Deseto izdanje najprefinjenijeg i najuzbudljivijeg vinskog događaja jugoistočne Evrope – SuperWine održaće se u subotu 1. jula 2023. godine (20– 00h) u luksuznoj yacht marini Porto Montenegro. Prema preliminarnoj listi vinarija-izlagača, pred nama je najbolji SuperWine dosada.
Nakon devet atraktivnih epizoda iz serijala posvećenog vinskoj eleganciji, došlo je vreme da SuperWine svojim desetim izdanjem i zvanično potvrdi da je iz avangarde prešao u klub klasika. Pozitivna energija, fine vinske vibracije, atraktivni prateći programi i respektabilne liste vinarija-izlagača krasile su tokom svih ovih godina SuperWine i doprineli da ubrzo stekne status najuzbudljivijeg vinskog događaja jugoistočne Evrope. Ako je nekako trebalo objediniti ekskluzivitet lokacije Yacht marine u Porto Montenegru i vinski glamur, čini se da je SuperWine to uspeo na najbolji mogući način, idući svake godine korak napred u svim aspektima.
Porto Montenegro
Prema najavama organizatora, ovogodišnji SuperWine biće poseban po mnogo čemu, a posebno po izuzetnoj listi vinarija koje će se predstaviti sa svojim vinima: Arthur Metz, Jean Durup, Monteverdi, Polič estate, Les Grand Chais De France, Jungić, Matalj, Bodren, Kovačević, 13. Jul Plantaže, Tikveš, Royal Hill Estate, 100 women, Vida Wines, Henkell x Freixenet , Đukić, Sarajishvili Wine brandy, Keković, Vino Budimir, Matijašević, Masottina, Atelje vina Šapat, Velimirović, Verkat , Mitrović, Arsenijević, Pirg, Chateau Prince, NAPA wine club, Kutjevo…Tradicionalno, SuperWine festival će biti začinjen nastupima prestižnih regionalnih destilerija, među kojima su Bosiljčić i Epoha, kao i bogatim gastronomskim programom.
Super Wine / Porto Montenegro
Ulaznice za SuperWine 10 biće u pretprodaji preko Gigstix servisa u Crnoj Gori (www.gigstix.me), kao i preko aplikacije Wine Drop Club za goste iz Srbije. Ulaznice će biti dostupne i na samoj lokaciji (Buddha Bar Beach u Portu Montenegru, Porto Montenegro Yacht club pool) na dan događaja po ceni od 50 evra.
U Tivtu je posljednjih sedmica zabilježen porast broja napuštenih i pasa lutalica, a zabilježen je i određeni broj incidenata, zbog kojih su građani zatražili medicinsku pomoć.
“U proteklih mjesec dana u porastu je broj pacijenata koji se javljaju Domu zdravlja zbog ugriza pasa”, upozorava dr Jelena Mršulja, epidemiolog u Domu zdravlja Tivat.
Opština Tivat i Sekretarijat za inspekcijske i komunalne poslove podsjećaju građane, u prvom redu vlasnike kućnih ljubimaca, na odredbe opštinske Odluke o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i načinu postupanja sa napuštenim i izgubljenim životinjama.
“Psi se mogu izvoditi u šetnju na povocu koji odgvara veličini i snazi psa. Rase pasa koje se definišu kao “opasne” može izvoditi punoljetna osoba na povocu ne dužem od 1,5m i sa zaštitnom korpom”, navodi sekretarka Jelena Šćekić.
Nadležne službe evidentirale su problem vlasničkih i lutajućih pasa koji se slobodno kreću na potezu od Aerodroma do Ostrva cvijeća, u blizini kontejnerskih mjesta na Seljanovu, a incidenti su zabilježeni i u Velikom gradskom parku.
Službenici Sekretarijata u redovnom su kontaktu sa Azilom – skloništem za napuštene kućne ljubimce koji vrše poslove sakupljanja, prevoženja i zbrinjavanja napuštenih i izgubljenih kućnih ljubimaca. Vlasnici pasa su dužni svaki nestanak ljubimca prijaviti Skloništu u roku od tri dana.
