Slovenija je suočena s najgorom prirodnom katastrofom u novijoj istoriji, rekao je slovenački premijer Robert Golob poslije sjednice Vlade, navodeći da je poplavama pogođeno dvije trećine zemlje, a procjene su da je šteta od pola milijarde eura.
Šteta će premašiti 500 miliona eura, rekao je Golob nakon prve procjene i najavio zakonske izmjene i sastanak Vlade kako bi se što prije donijeli interventni zakoni, prenosi N1.
Napori da se ponovo omogući normalan život biće veliki, upozorio je slovenački premijer i dodao da je šteta najveća na putnoj i energetskoj infrastrukturi, ali i stotinama stambenih zgrada, javljaju ljubljanski mediji.
„Pokazali smo volju i odluku da jedinstveno djelujemo kako bismo što prije pomogli građanima“, rekao je Golob.
Područje Črne u Koruškoj i dalje je odsječeno od svijeta jer su oštećeni mostovi i putevi, a isključena je struja i voda, nema telefonskih veza.
Na tom području su i dalje angažovani vatrogasci i vojska.
U velikom broju naselja nema vode za piće jer su oštećene vodovodne cijevi, pa će prioritet vatrogasaca biti da obezbijede cisterne sa pijaćom vodom, navode lokalni mediji.
Na platou ispred starog zdanja Instituta “Dr Simo Milošević” večeras (subota, 5. avgust) počinje Ljetnji festival knjige za djecu i mlade.
-Od 5. do 15. avgusta će na platou ispred starog Instituta, na šetalištu u Igalu, biti održan Ljetnji festival knjige za djecu i mlade, Svakog dana od 18:00 časova biće otvoren štand sa knjigama za djecu, a od 20:00 časova biće upriličen zabavni i edukativni program za djecu i mlade. Festival organizuje Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, u saradnji sa Gradskom bibliotekom i čitaonicom Herceg Novi, Institutom Igalo, Turističkom organizacijom Herceg Novi i Opštinom Herceg Novi.
Na otvaranju festivala biće odigrana zanimljiva dječja predstava.
U subotu će u 20 sati program otvoriti predstava „Šou sa Todom, Peđolinom i decom finom”, u kojoj igraju glumci Predrag Vuković i Tode Nikoletić. Predstava će prvenstveno biti namjenjena djeci koja su na Dječijem odjeljenju Instituta Igalo, navode organizatori, uz napomenu da će, u slučaju kiše, program biti održan na Dječijem odjeljenju.
Prema austrijskoj državnoj meteorološkoj agenciji područje niskog tlaka iznad Italije donijet će Austriji tokom dana daljnje velike količine kiše do 60 mililitara te se očekuju nove poplave i klizišta, kao i problemi u prometu posebno za turiste koji putuju na Jadran.
– Posebno na jugu Austrije mogu se očekivati daljnje poplave i klizišta, budući da je tlo već zasićeno nedavnom kišom, rekao je meteorolog Geosphere Hannes Rieder, prenijela je njemačka novinska agencija dp.
Na Loiblpassu je od petka palo 200 mililitara kiše u 24 sata, koliko obično padne u mjesec dana.
Neka područja mogu vidjeti 60 do 100 mililitara do danas do podneva.
Brojni granični prijelazi između Austrije i Slovenije zatvoreni su zbog poplava i lavina blata i nanosa, uključujući prijelaz Loiblpass, gdje je u noći na petak palo gotovo 200 litara kiše po četvornom metru, navodi austrijska udruga vozača.
Vozači su kao alternativni pravac mogli proći samo kroz tunel Karavanke.
Austrijska novinska agencija Apa piše da se strahuje od kaosa u prometu u subotu zbog odlazaka turista na odmor na Jadran.
Već u 6 sati pred Karavankama bila je kilometarska kolona prema Sloveniji i čekalo se sat i pol.
Zbog lošeg vremena nije zatvoren samo alternativni pravac preko prijevoja Loibl između Klagenfurta i Ljubljane, već i slovenska autocesta A1 u smjeru Beča, piše Apa i dodaje da je to najvažnija tranzitna ruta kroz Sloveniju i koriste je brojni turisti iz istočne Austrije, Češke, Mađarske i Slovačke koji idu u Hrvatsku.
Kako javlja ORF, pravac između Maribora i Trsta u prekidu je do nedjelje, a ima problema i na više mjesta između Celja i Ljubljane.
