najprije u Dječjem, zatim u Omladinskom, a danas „uskače“ i u „Veliki“ mješoviti hor SPD „Jedinstvo“.
Omladinski hor – SPD Jedinstvo
-Počela sam sa 12 godina i evo već deset godina pjevam u ovom horu, a paralelno i sviram neke dionice na flauti. Uvijek sam bila vezana za muziku, hor je samo pridodao svemu tome. Svi ti koncerti, liturgije, odlazak u crkvu, sve to je divno, svi smo zajedno u pjesmi. Dirigentkinja Ivana je tu da nas podržava, tako da je sve ovo druženje uz muziku veoma značajno za nas, kaže Jovana.
Godine prolaze, koncerti hora se nižu i raduju djecu i roditelje, nove generacije pjevaju, a dirigentkinja sa osmjehom prihvata sve nove članove, kojih sada ima u uzrastu od pet do 21 godine. Ono što ih sve drži na okupu u radosti pjevanja je ljubav.
-Velika ljubav i iskrenost u radu sa tom djecom, to je ono što nas drži na okupu, ljubav prema Bogu, koju izražavamo i dajemo pjesmom. Zato nam ta ljubav i bude tako lijepo uzvraćena u komunikaciji sa publikom, kaže Ivana Krivokapić za Boka News.
Ovo je prvi put u istoriji Crne Gore da ćemo imati kliničke centre van glavnog grada, poručio je premijer Dritan Abazović na pres konferenciji povodom namjere transformacije bolnica u Kotoru i Beranama ju Kliničko-bolničke centre.
On je iskazao zadovoljstvo što će Crna Gora imati tri klinička centra.
-Kako budemo podizali kvalitet bolnica, tako ćemo povećati i kapacitet stručnog kadra. Time će se zadovoljtii zdravstvena zaštita- poručio je Abazović.
Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić kazao je da je u pitanju istorijska odluka.
-Pokazali smo da je ova Vlada posvećena razvoju zdravstva. Imaćemo još dva kliničko-bolnička centra na sjeveru i jugu. To je velika stvar za građane tih regija jer vršimo decentralizaciju medicinskih usluga, kako bi pacijenti dobili značajne usluge na najbolji način- kazao je Šćekić.
Dodaje da se u ovim centrima već pokreću ozbiljne investicije.
-Već su ugrađeni i pušteni u rad mamografi, bolnice su već bili nosioci značajnih medicinskih usluga- naveo je.
Šćekić naglašava da je Vlada pokazala ozbiljnu zahvalnost prema zdravstvu, stavljajući ga na vrhu liste prioriteta.
-Ovo je pravi put kako bi stvorili i unaprijedili život građana. Vjerujem da će kroz kadrovska rješenja doći preko 160 specijalizanata što će osnažiti naš sistem. Ovaj proces biće jako značajan, imaćemo značajan broj kadrova- kazao je Šćekić.
Foto Vlada CG
Direktor KCCG Zoran Terzić kazao je da ta ustanova podržava transformacije beranske i kotorske bolnice u Kliničke centre.
-Osim pacijenata iz Podgorice, Tuzi, Zete i Danilovgrada, na klinikama KCCG hospitalizovali smo oko 5000 pacijenata iz ostalih gradova. Transformacijom ovih bolnica u Kliničke centre, stvaraju se uslovi da se u KCCG u Podgorici upućuju samo selektovani pacijenti, tek nakon što se iscrpe mogućnosti lječenja u Kotoru i Beranama- kazao je Terzić.
Kako je naveo, interniste i hirurzi iz Kotora i Berana, jednako su dobri kao i oni u Podgorici.
-Ova transformacija pokazuje i da slijedimo politiku Svjetske zdarvstvene organizacije o uravnoteženoj zdravstvenoj zaštiti. Siguran sam da ćemo dinamikom pozitivnih promjena u zdravstvenom sistemu biti oslonac svake crnogorske porodice- istakao je Terzić.
U ime Opštine Kotor Vladimir Jokić je izrazio zahvalnost povodom odluke Vlade.
-Na ovaj način je Kotor, Boka Kotorska i Jug države dobio novi sadržaj i novi značaj. Više politike nisu usmjerene na centralizaciju, već suprotno, na ojačavanje institucija u regionima naše države- rekao je Jokić.
Foto Vlada CG
On je naveo i da će u Kotoru biti izgrađeni stanovi za ljekare i medicinsko osoblje iz tog grada. Kako je kazao, Opština je već ustupila zemljište i učešće Opštine u projektu je nešto više od 1.200.000 eura.
Dodaje i da se pojedina odjeljenja u OB Kotor već rekonstruišu.
