Karavanski put i suhomeđa za putnike novog milenijuma

Boka News
-
0
Karavanski put i suhomeđa za putnike novog milenijuma

Krajolikom atraktivna, raznolika i ruralnim ambijentalnim nasleđem bogata staza koja vodi od sela Boljevići u Skadarskoj Krajini, preko prevoja Smerdec na 600 mnv, starim karavanskim putem do sela Mide, pored visoravni Vladimir na ulcinjskoj strani, za mnoge ljubitelje prirode iz PD “Vjeverica”, većinom iz Kotora, Tivta i Herceg Novoga, bila je pravo istraživačko zadovoljstvo.  Ovo je svima bio prvi put da hodaju kamenom karavanskom stazom dugom oko 12 km, obrubljenom suhozidom, kojom su nekada starosjedioci prolazili noseći na konjima žitarice, mljeli ih u vodenicama i vraćali se domovima sa vrećama brašna.

Naljepši prizor i najveći razlog zbog koga su i krenuli na ovu turu, dočekao ih je odmah na startu u Boljevićima – zelena padina sa antičkim bunarima, ispunjenima živom vodom i okruženi vjekovnim stablima kestena.

-Oduševili smo se sa 12 bunara okruženim kestenovom šumom, koji su bili jedno pravo otkrovenje za većinu, jer mnogi nijesu do tada posjetili ovo mjesto. Potom smo se penjali po Velikom Ostrosu laganim tempom, pravili smo pauze, slikajući lijepe fotografije i usput nešto  prezalogajili. Malo nam je bilo naporno što smo minibusom dugo putovali do ovog mjesta (pogotovo onima koji su krenuli iz Herceg Novog), ali sve se to zaboravi kad se vidi sva ta ljepota. Takođe, na samom pocetku rute nije bilo jasnih markacija, ali lako smo se snašli prateći stazu uređenu u prirodnom stepeništu, okruženu suhomeđom, kaže Sandra, učesnica ture. Ona primjećuje da je važno da se staza održava, jer sa prvim toplim danima razviće se vegetacija, a to znači da će je osvojiti drača i šiblje, koji će otežati prolazak planinarima.

-Bilo je info-turističkih natpisa, ali su uglavnom na albanskom jeziku, te bi bilo dobro da lokalna zajednica i TO obezbijede natpise i na našem jeziku, primjećuju učesnici ture.

Kulturni pejzaž sa drevnim bunarima pravi je dragulj materijalne baštine, koga prati i legenda, nematerijalna baština, a koju su posjetioci podijelili među sobom. Vjeruje se da je voda iz ovih  bunara blagoslovena i da donosi sreću i zdravo potomstvo onome koji je pije i koristi. Zbog toga se i dan danas hladna voda iz ovih bunara od klesanog kamena, dubokih deset metara, služi na svim svadbama u Krajini kao piće uz zdravicu mladencima.

Ne zna se tačno kada su izgrađeni, ali se smatra da su povezani sa Krajinskim bunarom sagrađenim 1001. godine. Prema predanju 12 bunara je iskopao i ozidao jedan mladić, jer je to bio uslov- ispit zrelosti za brak koji su pred  njega postavili roditelji djevojke u koju se zaljubio. Da bi dobio njenu ruku trebalo je da napravi bunar sličan onime koji je knez Jovan napravio Kosari.

Antički bunari fasciniraju ljepotom i živom vodom

12 bunara objedinilo 12 bratstava

“Mladić je odmah započeo neumorno da radi i uspjevao bi da iskopa bunar do 10 m, ali nikako dublje od toga. Što bi on danju sazidao, noću bi vile srušile. Stari Krajinski bunar ima 12 metara dubine, koliko mjeseci u godini, ali njemu to nije polazilo za rukom.

Činilo se da su mladiću nedostižni i bunar i djevojka, ali se jednog jutra, zahvaljujući viziji iz sna, dosjetio da pokuša umjesto jednog otvoriti 12 bunara. Uspio je u svojoj namjeri i trudu i bio prihvaćen za budućeg zeta. Nakon vjenčanja srećnom paru rodilo se dvanaestoro djece, čiji potomci i danas žive mirno i skladno na ovom području, poštujući svoje pretke i istoriju. Običajno pravo, utemeljeno na dugo čuvanom narodnom sjećanju i pamćenju igra veliku ulogu i ima značajnu prevagu u determinisanju odnosa kod lokalnog stanovništva, ali i potvrđuje da je priča o nastanku bunara istinita, jer su bunari i danas podeljeni na 12 bratstava, koja imaju pravo vlasništva nad bunarima i vodom iz njih”, zapisao je Naser Kraja, poznavalac tradicije, običaja i kulture ovoga kraja.

/M.D.Popović/

Napetosti između Izraela i Palestinaca nakon smrtonosnih napada

Boka News
-
0
Napetosti između Izraela i Palestinaca nakon smrtonosnih napada
Napetosti između Izraela i Palestinaca nakon smrtonosnih napada
Napetosti između Izraela i Palestinaca – foto EPA

Napetosti između Izraela i Palestinaca porasle su nakon što je talijanski turist ubijen, a petero ljudi je ozlijeđeno u naletu automobila u Tel Avivu koji se dogodio u petak navečer, nekoliko sati pošto su dvije Izraelke ubijene u pucnjavi na okupiranoj Zapadnoj obali.

Izraelska policija provela je ove sedmice niz racija u jeruzalemskoj džamiji Al-Aqsa što je izazvalo sukobe s Palestincima, a zatim je na Izrael ispaljeno više desetaka projektila. Napetosti su prijetile da prerastu u širi sukob kad je Izrael odgovorio na paljbu raketa gađajući ciljeve povezane s islamističkom skupinom Hamas u Gazi i južnom Libanonu. Ipak, borbe su u petak prekinute.

Međutim, dva su napada na Izraelce i turiste naglasila su koliko je situacija i dalje nestabilna nakon nekoliko uzastopnih noći sukoba koje su izazvale uzbunu diljem svijeta i pozive na smirivanje situacije.