Dok su austrijski meteorolozi u petak upozoravali na novu obilnu kišu, strahovalo se da bi moglo doći do pucanja brane u dijelu Klagenfurta, glavnog grada Koruške.
Austrijske vlasti izdale su upozorenje za katastrofu u nekim općinama. Oko 70 domova evakuirano je u St. Paulu u dolini Lavanttal u Koruškoj, kao mjera predostrožnosti. Stanovnici su zamoljeni da s najnužnijim stvarima privremeno odu kod prijatelja i rodbine, dok je hitno sklonište postavljeno u javnoj zgradi.
Obilne padaline uzrokovale su odrone i poplave na jugu, a dužnosnici su proglasili uzbunu u dijelovima Štajerske i Koruške. U područjima oko Eisenkappela i Klagenfurta neka su mjesta bila odsječena od okolnog područja jučer rano ujutro.
Osim vatrogasaca, angažirane su i austrijske oružane snage koje su punile vreće s pijeskom. Lokalne vlasti izvijestile su jučer da je promet prema nekim selima u južnoj pokrajini Koruškoj u prekidu. Okrug Voelkermarkt, blizu granice sa Slovenijom, posebno je pogođen.
Vlasti su pozvale ljude da ne voze osim ako su putovanja neophodna. Zbog količine vode dovedena je savezna vojska. U ostalim dijelovima zemlje preko noći je palo 70 mililitara kiše. Angažirane su vatrogasne ekipe koje su ispumpavale vodu i raščišćavale srušena stabla.
Prema komunalnom poduzeću Energie Steiermark, oko 4000 kućanstava bilo je jučer bez struje.
Zaštita životne sredine, jačanje IT sektora, razmjena iskustava na polju kulture i obrazovanja, razvijanje ribarstva i vodenog saobraćaja – neka su od mogućih polja na kojima bi Herceg Novi i privredni subjekti Finske mogli sarađivati, zaključak je inicijalnog sastanka koji su organizovali predsjednik Skupštine opštine HN Ivan Otović, potpredsjednik Opštine Mirko Mustur i sekretar za turizam, ekonomski razvoj i investicije Nenad Vitomirović sa predstavnicima ekonomskog sektora ambasade Finske u Beogradu Janne Sykko i Igorom Madžarevićem.
Predstavnici hercegnovske Opštine su, kako je istaknuto na sastanku, spremni da primjene različita pozitivna iskustva koje Finska sprovodi u tretiranju otpada i pretvaranju u korisne sirovine kao i izvore energije. Naime, kako su istakli predstavnici finske ambasade, u njihovoj državi je iskorišćeno čak 99,4% otpada kroz reciklažu ili za proizvodnju određenih oblika energije.
Grana privrede u kojoj bi Herceg Novi takođe mogao da primjeni savjete i iskustva kolega iz Finske je ribarstvo, ali i pomorstvo, s obzirom na to da je riječ o nordijskoj državi koja ima izuzetno razvijenu ribolovnu industriju i brodogradnju.
Kako su istakli, od velike koristi bi bilo i da se ostvari saradnja, razmjena znanja i studijske posjete u oblasti obrazovanja, razvoja IT sektora, zatim kulturnih dešavanja i zdravstvenog turizma.
Inicijalni sastanak bio je prilika da se iznesu određene ideje i interesovanja obje strane, ali i iskaže obostrana spremnost za uspostvaljanje konkretne saradnje i sprovođenje projekata koji bi značajno pomogli razvoj Herceg Novog.
Po imenovanju novog ambasadora u septembru, za očekivati je i zvanični sastanak sa predstavnicima Opštine Herceg Novi kada će biti definisani vidovi saradnje našeg sa gradovima Finske.
KotorArt, u okviru Pjace od džeza, organizuje koncert mađarske world music grupe Cimbalibend. Nastup je zakazan za nedjelju, 6. avgust, u Luštici Bay, sa početkom u 21 čas. Bend čine Balaž Unger, cimbal, glas, Kornel Varga, gitara, vokal, Mate Soljmoši, violina, Gergelj Tot, kontrabas, Lerinc Baboš, bubnjevi, udaraljke.
