Duge su kolone automobila prema graničnim prijelazima s Republikom Hrvatskom iz Bosne i Hercegovine pa se na prijelaz čeka i do sat i pol, izvijestili su Auto-moto saveza u BiH sa sjedištem u Mostaru.
Prema posljednjem izvješću, najveće su gužve na prijelazima s bosanskohercegovačke strane u Doljanima i Gabela Polju kod Metkovića, te Osoje kod Imotskog, odnosno Prisika prema Aržanu.
Duže se na prijelaz čeka i na drugim graničnim prijelazima na području Ljubuškog, te Gruda.
Iz Auto-moto saveza u BiH pozvali su vozače da se prije kretanja na put informiraju o gužvama te koriste alternativne granične prijelaze.
U nedjelju su prvi put ove godine zabilježena duža zadržavanja na prijelaz granice s turistima koji preko vikenda odlaze na Jadransko more.
Novi generalni direktor Air Montenegro, Mark Anžur, koji je ranije upravljao avioprevoznicima kao što su Adria Airvais i Stobart Air, rekao je da će aviokompanija uskoro početi sa izradom desetogodišnje strategije razvoja i da planira da poveća svoju mrežu ruta i flotu, kao i da postane član IATA.
U razgovoru za list Vijesti, Anžur je rekao:
– Nakon detaljne analize tržišta, dodatnih informacija o trenutnoj organizaciono-tehničkoj strukturi, radnoj snazi i drugim resursima, počećemo rad na dugoročnoj strategiji razvoja kompanije za predstojeći desetogodišnji period. Strategija će, između ostalog, uključivati i takozvane “samostalne” operacije, sa ciljem zauzimanja važne pozicije na tržištu, postizanja dobrih finansijskih pokazatelja, profitabilnosti i komercijalne održivosti”.
U 2022. godini, Air Montenegro je bila druga najveća avio-kompanija u Crnoj Gori, koja je prevezla 359.383 putnika, u odnosu na 388.329 putnika, koliko je prevezla Air Serbia.
Komentarišući razvoj mreže avio-prevoznika, Anžue je rekao:
– Pratićemo nacionalne interese u povezivanju Crne Gore sa što više destinacija, koje su od značaja za državu, turističku privredu i cjelokupnu privredu, strateške partnere, građane Crna Gora i naravno naših klijenata.
Dodao je da zbog nedovoljne potražnje tokom zimske sezone, za sada nije izvodljivo pokretati nove rute u ovo doba godine.
– Međutim, s obzirom na stratešku odluku Vlade Crne Gore da zemlju pretvori u turističku destinaciju tokom cijele godine, radićemo na širenju naše mreže tamo gdje je to ekonomski isplativo.
Na 18. Purgatorijama večeras, nedjelja 9.jul u 21.30 na Ljetnjoj pozornici publika će moći da pogleda plesnu predstavu 𝐀𝐋𝐏𝐇𝐀 𝐆𝐈𝐑𝐋𝐒, produkcija – Bitef teatar Beograd. Biće to prva predstava Festivala plesnog teatra ove godine, u selekciji Jelene Kajgo. Najbolja plesna ostvarenja, odnosno pet odabranih komada dolaze iz Slovenije, Hrvatske, Srbije, čak iz Norveške.
Koreografi večerašnjeg su Tamara Pjević i Jakša Filipovac, rediteljka Andrea Pjević, dramaturg Dimitrije Kokanov, kompozitorka Emilija Đonin, kostimografkinja Nataša Vranešević.
Plesačice i plesači su Ana Ignjatović Zagorac, Nataša Gvozdenović, Ana Dubljević, Jovana Grujić, Katarina Anić, Branko Mitrović, Jakša Filipovac, Zoe Zagorac
O predstavi : Predstava Alpha Girls preispituje uticaj popularne kulture na plesni izraz autora predstave, kao i uticaj iste unutar osjetljivog polja reprezentacije i izvođenja ženskog rodnog identiteta kroz pokret i karikaturu. Predstava postavlja pitanja šta su sve izvori našeg iskustva opažanja i usvajanja informacija, te na koji način naše iskustvo posmatranja oblikuje naše kasnije izražavanje. Na koji način se određeni fenomeni i izrazi mogu razumjeti? Da li je moguća i u kojoj mjeri je uspješna aproprijacija jezika i sadržaja koji su nam kulturalno egzotični, inspirativni, a identitetski možda daleki?