Direktor OB Kotor Davor Kumburović kazao je da će ova odluka Vlade imati dalekosežan uticaj na razvoj zdravstva.
Na pitanje kako će država finansirati ove projekte, s obzirom na pojedine ocjene da državi prijeti bankrot, ministar Šćekić kazao je da oni koji su stvorili probleme Fondu zdravstva sada govore o bankrotu.
-Ova Vlada je kroz budžet obezbjedila 50 miliona za rješavanje dugova iz prethodnog perioda. Zdravstveni sistem je krenuo sa pozitivne nule, a za ovu godinu je kroz budžet obezbjeđeno dodatnih 65 miliona za zdravstvo, što govori o prioritetima Vlade za zdravstvo, koje smo doveli u sigurnost nakon što su mu pojedini napravili probleme- kazao je Ščekić.
Međunarodni festival KotorArt Don Brankovi dani muzike ovog ljeta će ugostiti ugledne i značajne ansamble iz regiona i Evrope. Već najavljeni ansambl Double Sens sa solistom Nemanjom Radulovićem na violini za otvaranje festivala, kao i Orkestar mladih zapadnog Balkana (Western Balkan Youth Orchestra) samo su neki od sastava koje će ovogodišnja publika imati priliku da sluša u Kotoru.
Ansambl Mare Nostrum predstavlja sastav specijalizovan za baroknu muziku, a posebno za vokalne kompozicije Alesandra Stradele. Osnovao ga je Andrea De Karlo, kontrabasista, čiji je susret sa violom da gamba bio presudan za dalji tok karijere i životno opredjeljenje. Partneri koncerta su ambasada Italije u Crnoj Gori i Italijanski institut za kulturu iz Beograda. Festivalska publika imaće priliku da čuje novo viđenje estetike vokalne i instrumentalne muzike XVII vijeka u petak, 14. jula u predivnom ambijentu Bogorodičinog hrama.
U istom prostoru predstaviće se i ansambl Zagrebački solisti, osnovan davne 1953. godine, jedan je od najcjenjenih ansambala na našim prostorima. Tokom 7 decenija postojanja ansambl su vodili znameniti koncert majstori, a od 2012. godine ansambl nastupa uz čuvenog violinistu Sretena Krstića, koncertmajstora Minhenske filharmonije. Koncert je zakazan u subotu, 15. jula, sa početkom u 21 čas.
Partnerstvo između KotorArta i Porto Montenegra se nastavlja i ove godine ekskluzivnim koncertom na kome će u prelijepom ambijentu nastupiti vrhunski muzičari Bečke filharmonije, pod rukovodstvom Kirila Kobančenka, prve violine ovog uglednog orkestra. Okupljeni u okviru Platforme K+K Vienna, ova fantastična grupacija renomiranih muzičara formirana je iz želje za postizanjem visokih ideala umjetničke slobode. Pod nazivom „Vienna Calling“, koncert će se održati 29. jula sa početkom u 21 čas, u sklopu RUBIX Porto Montenegro Festivala. Koncert je inspirisan albumom koji je ansambl 2018. godine objavio za prestižnu diskografsku kuću Dojče gramofon, a predstavlja fascinantno putovanje kroz svijet klasične muzike, tanga i džeza, kao i drugih žanrova. Partneri koncerta su Regent Porto Montenegro, Porto Montenegro, Henley & Partners, Montenegro Sotheby’s Realty, Erste banka i Addiko banka.
„Festival i ove godine nastavlja da njeguje zvuke kamernog muziciranja i jako smo sretni što ćemo našoj publici predstaviti raznovrsne zvuke vrhunskih sastava, kao što su renomirani solisti Bečke filharmonije, Zagrebački solisti, Mare nostrum i Double Send. Uskoro ćemo predstaviti i programe ostalih kamernih sastava, koji su proizašli iz interesantnih i inspirativnih priča koje festival godinama njeguje.“ – istakli su iz PR sluđbe festivala.
Dodatne informacije o nastupima i umjetnicima, kao i ulaznicama mogu se pronaći na sajtu festivala www.kotor.art počevši od juna mjeseca.
Nastavljaju se borbe za Bahmut, a ruske su snage još malo napredovale. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski upozorio je da svako oklijevanje u isporuci oružja znači više ubijenih ukrajinskih vojnika.
Istodobno, ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je sastanku vojnog zapovjedništva u ukrajinskoj južnoj regiji Herson, koju dijelom drži Rusija.
Putin u Hersonu i Luhansku
Ruski predsjednik Vladimir Putin prisustvovao je sastanku vojnog zapovjedništva u ukrajinskoj južnoj regiji Herson, koju dijelom drži Rusija, priopćio je Kremlj, a prenio Reuters.