U posljednjem napadu, automobil je udario u skupinu ljudi na ulici u blizini popularne biciklističke i pješačke staze na šetalištu u Tel Avivu. Vozača je ubio policajac koji se nalazio u blizini kada je pokušao izvući pištolj, rekla je policija. Izraelski sigurnosni izvor identificirao je napadača kao arapskog državljanina Izraela iz grada Kafr Qassema.

Reutersova snimka nastala nedugo nakon incidenta prikazuje prevrnuti bijeli automobil u parku. Policija je ogradila područje koje je bilo prepuno hitnih službi.

Služba hitne pomoći Magen David Adom rekla je da su sve žrtve bili strani turisti. Talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani potvrdio je da je jedan Talijan poginuo, a među ranjenima možda ima i drugih Talijana.

Ranije u petak, dvije izraelske sestre, u dobi od 20 i 16 godina, s dvostrukim britanskim državljanstvom, ubijene su, a njihova majka ranjena u napadu iz vatrenog oružja na njihov automobil u blizini židovskog naselja Hamra u dolini Jordana.

“Naši nas neprijatelji ponovno stavljaju na kušnju”, rekao je premijer Benjamin Netanyahu nakon posjeta mjestu napada s ministrom obrane Yoavom Gallantom.

Dok su vojnici tragali za napadačem, Netanyahu je naredio mobilizaciju rezervi granične policije i dodatnih vojnih snaga kako bi se suprotstavili valu napada.

Američki State Department osudio je napade rekavši da je “ciljanje nevinih civila bilo koje nacionalnosti nedopustivo”. Niti za jedan napad od petka nitko nije preuzeo odgovornost, ali Hamas, islamistička skupina koja kontrolira blokirani pojas Gaze, pohvalio ih je i povezao s napetostima oko džamije Al-Akse.

Molitva petkom prošla je bez većih incidenata i osim nekoliko bacanja kamenja, a policija je rekla da je situacija bila mirna.

Dva puta ovog tjedna izraelska policija pretresla je džamiju, u kojoj se stotine tisuća vjernika molilo tijekom svetog muslimanskog mjeseca ramazana, kako bi istjerala skupine za koje su rekli da su se zabarikadirale s ciljem izazivanja problema.

Snimke policajaca koji su tukli vjernike koji su im se suprotstavili izazvale su zabrinutost, čak i među izraelskim saveznicima, te izazvale osude diljem arapskog svijeta.

Mjesto u jeruzalemskom starom gradu, sveto i za muslimane i za Židove, koji ga nazivaju Brdo hrama, dugo je bilo žarište napetosti, posebice zbog pitanja židovskih posjetitelja koji prkose zabrani nemuslimanske molitve u kompleksu džamije.

Sukobi na tom mjestu 2021. izazvali su u pokretanje 10-dnevnog rata između Izraela i Hamasa. Razmjena prekogranične vatre probudila je sjećanja na taj sukob, ali kako se zatišje u borbama produžilo u petak, čini se da nijedna strana nije željela produžiti borbe.

“Nitko trenutno ne želi eskalaciju”, rekao je glasnogovornik izraelske vojske. “Na tišinu će se odgovoriti tišinom, u ovoj fazi mislim, barem u nadolazećim satima.”

Jedan dužnosnik palestinske militantne skupine rekao je Reutersu da su spremni očuvati mir ako Izrael učini isto. Katarski dužnosnik rekao je da Katar pomaže međunarodne napore za deeskalaciju situacije.

Čak i prije rasplamsavanja proteklih nekoliko dana, Zapadna obala doživjela je val sukoba u posljednjih nekoliko mjeseci, s čestim vojnim napadima i eskalacijom nasilja doseljenika usred niza napada Palestinaca.

Od početka godine najmanje 18 Izraelaca i stranaca ubijeno je u napadima u Izraelu, oko Jeruzalema i na Zapadnoj obali. U istom su razdoblju izraelske snage ubile više od 80 Palestinaca, od kojih su većina borci u militantnim skupinama, ali neki od njih civili.

Nakon noćnih napada u Gazi, ulice su bile uglavnom prazne, osim taksija i vozila hitne pomoći. U četvrti Tufah u gradu Gazi oštećene su neke kuće i dječja bolnica.

S obzirom da je mirovni proces pod vodstvom međunarodne zajednice već odavno na izdisaju, nade Palestinaca u stvaranje neovisne države na Zapadnoj obali i u Gazi s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom su izblijedjele. Izrael je zauzeo istočni Jeruzalem u arapsko-izraelskom ratu 1967. godine i anektirao ga kao svoj glavni grad u potezu koji nije međunarodno priznat.

Nova izraelska oštro desničarska vlada usmjerena je na širenje židovskih naselja na Zapadnoj obali i uključuje članove koji odbacuju uspostavu palestinske države. Hamas sa svoje strane odbacuje suživot s Izraelom.

Privatnih letova u Hrvatskoj pet puta više nego 2020.

Boka News
-
0
Privatnih letova u Hrvatskoj pet puta više nego 2020.
Privatnih letova u Hrvatskoj pet puta više nego 2020.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com

Sve više privatnih zrakoplova leti iznad Europe pa i Hrvatske, piše u uskršnjem trobroju Večernji list navodeći da je privatnih letova u Hrvatskoj pet puta više nego 2020.

Lani su iznad Evropske unije te Velike Britanije, Švicarske i Norveške izbrojene 573 tisuće privatnih letova, dvije trećine više nego godinu prije, pokazalo je istraživanje Instituta CE Delft.

Prve pandemijske godine, kad je avioindustrija pretrpjela velike zabrane i gubitke, u Hrvatskoj su evidentirana samo 1192 privatna leta. Pretprošle godine zabilježeno ih je četiri tisuće, a prošle godine točno 5642.