Zaliv Ha Long jedna je od najvećih prirodnih atrakcija na planetu i s razlogom je na listi UNESCO-a. Koliko god našu obalu Jadrana smatrali razvedenom, broj od 1960 vapnenačkih otoka i hridi koji izlaze iz tirkiznog mora svake godine privlači milijune ljudi. Lani ih je bilo sedam, a ove godine se očekuje više od osam miliona turista.
Cijena turističke popularnosti ima i drugu stranu, nekontrolirani rast Ha Long Cityja, zabavni parkovi, žičare, hotelski resorti i tisuće novih vila. Sve to opterećuje ekosustav pa će i prirodna ljepota polako opadati. Do tada se lokalni radnici spremaju za berbu i čiste more od plastičnih bova.
Vlasnici brodića koji prevoze turiste na izletišta Rose, Žanjice, Mirišta i dalje do Perasta kažu da su njihovi posjetioci uglavnom stranci.
Za izlet do Žanjica potrebno je 10 eura, i isto toliko od Žanjica do Plave špilje. Od Herceg Novog do Plave špilje, za koju i vlada najveće zanimanje inostranih gostiju zbog mogućnosti plivanja i zaranjanja u indigo modrinu, potrebno je 20 eura. Izleti do Perasta i njegova dva čuvena otoka košta 35 eura. Kapetan broda “Barba” Ivan Peulić kaže da najviše ima Norvežana ali i gostiju iz regiona.
– Svi jedva čekaju da se otisnu na more, dospiju do Plave špilje i čuvenog izletišta Žanjice – kaže Peulić.
Boka Kotorska – foto Boka News
– Cijene jesu malo jače u odnosu na prošlu godinu ali svuda je tako. Novi, ipak ne bih mijenjala. On je uvijek bio i ostao moja mirna luka – ističe Marija.
Svein iz norveškog grada Kristijansanda kaže da je smješten u Institutu Igalo.
– Prezadovoljan sam. Volim Herceg Novi i Boku. Nisam ranije išao ovim brodom, ali me je privukao zbog žute boje sunca koja nam u Norveškoj toliko nedostaje – kaže Svein.
Izduvni gasovi štete morskom svijetu
Ivan Peulićkaže da je tek ove godine počeo da se baviti ovom vrstom turizama, ali skreće pažnju na očuvanje Plave špilje.
Plava špilja
– Trebalo bi ovlastiti neko lice, koje će na ovom popularnom izletištu zavesti red među brodicama i to hitno. Špilju kao jedan izuzetan prirodni fenomen treba čuvati. Unutar špilje se već nalazi nekoliko brodova, a van nje na ulaz čeka bar četiri, dok se turisti unutra ne isplivaju i ne slikaju. Ovdje je dvojak problem, prvo bezbijednosti, a potom i velike količine izduvnih gasova, jer brodovi koji se u njoj zadržavaju, ne gase motore. Izduvni gasovi se veoma osjete i dabome štete kako morskom tako i svijetu koji živi unutar špilje – ističe Peulić.
Ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov pozdravio je odluku SAD-a o slanju kasetnog streljiva u Kijev, rekavši da će to pomoći u oslobađanju ukrajinskog teritorija, no obećao je da se streljivo neće koristiti u Rusiji.
Ukrajina tvrdi da neće koristiti kasetno streljivo u Rusiji
SAD je u petak najavio da će opskrbiti Ukrajinu s naširoko zabranjenim kasetnim streljivom kako bi pomogla protuofenzivi te zemlje. Ukrajinski ministar obrane Oleksi Reznikov kazao je da će streljivo pomoći u spašavanju života ukrajinskih vojnika, dodajući da će Ukrajina voditi strogu evidenciju njihove uporabe te razmjenjivati informacije sa svojim partnerima.
Naša pozicija je jednostavna moramo osloboditi naše privremeno okupirane teritorije i spasiti živote naših ljudi. Ukrajina će koristiti ovo streljivo samo za oslobođenje naših međunarodno priznatih teritorija. Ovo streljivo se neće koristiti na službeno priznatom ruskom teritoriju, napisao je Reznikov na Twitteru.
Kasetno streljivo zabranjeno je u više od 100 zemalja. Uglavnom ispuštaju veliki broj manjih bombi koje mogu ubiti ne čineći razliku na velikom području. ‘Zvoničići’ koji ne eksplodiraju momentalno predstavljaju opasnost desetljećima.
Moskva je u subotu ponovno kritizirala američku odluku, opisujući je kao još jedan nečuven primjer antiruske politike Washingtona.