Iz Azila koji posluje pri Komunalnom preduzeću Kotor, a koji svojim djelovanjem pokriva opštine Tivat i Kotor ističu da se najveći broj prijava građana kada su u pitanju napušteni i psi lutalice, odnosi na lokaciju Gošići-Radovići-Krašići, te da zaposleni u skoloništu svakodnevno vrše obilazak opštine Tivat. Oni apeluju na vlasnike da čipuju i sterilišu svoje ljubimce.
Shodno Odluci o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca, psi se mogu izvoditi na javnim i drugim površinama, isključujući dječja i sportska igrališta, uređene cvjećnjake i travnjake, pijace, groblja, šetališta.
“Vršićemo kontrole, sankcionisati nesavjesne vlasnike pasa, a propisane novčane kazne kreću se u rasponu od 50 do 500€. “ – naglašavaju iz opštinskog Sekretarijata.
Crna Gora dočekala je ljetnju turističku sezonu sa brojnim problemima – nedostatkom radne snage i velikim saobraćajnim gužvama, ali ipak biće rekordna i podaci su jako ohrabrujući, saglasni su sagovornici u emisiji “Naglas” na TVCG.
Kako je kazao Armend Mila iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, trenutno u Crnoj Gori boravi 73.000 registrovanih gostiju.
– Što se tiče posjete Nacionalnim parkovima, imamo 182.000 posjetilaca i mislim da su podaci ohrabrujući. Otvaranje brojnih avionskih linija uticaće na broj gostiju koji će posjetiti Crnu Goru. Predsezona jeste nadmašila očekivanja, počevši od broja gostiju kojih je bilo oko 371.000. Podaci pokazuju da imamo oko dva i po miliona noćenja, što je 64% više nego prošle godine. Sezona pokazuje pozitivne ishode i ona će sigurno biti rekordna za Crnu Goru – tvrdi on.
Saglasan je sa činjenicom da je nedostatak radne snage evidentan i da naši sezonci radije idu u Hrvatsku da traže sezonski posao.
– Svako traži bolje uslove u zemljama regiona. Ja mislim da uslova u Crnoj Gori ima, a podvukao bih jedino da sezona u Hrvatskoj traje duže. Ne bih rekao da nam je teza “ako nećeš ti, ima 20 radnika koji hoće” došlo na naplatu – istakao je Mila.
Kuvari
Profesor turizma Ivo Županović smatra da predsezona i postsezona u Crnoj Gori ne učestvuju značajno u turističkom prometu Crne Gore.
– To nije dobro. Tu treba raditi na ekstenziji turističke sezone. Kaskamo za Njemačkom, za Skandinavijom i za tržištima Zapadne Evrope – smatra on.
Što se tiče teme o nedostatku radne snage, Županović navodi da je potrebno objasniti ljudima šta se konkretno traži u turizmu.
– Moramo jasnije odrediti studentske poslove i mora postojati mnogo veća sinergija akademskog i biznis sektora koji treba da traje tokom čitave godine. Moramo prekvalifikovati radnika i raditi na animaciji ljudi. Domicilno stanovništvo mora biti uključeno u turizam – savjetuje Županović.
Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja Žarko Radulović govorio je o velikim saobraćajnim gužvama na primorju.
Tivat – plaža – foto Boka News
– Crna Gora je blokirana, od Bečića do Budve treba 40 minuta. O čemu dalje da pričamo? Kilometarske kolone su takođe na potezu do Herceg Novog. Gosti koji su sada došli su pretežno u hotelskom sještaju. Dakle ti ljudi su došli avionom i nisu došli automobilima. Šta ćemo raditi kad dođu gosti sa svojim automobilima? Oni će doći, dočekaćemo ih, ali će se pokajati i neće doći sljedeće godine – rekao je Radulović.
Prema njegovim riječima, tačno je da ova sezona trajati kao i svaka druga.
– Biće rekordna sigurno, ali zahvaljujući inflaciji. Sa cijenama nismo loši. Nismo baš toliko skupi kao što su cijene u regionu – tvrdi Radulović.
Tunel Kotor – gužve
Govoreći o saobraćajnim gužvama Goran Pejović, rukovodilac trajektne linije iz preduzeća Morsko dobro kazao je da je u subotu bila vanredna situacija i da je tog dana bilo koncerata.