Privatni letovi godinama zapinju za oko ekološkim udrugama pa je Greenpeace izračunao da su privatni letovi iznad Europe lani proizveli gotovo 3,4 milijuna tona CO2, dvostruko više nego godinu prije.

Najkorištenija zračna luka za privatno zrakoplovstvo u Hrvatskoj bila je 2022. godine Zračna luka Zagreb s 1392 odlazna leta. Najčešće se privatnim zrakoplovima letjelo prema Beču – 191 put. Na drugom je mjestu Zadar – Bratislava i obrnuto te na trećem Zagreb – Verona.

Godinu prije tri najfrekventnije rute iz Hrvatske bile su Zadar – Budimpešta i obratno, zatim od domaćih Zagreb – Pula i obrnuto te Zadar – Bratislava.

U prošloj je godini najkraća ruta, za koju je netko 23 puta dizao u zrak privatni zrakoplov, bila od Dubrovnika do Tivta, koji su međusobno udaljeni samo 42 kilometra.

Za nešto malo udaljenije Pulu i Portorož privatni su zrakoplovi letjeli 25 puta, a na trećemu mjestu po kratkoći udaljenosti od 98 kilometara bili su Zadar i Split, kamo je privatnim zrakoplovom, zacijelo netko od bogatih turista, letio 51 put, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.

“Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče”

Boka News
-
0
“Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče”
“Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče”
latinsko jedro

“Hrvatska – tamo gdje jedra pričaju priče”, naziv je izložbe fotografija o moru, otocima, brodogradnji, ljudima i brodovima koja je povezala sva mjesta Jadranske obale, a kako ističu organizatori, nastala je kao želja da se naglasi uloga drvenih brodova u povijesti dalmatinskih mjesta, njihov utjecaj u oblikovanju hrvatske maritimne kulture i baštine te iskaže potreba organizacije kulturnih manifestacija s tematikom hrvatskog tradicijskog broda.

Izložba će se održati u Ljubljani na Krakovskom nasipu od 10. aprila do 10. maja 2023., a sadrži dvadeset dvije fotografije dimenzija 180 x 120 cm, većinom snimljenih na ljetnim festivalima i susretima tradicijskih barki. Organizatori izložbe su Udruga za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita i Hrvaška turistična skupnost Ljubljana, prenosi Otvoreno more.

Svečano otvaranje izložbe u Ljubljani bit će u srijedu 12. aprila 2023. s početkom u 11:30 sati, a tada će Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji i Udruga Cronaves prirediti i prezentaciju kako bi naglasili značaj očuvanja i revitalizacije pomorske baštine u Hrvatskoj, te značajne projekte prekogranične suradnje sa Slovenijom koji su iznimno dragocjeni sa stanovništa baštine, ali i turizma.

Autori fotografija su članovi Udruge za promicanje hrvatske maritimne baštine Cronaves iz Splita koji su samostalno i skupno izlagali na raznim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu: Boško Lučev, Andrina Luić i Vislav Torre kojima su se za ovu prigodu sa svojim fotografijama priključili Dubravka Pajk, Vojko Bašić, Gojko Vukov Colić, Marko Valjak, Kristijan Žic i Sandro Rubinić.

Tema ove izložbe, kako navode u Cronavesu, nije brodogradnja čiji su produkt bili veliki brodovi namijenjeni dalekim putovanjima, trgovini ili ratovanju, već mali obiteljski brodovi koji su prehranjivali generacije dalmatinskih ribara i težaka. Izložba govori o gajetama, leutima, kaićima, lađama, gradnji i umijećima brodograditeljskog zanata, pričama malih primorskih mjesta povezanih zajedničkim nazivnikom – brod i brodogradnja. Ona te brodove smješta u današnji kontekst kad su oni postali simbol baštine područja kojima plove, a uloga koju danas imaju je drugačija od one nekadašnje.

Specijalno za ovu prigodu, izložba je upotpunjena i s fotografijama snimljenim na sportskim jedriličarskim regatama i nautičkim događanjima koja se u Hrvatskoj organiziraju tijekom godine.

Generalni pokrovitelj je ACI d.d., a partner izložbe je “Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre”.

Izazovi za Crnu Goru od priliva ruskih migranata

Boka News
-
0
Izazovi za Crnu Goru od priliva ruskih migranata
Statistika

Iako je na ruskoj “listi neprijateljskih država”, u prva tri mjeseca ove godine u Crnoj Gori boravak do 90 dana prijavilo je preko 64.000 državljana Rusije, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u Ministarstvu unutrašnjih poslova.

To je preko 10 odsto ukupne populacije. Crna Gora ima oko 620.000 stanovnika.

Uz to, već odobreni privremeni, poduženi ili stalni boravak ima preko 21.000 Rusa.

Demograf Miroslav Doderović za RSE ukazuje na ograničene kapacitete Crne Gore da integriše toliku populaciju:

” Tako da je to svojevrsni izazov za naš identitet, za političku i ekonomsku suverenost”.

Slobodan Medojević iz Dukljanske akademije nauka i umjetnosti ističe za RSE da velike migracije jače pogađaju manje zemlje:

“Crna Gora je među najmanjim u Evropi, pa su posljedice naglih i velikih migracija na njen ekonomski, infrastrukturni i kulturološki segment mnogo veće nego drugdje”.

No, osim demografskog, otvara se i pitanje da li drastične migracije mogu uticati na bezvizni režim Crne Gore sa EU i na bezbjednost, na što je krajem prošle godine upozoreno iz Brisela.

Migracije kao demografski izazov za Crnu Goru

Doderović naglašava da dolazak značajnog broja stranaca izlaže Crnu Goru svojevrsnoj opasnosti od različitih uticaja:

“Javne politike moraju uzeti u obzir da je dolazak tolikog broja ljudi izazov za naše unutrašnje političke i ekonomske kapacitete i da ostavlja posljedice na kulturološkom, jezičkom i finansijskom planu”.

On smatra da država nema kapacitete zbog loših ekonomskih bilansa da odgovori na izazove tolikih migracija.