Zapovjednici zračno-desantnih snaga i armije “Dnjepar” izvijestili su Putina o situaciji u regijama Herson i Zaporižja, koje je Moskva proglasila dijelom Rusije.
Ruske trupe povukle su se iz Hersona, regionalne prijestolnice, u studenom prošle godine, te su ojačale svoje položaje na suprotnoj obali rijeke Dnjepar u iščekivanju ukrajinske protuofenzive.
Putin je također posjetio stožer nacionalne garde u istočnoj ukrajinskoj regiji Luhansk, drugom dijelu Ukrajine koji je Moskva anektirala prošle godine.
Španjolski prijevoznik AlbaStar će pokrenuti letove između Podgorice i Madrida. Letovi će biti od 19. juna do 28. avgusta jednom sedmično, ponedjeljkom, sa Boeingom 737-800.
Kompanija ima charter i redovne leisure linije za Capa Verde, Egipat, Francusku, Njemačku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Senegal, Španjolsku i Veliku Britaniju. Kompanija u floti ima pet B737-800.
Znanstvenici su na plastičnom otpadu Velikog pacifičkog otoka smeća (Great Pacific Garbage Patch, GPGB) pronašli uznapredovale zajednice obalnih stvorenja, uključujući sićušne rakove i žarnjake koji sada žive tisućama kilometara od svog izvornog staništa.
Veliki pacifički otok smeća je ogromna nakupina otpada koja pluta po oceanu između Kalifornije i Havaja. Otkriven je 1997. godine, a obuhvaća brzorastuću površinu veću od 600.000 četvornih kilometara. Stručnjaci su u novom istraživanju otkrili da je na desetke vrsta obalnih beskralježnjaka uspjelo preživjeti i razmnožavati se na plastičnom smeću koje godinama pluta u oceanu, prenosi Index.
Navode da ovaj nalaz ukazuje na to da onečišćenje plastikom može omogućiti stvaranje novih plutajućih ekosustava vrsta koje inače ne mogu preživjeti na otvorenom oceanu. Za razliku od organskog materijala koji se razgrađuje u roku od nekoliko mjeseci ili najviše nekoliko godina, plastika može plutati oceanima mnogo dulje, što omogućuje nekim vrstama da se razmnožavaju na otvorenom moru.
“Iznenadili smo se kada smo vidjeli koliko tamo ima obalnih vrsta. Pronašli smo ih na 70% otpada”, rekla je za CNN stručnjakinja za ekosustave Linsey Haram s Nacionalnog instituta za hranu i poljoprivredu. Haram i njezini kolege su između studenog 2018. i siječnja 2019. analizirali 105 komada plastike iz Velikog pacifičkog otoka smeća i otkrili 484 morska beskralježnjaka, od kojih se 80% obično nalazi u obalnim staništima.
“Vjerojatno se međusobno bore za prostor i za hranu. S tim da mogu jesti jedni druge. Teško je točno znati što se događa”, kazala je Haram. Znanstvenicima još uvijek nije sasvim jasno kako ova stvorenja dolaze do otvorenog oceana i ondje preživljavaju.
Nije poznato jesu li, na primjer, završili u ovoj nakupini smeća tako što su se pričvrstili za plastiku na obali koja je kasnije dospjela u ocean ili su uspjeli kolonizirati nove objekte nakon što su se našli u otvorenom oceanu.
Veliki pacifički otok smeća je najveća nakupina oceanske plastike na svijetu. Inicijativa za čišćenje oceana procjenjuje da se ondje nalazi oko 1.8 trilijuna komada plastike koji zajedno teže oko 80.000 tona. Većina veće plastike dolazi iz ribarske industrije, dok se između 10% i 20% ukupne količine može pratiti unatrag do japanskog tsunamija 2011, prenosi Index.
Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore nastavila je sa uspješnom planskom implementacijom dronova u cilju unapređenja akcija traganja i spašavanja.
Ovoga puta, u saradnji sa Pomorskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i Centra za morske tehnologije koji radi pod okriljem obog fakulteta, sprovedena je osnovna obuka u upotrebi drona za osoblje Uprave pomorske sigurnosti.
Polaznici obuke su ovladali pravilima i procedurama za rukovanje dronovima, u skladu sa regulativama EU 219/947 i 219/945.
Uprava pomorske sigurnosti – obuka, dron
Posebna pažnja posvjećena je praktičnom dijelu obuke za bezbjednu i odgovornu upotrebu bespilotnih vazduhoplova u kategoriji A2, koja je vrlo zahtjevna jer nezvoljava let dronom veoma blizu ljudi ali ne i direktno iznad njih.