– Još jedno “čudesno oružje”, na koje Washington i Kijev računaju ne obazirući se na njegove teške posljedice, ni na koji način neće utjecati na tijek specijalne vojne operacije, čiji će ciljevi biti u potpunosti ostvareni”, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Joea Bidena, Jake Sullivan, pokušao je u petak iznijeti argumente za opskrbu Ukrajine oružjem kako bi povratila teritorije otete nakon ruske invazije u veljači 2022. godine.
– Shvaćamo da kasetno streljivo stvara rizik za stradavanje civila od neeksplodiranih oružja. No, također postoji golemi rizik za civile ako ruske trupe i tenkovi pređu ukrajinske položaje i zauzmu još više ukrajinskog teritorija te pokore ukrajinske civile jer Ukrajina nema dovoljno topništva, rekao je Sullivan.
Reznikov je kazao da vojska neće koristiti kasetna streljiva u urbanim područjima te da će ga koristiti samo za “probijanje neprijateljskih obrambenih linija”.
Rusija, Ukrajina i SAD nisu potpisale Konvenciju o kasetnom streljivu, koja zabranjuje proizvodnju, skladištenje, uporabu i prijenos tog oružja.
Španjolska, potpisnica konvencije, rekla je da se protivi odluci.
– Španjolska, na temelju čvrste obveze koju ima prema Ukrajini, također ima čvrstu obvezu zbog koje određeno oružje i bombe ne može isporučiti ni pod kojim okolnostima, rekla je španjolska ministrica obrane Margarita Robles.
Britanija je također potpisnica konvencije koja zabranjuje proizvodnju ili korištenje kasetnog streljiva te obeshrabruje uporabu istog, rekao je premijer Rishi Sunak.
Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države.
Međutim, detaljniji pregled na razini pojedinačnih jadranskih županija sugerira kako puno toga i dalje nije dobro u hrvatskom turizmu, piše Jutarnji list.
Statistika za prvih šest mjeseci, posebno u odnosu na 2019. pokazuje da možemo biti zadovoljni rezultatima predsezone na razini države, no detaljniji pregled na razini pojedinačnih jadranskih županija sugerira kako puno toga i dalje nije dobro u hrvatskom turizmu, piše Jutarnji list.
Odnosno, sve je manje dobro kako se približavamo jugu zemlje, koji i dalje kaska za rekordnim pretpandemijskim rezultatima. Statistika o noćenjima za prvih šest mjeseci u odnosu na 2019. godinu pokazuje kako se pozitivan rezultat na razini Hrvatske može pripisati odličnom oporavku prvenstveno sjevernijih destinacija – Istarske, Primorsko-goranske i Zadarske županije, dok Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska još uvijek za time kaskaju.
Konkretno, Istra je u prvih šest mjeseci 2023. ostvarila rast broja noćenja od 11 posto u odnosu na 2019., Primorsko-goranska u porastu je za tri, Ličko-senjska za četiri, a Zadarska za deset posto.
I tu negdje počinje granica nakon koje rezultat postaje negativan pa tako Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija za rezultatima iz 2019. kaskaju za 11 posto dok ih je Splitsko-dalmatinska jedva dosegla.
Vodimo li se strategijom prema kojoj bi Hrvatska, jer je ionako preopterećena u sezoni, povećanje broja gostiju trebala koncentrirati na pred i posezonu, jasno je da se jug zemlje našao u problemu i kako, što više “gazimo” u Dalmaciju, turizam pati od strukturnih problema.
Najvažniji među njima su izrazito nepovoljna struktura smještajnih kapaciteta (puno previše apartmana, a znatno premalo organiziranog smještaja), kao i spori oporavak avioprometa koji je u Hrvatskoj i dalje vezan prvenstveno uz glavnu sezonu.
Iako je premijer Crne Gore Dritan Abazović u maju objavio da je postignut dogovor o otvaranju Svetog Stefana, u tom gradu-hotelu 7. jula, na dan kada je najavljeno njegovo otvaranje, nema gostiju, a restorani i drugi ugostiteljski sadržaji nisu otvoreni.
Moguće ga je jedino organizovano obići u jednoj od šest tura dnevno, za koju karta košta 25 eura po osobi. Djeca do 12 godina imaju besplatan ulaz. Broj posjetilaca po grupi je ograničen na najviše deset odraslih osoba i četvoro djece.
Ugostiteljski objekti i poslovni prostori na prilazu grad-hotelu takođe ne rade.
Nema naznaka da će se otvarati Nobu restoran iz najpoznatijeg lanaca japanske kuhinje na svijetu čiji je jedan od vlasnika Robert de Niro, a koji je na Svetom Stefanu otvoren 2016. godine.
I poznati višedecenijski brend lokalne i mediteranske kuhinje “Pod maslinom” je zatvoren.