– Morsko dobro će od petka u pogonu imati osam trajektnih linija, kapaciteta po 310 vozila. Uradili smo sve što je do nas da tu trajektnu liniju uredimo kako treba. Kupovina flote je koštala 10,5 mil EUR. Računamo da ćemo prihodovati oko 20 mil EUR. Tako da građani od nas mogu očekivati maksimalno ulaganje u infrastrukturu – dodao je on.
Dodao je da do kraja juna očekuju promet do 1,2 miliona.
– Tačno je da ima gužvi vikendom, ali svaki drugi dan nije opterećen – zaključio je Pejović.
Slikama izrazila stav o estetici i ljubav prema modnoj ilustraciji
„Mnogo sam srećna i ispunjena. Želim da uživate u ovom dešavanju. Izložba je posvećena mojoj ćerki Lari koja je moja najveća inspiracija, moja najveća ljubav, moj pokretač, moj smisao“, kazala je umjetnica Milena Kolinović prilikom otvaranja njene izložbe slika-kolaža „La vita è bella – Život je lijep” u Spomen-domu „Stefan Mitrov Ljubiša”. Organizator izložbe je JU Muzeji i galerije Budve, a njen kustos je Vasilisa Gagović, istoričarka umjetnosti.
Naziv izložbe La vita è bella, objasnila je, jedna je od njenih najomiljenijih sentenci italijanskog jezika koji obožava, a lajtmotiv je upravo izložba slika na kojoj su ona i njena kćer.
– Ova izložba za mene ima jedan poseban emotivni značaj. Dok sam je radila ja sam jednostavno imala osjećaj da će ona biti naslovna slika ove izložbe. Kao umjetnik želim da vam kažem da se kroz svoj rad trudim da unesem svoj lični stav o estetici, svoju ljubav prema modnoj ilustraciji i dizajnu tekstila, što je uvijek prisutno u mom radu, bilo da se radi o nakitu, o tkanju ili o nekim slikama, kolažima. Sam naziv La vita è bella dovoljan je da pošalje poruku svima nama da koliko god da je život težak i koliko god da donese nekad neku bol, patnju treba uvijek da nađemo neku iskru koja sija i da je pratimo kao svjetlost koja će da oplemeni i uljepša naš život, kazala je umjetnica.
U traganju Budve za Evropom i za evropskom prestonicom kulture, projektom o kojem se mnogo govori, poštovaoci kulture postavljaju pitanje sa čime se Budva I njeni građani imaju predstaviti Evropi.
-Budva je jedna velika spavaonica ili je Budva jedna velika radionica. U stvari Milena je dokaz da je Budva i to drugo. Da postoje ljudi koji u okviru nezavisne kulturne scene stvaraju vrlo moćno i vrlo upečatljivo. Posebno mi je drago što sam tu da vidim jedan vrlo moderan umjetnički izraz, iako to nije moja struka i moja profesija, toliko mi opšta kultura dopušta da primijetim da je kolaž kao jedna umjetnička forma legitimisana najmanje jedan vijek unazad od Praka i Pikasa pa na ovamo i Milena sa njom vrlo vješto manipuliše ukazujući na sve ljepote ali i na ono pitanje koje nam se uvijek postavlja kad imamo pred sobom kolaž, je li u pitanju slika ili skulptura, kazao je Predrag Zenović, predsjednik Savjeta za kulturu Opštine Budva, koji je otvorio izložbu.
Udruga Plavac mali i Pelješki vinski puti po treći puta organiziraju manifestaciju Festival Dingača koja se svake godine održava 29. juna u Potomju, mjestu oaze Plavca malog.
Brojni posjetitelji na jednom mjestu mogu kušati vrhunske plavce od proizvođača jedinstvenog okusa Dingača.
Uz janjetinu i pečene sardele uživajte u bogatom okusu plavaca, tamburaškog sastava i grupe Viva.
Dođite na party i zabavite se uz Vina proizvođača Dingača i vina:
Turistički obilazak Koloseja u Rimu Foto: Remo Casilli / REUTERS
Turist koji je urezao ime svoje djevojke u Kolosej u Rimu izazvao je u ponedjeljak bijes korisnika društvenih mreža i talijanskog ministra kulture nakon što je snimka tog čina postala popularna.