Repertoar koncerta sačinjen je od pjesama mađarske folklorne i etno-džez muzike cimbala. Ova nesvakidašnja grupa predstavlja multikulturalni bend koji publici pruža šokantno iskustvo pomoću virtuoznih instrumentalnih solističkih dionica, humora kroz muziku i istorijskog pogleda na Balkan. Otvoreni prema različitim kulturama, muzičari svojim repertoarom pružaju nezaboravno iskustvo putovanja kroz vrijeme i prostor. Kroz preplitanje džeza i narodne muzike izvođači predstavljaju instrumentalne solaže i privlačne melodije. Svi članovi benda imaju jaku ličnu vezu s autentičnom mađarskom narodnom muzikom. Sopstvena muzika Balaža Ungera i njegova svakodnevna veza s narodnom muzikom doveli su do toga da shvati koliko je improvizacija značajna u ovom žanru – vještine muzičke improvizacije imaju izuzetno važnu ulogu u specifičnom individualnom stilu majstora mađarske tradicionalne muzike.
Ulaz na koncert je besplatan a partner koncerta je Ambasada Mađarske u Crnoj Gori.
Povodom 90 godina školskog broda “Jadran“, sinoć je u Pomorskom muzeju Crne Gore Kotor, otvorena izložba fotografija autora dr Stevana Kordića.
Komandant Mornarice Vojske Crne Gore, kapetan fregate Milan Jevtović, tom prilikom je kazao da izložba predstavlja dio aktivnosti koje Ministarstvo odbrane organizuje ove godine, u cilju obilježavanja ovog jubileja.
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković
“Školski brod “Jadran” 90 godina plovi morima i predstavlja pokretnu učionicu, u kojoj smo usvojili osnovna znanja u pomorstvu i ostvarili prvi kontakt sa morem. Pored svog osnovnog cilja, a to je obuka pripadnika Mornarice Vojske Crne Gore, koristi se kao pomorska učionica za usvajanje prvih pomorskih znanja i prvi kontakt sa morem, za sve studente i učenike pomorskih škola i pomorskih fakulteta u Crnoj Gori. Kroz objektiv profesora Kordića, imamo priliku da vidimo jedan dio modernije istorije, šta je to “Jadran” i kako ga on doživljava. Zahvaljujem mu se što nam ljepotu ovog broda prikazuje na jedan drugačiji način, u odnosu na ono što mi kao pripadnici Mornarice vidimo”- kazao je Jevtović.
Izložbu je otvorio predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić.
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković
“Ovaj brod predstavlja pokretnu učionicu za sve one koji uče Pomorsku školu i Pomorski fakultet u Kotoru, međutim, to nije jedina uloga školskog broda “Jadran”. On predstavlja dragulj Mornarice Vojske Crne Gore i dragulj naše države. Kao takav svako njegovo isplovljavanje ili uplovljavanje u luku Tivat, ili povremeni dolazak u luku Kotor, predstavlja zaista izuzetan događaj za sve građane Crne Gore. Nadam se da ćemo ove godine u okviru proslave jubileja imati tu čast i privilegiju, da u oktobru ugostimo “Jadran”.
Kraljevina Jugoslavija preuzela ga je 1933. godine, finansiran je sa 7/8 od strane države, a 1/8 od Jadranske straže. Kako tada tako i danas školski brod “Jadran” nije imao svoju matičnu luku, već je bio upisan u flotni registar, najprije u Zemunu za vrijeme kraljevine Jugoslavije, a nakon toga u Beogradu. Nažalost, nakon tragičnih i tužnih dešavanja devedesetih godina, preko broda “Jadran” se prelamala i tužna istorija naših prostora pa se tako za ono što je bio naš zajednički dragulj, danas otimamo pokušavajući jedni druge da ubijedimo čije je nešot, što je nesporno naše”- navodi Jokić.
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković
On se dalje osvrnuo na aktuelnu situciju, ističuči da Crna Gora ima obavezu da održava ovaj brod onako kako on to zaslužuje.
“Nažalost, i ovih dana imamo priliku da svjedočimo tome i smatram svojom obavezom, da dam svoja dva osvrta na ovo pitanje. Država Crna Gora ima svoju moralnu obavezu, ali i pitanje svog dostojanstva, kada je u pitanju brod “Jadran” koji vijori njenu zastavu, da na svaki način štiti i čuva svaki mogući uticaj treće strane. Jednako tako Crna Gora ima još veću obavezu da brod “Jadran” dobije i rekonstrukciju i zaštitu kakvu zaslužuje, jer proteklih nekoliko godina smo svjedočili činovima, koji ne idu uz takav brod. U nadi da će ova godišnjica i sva buka koja se oko nje stvorila, učiniti da ova država postane svjesna kakav dragulj ima u svojim rukama, da postane revnosna prema njemu i njegovom održavanju, i da ćemo naredni rođendan slaviti u mnogo ljepšoj atmosferi, vjerujući da će ovaj brod iznjedriti još puno generacija crnogorskih pomoraca, proglašavam izložbu otvorenom”- poručio je Jokić.