“Imali smo iskustvo iz 1990-ih sa brojnim migrantima sa područja bivše Jugoslavije. Pokazalo se da su ostala pitanja njihovog državljanstva, povratka, uticaja u crnogorskom društvu. Nedovoljni su naši kapaciteti da se nosimo sa tako velikim populacionim veličinama i brojevima”, kaže Doderović.

Medojević, koji se bavi migracijama, dodaje i da one mogu da se pretvore u ozbiljan problem ukoliko država ne bude upravljala tim procesom.

“Crnogorski primorski gradovi su malog obima i ograničene infrastrukture, pa brzo i veliko povećanje stanovnika dovodi u pitanje održivost turizma, od kojeg primorje živi. A kulturološki, naš Mediteran gubi svojstva koja su najvažniji dio turističke ponude”.

To, prema njegovim riječima, usložnjava činjenica da državljani sa prostora bivšeg SSSR-a imaju u vlasništvu preko 19.500 stanova, što znači da su mnogi tu stalno nastanjeni.

U perspektivi, to pretpostavlja da će se oni možda i politički organizovati, kaže Medojević.

Na pitanje kako se Evropa suočava sa ovim problemom, Medojević pojašnjava da je riječ o mnogostruko većim i mnogoljudnijim zemljama na koje najnoviji talas migracija ne ostavlja tako dalekosežne posljedice.

Ovo nije stanje koje će samo od sebe proći, a država je ta koja treba da donese neke strateške odluke, zaključuje Medojević.

Bezbjednosni rizik nije pitanje broja, kaže Miljanić

Ministar bez portfelja Zoran Miljanić za RSE kaže da je puno ruskih državljana i ranije dolazilo zbog biznisa ili turizma, a u poslednje vrijeme zbog straha od mobilizacije.

Dodaje da je Crna Gora uvijek bila utočište za sve koji traže spas od ratnih dešavanja u svojim državama i podsjeća na period raspada bivše Jugoslavije.

Miljanić ne smatra da veliki broj migranata iz Rusije može značiti i veći bezbjednosni rizik:

“Nekad je samo jedan čovjek veći bezbjednosni rizik nego 40.000 drugih”.

On navodi da Crna Gora ima odličnu saradnju sa Europolom, službama evropskih zemalja i regiona.

U decembarskom izvještaju Evropske komisije Crnu Goru je upozorena na “bezbjednosne rizike za Uniju” koja se tiče migracija i vizne politike za treće zemlje.

Pitanje vizne liberalizacije

U istom izvještaju je konstatovano da je Crna Gora prethodne dvije godine “odstupila od preporučene politike”, s obzirom da državljanima određenih zemalja, među kojima Rusije i Bjelorusije, nijesu trebale vize za kratkoročan boravak.

Iz Ministarstva vanjskih poslova za RSE kažu da veliki broj ruskih migranata ne može negativno uticati na Šengenski sporazum Crne Gore i EU “jer oni u Crnoj Gori borave shodno propisima i ne koriste vizni režim za tranzit prema državama EU”.

Statistika

Početkom marta je RSE objavio da EU razmatra ukidanje bezviznog režima za zemlje kandidatkinje koje ne usklade svoju viznu politiku sa Briselom.

“Ovdje se ne radi o nelegalnim migracijama, a Crna Gora se pridržava svih pravila EU u zaštiti njenih interesa, tako da ne bi trebalo biti reperkusija po našu zemlju”, kaže Miljanić.

Do boravka preko osnivanja firme i radne vize

U nekoliko agencija koje se bave posredovanjem u odobrenju boravka za strance kažu da oni za to imaju tri mogućnosti – da taj status dobiju na osnovu osnivanja firme ili zaposlenja, spajanja porodice, te vlasništva nekretnine.

Većina Rusa u Crnoj Gori traži boravak na godinu dana, kažu u agencijama, a da bi ga dobili najčešće osnivaju firme.

Statistika

Dmitriju iz Moskve (prezime poznato redakciji) je jedna budvanska IT firma, u kojoj je zaposlen, obezbijedila jednogodišnji boravak.

“Papirologija je bila jednostavna, trebalo je osiguranje, dokaz o zaposlenosti i papir iz Rusije da nisam osuđivan, a procedura je trajala dva mjeseca”, kaže Dmitrij za RSE.

Od početka prošle godine do sada Rusi su osnovali oko 5.000 firmi, što je više od pola ukupnog broja inostranih preduzeća.

U Centralnoj banci nemaju podatak koliko ruske firme doprinose ekonomiji Crne Gore, a podaci pokazuju da se najveći broj firmi stranih državljana bavi programiranjem i konsultantskim uslugama.

Kako bez vize boraviti u Crnoj Gori?

Iako je Rusima za duži boravak u Crnoj Gori propisana viza, one im zapravo u praksi nisu neophodne.

Mnogi nakon isteka 30 dana, koliko u zemlji mogu boraviti bez vize, samo na kratko izađu iz Crne Gore, nekada samo toliko da popiju kafu u nekom od prekograničnih gradova.

Nakon povratka, nerijetko istog dana, počinje da im teče novi tridesetodnevni rok bez vize što je za RSE potvrđeno iz Uprave policije :

“Sporazum (sa Rusijom o međusobnim putovanjima) ne propisuje ograničenje u ukupnom boravku na teritoriji Crne Gore u određenom periodu”.

Najveći priliv migranata je na primorju, a prednjače Budva, Bar i Herceg Novi.

Najamnine stanova u tim gradovima drastično su uvećane zbog velikog broja stranaca koji iznajmljuju nekretnine.

Uz saobraćajne gužve, manjak parkinga, nedovoljno je vrtića i škola, pa u jednoj od budvanskih osnovnih škola planiraju da naredne godine otvore još sedam odjeljenja.