– Krajnje je sramotno i znak velikog nedostatka kulture da turist nagrđuje jedno od najpoznatijih mjesta na svijetu i dio povijesne baštine, rekao je ministar kulture Gennaro Sangiuliano.
Sangiuliano je izrazio nadu da će krivac biti pronađen i kažnjen.
Prije nekoliko godina, ruski turist je kažnjen novčanom kaznom od 20.000 eura za sličan čin.
Izvješća talijanskih medija sugeriraju da bi se nepoznati počinitelj mogao suočiti sa sličnom kaznom ako bude uhvaćen.
Izgrađen u prvom stoljeću nove ere, Kolosej je najveći amfiteatar na svijetu, rimska znamenitost i glavna turistička atrakcija.
Na svom vrhuncu u njemu su se održavale gladijatorske borbe i drugi spektakli, od kojih su mnogi bili brutalni.
Svake godine Kolosej posjeti oko milion posjetitelja.
Predstava ,,Ukroćena goropad” Gradskog pozorišta Podgorica, koju je po tekstu Vilijema Šekspira režirao i adaptirao Dejan Projkovski, biće izvedena večeras od 21.30 u Velikoj sali centra za kulturu Tivat. To će biti izvođenje prve od ukupno devet predstava koje su selektovane za takmičarski dio ovogodišnjih Purgatorija.
Dramaturgiju potpisuje Dragana Tripković, scenografiju Valentin Svetozarev, muziku Goran Trajkoski, kostimografiju Katarina Vukčević, scenski pokret i koreografiju Tamara Vujošević Mandić, a lekturu Radovan Knežević.
U sklopu hvalevrijedne inicijative “Čuvaj more, čuvajmo Novi Vinodolski”, kojom žele doprinijeti buđenju ekološke svijesti o potrebi očuvanja mora, učenici od prvog do osmog razreda OŠ Ivana Mažuranića i njihovi razrednici su na više lokacija u Novom Vinodolskom u more bacili EM kugle, čiji sastav čine efektivni mikroorganizmi koji pospješuju čišćenje morskog dna i mora. Izradi i bacanju EM kugli pristupili su svi razredni odjeli novljanske osnovne škole, kao i njihovi razrednici te Posebni razredni odjel.
Kako je za Novi list kazala Andrea Bačić Pavat, psihologinja u OŠ Ivana Mažuranića te ujedno i jedna od glavnih pokretačica ove inicijative, sama ideja o pokretanju ovog projekta krenula je od suradnje s učiteljicom biologije Ivanom Rimac zaposlenoj u Osnovnoj školi Ivana Rabljanina.
– Ivana Rimac već šest godina sa svojim učenicima izrađuje EM kugle i baca ih u more. Rezultati su izvrsni, stoga smo i mi u Novome odlučili slijediti njihov primjer. Povezali smo se s Nedeljkom Jovanovićem, koji nam je omogućio nabavku materijala za EM kugle, dok se Turistička zajednica grada Novog Vinodolskog pobrinula za njihovo financiranje. Ove EM kugle čine efektivni mikroorganizmi, odnosno gljivice, plijesni, kvasci i druge dobre bakterije koje se oslobađaju u kontaktu s morem, i na taj način čiste morsko dno i morsku vodu, govori Bačić Pavat.
– Nabavili smo cigle koje smo najprije usitnili na manje komade i stavili u plastične vrećice zajedno s tekućinom koja sadrži efektivne mikroorganizme. Takva smjesa mora odstajati dan-dva, nakon čega se ona miješa zajedno s bokašijem, organskom tvari sličnoj piljevini, i formira u kuglice koje se moraju sušiti najmanje mjesec i pol dana, naravno, kako bi bile što učinkovitije u kontaktu s morem, kazala je.
Lokacije u akvatoriju Novog Vinodolskog, na kojima su učenici bacili EM kugle u more, odabrane su u suradnji s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Ronilačkim klubom Dive Side koji će pratiti djelovanje kugli. Županijski Zavod napravio je uzorkovanje kakvoće mora prije, a provest će još jedno uzorkovanje i nakon bacanja EM kugli kako bi se izmjerio direktan učinak koji one imaju na kakvoću mora.
U Luku Kotor će ove godine uploviti više od 460 kruzera sa pola miliona turista.