Autor izložbe fotografija, koje su nastale na tri međunarodna krstarenja, drStevan Kordić, ističe da mu je čast što po treći put ima priliku da prikaže svoje fotografije na samostalnoj izložbi.
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković
“Fotografija je jedan izuzetno moćan medij propagande, koji je tu zapravo da predoči ljepotu samog broda i život i boravak naših studenata, koji su na tri međunarodna krstarenja imali priliku da na njemu borave -2013. na putovanju za Bari, 2018. za Maltu i 2019. za Carigrad i Atinu. Zatim je došao kovid i poremetio sve planove. Za nas na Fakultetu jako je bitna ova saradnja, za studente je ovo prvi susret sa pravim brodom. Na Fakultetu imamo simulator, ali plovidba “Jadranom” nije simulacija, već stvaran život pomorca. Na školskom brodu “Jadran” uvijek smo bili primljeni kao da smo na svom brodu i tako ga doživljavamo, a nadamo se da će se naše saradnje nastaviti istim tokom i da ćemo uskoro dobiti poziv od Mornarice, da pristupimo planiranju sljedećeg međunarodnog krstarenja” – kazao je Kordić.
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković
Moderator programa bio je kustos Ilija Mlinarević, koji je između ostalog najavio da je Pomorski muzej poručio maketu školskog broda “Jadran” u maketarskoj radionici “Montić”, koja će uskoro postati dio stalne muzejske postavke.
Otvaranje izložbe o Jadranu – foto T. Vuković
Podsjetimo, otvaranje izložbe organizovali su Opština Kotor, Ministarstvo odbrane Crne Gore i Mornarica Vojske Crne Gore u saradnji sa Pomorskim muzejom Crne Gore Kotor, Pomorskim fakultetom Kotor Univerziteta Crne Gore i Srednjom pomorskom školom Kotor.
Opatijski Stožer civilne zaštite izvijestio je u subotu da sve službe otklanjaju posljedice nevremena, koje u petak pogodilo to područje, kako bi se grad što prije doveo u normalno stanje.
Čelnici Javne vatrogasne postrojbe (JVP) Opatija, tvrtki Komunalac i Parkovi te policijske postaje na sastanku u Uredu gradonačelnika izvijestili su da je većina poplavljenih prometnica očišćena, a uklanjanje posljedica se nastavlja i danas. Intenzivno se radi na sanaciji ceste Dobreć – tunel Učka, koja je od petka zatvorena za promet.
JVP Opatija je u petak imala 48 intervencija, od toga 32 na području Opatije. Uglavnom je bila riječ o intervencijama vezanim uz prodiranju vode u stanove i poslovne prostore.
Iz Komunalca obavještavaju da se zbog zamućenja izvorišta vode za područje naselja Vele Učke i Male Učke u visinskim dijelovima planine Učke i dalje preporučuje prokuhavanje vode za konzumaciju.
Gradonačelnik Opatije Fernando Kirigin i načelnica Stožera Civilne zaštite Kristina Đukić zahvalili su komunalnim službama, vatrogascima, kao i svim građanima koji su pomogli u spašavanju gradske i privatne imovine.
Devet dana nakon izbijanja požara, brod za prijevoz automobila koji je prošlog tjedna planuo u blizini nizozemske obale stigao je u sjevernu nizozemsku luku Eemshaven. Smrtonosni požar je odnio i jedan život, a izgorjelo je gotovo 4 tisuće automobila, uključujući i one luksuznih marki poput Rolls-Royce, BMW i Mercedes.
Podsjetimo, jedan član posade je poginuo kada je 26. srpnja izbio požar na Fremantle Highway koji je plovio iz Njemačke u Egipat. Ozlijeđeno je još sedam osoba, koje su skočile preko palube kako bi pobjegle od plamena.
“Veći dio broda je pregledan i nema naznaka da aktivnog požara”, priopćile su nizozemske vlasti. Međutim, vatrogasni timovi su pripravni u slučaju ponovnog izbijanja požara, navodi Splash247.