/Jasna Vukićević – RSE/

Otvoren bioskop u Dvorani “Park”: Nastavak stogodišnje bioskopske kulture Herceg Novog

Boka News
-
0
Otvoren bioskop u Dvorani “Park”: Nastavak stogodišnje bioskopske kulture Herceg Novog
Kino HN

Publika u Herceg Novom opet ima priliku da gleda filmska ostvarenja u bioskopskom ambijentu, a prva takva bila je u četvrtak sa prikazivanjem filma “Cloves&Carnations” (“Karanfilići i karanfili”), turskog reditelja Bekira Bulbula.

Projektom “Digitalizacija bioskopa u Crnoj Gori”, koji su realizovali Ministarstvo kulture i medija, Filmski centar Crne Gore i Opština Herceg Novi, JUK “Herceg fest” opet je u mogućnosti građanima i gostima grada ponuditi bioskopsko prikazivanje filmova, sada uz pomoć digitalizovane tehnologije. Podsjećamo, prošle godine je izveden i projekat uređenja Dvorane “Park” – zamjena stolica, podne obloge i scenskog enterijera, pa posjetioci sada imaju priliku da gledaju filmska ostvarenja u ambijentu vrhunskog kvaliteta kao što bi mogli u mnogo većim gradovima i filmskim centrima.

Sa uvođenjem digitalizovane tehnike Herceg Novi nastavlja sa bioskopskom kulturom koja u našem gradu traje cijeli vijek, a sa zvaničnim otvaranjem i put razvoja umjetnosti i kulture.

„Vraćamo redovan filmski program u život grada, a sa njim i navike i vrijednosti koje će novim generacijama usaditi ljubav prema filmskoj umjetnosti. Upravo ta ljubav učinila je Novi gradom filmskih stvaralaca, jer već decenijama predstavlja motiv za režisere, producente, glumce i glumice koji su stasali u našem gradu, a danas svojim djelima daju razlog za ponos Herceg Novom i Crnoj Gori“, poručio je predsjednik Opštine, Stevan Katić.
Kako je kazao, u svijetu filma vlada sve veće interesovanje za Herceg Novi, njegove predjele i lokacije, a jedan takav je upravo i film „Čekaj me i vratiću se“, čija će premijera u Herceg Novom biti održana narednog ponedjeljka.

Prema riječima Petra Kovačevića iz Direktorata za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Ministarstva kulture i medija, otvaranje digitalnog bioskopa u Dvorani „Park“ predstavlja omaž prikazivačkim aktivnostima, koje su početke imale upravo u Herceg Novom.
„Univerzalnost svečanosti okupljanja zajednice, kako bi se gledao film, svojevrsna je svetkovina. Takođe, to predstavlja i vrstu urođenog ritualnog ponašanja, koje će uvijek biti kohezivni faktor društva, jer se zajedno promišlja, čudi i propituje o fenomenima života, koje film tretira, a tiču se svih nas“ poručio je Kovačević.

On je istakao da će Ministarstvo nastaviti da obnavlja i standardizuje bioskopsku mrežu, podstiče razvoj tehničke baze kinematografije, kao i da edukuje i stručno obučava zaposlene u centrima za kulturu, u okviru Strategije nacionalnog programa razvoja kulture od 2023-2027. godine, koja je u pripremi.

Kako je kazala direktorica Filmskog centra Crne Gore, Aleksandra Božović, projekat “Digitalizacija bioskopa u Crnoj Gori” započet je 2019. godine kroz zajedničko djelovanje Ministarstva kulture, Filmskog centra Crne Gore, lokalnih samouprava i centara za kulturu, kao jedan od prioriteta u petogodišnjem planu nacionalnog programa za razvoj kinematografije u periodu od 2018. do 2023. godine.

Otvoren bioskop u Dvorani “Park”: Nastavak stogodišnje bioskopske kulture Herceg Novog
Kino HN

“Večeras kada smo se okupili da proslavimo ponovni početak prikazivanja filmova u Dvorani “Park” možemo slobodno reći da u proteklih ni malo lakih 5 godina smo zajedničkim pregalaštvom bili odgovrni kao javne institucije kulture na svim nivoima i održali kontinuitet u realizaciji projekata digitalizacije sala u centrima za kulturu širom zemlje. Uspjeli smo da pokrenemo prikazivačku djelatnost od krajnjeg sjevera zemlje do primorskih gradova”, naglasila je Božović i dodala da je Filmski centar, u cilju podrške razvoju i povećanju gledanosti domaćih i evropskih filmova u bioskopima, a u okviru osnivanja mreže filmskih prikazivača, izradio devet programa za razvoj deficitarnog kadra u oblasti kinematografije. Jedan od njih je i program za kinooperatere koji je u fazi implementacije.

Prvom prikazivanju filma sinoć su prisustvovali i Konzul Republike Srbije u Herceg Novom, Mićo Rogović, predsjednik Skupštine opštine Berane, Novica Obradović, direktor Turske radio televizije (TRT) Faruk Guven, direktorica festivala TRT, Ezra Demirkiran, te predstavnici više javnih ustanova kulture u Crnoj Gori.

Bioskopski repertoar do 13. aprila:
Subota 08.04. 18:30 – Baš super
Subota 08.04. 20:30 – Munje opet
Nedelja 09.04. 18:30 – Banda čupavih repova
Nedelja 09.04. 20:30 – Munje opet
Ponedeljak 10.04. 20:30 – Čekaj me i vratiću se
Utorak 11.04. 20:30 – Indigo Kristal
Srijeda 12.04. 20:30 – Indigo kristal
Četvrtak 13.04. 20:30 – Dungeons & Dragons
Cijena ulaznica: animirani filmovi 3€, igrani filmovi 4€

Svjetski kup – Dukić osvojio 22, Marković 43. mjesto

Boka News
-
0
Svjetski kup – Dukić osvojio 22, Marković 43. mjesto
Svjetski kup – Dukić osvojio 22, Marković 43. mjesto
Dukic-i-Markovic

Crnogorski jedriličar Milivoj Dukić osvojio je 22, dok je Ilija Marković nastup na Svjetskom kupu Prinzeza Sofija u klasi ILCA 7 završio na 43. mjestu.