– Dešava se da dnevno u Kotoru bude i po pet velikih brodova, a ovog juna je rekord postavljen kada je na njima u jednom danu bilo ukupno skoro 11.000 putnika – kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Ljubo Radović iz Luke Kotor.
Ove brojke su dobra vijest za ugostitelje i trgovce u Kotoru, koji ima oko 23.000 stanovnika. Ali u zalivu, kroz koji vodi tek jedna glavna magistrala, donose i saobraćajnu gužvu koja otežava svakodnevicu mještana i turista.
– Juče sam od tunela do pjace vozio sat vremena, a to je samo par kilometara. To ti je ideš korak, pa staneš, pa još korak, pa staneš, i sve tako – kaže mještanin Marko.
No, otežan saobraćaj je ljeti problem i kad nema velikih brodova, jer su posjetioci sa kruzera samo dio izletnika koji posjećuju ovaj srednjevjekovni dragulj.
– U Kotoru se izgradilo mnogo zgrada, ima i novih hotela, povećao se broj stanovnika i turista, a ulice i parkinzi su ostali skoro isti kao prije četrdeset godina, dok se broj ljudi pomnožio sa deset – priča Nikola koji radi kao taksista.
Organizovati gradski i uvesti morski prevoz
Iskustvo iz svijeta pokazuje da se gužve rješavaju kvalitetnim javnim prevozom, kaže pomorac Branko i dodaje da bi se time ponudila alternativa korišćenju auta.
– A kad se ponudi dobar javni prevoz, onda ljude treba demotivisati da koriste auto u gradu, a to znači da bi se parking ispred Starog grada trebao naplaćivati pet eura po satu. Dubrovčani ga, na primjer, naplaćuju deset eura – navodi kao primjer.
Mnogi bi onda, umjesto nervoze oko traženja parkinga i njegove skupoće, izabrali da se voze gradskim autobusom, uvjeren je Branko.
Kao jednu od opcija, sagovornici u anketi RSE navode i morske linije.
– Nije iskorišten morski prevoz, lokalna uprava treba krenuti u neko privatno-javno partnerstvo, to bi sigurno smanjilo saobraćajnu gužvu – kaže Janko.
Kotor najavljuje “pametne semafore”
Sekretar za investicije Opštine Kotor Ognjen Vukasović očekuje da će “pametni semafori”, koji će uskoro biti postavljeni u centru grada, smanjiti gužvu za oko 30%.
Luka Kotor – foto Boka News
Objašnjava da je riječ o prvim “pametnim semaforima” u Crnoj Gori, koji će na bazi algoritma prikupljati podatke o gužvi u određenim perodima dana i sami određivati dužinu trajanja zelenog i crvenog svijetla.
Na pitanje RSE o gradskom prevozu, Vukasović kaže da ga obavlja samo jedna firma, a da se na dva tendera od početka godine niko nije javio.
– Lokalni gradski i prigradski saobraćaj je apsolutno neisplativ u svakom gradu, i Opština ga je prošle godine subvencionirala sa 115.000 EUR.
Govoreći o tome da li nadležni razmišljalju o uvođenju mjera ograničenja poput gradova na Mediteranu koji su zbog gužvi limitirali broj kruzera i posjetilaca, Vukasović kaže da je to pitanje strateške odluke, ali ne samo lokalnih vlasti, već države Crne Gore i samih Kotorana.
– To je i odluka svih građana, da odlučimo što želimo, da li želimo velike prihode od turizma ili neku vrstu društvenog i duševnog mira preko ljeta. Nije lako naći sredinu – kaže Vukasović.
Balans između turizma i održivog razvoja grada je moguć ukoliko se na tome ozbiljno poradi i uključi struka, smatra Aleksandra Kapetanović iz kotorskog Centra za održivi prostorni razvoj Expeditio.
– Zaliv Boke Kotorske je veoma specifičan i potrebno ga je tretirati kao cjelinu, znači tako treba riješiti i saobraćajno pitanje – kaže Kapetanović za RSE i kao primjer dobrih rješenja navodi Piran u Sloveniji.