Desna svetostefanska plaža je namijenjena gostima hotela, ali je dostupna i za sve one koji žele da plate 200 eura dnevno za plažni mobilijar – 180 eura za dvije ležaljke i suncobran, te još deset odsto za servisnu uslugu.
Plaža sa lijeve strane svetostefanske rive je kategorisana kao javno – porodično kupalište, tako da je na jednoj njenoj polovini ulaz slobodan.
Još skuplje je iznajmljivanje plažnog mobilijara na plaži hotela Miločer, koji košta 220 eura. Za sada nema propratnih ugostiteljskih sadržaja.
Kako je za Radio Slobodna Evropa saopšteno iz Javnog preduzeća Morsko dobro, koje gazduje crnogorskom obalom, Adriatic Properties je platio godišnju naknadu za zakup hotelskih plaža ukupno 77,5 hiljada eura, bez PDV-a.
Menadžment Morskog dobra iz Budve i radnici trajektne linije Kamenari-Lepetane kojom upravlja to državno preduzeće su postigli dogovor da se postepeno ispune njihovi zahtjevi.
Pobjeda piše da je dogovor i da svi radnici umjesto privremenih na rok od po dva mjeseca, uskoro dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Predstavnik radnika i poslovođa trajektne linije Morskog dobra, kapetan Aleksandar Crvenko, potvrdio je Pobjedi da je postignut dogovor sa rukovodstvom Morskog dobra.
“Mi smo samo tražili da se ispoštuje ono što je ranije dogovoreno i obećano. Izjave pojedinih funkcionera i političara koje ste mogli pročitati jutros nas se ne dotiču. Ponavljam, mi nijesmo politička opcija, interesuje nas samo ono što je obećano da se ispoštuje. Dogovor je postignut, ispoštovaće se, nastavljamo dalje da radimo, nema zastoja, nema ničega i to je to”, kazao je Crvenko.
On je naveo da je nakon pregovora koje su od juče poslijepodne intenzivno vodili sa izvršnim menadžmentom, postignut dogovor da se postepeno ispune njihovi zahtjevi i da svi radnici umjesto privremenih na rok od po dva mjeseca, uskoro dobiju ugovore o radu na neodređeno vrijeme.
Prvo će ugovore za stalno dobiti prva grupa od 30-ak radnika koja je u Morsko dobro došla 17, 18. i 19. februara kada je i preuzeta trajektna linija od dotadašnjeg privatnog operatera Pomorskog saobraćaja, a onda sukcesivno kako im aktuelni privremeni ugovoro budu isticali i svi ostali zaposleni.
On je podsjetio da je radnicima bivšeg privatnog operatera trajektne linije u Boki – kompanije Pomorski saobraćaj iz Herceg Novog, proteklih mjeseci kada je Morsko dobro preuzimalo taj posao, od predsjednika Upravnog odbora Blaža Rađenovića i izvršnog direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja, javno obećavano da će svi koji iz Pomorskog saobraćaja pređu u Morsko dobro i pomognu toj državnoj firmi u uspostavljanju trajekne linije, nakon prvog privremenog na dva mjeseca, dobiti ugovore o radu za stalno.
List piše da se to nije desilo, a nakon što je ovih dana poslovodstvo Morskog dobra ponovno izigralo ranije data obećanja radnicima i po treći put im ponudilo na potpis ugovore o privremenom radu do sepetmbra mjeseca, te naložili poslovođama da one koji ne potpišu takav ugovor odmah pošalju kućama, zaposleni su se pobunili.
Stiže nam sve toplije vrijeme, a toplinski val kreće krajem vikenda i početkom nove radne sedmice.
U nedjelju, 09.07.2023. sunčano. Vjetar sjevernih smjerova, slab do umjeren, u jutarnjim i noćnim satima ponegdje pojačan. Jutarnja temperatura vazduha od 8 do 20, najviša dnevna od 23 do 35 stepeni.
Od ponedjeljka kreće toplinski val koji bi, prema trenutnim prognozama, trebao trajati najmanje cijelu sledeću sedmicu. Razlog tome je jačanje dotoka vrućeg zraka sa sjevera Afrike.
Zbog toplinskog vala, Meteoalarm je izdao upozorenje za cijelu regiju. Vrućina će potrajati barem sedam dana, a vrhunac se očekuje u utorak i srijedu.
Ponedjeljak, 10.07.2023.
Sunčano. Vjetar uglavnom slab do umjeren, promjenljivog smjera. Jutarnja temperatura vazduha od 9 do 21, najviša dnevna od 24 do 36 stepeni..