Za plasman u finalnu, odnosno zlatnu grupu, u klasi ILCA 7 konkurisalo je 185 najboljih jedriličara svijeta.

Dukić je do finala stigao kao 27, a Marković kao 50 u grupi.

Uslijedila su dva finalna dana i još četiri regate, u kojima su crnogorski jedriličari uspjeli da poprave plasman.

Dukić je takmičenje završio na 22, a Marković, kao jedan od najmlađih takmilara u finalu, na 43. mjestu.

Na regatnom polju bilo je 1.300 jedriličara u svim olimpijskim klasama.

Dukić i Marković bili su učesnici finalne grupe i na nedavno održanom Evropskom prvenstvu.

Grbljani upozorili: Opština Budva nastavlja uzurpaciju zemlje na Jazu

Boka News
-
0
Grbljani upozorili: Opština Budva nastavlja uzurpaciju zemlje na Jazu
Grbljani upozorili: Opština Budva nastavlja uzurpaciju zemlje na Jazu
Jaz

Nevladine organizacije “Jaz – Mrčevo polje“ i “Jaz plaža” optužili su Opštinu Budva da je okupirala imovinu Grbljana, te da će ograditi zemlju u Mrčevom polju.

“Obavještavamo svoje članstvo, građanstvo, da već više od dvije godine pokušavaju na razne načine da ostvari dobru saradnju s Opštinom Budva u pogledu komunalnog uređenja Jaza i korišćenja privremenih sportskih objekata shodno ugovoru. Iste ćemo uputiti o svim našim preduzetim aktivnostima, radi transparentnosti i javnosti našeg djelovanja kao i do sada. Dopisom dana, 10. maja 2021. godine, tadašnjeg predsjednika Opštine Budva informisali smo o nelegalno postavljenim kontejnerima na zemljištu na Jazu i u više navrata tokom 2021. godine pozivali na uklanjanje nelegalno postavljenih privremenih objekata, odnosno na komunalno uređenje zaleđine plaže Jaz. Dopisi, pozivi i održani sastanci ostali su bez bilo kakvih konkretno preduzetih radnji tadašnjeg rukovodstva”, navodi se u saopštenju koje potpisuju predsjednik NVO “Jaz – Mrčevo polje Ilija Bućin i predsjednica NVO “Plaža Jaz”, Branka Marović.

Dodaju da su početkom 2022. održali sastanak s predsjednikom Opštine Budva, Milom Božovićem, na kojem je isti izrazio zainteresovanost opštine da učestvuje u komunalnom uređenju zaleđine plaže Jaz.

“Shodno dogovorenom sa sastanka, dana, 28. februara prošle godine, iniciramo pred Komunalnom inspekcijom i komunalnom policijom Opštine Budva, pokretanje inspekcijskog nadzora za uklanjanje privremenih objekata – kontejnera. Inspekcija po podnijetom zahtjevu dana, 3. aprila 2022. godine donosi rješenja kojim naređuje subjektu nadzora Kovačević Gojku da ukloni 11 privremenih objekata – metalnih kontejnera u roku od 3 dana od dostavljanja rješenja, te kasnije, 21. 04. 2022. godine šalje opomenu za izvršenje, na koje se isti oglušuje. Međutim, usljed trenutne nemogućnosti Komunalne inspekcije da sprovede svoje izvršno rješenje, na sastanku kod predsjednika opštine od 14. 06. 2022. godine, usaglasili smo da se zbog ljetnje sezone zastane i da se u septembru pristupiti izvršenju rješenja i uklanjanju kontejnera”, navode u saopštenju.

“Na sastanku sa predsjednikom opštine, još u septembru obećano nam je da će najkasnije do kraja 2022. godine sprovesti rješenje i ukloniti kontejnere, kako bi mogli pristupiti pregovorima oko zakupa zemljišta za potrebe parkinga i komunalnog uređenja. S obzirom na to da su izostala preduzimanja aktivnosti od strane opštine ka rješavanju ovog pitanja, 15. decembra, pozvali smo opštinu i Komunalnu inspekciju na sprovođenje izvršnog rješenja i uklanjanje kontejnera Kovačević Gojka. Dalje, Urgencijama od 20. 01. 2023. godine i 15. 02. 2023. godine, tražili smo hitan prijem kod predsjednika opštine i postupanje i izvršenje rješenja, uz upozorenje da će nevladine organizacije pristupiti ograđivanju zemljišta na Jazu koje je do sada služilo za potrebe parkinga korisnika plaže Jaz, kako bi zaštitile imovinu svojih članova. Na sve upućene dopise ostali smo bez bilo kakvog odgovora od strane opštine Budva”, naglasili su iz ove dvije NVO.

Ukazuju na povredu ugovornih obaveza i korišćenje sportskih prostorija suprotno namjeni.

“Na naprijed pomenutim sastancima, uputili smo predsjednika opštine na nepoštovanje ugovornih obaveza i korišćenje privremenih objekata, sportskih terena i prostorija na Jazu suprotno namjeni. Iznijeli smo činjenice koje ukazuju na samovoljno davanje na korišćenje predmetnih prostorija od strane opštinske firme Mediteranski Sportski centar doo Turističkoj organizaciji Budva i Mjesnoj zajednici Jaz. U više navrata pozvali smo opštinu da u okviru svog preduzeća riješi problem i iseli neovlašćeno useljena pravna lica, jer za njihovo useljenje nevladine organizacije nisu dale saglasnost. Danas, imamo slučaj da je opština Budva i dalje samovoljno dodjeljuje predmetne prostorije na korišćenje, kod činjenice da je od skoro tamo otvorena i kancelarija JP Morsko dobro”, ističu u saopštenju.

Kod ovakve samovolje, povrede i zloupotrebe ugovornih prava i obaveza, kako ističu, njihova organizacija je ipak preuzela na sebe još jedan napor i pozvala Opštinu da zajednički riješe nastalu situaciju u obostranom interesu.