Turisti koji tamo dođu automobilima, ostavljaju ih u garaži na ulazu u grada, a onda do grada i kroz grad, voze se javnim prevozom. Kapetanović dodaje da je i Dubrovnik primjer kako je moguće uticati na smanjenje gužvi.
Uspješna dubrovačka priča
Nakon što je UNESCO upozorio da bi status Dubrovnika na listi svjetske baštine mogao biti ugrožen zbog prevelikog broja posjetilaca, gradske vlasti su prije pet godina počele razvijati projekat “Respect the City” (Poštuj grad), kako bi suzbio uticaj prekomjernog turizma.
Jedna od mjera je bila i ograničenje broja kruzera.
– U Dubrovniku sada mogu biti istovremeno maksimalno dva broda i njihov boravak u luci mora biti duži, čime se utiče na smanjenje gužvi – kaže za RSE Marijana Aksić Vitković, glasnogovornica Grada Dubrovnika.
Takođe, uvedene su web platforme za predviđanje broja posjetilaca na određeni dan, kako bi turisti mogli izbjeći gužve i doći u nekom drugom terminu. Tu je i sistem “pametnog parkinga”, web kamere na gradskim saobraćajnicama i projekat “car sharing”.
Rezultate svih tih mjera je potvrdila i studija Sveučilišta u Dubrovniku koja je pokazala da se indeks negativnih posljedica prekomjernog turizma u glavnoj sezoni skoro prepolovio, navodi Aksić Vitković.
Zarada od kruzera
Nema podataka koliki je ukupan prihod Kotora koje generišu izletnici sa kruzera.
Kotor- foto Boka News
U 2022. koja se smatra godinom oporavka nakon pandemije korona virusa, u Kotoru je plaćeno oko 308.000 EUR izletničke takse, a ove godine će biti premašene rekordne brojke iz 2019.godine, očekuju u lokalnoj turističkoj organizaciji.
Navode da je te godine Kotor posjetilo oko 600.000 izletnika, pa se tolika suma eura slila u gradsku kasu za izletničku taksu koja je 1 euro. Da će se taj rekord premašiti upućuju brojke posjetilaca kojih je, u prvih pet mjeseci ove godine, duplo više nego lani.
Prosječan posjetilac sa kruzera koji boravi u Kotoru pripada najčešće srednjoj ili starijoj generaciji, uglavnom je srednje ili visokoplatežne moći i dolazi iz Zapadne Evrope.
Prema podacima Turističke organizacije Kotor, prosječno troši između 60 i 70 eura, ne računajući takse koje ubira gradska luka.
– Kad dođe brod iz Amerike, to su gosti koji troše, ali kad je kruzer iz Italije na primjer, to su gosti “plićeg džepa”. Evropljani generalno troše manje – kaže za RSE Marin koji ima suvenirnicu u kotorskom starom gradu.
Tu su Sajmon i Elizabeta iz Edinburga u Škotskoj, koji na pitanja zašto su za odmor odabrali baš putovanje kruzerom, odgovaraju:
– Svaki dan smo u drugom gradu. Na brodu imamo all inclusive (sve uključeno u cijenu), pa kad siđemo s broda, uglavnom šetamo, popijemo kafu ili pivo, ponekad odemo na neki izlet, i to je to – kaže ovaj par.
Prošle godine je Luka Kotor ostvarila najbolji poslovni rezultat sa prihodom od oko 4,2 mil EUR, dok je bruto poslovna dobit bila gotovo milion i po eura.
Dan Bokeljske mornarice obilježen je sinoć tradicionalnom programom.
Glavni odred Bokeljske mornarice je, nakon formiranja na Pjaci od kina, u pratnji Gradske muzike Kotor došao na Trg Sv. Tripuna gdje je, ispred zgrade Opštine Kotor, izvršen prijem državne zastave od strane potpredsjednika Opštine Siniše Kovačevića, čemu je prisustvovala i predsjednica Skupštine opštine Maja Mršulja.
Odred Mornarice je zatim obišao Stari grad, da bi dolaskom ispred glavnih vrata formirao odred. Ispaljen je počasni plotun, a zatim je potpredsjednik Kovačević ključeve grada predao prvom majoru Bokeljske mornarice Graciji Aboviću.
Na Trgu od oružja otplesano je tradicionalno kolo Bokeljske mornarice.