Stručnjaci za sigurnost nalazili su se na brodu pod zastavom Paname tijekom operacije tegljenja broda, 35 nautičkih milja od otoka Ameland i Schiermonnikoog do luke Eemshaven, po teškom vremenu, dodalo je nizozemsko ministarstvo.
Japanski brodar “K” Line u petak je objavio da su se na brodu nalazila 3.783 vozila, uključujući 498 električnih vozila.
Pokrenuta je istraga o uzroku požara. Pretpostavlja se da je požar uzrokovala baterija električnog automobila, no to nije potvrđeno.
Rolls-Royce, dio grupacije BMW AG, potvrdio je da je manji broj ekskluzivnih automobila ove marke izgorjelo na car carrieru Fremantle Highway, prenosi gCaptain.
Rolls-Royce osobno obavještava klijente, rekao je glasnogovornik proizvođača luksuznih vozila u srijedu. Premda su i BMW i Mercedes-Benz Group AG potvrdili da je nekoliko stotina automobila izgorjelo na ovom brodu, još nema konkretnih informacija o markama ili modelima.
Prema posljednjim podacima lokalne turističke organizacije, u Kotoru boravi 10.078 gostiju, kazala je agenciji Media Biro, predstavnica Turističke organizacije (TO) Kotora, Emilija Radulović. Kako je dodala, najbrojniji su gosti iz Velike Britanije, Turske, Njemačke, Rusije i Srbije, a najveći broj njih boravi u privatnom smještaju.
“Kada govorimo o turistima koji borave u hotelskom smještaju, na današnji dan njih je 1.451, u hostelima boravi 358 turista dok je u kampovima 109. Period vikenda je jako interesantan za izletnike, a prema posljednjim podacima od početka godine Kotor je posjetilo 260.722 izletnika, odnosno, 40 odsto više u odnosu na isti period prošle godine”, rekla je ona.
Kada je posrijedi program prijave boravišne takse, Emilija je istakla da je on veći za 22 odsto nego lani, odnosno, 15 odsto više u odnosu na rekordnu 2019. što je, kako je dodala, pokazatelj da ove godine Kotor bilježi rekordne rezultate.
Kotor
I ove godine, avgust je bogat kulturnim dešavanjima. Internacionalni ljetnji Karneval održaće se od 10. do 12. avgusta, kao i brojne druge manifestacije na koje se svi posjetioci Kotora navikli.
“Manifestacija koja promoviše zaleđe Risna, “Svi na Crkvice” odložena je zbog loših vremenskih uslova, i navjerovatnije će se održati 13. avgusta”, kazala je Radulović.
Bokeljska noć, na radost svih turista i lokalnog stanovništva, održaće se 19. avgusta.
U organizaciji KC “Nikola Đurković” Kotor, a u saradnji sa TO Kotora, a pod pokroviteljstvom Opštine Kotor tradicionalna manifestacija Bokeljška noć održaće se 19. avgusta sa početkom u 21h.
“U noći kada Kotor sija punim sjajem, očekujemo u điru oko 100 plovila, dok će njih 50 ući u takmičarski dio kada će žiri izabrati najljepšu. Fond za nagrade je 3.000 eura, a nakon takmičarskog dijela posjetioci će biti u prilici da slušaju Tonija Cetinskog, i uživaju u spektakularnom vatrometu”, poručila je v.d. direktorice KC “Nikola Đurković”, Radmila Beća Radulović.
Hotelijeri i turisti zadovoljni
I prema mišljenju menadžerke hotela Hayatt Regensy Kotor Bay, Larise Jovanović u njihovom hotelu se odvija jedna odlična ljetnja turistička sezona.
“Bilježimo veliku posjećenost tokom jula mjeseca, i takav trend će se nastaviti i u avgustu. Najveći broj turista nam dolazi sa tržišta Zapadne Evrope, tu prednjači Velika Britanija, a posebno raduje porast gostiovanja turista iz SADa i Bliskog Istoka”, kazala je ona.
Kotor
Kako je dodala, prema najavama koje imaju, hotel Hayatt očekuje i dobar period postsezone
Brojni turisti koji se mogu sresti na ulicama Kotora su zadovoljni ponudom grada, i njegovim ljepotama. Uglavnom dolaze u grupama, i zadržavaju se u prosjeku oko 7 dana.