“Jer, ipak cijenimo da su određene aktivnosti, bez obzira na loše odrađen način, ipak u interesu građana našeg kraja. U tom pravcu uputili smo Dopis od 17.03.2023. godine, kojim smo raskinuli ugovor u slučaju da ne postoji volja opštine da dogovorom riješimo sporne aktivnosti. U tom slučaju pozvali smo ih da u roku od 15 dana od prijema istog, oslobode predmetno zemljište i sve prateće objekte koji su bili predmet zakupa od lica i stvari i predaju zemljište na način predviđen ugovorom.Do danas, opština Budva se nije oglašavala, odnosno nije pružila bilo kakav odgovor na tražen prijem i izvršenje rješenja Komunalne inspekcije, niti se izjašnjavala u pogledu raskida ugovora, odnosno oslobodila predmetno zemljište i prostorije shodno dopisu. Stoga, uslijed ćutanja opštine, zaključuje se da opština Budva nije zainteresovana za bilo kakvu vrstu dogovora, već koriste tuđu imovinu bespravno i svojevoljno i suprotno volji vlasnika, članova organizacija. Pitamo se da li je opštini Budva i državnim preduzećima potreba da okupiraju prostor i imovinu Grbljana, pored svoje sopstvene imovine”, naglašavaju u ovim NVO i upozoravaju.

“Shodno svemu navedenom, obavještavamo sve članove nevladine organizacije „Jaz Mrčevo polje“ i „Jaz Plaža“ da ćemo zajedničkim snagama, u kratkom roku, ograditi zemljište kako bismo zaštitili interese naših vlasnika. Još jednom pozivamo Opštinu Budva, da postupi shodno Dopisu od 17.03.2023. godine i oslobodi predmetno zemljište – sportske terene i prostorije od lica i stvari, shodno ugovornim odredbama” zaključuje se u saopštenju.

Preporuke za čitanje iz Knjižare So

Boka News
-
0
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Preporuke za čitanje iz Knjižare So
Knjižara So

U današnjem izdanju Preporuka za čitanje, rubrike koju Boka News uređuje u saradnji s hercegnovskom Knjižarom So, donosimo preporuke za knjige iz žanrova popularne književnosti, istorijskih biografija, korporativne informatike, domaćinstva vezanog za hrišćanske vjerske praznike, knjiga za djecu i knjiga za dječicu.

Milutinov greh je novi roman Vanje Bulića. U ulici kralja Milutina u Beogradu i ispred Crkve Svete Nedelje u Sofiji, ubijena su na tajnom zadatku dva člana društva Opus dei. Ubrzo se u svjetskim medijima objavljuje serijal tekstova o srpskom kralju Milutinu sa istim ciljem: krivotvorenjem istorije dokazati da je Srbija u 14. vijeku prišla Rimokatoličkoj crkvi i priznala papu kao svog vrhovnog poglavara. Novinar Novak Ivanović otkriva povezanost dva ubistva i upada u lavirint međunarodne zavjere. U potrazi za istinom Novak obilazi zadužbine kralja Milutina, a put ga vodi i u Sofiju. Izdavač je Laguna.

Kradljivica parfema Timoti Šaferta roman je koji oživljava eleganciju jednog iščezlog Pariza. Klementina je penzionisana prevarantkinja sa sklonošću ka besprekorno krojenim odijelima. Zločinačku karijeru gradila je u vrijeme bel epoka na raskalašnom Menhetnu, tragala je za leptirima Kostarike, krstarila začinskim pijacama u Marakešu i konačno se 1930. skrasila u Parizu, gdje flašira omiljene ekstrakte mirisa za dame iz kabarea. Sada je 1941. godina i Pariz nije više pun šarlatana, autsajdera i umjetnika već nacista. Pokret otpora joj daje zadatak da otme knjigu recepata iznenada nestalog poznatog parfimera. Izdavač je Laguna.

Lukrecija Bordžija knjiga je većeg formata autorke Marije Belonči. Priča je ovo o renesansnoj ljepotici nesvakidašnjih talenata, odanoj kćerki manipulativnog pape Aleksandra VI, sestri koja je nadživjela četvoricu braće, ženi koja je udajom stekla titulu grofice od Pezara, vojvotkinje od Bišeljea i vojvotkinje od Ferare. U istoriji je, a još više u književnosti, ostala upamćena kao beskrupulozna trovačica, dželat neopreznih koji  bi  joj se našli na putu. Ovo djelo pokazuje nam jednu sasvim drugačiju Lukreciju – strastvenu ženu koja se nesigurno kreće kroz političke spletke i nezajažljive ambicije svog oca i brata. Izdavač je Dereta.

Patov zakon i uspešni tehnokrata knjiga je Arčibalda Pata sa mnoštvom korisnih savjeta o tome kako pobijediti u informatičkom dobu. U tehnologiji dominiraju dva tipa ljudi: oni koji razumiju ono čime upravljaju i oni koji upravljaju onim što ne razumiju. Upoznaćemo uspješnog tehnokratu, doktora Šarpa. Otkrićemo kako on, dovodeći svojim projetktima firmu skoro do bankrota, neuspjehe predstavlja kao pobjede u karijeri, i nekako, izlazi kao heroj. Izdavač je Laguna.

Farbanje jaja knjiga je monahinje Atanasije Rašić. U pripremi za Uskrs mislimo o tome kako ćemo obojiti jaja. Prema predanju, nakon čudotvornog vaskrsenja Hrista, Marija Magdalena je otišla do rimskog cara i obratila mu se riječima: „Hristos voskrese“. Na poklon mu je donijela jaja, a on je rekao da je to tačno kao kad bi bijela jaja postala crvena, nakon čega se to i dogodilo. Iz ove, bogato ilustrovane knjige, saznaćemo dosta o prirodnim bojama za jaja, o ukrašavanju, farbanju pomoću voska. ali i o uskršnjim, božičnim i slavskim kolačima. Izdavač je Manastir Rukumija.

Urnebesna biologija knjiga je za mlađe čitaoce koju su napisali Andreja Leskovac i Dragana Petrović Kosanović, a  ilustrovao Aleksandar Stošić. Iskustva biologa i drugih naučnika pokazuju da čitanju knjiga prethodi činjenica da čitalac najprije treba da bude živ. A kad smo već kod toga, eto biologije koja proučava svijet živih bića. Dakle, bez biologije nema ni čitanja. Iz ove knjige saznaćemo osnovne stvari o biologiji i biolozima, o ćelijama, klijanju biljaka te o zanimljivostima tipa zašto je ruža crvene boje. Naučićemo ponešto i o fotosintezi, o bojama godišnjih doba, o efektu staklene bašte i još mnogo toga. Izdavač je Laguna.

Evo prilike da se djeca zabave uz pričice za svaki dan u nedelji. Knjiga Petominutne priče za decu od 3 godine knjiga je u kojoj se nalazi sedam divnih priča: Mišin poseban dan, Izlet na kiši, Maskirani kradljivac, Moj čarobni najbolji drugar, Sladoled za večeru, Čak i gusari koriste nošu i Hoću zvezdu. U ovoj divno ilustrovanoj knjizi uponaćemo Kristu koja obožava da se maskira, Janju koja bi da leti do zvijezda, ali i druge zanimljive junake. Knjiga je savršena za poklon jer se na njenom početku nalazi mjesto predviđeno za ime onog kome knjiga pripada.  Djeca će prosto obožavati ovih sedam avantura Izdavač je Laguna.

* Na kraju podsjećamo da se na fejsbuk stranici Knjižare So mogu pročitati sve izdavačke informacije i freške knjižarske novitade.

Inicijativa “Srce za svijet”: “Sava osiguranje” i opštinska preduzeća i službe uredili park “Boka”

Boka News
-
0
Inicijativa “Srce za svijet”: “Sava osiguranje” i opštinska preduzeća i službe uredili park “Boka”
Inicijativa “Srce za svijet”: “Sava osiguranje” i opštinska preduzeća i službe uredili park “Boka”
Uređivali park Boka

U okviru Inicijative “Srce za svijet”, kompanija “Sava osiguranje” je danas sprovela akciju uređenja parka “Boka”, u saradnji sa opštinskim službama, Sekretarijatom za komunalne djelatnosti, Agencijom za izgradnju i razvoj grada, te preduzećima Komunalno stambeno, Vodovod i kanalizacija i Čistoća.

U ovoj akciji učestvovalo je više od 100 zaposlenih “Sava osiguranja”, koji su danas farbali klupe, stubove i ograde i sadili ukrasno bilje, a kako je istakao izvršni direktor kompanije Nebojša Šćekić, cilj nije bio samo uljepšavanje i obnova parka “Boka”, već stvaranje lijepog ambijenta za šetnju, druženje i socijalizaciju stanovnika Herceg-Novog i svih njegovih posjetilaca.

Uređivali park Boka

“Društveno odgovorno poslovanje je dio strategije poslovanja “Sava osiguranja”. Ovo je samo jedna od mnogih društveno odgovornih aktivnosti koje sprovodimo. Važno je uticati na svijest cjelokupnog društva o društvenoj odgovornosti prema zajednici i okolini, zato ovom akcijom želimo da pokažemo da nije potrebno mnogo novca, već želja i dobra volja da se napravi promjena”, kazao je Šćekić i dodao da je do sada sprovedeno niz sličnih akcija: u Nikšiću, Beranama, Bijelom Polju, Podgorici i Pljevljima.

On je naglasio da će ovom akcijom uticati na svijest društva o neophodnosti očuvanja životne sredine i značaju koji mogu imati međusektorska saradnja i zajedničke akcije građana, kompanija i institucija sistema.

Uređivali park Boka

Prema riječima šefice podružnice “Sava osiguranje” Herceg-Novi, Sandre Katić, obezbijeđeno je više od 400 nedostajućih sadnica divljih narandži, ruža i različitih ukrasnih biljaka, potrebne farbe i alat za farbanje klupa, stubova i ograde.

“Kopali smo, sadili, družili se, a uz to radili nešto što je društveno odgovorno, a sve u želji da parku “Boka” vratimo sjaj i učinimo ga ljepšim i prijatnijim za sve građane Herceg-Novog. Zahvaljujemo se zaposlenima iz Agencije za izgradnju i razvoj Herceg-Novog, kao i zaposlenima iz Komunalno stambenog preduzeća, Vodovoda i kanalizacije koji su nam puno pomogli tako što su preuzeli na sebe pripemne radnje za današnju akciju. Zahvaljujemo i Opštini Herceg-Novi koja je obezbijedila svu potrebnu pomoć i asistenciju stručnih lica za naše volontere. Svojim primjerom želimo pokazati koliko je lijepo i važno učestvovati u akcijama očuvanja životne sredine i ljepota Crne Gore”, poručila je Katić.

Uređivali park Boka

Kako je istakao predsjednik Opštine, Stevan Katić, bilo je zadovoljstvo danas obići park “Boka” i podržati aktivnost kompanije “Sava osiguranje”. Parku je potrebno uređenje, bez obzira na neriješena imovinsko-pravna pitanja, što vrlo često predstavlja barijeru za lokalnu samoupravu kada planira ulaganja na ovakvim površinama, te je potrebno naći mjeru između željenog i mogućeg, naglasio je predsjednik.

“Nadam se da ćemo u narednom periodu ovaj park značajnije njegovati, unaprijeđivati i koristiti više, kao što je bio primjer tokom trajanja 54. Praznika mimoze”, poručio je predsjednik Katić i ovim putem pozvao i ostale institucije i kompanije koje posluju u našem gradu da budu društveno odgovorne i da na sličan način pomognu uređenje našeg grada, kao i na saradnju na nekim drugim projektima.

1...1.0911.0921.093...4.526Stranica 1.092 od ukupno 4.526